EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.10.2015.

COM(2015) 503 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

ZAŠTITA PRORAČUNA DO KRAJA 2014.

Sadržaj

1.SAŽETAK I ZAKLJUČCI

2.Procesi

2.1.Preventivne mjere

2.2.Korektivne mjere

2.3.Poljoprivreda

2.4.Kohezija

2.5.Izravno upravljanje

2.6.Isplativost sustava upravljanja i kontrole

3.FINANCIJSKI ISPRAVCI I POVRATI U 2014.

3.1.Pregled

3.2.Financijski ispravci u tijeku na dan 31. prosinca 2014.

3.3.Financijski ispravci potvrđeni 2014.

3.4.Financijski ispravci provedeni 2014.

3.5.Povrati

3.6.Nedostaci u upravljanju i kontroli država članica otkriveni 2014. i poduzete mjere

4.KUMULATIVNI FINANCIJSKI ISPRAVCI I POVRATI IZVRŠENI DO KRAJA 2014.

4.1.Pregled

4.2.Financijski ispravci

4.3.Povrati

5.NETO ISPRAVCI

5.1.Neto financijski ispravci tijekom 2014.

5.2.Učinak na proračun EU-a

5.3.Učinak na nacionalne proračune

6.PREVENTIVNE MJERE

6.1.Poljoprivreda

6.2.Kohezija

7.KOREKTIVNE MJERE KOJE SU PODUZELE DRŽAVE ČLANICE NA VLASTITU INICIJATIVU

7.1.Poljoprivreda

7.2.Kohezija

8.POVRAT IZNOSA PRETFINANCIRANJA

1.SAŽETAK I ZAKLJUČCI

Predsjednik Juncker snažno je istaknuo potrebu za osiguravanjem dobrog financijskog upravljanja programima Europske unije (EU) i ustrajao je na uspostavi svih potrebnih mjera za zaštitu proračuna EU-a. U ovoj se Komunikaciji opisuje funkcioniranje preventivnih i korektivnih mehanizama predviđenih u zakonodavstvu i mjere koje su poduzele službe Komisije u cilju zaštite proračuna EU-a od nezakonitih ili nepravilnih rashoda. U njoj se navode i najpribližnije brojčane procjene učinka njihove primjene te se opisuje kako su države članice uključene i kako to na njih utječe.

Ova se Komunikacija sastavlja jednom godišnje na poseban zahtjev Europskog parlamenta u kontekstu postupka davanja razrješnice za 2011. te je ona stoga upućena toj instituciji te Vijeću i Europskom revizorskom sudu (ERS). Njome se nadopunjuju podaci iz godišnjih financijskih izvještaja EU-a za 2014., Objedinjenog izvješća Komisije za 2014. i odgovarajućih dijelova godišnjih izvješća o radu predmetnih glavnih uprava.

ERS u svojem godišnjem izvješću daje jamstvenu izjavu o zakonitosti i pravilnosti transakcija na kojima se temelje godišnji financijski izvještaji EU-a te opažanja i statističke podatke o znatnoj razini pogreške u plaćanjima na kojima se temelje izvještaji. Važnost financijskih ispravaka i povrata posebno se naglašava pri razmatranju njihove višegodišnje prirode. To se primjereno odražava u godišnjim izvješćima o radu u kojima su navedeni podrobni podaci o stopama pogreške i financijskim ispravcima i povratima. Komplementarnom procjenom stopa pogreške i financijskih ispravaka i povrata dobiva se naznaka konačnog učinka na financijske interese EU-a u pogledu nepravilnih plaćanja korisnicima i ona je ključni pokazatelj za procjenu kako se s pomoću sustava nadzora i kontrole upravlja rizicima povezanima sa zakonitošću i pravilnošću aktivnosti koje se financiraju iz proračuna EU-a (vidi Objedinjeno izvješće Komisije za 2014.).

Komisija i države članice ulažu znatne napore u upravljanje rizicima povezanima sa zakonitošću i pravilnošću aktivnosti financiranih iz proračuna EU-a u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) 1 , Financijskom uredbom 2 , njezinim Pravilima primjene 3 i raznim pravnim tekstovima specifičnima za pojedine sektore. Komisija štiti proračun EU-a, tj. potrošnju EU-a, od nepropisnih ili nepravilnih rashoda na dva glavna načina:

(1)preventivnim mjerama i

(2)korektivnim mehanizmima (prije svega financijskim ispravcima koji se nameću državama članicama, ali i povratima od primatelja plaćanja EU-a).

Glavni je cilj financijskih ispravaka i povrata osigurati da se sredstva EU-a troše u skladu s pravnim okvirom, tj. da se sredstvima Unije ne financiraju rashodi kojima se krši primjenjivo pravo. U okviru podijeljenog upravljanja države članice (a ne Komisija) prvenstveno su odgovorne za utvrđivanje nepropisno plaćenih sredstava i njihov povrat od korisnika. S obzirom na kontrolni okvir, složenost korektivnih mehanizama i postupaka te višegodišnji karakter programa, rezultati (tj. financijski ispravci i povrati) u načelu se provode nakon otkrivanja povezanih nedostataka ili nepravilnosti i nakon izvršenih plaćanja.

Kako bi se osigurala isplativost sustava kontrole, jedan od glavnih radnih postupaka na kojima će raditi službe Komisije tijekom mandata Kolegija jest racionalizirati i efikasnije organizirati kontrole i preusmjeriti resurse na kontrole koje se smatraju najpravilnijima za upravljanje rizicima za zakonitost i pravilnost unutar regulatornog okvira. U odnosu na podijeljeno upravljanje glavni je cilj poboljšati djelotvornost sustava kontrole država članica.

Ova je Komunikacija prvenstveno usmjerena na rezultate Komisijine nadzorne uloge, ali se njome pružaju i informacije o kontrolama država članica.

Financijski ispravci i povrati: rezultati za 2014.

U odnosu na učinak korektivnih mjera koje je poduzela Komisija ključni podaci za financijsku godinu 2014. sljedeći su:

Potvrđeni i provedeni financijski ispravci čine 3,3 % (potvrđeno) proračunskih plaćanja i 2,3 % (provedeno) proračunskih plaćanja u 2014.

Financijski ispravci i povrati: kumulativni rezultati

Iz kumulativnih se podataka mogu dobiti korisnije informacije o značaju korektivnih mehanizama koje primjenjuje Komisija jer se njima uzima u obzir višegodišnji karakter većine potrošnje EU-a te se neutralizira učinak jednokratnih događaja.

Financijski ispravci i povrati potvrđeni u razdoblju 2009. – 2014. (u milijunima EUR)

U razdoblju 2009. – 2014. vidljiv je trend rasta potvrđenih iznosa. Prosječni potvrđeni iznos bio je 3,2 milijarde EUR odnosno 2,4 % prosječnog iznosa plaćanja iz proračuna EU-a, a prosječni provedeni iznos u tom razdoblju bio je 2,8 milijardi EUR odnosno 2,1 % plaćanja – vidi dijagram 4.1.

Prosječna stopa financijskih ispravaka Komisije u okviru EFJP-a za razdoblje od 1999. do kraja 2014. iznosila je 1,7 % rashoda (svi su financijski ispravci u neto iznosu) – vidi odjeljak 4.2.2.

Kada je riječ o sredstvima EFRR-a i ESF-a za razdoblje 2000. – 2006. (čije je zatvaranje gotovo dovršeno) kombinirana stopa financijskih ispravaka na kraju 2014., samo na temelju nadzornih aktivnosti Komisije, iznosila je 4,1 % dodijeljenih sredstava – vidi odjeljak 4.2.3.;

Prosječni iznos potvrđen u okviru izvornog ili neizravnog upravljanja za razdoblje 2009. – 2014. iznosio je 366 milijuna EUR ili 1,2 % prosječnog iznosa plaćanja.

Sud EU-a je 2015. presudio protiv Komisije u pogledu više financijskih ispravaka koji su se odnosili na potrošnju u okviru regionalne politike u razdoblju 1994. – 1999., u ukupnom iznosu od gotovo 500 milijuna EUR. To se odnosilo na postupovna pitanja, a Komisija trenutačno analizira učinak – vidi odjeljak 4.1.2.

Zaštita proračuna EU-a: glavni zaključci

•    Podaci upućuju na pozitivne rezultate višegodišnjih preventivnih i korektivnih mjera koje su poduzele Komisija i države članice.

•    Značaj prijavljenih iznosa trebao bi se promatrati kao potvrda obveze Komisije i država članica da osiguraju da se novac europskih poreznih obveznika troši u skladu sa zakonom.

Komisija nastoji dodatno unaprijediti sustave upravljanja i kontrole na razini država članica predlaganjem odgovarajućih posebnih akcijskih planova za države članice, organiziranjem seminara o stopama pogreške, razmjenom dobre prakse i davanjem savjeta, organiziranjem tečaja izobrazbe za upravljačka tijela i održavanjem godišnjih i ad hoc sastanaka.

Svrha je korektivnih mjera ispraviti prošlost, dok se preventivnim mjerama nastoji izbjeći pojava nepravilnosti u budućnosti.

Financijski ispravci mogu biti u neto iznosu (npr. u okviru poljoprivredne politike), što podrazumijeva da su predmetni iznosi stvarno nadoknađeni u proračun EU-a, ili se mogu kompenzirati s dodatnim novim prihvatljivim rashodima (u okviru kohezijske politike). U oba slučaja postoji stvarni učinak jer, čak i u slučaju kompenzacije, predmetna država članica vlastitim sredstvima (iz nacionalnog proračuna) snosi financijske posljedice neprihvatljivih rashoda.

Kada nije moguće ili isplativo točno odrediti iznos nepravilnosti, ili se one odnose na ozbiljne nedostatke u upravljanju i kontroli, Komisija primjenjuje takozvane paušalne ispravke, na primjer na općoj razini operativnog programa, kako je navedeno u primjenjivim propisima. Financijski ispravci na razini projekta i programa imaju odvraćajući učinak za budućnost.

Zaštita proračuna EU-a: tekuća poboljšanja za razdoblje 2014. – 2020.

Poljoprivreda: poboljšanja uključuju veću usmjerenost na rizičnije rashode, kraći postupak usklađivanja, bolju definiciju kriterija i metoda za primjenu neto financijskih ispravaka, pojednostavnjene programe plaćanja, novo mišljenje nacionalnih tijela za ovjeravanje o zakonitosti i pravilnosti prijavljenih rashoda te jačanje prekida i obustava u skladu s uspješnom praksom u okviru kohezijske politike.

Kohezija: poboljšanja uključuju primjenu neto financijskih ispravaka čime se uvodi dodatni poticaj za države članice da unaprijede svoje revizije temeljene na riziku i kontroli uzimajući u obzir ojačane pakete jamstava kojima su obuhvaćena mišljenja revizora o funkcioniranju sustava i o zakonitosti i pravilnosti, godišnja izvješća o kontroli (ACR) u kojima se izvješćuje o stopama preostale pogreške, pojačana pravna osnova za paušalne ispravke i povećana razina ispravaka za učestale nedostatke.

2.Procesi 

2.1.Preventivne mjere

Komisija se koristi brojnim preventivnim mehanizmima u cilju zaštite proračuna EU-a.

U okviru podijeljenog upravljanja (odnosno rashoda za poljoprivrednu i kohezijsku politiku) države članice prvenstveno su odgovorne osigurati zakonitost i pravilnost rashoda isplaćenih iz proračuna EU-a tijekom rashodovnog ciklusa. Komisija na temelju rezultata revizije EU-a osigurava pravovremen i strog nazor nacionalnih rezultata revizije dobivenih tijekom godina, rezultata OLAF-ovih istraga i svih ostalih informacija za koje službe saznaju, a koje upućuju na nedostatke u sustavu ili ozbiljne neispravljene nepravilnosti. Ključni elementi koji upućuju na djelotvorno funkcioniranje sustava praćenja i kontrole kontinuirano se ponovno procjenjuju kako bi se spriječila plaćanja u slučaju neučinkovitih sustava na razini programa/dijela programa.

Poljoprivreda: u skladu s novom Horizontalnom uredbom o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), 2014. je na snagu stupio novi pravni okvir za prekide i obustave isplate sredstava iz ZPP-a, kojim se ojačavaju ovlasti Komisije za obustavu financiranja sredstvima EU-a u slučajevima u kojima su utvrđeni rizici od nepravilnih plaćanja. U skladu s tim, Komisija može smanjiti ili obustaviti mjesečna plaćanja (u slučaju Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP)) ili plaćanja tijekom provedbe (u slučaju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)) ako „jedna ili više ključnih sastavnica predmetnih nacionalnih sustava kontrole ne postoje ili nisu djelotvorne zbog težine ili postojanosti utvrđenih nedostataka” (ili postoje slični ozbiljni nedostaci u sustavu za povrat nepravilnih plaćanja) i ako je ispunjeno jedno od sljedećeg:

–ti su nedostaci opetovane prirode i već su bili razlogom donošenja najmanje dvaju odluka o financijskim ispravcima,

ili

–Komisija zaključi kako predmetna država članica nije u mogućnosti provesti potrebne korektivne mjere u skoroj budućnosti u skladu s akcijskim planom s jasnim pokazateljima napretka koje je potrebno utvrditi u dogovoru s Komisijom.

U okviru EPFRR-a novom je Uredbom o zajedničkim odredbama predviđen i prekid privremenog plaćanja kao dodatan, brz i reaktivan alat na raspolaganju dužnosniku za ovjeravanje na temelju delegiranih ovlasti, tj. glavnom direktoru, u slučaju zabrinutosti za zakonitost i pravilnost plaćanja. U okviru EFJP-a postupak prekida ne bi se mogao primijeniti zbog dinamike mjesečnih obroka.

Kohezija: Komisija u okviru svoje uloge nadzornog tijela ima na raspolaganju preventivne mehanizme koji joj omogućuju:

– da prekine rok plaćanja za najviše 6 mjeseci:

(a) ako postoje dokazi koji upućuju na znatan nedostatak u radu sustava upravljanja ili kontrole u predmetnoj državi članici; ili

(b) ako službe Komisije moraju provesti dodatne provjere zbog primljenih informacija da su rashodi iz potvrđenog izvještaja o rashodima povezani s ozbiljnim nepravilnostima koje nisu ispravljene;

Po zaključenju slučaja (nakon upućivanja dopisa o okončanju prekida) prekinuti se iznos može obraditi i isplatiti nadležnim tijelima države članice, pod uvjetom da ima dovoljno kredita i da nema drugih problema koji utječu na program,

– da državi članici obustavi cijelo privremeno plaćanje ili neki njegov dio:

(a) ako postoje dokazi o ozbiljnom nedostatku u sustavu upravljanja i kontrole programa, a država članica nije primijenila potrebne korektivne mjere; ili

(b) ako su rashodi iz potvrđenog izvještaja o rashodima povezani s ozbiljnim nepravilnostima koje nisu ispravljene; ili

(c) ako je država članica u ozbiljnoj povredi svojih obveza upravljanja i kontrole.

Ako država članica nije poduzela potrebne mjere, Komisija može odlučiti nametnuti financijski ispravak.

Ti postupci čine mehanizam za postizanje brzog dogovora s državom članicom o dodatnim provjerama usklađenosti koje treba provesti, a prema potrebi i o provedbi nužnih korektivnih mjera. Ako je to potrebno, u slučaju ozbiljnih nedostataka i ako službe Komisije smatraju da predmetna nadležna tijela unutar regulatornog vremenskog okvira za prekid (najduže razdoblje od 6 mjeseci) nisu poduzela nikakve mjere ili da su poduzete mjere nedovoljne, Komisija pokreće formalni postupak obustave koji počinje upućivanjem opomene pred obustavu državi članici.

U okviru izravnog i neizravnog upravljanja preventivne mjere sastoje se od toga da nadležne službe provode provjere prihvatljivosti rashoda koje su zatražili korisnici. Te su ex-ante kontrole ugrađene u postupke upravljanja programima te se njima želi osigurati odgovarajuće jamstvo zakonitosti i pravilnosti plaćenih rashoda. Službe Komisije mogu također davati smjernice, osobito o ugovornim pitanjima, u cilju postizanja dobrog i učinkovitog upravljanja sredstvima i smanjivanja rizika od nepravilnosti.

2.2.Korektivne mjere

Važno je naglasiti i da su za znatan dio rashoda EU-a, primjerice za kohezijsku, istraživačku i politiku ruralnog razvoja, predmetni programi višegodišnje prirode. U skladu s člankom 32. stavkom 2. točkom (e) Financijske uredbe, to se uzima u obzir pri određivanju i provođenju korektivnih mjera i pri procjeni rezultata tih mjera. Financijski ispravci i povrati izvršavaju se u svim fazama trajanja programa, nakon nastanka rashoda i/ili izvršenog plaćanja.

2.2.1. Financijski ispravci

Financijski ispravci u tijeku jesu oni financijski ispravci koji su predloženi, ali ih države članice još nisu prihvatile ili Komisija još nije o njima donijela odluku.

Financijski se ispravak iskazuje kao potvrđen čim ga prihvati država članica ili Komisija o njemu donese odluku.

Financijski se ispravak smatra provedenim kada je ispravak izvršen i evidentiran u računima Komisije, što znači da je financijsku transakciju potvrdio odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u sljedećim slučajevima: odbitak od zahtjeva za privremeno i konačno plaćanje, nalog za povrat i/ili transakcija opoziva.

Komisija primjenjuje sljedeće vrste financijskih ispravaka na rashode koje su prijavile države članice („ex-post” ispravci):

–financijski ispravci u pojedinim slučajevima na temelju točno utvrđenih nepravilno potrošenih iznosa i financijskog utjecaja na proračun,

–ekstrapolirani financijski ispravci ako se povezani iznos može s dovoljnim stupnjem pouzdanosti izračunati na temelju reprezentativnog statističkog uzorka,

–paušalni ispravci ako se povezani iznos ne može izračunati na temelju reprezentativnog statističkog uzorka ili ako se učinak pojedinih pogrešaka na rashode ne može točno odrediti (npr. financijski ispravci pojedinih javnih ugovora na temelju dogovorenih paušalnih iznosa) – vidi tablice 3.3.2. i 3.4.2.

U okviru podijeljenog upravljanja svi financijski ispravci, bez obzira na vrstu, utječu na nacionalne proračune; čak i kada nema nadoknade u proračun EU-a, učinak financijskih ispravaka uvijek je negativan na razini država članica.

Financijski ispravci „na izvoru” služe za izvršavanje financijskih ispravaka prije nadoknade EU-a. Oni nastaju kada država članica primijeni ispravak u trenutku ovjeravanja novog rashoda kod Komisije u skladu s korektivnim akcijskim planom koji je dogovorila s Komisijom i kao rezultat tog akcijskog plana. Treba naglasiti da je razlika između „ex-post” ispravaka i ispravaka „na izvoru” u vremenu primjene.

2.2.2.    Povrati

U slučaju EFJP-a iznosi koje su korisnici vratili knjiže se u korist proračuna EU-a kao namjenski prihod, nakon što države članice primijene odbitak od 20 % za pokrivanje administrativnih troškova. Kako bi se riješio problem kašnjenja nekih država članica s vraćanjem nepropisno isplaćenih iznosa, pravnim obračunskim mehanizmom predviđeno je da će se 50 % nepravilnih plaćanja koje korisnici nisu vratili državama članicama u roku od 4 godine ili, u slučaju sudskog postupka, u roku 8 godina, naplatiti iz njihovih državnih proračuna (pravilo 50/50). Čak i tom slučaju, države članice i dalje su dužne nastaviti s postupcima povrata i, ako to propuste učiniti s nužnom pažnjom, Komisija može odlučiti, nakon postupka potvrde sukladnosti, čitavi nepodmireni iznos naplatiti od predmetne države članice. Nadalje, države članice obvezne su poravnati sva nepodmirena dugovanja s budućim plaćanjima u korist dužnika (obvezna kompenzacija). Ovim se sustavom potiču države članice da doista izvrše povrat nepropisnih plaćanja bez neopravdanog kašnjenja.

U okviru EPFRR-a povrati se uzimaju u obzir u budućim zahtjevima za nadoknadu koje je primila Komisija i stoga se mogu ponovno iskoristiti za program u okviru programskog razdoblja – nakon kraja razdoblja prihvatljivosti knjiže se u korist proračuna EU-a kao namjenski prihod.

U okviru kohezijske politike, povrati se uglavnom izvršavaju u trenutku zatvaranja programa ili nakon toga i knjiže se u proračun EU-a kao prihod. U tekućem programskom razdoblju (2014. — 2020.), u okviru prihvaćanja financijskih izvještaja, naknade se mogu poravnati s budućim zahtjevima za nadoknadu (i ponovno iskoristiti za program).

U okviru izravnog i neizravnog upravljanja i u skladu s Financijskom uredbom, naloge za povrat nepropisno plaćenih iznosa utvrđuje dužnosnik za ovjeravanje. Povrati se zatim provode izravnim bankovnim prijenosom od dužnika (i čine prihod u proračun EU-a koji se mogu ponovno iskoristiti za isti program) ili poravnanjem iz drugih iznosa koje Komisija duguje dužniku. Službe Komisije provode povrate i „na izvoru” oduzimanjem neprihvatljivih rashoda (utvrđenih u prethodnim ili tekućim zahtjevima za povrat troškova) od izvršenih plaćanja.

2.3.Poljoprivreda

2.3.1.    Kako Komisija štiti rashode ZPP-a?

Prema pravnom okviru ZPP-a, financijski ispravci koje Komisija nameće državama članicama uvijek su u neto iznosu 4 . Države članice vrše stvarnu nadoknadu iznosa, koji se smatraju namjenskim prihodima proračuna EU-a. Ti se iznosi rabe za financiranje rashoda ZPP-a u cijelosti i nisu namijenjeni određenoj državi članici.

Komisija svake godine donese između dvije i četiri odluke o potvrdi sukladnosti kojima je obuhvaćen paket pojedinačnih financijskih ispravaka. Stvarna nadoknada u proračun EU-a može se odgoditi odlukama o obročnom plaćanju ili o odgodi. Provedba obročnim plaćanjem dosad je bila prihvaćena za Bugarsku, Francusku, Grčku, Litvu, Portugal, Rumunjsku i Španjolsku. Nadalje, Komisija je 2012. uvela novu odredbu 5 kojom je državama članicama dopuštena odgoda nadoknade financijskih ispravaka u okviru financijske pomoći EU-a, pod uvjetom da su ispravljeni nedostaci zbog kojih su financijski ispravci nametnuti. Nakon isteka razdoblja odgode ispravci se izvršavaju u godišnjim obrocima. Odgode su dosad bile odobrene Portugalu i Grčkoj. Do kraja 2014. donesene su odluke o obročnom plaćanju 1,1 milijarde EUR, a u siječnju 2015. takve su odluke donesene za dodatnih 1,3 milijarde EUR (ukupno 2,4 milijarde EUR).

2.3.2.    Poboljšanja koja su u tijeku za razdoblje 2014. – 2020.

(A) Naglasak na rizičnijim rashodima

Kao posljedica viših stopa pogreške o kojima je izvijestio ERS tijekom svoje nedavne revizije, broj revizija EPFRR-a znatno se povećao 2013. (na 35) i ponovno 2014. (na 45), čime se udvostručio iznos iz 2012. (23). Dodatna posljedica je da se u nekim državama članicama revizija provodi svake godine, sve dok se ne uklone svi ozbiljni nedostaci. Revizijska strategija za predmetno razdoblje temelji se na pojačanoj analizi rizika i programu od tri uzastopne godine, čime se osigurava bolja pokrivenost svih troškova, a osobito postiže bolja revizijska pokrivenost i usmjerenost uglavnom na ozbiljne i/ili sustavne nedostatke u sustavima upravljanja i kontrole država članica. Intenzivnije se revizijske aktivnosti nastavljaju u najrizičnijim područjima pristupom usmjerenim na sustav.

(B) Nepostojanje mogućnosti donošenja diskrecijske odluke i određivanje razina financijskih ispravaka

Otkrivanjem bilo kakvog rizika za proračun EU-a sustavno se pokreće neto financijski ispravak jer je Komisija pravno obvezana sve otkrivene nezakonite rashode isključiti iz okvira financiranja sredstvima EU-a. Neto financijski ispravci EFJP-a i EPFRR-a uređeni su novom Horizontalnom uredbom o ZPP-u kojom se postupak dodatno postrožio tako da su metoda i kriteriji za određivanje iznosa financijskih ispravaka sada utvrđeni delegiranim aktom. Financijskom uredbom i novom Horizontalnom uredbom o ZPP-u određuju se različite razine vrsta financijskih ispravaka, pri čemu se paušalni ispravci mogu iskoristiti samo ako se izračunani ili ekstrapolirani ispravci ne mogu utvrditi uz razmjeran napor.

(C) Kraći postupak ocjene sukladnosti

Komisija nastavlja s aktivnostima usmjerenima na efikasnije organiziranje čitavog postupka. Kao prvo, novom se Horizontalnom uredbom o ZPP-u točno opisuju priroda, opseg i slijed uzastopnih koraka te različite vrste financijskih ispravaka. Kao drugo, odredbe u delegiranom aktu (metoda i kriteriji izračuna financijskih ispravaka) i provedbenim aktima (pojedinosti o postupku ocjene sukladnosti, uz obvezne rokove) namijenjene su daljnjem efikasnijem organiziranju pravnog okvira i ograničavanju rizika od nepotrebnih odgoda. Kao treće, Komisija jača aktivnosti praćenja napretka postupaka ocjene sukladnosti kako bi se osiguralo strogo poštovanje rokova.

(D) Jačanje nadzorne uloge Komisije

Za razdoblje 2014. – 2020, pojačani su, među ostalim, sljedeći regulatorni alati ZPP-a: postojanje jedinstvenog sustava praćenja i evaluacije za oba stupa, efikasnije organiziranje / ubrzavanje postupka potvrde sukladnosti, bolje definiranje kriterija i metodologije za primjenu neto financijskih ispravaka, uvođenje novog modela jamstva tijela za ovjeravanje (CB) u pogledu zakonitosti i pravilnosti prijavljenih rashoda na temelju reprezentativnih uzoraka.

(E) Pojednostavnjenje

Posebno u okviru EPFRR-a, Komisija nastavlja ulagati napore za utvrđivanje osnovnih uzroka pogrešaka (osnovana je ad hoc radna skupina) te za predlaganje i poticanje najšire moguće uporabe pojednostavnjenih programa plaćanja koji su manje podložni pogreškama. Na globalnoj razini Komisija zajedno s dionicima sudjeluje u postupku pojednostavnjenja u kojem se ocjenjuju svi pravni akti i smjernice radi utvrđivanja svih mogućih pojednostavnjenja i što bržeg izvršenja svih potrebnih promjena: u kratkom roku za delegirane i provedbene akte i smjernice, a u srednjem roku za osnovne akte.

(F) Prekidi i obustave za ZPP kao brzi i djelotvorni instrumenti koji su Komisiji na raspolaganju za zaštitu proračuna EU-a

Tim se preventivnim mjerama (prekidi u okviru EPFRR-a, obustave ili smanjenja u okviru EFJP-a i EPFRR-a) Komisiji omogućuje da brzo i djelotvorno djeluje i zaštiti proračun EU-a tako što se tijekom obustave ne izvršavaju nova plaćanja ili su ona snižena do razine procijenjenog rizika. Nadalje, i kao što je uvijek slučaj u prethodnim programskim razdobljima, sva utvrđena nepravilna plaćanja potpuno su pokrivena neto financijskim ispravcima. Za više pojedinosti vidi odjeljak 2.1.

2.4.Kohezija

2.4.1.    Situacija do programskog razdoblja 2007. – 2013.

Sredstva isplaćena nakon financijskih ispravaka u područjima obuhvaćenima kohezijskom politikom mogla su se ponovno iskoristiti i zamijeniti pravilnim rashodima tijekom čitavog trajanja programa. Zbog pravnog okvira, neto financijski ispravci na temelju kojih su izvršeni povrati prethodno plaćenih iznosa u proračun EU-a u načelu su bili iznimka za vrijeme provedbe programa.

2.4.2.    Poboljšanja planirana za razdoblje 2014. — 2020.

(A) Neto financijski ispravci

Za programsko razdoblje 2014. – 2020. uvedena je velika promjena: pod određenim uvjetima utvrđenima u članku 145. stavku 7. Uredbe o zajedničkim odredbama, Komisija ima obvezu primijeniti neto financijske ispravke. U tim je slučajevima uklonjena trenutačno postojeća mogućnost da država članica prihvati ispravak i ponovno iskoristi predmetna sredstva EU-a.

Neto financijskim ispravcima u razdoblju 2014. – 2020. stoga se uvodi dodatan poticaj državama članicama da dodatno unaprijede svoje sustave upravljanja i kontrole jer se tim ispravcima smanjuju sredstva namijenjena određenoj državi članici ako se tijekom revizija EU-a otkriju ozbiljni nedostaci koji nisu prije otkriveni, prijavljeni ni ispravljeni na razini države članice.

(B) Poticaji za države članice da poboljšaju svoje kontrole

Pri sastavljanju financijskog izvještaja, izjave o upravljanju i mišljenja revizora tijela nadležna za program takvim kontrolnim postupcima stječu razumno jamstvo da su na svim razinama sustava upravljanja i kontrole ispravljene sve znatne nepravilnosti i da su riješeni, ili se rješavaju, svi mogući ozbiljni nedostaci. Revizorska tijela imaju osnaženu ulogu u iznošenju mišljenja revizora svake godine za svaki program: njihova se mišljenja revizora temelje na godišnjim preostalim rizicima od pogreške. Stopu preostale pogreške koju prijave države članice procjenjuju i potvrđuju glavne uprave Komisije pri pripremanju svojih godišnjih izvješća o radu.

U okviru novog ciklusa financijskog upravljanja krajnji datum je 15. veljače u godini nakon svake financijske godine 6 . Do tog datuma države članice moraju Komisiji dostaviti financijske izvještaje za predmetni program, izjavu o upravljanju, mišljenje revizora i povezana izvješća. Države članice potvrđuju zakonitost i pravilnost rashoda uključenih u njihove godišnje financijske izvještaje.

(C) Financijski ispravci za nepravilnosti/nedostatke otkrivene prije 15. veljače svake godine

Pravila za programsko razdoblje 2014. – 2020. u pogledu financijskih ispravaka za nepravilnosti utvrđene prije 15. veljače svake godine slična su onima za programsko razdoblje 2007. – 2013. Cilj je i dalje poticati države članice da same otkrivaju i ispravljaju nepravilnosti. Nepravilni rashodi otkriveni u okviru nacionalnih provjera ili revizija moraju se oduzeti od iznosa koji se podnose Komisiji do 15. veljače svake godine. Nakon što to učini, predmetna država članica može ponovno iskoristiti tako ispravljene iznose za nove prihvatljive aktivnosti u okviru predmetnog programa, kao i u programskom razdoblju 2007. – 2013.

U slučaju revizija EU-a koje su izvršene nad rashodima prije podnošenja potvrđenog financijskog izvještaja Komisiji i tijekom kojih su otkrivene nepravilnosti koje zahtijevaju financijske ispravke, moguća su dva scenarija, kao i u razdoblju 2007. – 2013.:

(1) ako se država članica suglasi s financijskim ispravcima i poduzme mjere, ona može ispravljene iznose ponovno iskoristiti za nove prihvatljive aktivnosti (članak 145. stavak 5. Uredbe o zajedničkim odredbama);

(2) ako se država članica ne suglasi, Komisija donosi odluku o financijskom ispravku, slijedeći kontradiktorni postupak predviđen u članku 145. Uredbe o zajedničkim odredbama. Taj financijski ispravak uvijek mora biti u neto iznosu, a predmetni program i dodijeljena sredstva za tu državu članicu proporcionalno se umanjuju.

(D) Procjena zakonitosti i ispravnosti koju Komisija obavlja na temelju računa, mišljenja revizora i pratećih dokumenata dostavljenih do 15. veljače svake godine

Komisija procjenjuje i pregledava mišljenja revizora (elemente koji se odnose na funkcioniranje sustava te na zakonitost i ispravnost) i godišnja izvješća o kontroli (ACR), uključujući prijavljene stope preostale pogreške, te izjave o upravljanju i godišnje sažetke, u roku od tri mjeseca od primitka dokumenata dostavljenih do 15. veljače. Temeljem toga Komisija izrađuje procjenu rizika i sastavlja svoj revizijski plan kojim se utvrđuju potrebne revizije temeljene na riziku, usmjerene na odabrane programe visokog rizika.

Komisija provodi svoje revizije temeljene na riziku do podnošenja sljedećeg paketa jamstava. Ona revizijama obavljenog posla i revizijama na licu mjesta te ponovnom provjerom uzoraka nacionalnih revizija, uključujući i na razini aktivnosti, određuje jesu li prijavljeni podaci pouzdani i čine li stoga odgovarajuću osnovu za provjeru zakonitosti i ispravnosti. Prioritet se daje revizijskim programima koji imaju znatan učinak na plaćanja Komisije za predmetni fond u financijskoj godini. U okviru kriterija temeljenih na riziku koji služe za definiranje revizijskog prioriteta u obzir se uzimaju i prethodni rezultati nadležnih tijela država članica.

(E) Utvrđivanje nepravilnosti koje ukazuju na ozbiljne nedostatke s pomoću revizija EU-a nakon 15. veljače svake godine

Ako se revizijama EU-a (Komisija, uključujući OLAF i ERS) provedenima nakon 15. veljače svake godine otkriju nepravilnosti koje ukazuju na ozbiljne nedostatke koji zahvaćaju predmetnu financijsku godinu, Komisija ima obvezu, ako su ispunjeni uvjeti definirani u nadležnoj uredbi, primijeniti neto financijski ispravak. Konačni financijski ispravak uvijek je u neto iznosu jer se dodijeljena sredstva za taj program i ukupna dodijeljena sredstva za tu državu članicu automatski umanjuju za iznos predmetnog ispravka, čak i ako država članica prihvati financijski ispravak.

(F) Pojačana pravna osnova

U skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama Komisija je ovlaštena delegiranim aktom utvrditi iscrpna pravila o kriterijima za procjenu funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole, uključujući glavne vrste ozbiljnih nedostataka, kriterije za utvrđivanje razine financijskog ispravka koji je potrebno primijeniti i kriterije za primjenu paušalnih ili ekstrapoliranih financijskih ispravaka. Delegirani akt donesen je 3. ožujka 2014. (Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 480/2014. 7 . Komisija stoga ima jaču pravnu osnovu od one u programskom razdoblju 2007. – 2013. u kojem su postojali slični elementi, ali u obliku pravno neobvezujućih smjernica. Osim toga, kriteriji za procjenu i razine paušalnih ispravaka unaprijed su poznati svim dionicima programa.

(G) Zadržane paušalne stope ispravaka

Postoci paušalnih ispravaka (5 %, 10 %, 25 % i 100 %) koji su već primjenjivani tijekom prethodnog programskog razdoblja, zadržavaju se. Taj je pristup potvrđen i sudskom praksom Europskog suda. Ipak, odlukom o primjeni bilo koje razine financijskog ispravka mora se uzeti u obzir proporcionalnost i preostali rizik za proračun EU-a, kako je određeno Uredbom o zajedničkim odredbama. Zbog toga će Komisija, u slučajevima kada bi primjena paušalnog ispravka utvrđenog u skladu s delegiranim aktom bila neproporcionalna, primijeniti sniženu razinu paušalnog ispravka.

(H) Povećana razina ispravka za ponovljene nedostatke

Za slučajeve kada se revizijama EU-a utvrde jednaki nedostaci unatoč prethodnim financijskim ispravcima, Komisija je u delegirani akt uvrstila odredbu kojom se dopušta viša stopa ispravka nego što je to bio slučaj u pogledu prvog ispravka. To je jasna poruka državama članicama da, kada se utvrdi ozbiljni nedostatak, moraju osigurati brze i trajne prilagodbe svojih sustava upravljanja i kontrole.

(I) Ostale mjere koje su već na snazi nastavljaju se primjenjivati

Nove mogućnosti, odnosno mogućnost nametanja neto financijskih ispravaka te uvođenje godišnjeg jamstvenog paketa, provode se zajedno postojećom strogom politikom u pogledu prekida i obustava, uz snažno poticanje uporabe svih mogućnosti pojednostavnjenja. To bi trebalo dovesti do daljnjeg poboljšanja provedbe kohezijske politike u novom programskom razdoblju.

2.5.Izravno upravljanje

Za rashode u okviru izravnog upravljanja Komisija je uspostavila kontrolne okvire za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje nepravilnosti u raznim fazama postupka upravljanja bespovratnim sredstvima kako bi postigla operativne i financijske ciljeve. U nastavku je prikazan pregled kontrola izvršenih u dva ključna područja rashoda u okviru izravnog upravljanja: istraživanje i međunarodna pomoć.

Kontrolni okvir rashoda za istraživanje počinje razvojem programa rada koji prolazi kroz opsežni postupak savjetovanja kako bi se osiguralo da u najboljoj mogućoj mjeri ispunjuje očekivanja svih dionika i da pridonese ostvarenju najboljih mogućih ishoda istraživanja. Nakon evaluacije prijedloga provode se daljnje kontrole, a odabrani se prijedlozi pretvaraju u pravno obvezujuće ugovore.

Provedba projekta prati se tijekom cijelog trajanja projekta. Sva plaćanja na temelju zahtjeva za povrat troškova podliježu ex-ante provjerama u skladu sa standardnim postupcima koji uključuju (za plaćanja iznad 375 000 EUR) potvrdu o reviziji koju je izvršio kvalificirani revizor. Dodatne, ciljane kontrole mogu se provoditi, kao i standardne kontrole, u skladu s dostavljenim informacijama i rizičnosti transakcije.

Glavni izvor jamstva dubinske su provjere koje se provode na uzorku poslovnih prostorija korisnika nakon nastalih i prijavljenih troškova. Velik broj tih dubinskih provjera provodi se tijekom trajanja programa. Vraćaju se svi prekomjerno uplaćeni iznosi, a sustavne se pogreške proširuju na sva tekuća sudjelovanja korisnika.

U području međunarodne suradnje i razvoja Komisija je uspostavila kontrolni okvir za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje nepravilnosti u različitim fazama provedbe financiranja koji se primjenjuje na sve načine upravljanja (izravno i neizravno) koji se primjenjuju u provedbi. Ta strategija počinje odabirom najprikladnijeg alata kod izrade planskih dokumenata i financijskih odluka te se prenosi u stvarne provjere koje se provode u svim fazama provedbe.

Sa stajališta financijske kontrole sustav se sastoji od više instrumenata koji se sustavno primjenjuju na provedbu ugovora i bespovratnih sredstava za sve načine upravljanja: ex-ante provjere plaćanja, revizije koje provodi Komisija i koje su predviđene u planu revizije, provjere rashoda koje se izvršavaju prije nego što korisnici isplate bespovratna sredstva, misije provjere u međunarodnim organizacijama i opća ex-post kontrola na temelju istraživanja o stopi preostale pogreške koje se provodi svake godine.

Pored svih ostalih mogućih načina predviđenih u Financijskoj uredbi, financijski interesi EU-a zaštićeni su i ex-ante kontrolama pojedinačnih transakcija koje provodi Komisija i naknadnim kontrolama ili revizijama te povratom svih nepropisno isplaćenih sredstava u slučaju nepoštovanja dogovorenih postupaka ili u slučaju neprihvatljivosti aktivnosti za financiranje sredstvima EU-a.

2.6.Isplativost sustava upravljanja i kontrole

U skladu sa zahtjevima iz Financijske uredbe, važan cilj Komisijine „strategije proračuna temeljenog na rezultatima” jest osigurati isplativost pri osmišljavanju i provedbi sustava upravljanja i kontrole kojima se sprečavaju ili utvrđuju te ispravljaju pogreške. Stoga bi se u strategijama kontrole trebala razmotriti viša razina kontrole i učestalosti za rizičnija područja te bi se trebalo osigurati da kontrole imaju dodanu vrijednost. To je važno jer kontrole predstavljaju znatno administrativno opterećenje za korisnike te bi ih mogle i obeshrabriti od sudjelovanja u programima. Nadalje, na neučinkovite i nedjelotvorne sustave kontrole troše se znatna sredstva kojima bi se inače moglo pridonijeti ostvarenju rezultata.

Izvješćivanje o isplativosti poboljšalo se u godišnjim izvješćima o radu za 2014. Sve službe Komisije koje su donijele zaključak o isplativosti svojih sustava upravljanja i kontrole izjavile su da mjerljive i/ili nemjerljive koristi premašuju troškove i/ili pokazuju stabilan ili pozitivan trend relevantnih pokazatelja.

Komisija je savjetovala svoje službe da razviju zajedničku metodologiju za izračun troškova i koristi kontrola kako bi povećale usklađenost i proizvele pouzdane rezultate koji se mogu iskoristiti za utvrđivanje relativne isplativosti uspostavljenih sustava kontrole (vidi Objedinjeno izvješće Komisije za 2014.). Za rashode u okviru podijeljenog upravljanja pri izračunavanju troškova i isplativosti kontrola potrebno je uzeti u obzir u aktivnosti upravljanja i kontrole država članica.

3.FINANCIJSKI ISPRAVCI I POVRATI U 2014. 

3.1.Pregled

Tablica 3.1.: Pregled financijskih ispravaka i povrata za 2014.

   *    Isključuje 29 milijuna EUR plaćenih Hrvatskoj u okviru naslova Naknade i 465 milijuna EUR plaćenih u okviru naslova Posebni instrumenti.

       Napominjemo da se prethodni podaci razlikuju od onih prikazanih u izvješću PIF koje priprema OLAF jer je OLAF-ovo izvješće bilo objavljeno ranije u fazi kada su bili dostupni samo okvirni podaci.

Poljoprivreda

Komisija je 2014. donijela 3 odluke o potvrdi sukladnosti 9 , kojima je obuhvaćeno 56 pojedinačnih neto financijskih ispravaka ukupnog iznosa od 443 milijuna EUR (0,8 % proračunom predviđenih rashoda ZPP-a za 2014.). Još jedna, financijski značajna odluka o potvrdi sukladnosti izrađena je na kraju 2014., a formalna savjetovanja s državama članicama u okviru odbora za poljoprivredne fondove održana su prije kraja godine. Komisija je tu odluku, koja se odnosila na iznos od 1,4 milijarde EUR (kojim je obuhvaćeno 56 pojedinačnih ispravaka), donijela u siječnju 2015. 10 . U skladu s međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor, taj je iznos uključen kao „potvrđen” u financijsku godinu 2014.

Kohezija

Programsko razdoblje 2000. – 2006.

U poodmakloj fazi zatvaranja programâ EFRR-a i projekata Kohezijskog fonda nametnuti su dodatni financijski ispravci u iznosu od 543 milijuna EUR, koje su države članice prihvatile u 2014.:

–ukupno 451 milijun EUR financijskih ispravaka za zatvaranje programâ EFRR-a u 9 država članica, od kojih su najznačajniji bili oni za Italiju (231 milijun EUR) i za Španjolsku (119 milijuna EUR),

–ukupno 92 milijuna EUR koje je prihvatilo 11 država članica za projekte Kohezijskog fonda, od kojih je najveći bio za Slovačku (70 milijuna EUR).

U okviru ESF-a je, u kontekstu postupka zatvaranja, zatvoreno svih 239 programa (209 potpuno, a 30 djelomično). Potvrđeni i provedeni iznos financijskih ispravaka za 2014. iznosio je 133 milijuna EUR. Države članice s najvišom razinom potvrđenih i provedenih financijskih ispravaka bile su Španjolska (99 milijuna EUR) i Italija (20 milijuna EUR). Ostale države za koje je postupak zatvaranja dovršen bile su Belgija, Njemačka, Grčka, Francuska, Austrija, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina. Italija i Španjolska još nisu prihvatile neke prijedloge za zatvaranje i pokrenut je postupak prije ispravaka – za više pojedinosti vidi odjeljak 4.2.3.

Tijekom 2014. ostvaren je znatan napredak u odnosu na zaključivanje Financijskog instrumenta za usmjeravanje u ribarstvu (FIUR). Na kraju 2014. zatvorena su 53 od 60 programa. Većina predmetnih financijskih ispravaka provodila se putem naloga za povrat.

Programsko razdoblje 2007. – 2013.

Potvrđeni financijski ispravci u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda iznosili su 2014. 294 milijuna EUR 11 . To je rezultat strogog nadzora i politike prekida Komisije te rastućeg broja akcijskih planova koji uključuju financijske ispravke o kojima su odlučile države članice i koji se provode temeljem dopisa o prekidu ili opomene pred obustavu koje su poslali Komisijini dužnosnici za ovjeravanje na temelju delegiranih ovlasti.

U okviru ESF-a potvrđeno je 209 milijuna EUR, a provedeno 156 milijuna EUR, od čega je 95 milijuna EUR potvrđeno 2014., a 61 milijun EUR prethodnih godina. Provedeno je 89 % financijskih ispravaka potvrđenih tijekom 2014. i prethodnih godina, što znači da za provedbu još preostaje iznos od 118 milijuna EUR. Države članice s najvišom razinom ispravaka su Španjolska (56 milijuna EUR), Rumunjska (43 milijuna EUR), Poljska (32 milijuna EUR) i Francuska (20 milijuna EUR). Od financijskih ispravaka provedenih 2014., ukupno 64 milijuna EUR financijski su ispravci na izvoru, što znači da te financijske ispravke nadležna tijela država članica primjenjuju u isto vrijeme kada se Komisiji prijavljuju rashodi primjenom paušalne stope ispravaka nakon revizija Komisije.

Financijski ispravci potvrđeni u okviru Europskog fonda za ribarstvo (EFR) povećali su se za više od 80 % u odnosu na 2013., što je većinom posljedica revizija i administrativnog preispitivanja Komisije. Povlačenjem neprihvatljivih rashoda iz daljnjeg zahtjeva za plaćanje omogućuje se brza provedba takvih financijskih ispravaka.

Programsko razdoblje 2014. – 2020.

Godine 2014. bilo je u tijeku prvo računovodstveno razdoblje te još nisu određena nadležna tijela za gotovo sve operativne programe, pa stoga nisu još provedene aktivnosti revizije povezane s izjavom o rashodima.

3.2.Financijski ispravci u tijeku na dan 31. prosinca 2014.

Financijski ispravci u tijeku preliminarna su faza u kojoj su postupci za financijske ispravke otvoreni, ali je još uvijek u tijeku kontradiktorni postupak s predmetnom državom članicom. Navedeni iznosi samo su početne procjene službi Komisije, podložne promjenama do konačne odluke Komisije.

3.3.Financijski ispravci potvrđeni 2014.

U ovom se odjeljku navode različiti prikazi iznosa financijskih ispravaka potvrđenih 2014. Skreće se pozornost na činjenicu da se podaci i karte prikazani u nastavku odnose samo na 2014. Razina ukupnog iznosa ispravaka i raspodjela po državama članicama mogu se bitno promijeniti ovisno o godini. Stoga se svaka suvisla procjena korektivnog kapaciteta sustava nadzora i kontrole mora temeljiti, u skladu s prirodom tih rashoda, na višegodišnjoj perspektivi (vidi odjeljak 4.).

3.3.1. Raščlamba po državama članicama

Karta i Tablica 3.3.1.: Financijski ispravci potvrđeni 2014. u odnosu na primljena plaćanja EU-a; raščlamba po državama članicama

Prethodno prikazanom kartom uzima se u obzir relativni ponder potvrđenih financijskih ispravaka za svaku državu članicu u odnosu na plaćanja primljena iz proračuna EU-a u 2014.

Svijetlo sivom bojom označene su države članice koje se nalaze ispod prosječnog postotka od 3,5 %.

Svijetlo crvenom bojom označene su države članice koje se nalaze iznad prosječnog postotka od 3,5 %.

* Negativan iznos za Nizozemsku nastao je nakon presude Suda EU-a na temelju koje Komisija mora vratiti novac Nizozemskoj.

3.3.2.    Raščlamba paušalnih ispravaka potvrđenih 2014.

Tablica 3.3.2.: Raščlamba paušalnih ispravaka potvrđenih 2014.

*    Uključuje ekstrapolirane ispravke

**    Riječ je o najboljoj procjeni. Većina financijskih ispravaka obuhvaća iznose utemeljene na točnim izračunima i paušalne stope.

Paušalni ispravci vrijedan su alat koji se rabi kada se povezani iznos ne može odrediti na temelju reprezentativnog statističkog uzorka ili kada se ne može točno odrediti učinak pojedinih pogrešaka na rashode. Međutim, to znači da država članica koja podliježe paušalnom ispravku snosi financijske posljedice jer ispravci nisu izravno povezani s pojedinačnim nepravilnostima na razini projekta, odnosno nema pojedinačnog krajnjeg korisnika od kojeg se može ostvariti povrat novca.

3.3.3. Raščlamba financijskih ispravaka izvršenih na izvoru

Tablica 3.3.3.: Raščlamba financijskih ispravaka na izvoru potvrđenih 2014.

Ispravci na izvoru za programe EFRR-a/KF-a za razdoblje 2007. – 2013. prvi su put prijavljeni 2014. Oni se odnose na iznose koje su države članice prijavile 2014. 12 , na poseban zahtjev službi Komisije (zahtjevi su se odnosili na glavne slučajeve u kojima su paušalni ispravci primijenjeni na probleme povezane s postupcima javne nabave ili nedostacima u sustavima upravljanja i kontrole država članica). Kao rezultat te aktivnosti, kumulativno je od 2012. do kraja 2014. utvrđeno 782 milijuna EUR financijskih ispravaka na izvoru u 6 država članica. Budući da je 2014. bila prva godina izvješćivanja o tim podacima, cijeli je iznos ispravaka na izvoru pripisan toj godini, iako su neki iznosi uključeni u zahtjeve za plaćanje poslane Komisiji 2012. i 2013.

Glavni financijski ispravci na izvoru u okviru EFRR-a/KF-a odnose se na Češku (398 milijuna EUR), Mađarsku (136 milijuna EUR), Rumunjsku (92 milijuna EUR), Grčku (72 milijuna EUR) i Slovačku (56 milijuna EUR).

U okviru ESF-a, glavne države članice na koje se odnose paušalni ispravci koji se primjenjuju istovremeno s izjavom o rashodima za Komisiju i kojima se stoga ispravljaju novi rashodi jesu: Rumunjska (41 milijun EUR), Francuska (20 milijuna EUR), Mađarska (16 milijuna EUR) i Poljska (14 milijuna EUR), s ukupno 100 milijuna EUR financijskih ispravaka na izvoru potvrđenih 2014.

Radi rješavanja temeljnih uzroka problema koji se ponavljaju u okviru ESF-a u Rumunjskoj, Komisija surađuje s nacionalnim tijelima radi kako bi pojačala svoje sustave upravljanja i kontrole te pažljivo prati provedbu dogovorenog akcijskog plana. Nadalje, nacionalno tijelo za reviziju provjerilo je pitanja javne nabave za određeni broj visokorizičnih projekata, a utvrđene se pogreške ispravljaju financijskim ispravcima na razini predmetnih projekata (čime se zamjenjuje 25 % paušalnog ispravka). Pored toga, Komisija podupire rumunjska nadležna tijela da poboljšaju pojednostavnjenje i uporabu alata za sprečavanje i otkrivanje prijevara, Arachne.

3.4.Financijski ispravci provedeni 2014.

U ovom se odjeljku navode različiti prikazi iznosa financijskih ispravaka provedenih 2014. Skreće se pozornost na činjenicu da se podaci i karte prikazani u nastavku odnose samo na 2014. Razina ukupnog iznosa ispravaka i raspodjela po državama članicama bitno se mijenjaju ovisno o godini – za višegodišnji pregled vidi odjeljak 4.

3.4.1. Raščlamba po državama članicama

Karta i Tablica 3.4.1.: Financijski ispravci provedeni 2014. u odnosu na primljena plaćanja EU-a; raščlamba po državama članicama

Prethodno prikazanom kartom uzima se u obzir relativni ponder provedenih financijskih ispravaka za svaku državu članicu u odnosu na plaćanja primljena iz proračuna EU-a u 2014.

Svijetlo sivom bojom prikazane su države članice koje su ispod prosječnog postotka od 2,3 %.

Svijetlo crvenom bojom označene su države članice koje se nalaze iznad prosječnog postotka od 2,3 %.

3.4.2. Raščlamba paušalnih ispravaka provedenih 2014.

Tablica 3.4.2.: Raščlamba paušalnih ispravaka provedenih 2014.

       * Uključuje ekstrapolirane ispravke

Podaci za poljoprivredu nisu dostupni.

3.4.3. Raščlamba financijskih ispravaka na izvoru

Tablica 3.4.3.: Raščlamba kohezijskih ispravaka na izvoru provedenih 2014.

U okviru EFRR-a/KF-a, od 782 milijuna EUR financijskih ispravaka na izvoru prijavljenih 2014. provedenima se može smatrati njih 430 milijuna (55 %). Glavne države članice na koje se ti ispravci odnose jesu Češka (271 milijuna EUR), Grčka (60 milijuna EUR) i Slovačka (56 milijuna EUR). U okviru ESF-a, u kontekstu ispravaka na izvoru, države članice na koje se odnose paušalni ispravci koji se primjenjuju istovremeno s izjavom o rashodima za Komisiju i kojima se stoga ispravljaju novi rashodi jesu: Francuska (20 milijuna EUR), Mađarska (16 milijuna EUR), Poljska (13 milijuna eura) i Rumunjska (11 milijuna EUR).

3.5.Povrati 

Tablica 3.5.: Povrati potvrđeni i provedeni 2014.

Poljoprivreda

Tijekom razdoblja 2008. – 2014. Komisija je provela reviziju ispravnosti primjene pravila o povratu u 32 misije u 19 država članica (uključujući sve članice EU-15 s niskim stopama povrata za slučajeve otkrivene nakon 2007.). Nedostaci utvrđeni tijekom tih revizija prate se u kontekstu postupka potvrde sukladnosti. Osim u dva slučaja (Italija i Irska), nadležna tijela država članica u načelu imaju uspostavljene odgovarajuće postupke za zaštitu financijskih interesa EU-a.

Dužna pažnja nadležnih tijela država članica u okviru povrata najznačajnijih pojedinačnih slučajeva nepravilnosti procjenjuje se u kontekstu dodatnih 25 tekućih postupaka potvrde sukladnosti (revizije obavljenog posla).

U OLAF-ovoj su istrazi iz 2012. otkriveni određeni ozbiljni problemi povezani s talijanskom agencijom za plaćanja u pogledu potpunosti glavne knjige dužnika, zastara određenih dugova i određenih nacionalnih programa koji se navodno financiraju iz proračuna EU-a. Osim toga, u okviru revizije iz 2013., ERS je izrazio i ozbiljnu zabrinutost za sustave upravljanja dugom koje primjenjuju Italija (AGEA) i Irska (DAFF). Komisija je to uzela u obzir u svojoj analizi rizika i izvršila je reviziju u Italiji u rujnu 2014., dok će se revizija u Irskoj provesti u revizijskoj godini 2015. – 2016.

3.6.Nedostaci u upravljanju i kontroli država članica otkriveni 2014. i poduzete mjere 

3.6.1.     Poljoprivreda i ruralni razvoj

Znatne nedostatke u sustavima upravljanja i kontrole država članica koje su otkrile one same, Komisija, ERS i/ili OLAF (istrage prijevara) Komisija intenzivno prati sve dok ne dobije pouzdane dokaze da su nedostaci ispravljeni provedbom odgovarajućih mjera države članice, da su u prošlosti prijavljeni nepravilni rashodi ispravljeni i da je novi sustav svoju pouzdanost dokazao u praksi.

U pogledu izravnih plaćanja GU AGRI je u svojem godišnjem izvješću o radu za 2013. izjavio rezerve u pogledu 15 španjolskih agencija za plaćanja, Francuske, Ujedinjene Kraljevine (Engleske), Mađarske, Grčke i Portugala. Komisija i dalje prati korektivne akcijske planove koje su uspostavila nacionalna nadležna tijela u Francuskoj, Španjolskoj i Engleskoj. Proveden je akcijski plan za Portugal. Iako se situacija znatno poboljšala, za Grčku je utvrđeno da akcijski plan nije u potpunosti proveden u skladu s utvrđenim postignućima i rokovima i zbog toga će Komisija morati donijeti provedbenu odluku radi smanjenja mjesečnih uplata za predmetne rashode tijekom godine podnošenja zahtjeva 2014. Nije se smatralo nužnim uspostaviti formalni akcijski plan za posebne probleme u Mađarskoj koji su postojali za 2013. i 2014. Oni se odnose na uspostavu kontrole koja će biti detaljno pregledana u kontekstu novog režima izravnih plaćanja od godine podnošenja zahtjeva 2015. U Francuskoj se provedba akcijskog plana dovršenog 15. studenoga 2013. prati tromjesečnim izvješćivanjem i, ako je potrebno, misijama u svrhu provođenja revizije.

Za godišnje izvješće o radu za 2013. GU AGRI prilagodio je statističke podatke o kontroli država članica kako bi se njima prikazale neotkrivene i neprijavljene pogreške te je izračunao stopu pogreške od 5,2 %. Budući da su se te aktivnosti provodile na razini agencija za plaćanja, bilo je moguće primijeniti ciljani pristup u pogledu rezervi te je stoga glavni direktor mogao izjaviti rezerve za 31 agenciju za plaćanja umjesto za cijelu aktivnost ABB-a.

Komisija je 2014. dodatno pojačala postojeće akcijske planove radi rješavanja prethodno navedenih rezervi na temelju bolje suradnje i analize unutar službi Komisije te intenzivnog dijaloga s državama članicama. Slijedeći taj pristup, ad hoc radna skupina AGRI osnovana 2012. nastavila se sastajati i razvijati analizu i strategiju unutar Komisije, a sve su države članice uspostavile unaprijeđeni sustav izvješćivanja o svojim nacionalnim akcijskim planovima za smanjenje stopa pogreške. To uključuje pojačanu usredotočenost na redovito praćenje nalaza revizije te poboljšanje pokazatelja i ključnih etapa za potrebe praćenja. Komisija je 2014. razvila i novi IT alat s pomoću kojeg može učinkovitije i dosljednije prikupljati i obrađivati podatke iz nacionalnih akcijskih planova.

Od 2013. organizirana su četiri seminara o stopama pogreške, od kojih su dva održana 2014., na kojima je predstavljeno stanje u pogledu provedbe akcijskih planova, razmjene dobre prakse i davanja smjernica. Ti se seminari zajednički organiziraju dva puta godišnje u okviru Odbora za ruralni razvoj i Odbora za poljoprivredne fondove kako bi se osiguralo sudjelovanje upravljačkih tijela i agencija za plaćanja. Svakih se šest mjeseci dakle provodi pregled strogo nadziranog postupka praćenja. U međuvremenu su odjeli za zemljopisna područja osigurali praćenje tog pitanja s državama članicama na godišnjim i ad hoc sastancima te odborima za praćenje, a prema potrebi i u kontekstu izmjena programa.

Usporedno s time pojačani su relevantni kapaciteti za reviziju u Komisiji. Broj misija u svrhu provođenja revizije povećao se, a revizije su usmjerene na pitanja povezana sa stopama pogreške.

Nadalje, pravnim se okvirom dopušta prekid ili obustava plaćanja u slučaju ozbiljnih nedostataka u sustavima upravljanja i kontrole za preuzete obveze za rashode u okviru EPFRR-a tijekom razdoblja 2007. – 2013. ili 2014. – 2020. Novim se pravnim okvirom (Uredba 1305/2013), u članku 62., osigurava da upravljačka tijela i agencija za plaćanja provedu ex ante procjenu svakog prijedloga programa navodeći da se programirane mjere mogu provjeriti i kontrolirati. Službe Komisije detaljno analiziraju tu procjenu prije odobravanja programa.

Naposljetku, Europska mreža za ruralni razvoj imat će pojačanu ulogu u širenju dobre prakse povezane sa smanjenjem stopa pogreške. Tijekom prvih šest mjeseci 2015. organizirano je osposobljavanje za upravljačka tijela kojim su bile obuhvaćene sljedeće teme: pojednostavnjene mogućnosti financiranja, opravdanost troškova, javna nabava i poljoprivredno-okolišna plaćanja usmjerena na rezultate: kolektivni pristup.

3.6.2.     Kohezija

U okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda za razdoblje 2007. – 2013., revizijska je aktivnost Komisije tijekom 2014. bila usmjerena na pet revizijskih upita te na posebne misije za utvrđivanje činjenica radi potvrđivanja odabranih stopa pogreške iz ACR-ova. Kako bi se mogli potvrditi rezultati revizija revizorskih tijela, revizije na licu mjesta provode se na razini nadležnih tijela za program i/ili posredničkih tijela i obično uključuju provjere revizijskih dokaza do izvora, na licu mjesta, na razini korisnika/projekata. Na temelju rezultata te revizije može se zaključiti da se Komisija u načelu može osloniti na rad 42 od 47 revidiranih revizorskih tijela koja su zadužena za reviziju 91 % dodijeljenih sredstava u okviru EFRR-a/KF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013.

Revizijskom je aktivnošću izvršenom od 2010. do 2014. potvrđeno da su provjere upravljanja (kontrole na prvom stupnju) koje provode države članice i dalje ključan problem. Revizijama provjera upravljanja koje je Komisija izvršila 2014. potvrđeno je da su otkriveni nedostaci u provođenju tih kontrola u 66 % provedenih misija, posebno u području javne nabave (problemi su utvrđeni u 58 % misija).

Ostali su problemi utvrđeni u područjima poput prihvatljivosti aktivnosti (revizije izvršene nad odabranim aktivnostima u Mađarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji) i državnih potpora (koje su predmet revizija konkurentnosti programa u Sloveniji, Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i u okviru misije u Španjolskoj na razini dvaju posredničkih tijela). Problemi u ta tri područja (javna nabava, prihvatljivost, državne potpore) bili su uključeni i u revizije ERS-a.

Detaljna analiza rezervi koje je izjavio glavni direktor i povezanih akcijskih planova na razini programa prikazana je u godišnjem izvješću o radu GU REGIO za 2014.

U okviru ESF-a, glavni nalazi revizija sustava uključuju sljedeće: odabir aktivnosti, neodgovarajuće provjere upravljanja, nepostojanje revizijskog postupka, nepouzdane informatičke sustave, propuste u postupku ovjeravanja, nedostatnu pouzdanost nacionalnih izvješća o reviziji sustava, povrede u sustavu javne nabave i neprihvatljivost rashoda.

Provjere upravljanja koje provode države članice i dalje su ključan problem. Revizijom provjere upravljanja koju je Komisija izvršila 2014. potvrđeni su sljedeći glavni nedostaci u izvršavanju tih kontrola, koji su otkriveni već 2013.: formalna priroda provjera upravljanja, nedovoljne provjere postupaka javne nabave, manjkava struktura/organizacija upravljačkog ili posredničkog tijela, nedostatno osposobljavanje i nadzor u slučaju delegiranja ovlasti, izvršavanje provjera upravljanja nakon ovjere rashoda te nedovoljne smjernice i osposobljavanje za korisnike.

Rezerve u godišnjem izvješću o radu za 2014. izjavljene su zbog nedostataka u sustavima upravljanja i kontrole sljedećih operativnih programa EFR-a: Njemačka (Mecklenburg-Vorpommern), Italija, Nizozemska, Poljska i Rumunjska. U 5 predmetnih operativnih programa postojale su znatne pogreške, o čemu je izviješteno u ACR-ovima. Dopisi s jasnim akcijskim planovima poslani su svim pogođenim državama članicama te su u njima navedene nužne korektivne mjere koje se moraju poduzeti kako bi se moglo nastaviti s plaćanjima.

4.KUMULATIVNI FINANCIJSKI ISPRAVCI I POVRATI IZVRŠENI DO KRAJA 2014.

4.1.Pregled

Iz kumulativnih se podataka mogu dobiti korisne informacije o značaju korektivnih mehanizama koje primjenjuje Komisija posebno zato što se njima uzima u obzir višegodišnji karakter programa i projekata te se neutralizira učinak jednokratnih događaja.

4.1.1.    Razdoblje 2009. – 2014.

Na dijagramima u nastavku prikazan je razvoj financijskih ispravaka i povrata koji su potvrđeni i provedeni tijekom posljednjih 6 godina:

Dijagram 4.1.: Financijski ispravci i povrati u razdoblju 2009. – 2014. (u milijardama EUR)

Financijski ispravci i povrati potvrđeni u razdoblju 2009. – 2014. (u milijardama EUR)

Financijski ispravci i povrati provedeni u razdoblju 2009. – 2014. (u milijardama EUR)

Prosječni godišnji financijski ispravci i povrati potvrđeni u razdoblju 2009. – 2014. iznosili su 3,2 milijardi EUR odnosno 2,4 % prosječnog iznosa plaćanja iz proračuna EU-a od 133 milijarde EUR (podijeljeno upravljanje: 2,8 milijardi EUR odnosno 2,8 % prosječnog iznosa plaćanja od 102 milijarde EUR; sve ostale vrste upravljanja: 366 milijuna EUR odnosno 1,2 % prosječnog iznosa plaćanja od 30,5 milijardi EUR.) Trend potvrđenih iznosa blago je rastući, što pokazuje da se višegodišnjim kontrolnim okvirom uspješno štiti proračun EU-a tijekom vremena.

Prosječni provedeni financijski ispravci i povrati za razdoblje 2009. – 2013. iznosili su 2,8 milijardi EUR, odnosno 2,1 % prosječnog iznosa plaćanja iz proračuna EU-a u tom razdoblju (podijeljeno upravljanje: 2,5 milijardi EUR ili 2,4 % prosječnog iznosa plaćanja; sve ostale vrste upravljanja: 356 milijuna EUR ili 1,2 % prosječnog iznosa plaćanja). Prethodno prikazani rastući trend može se objasniti zatvaranjem programskog razdoblja 2000. – 2006. jer se znatan broj financijskih ispravaka i povrata provodi tek u toj fazi (vidi u nastavku). Učinak izvršavanja određenih neto financijskih ispravaka u području poljoprivrede u obliku tri godišnja obroka odražava se u manjem povećanju stvarno provedenih iznosa u odnosu na iznose koje je odredila Komisija.

4.1.2.    Odluke Suda EU-a u pogledu financijskih ispravaka u području regionalne politike

Sud EU-a donio je tijekom 2015. presude kojima se poništava određeni broj odluka o financijskim ispravcima u okviru regionalne politike koje su donesene od 2008. do 2010. Ti su ispravci iznosili gotovo 0,5 milijardi EUR i odnosili su se na programsko razdoblje 1994. – 1999. U presudama se odražavaju postupovna pitanja koja proizlaze iz Uredbe 1083/2006. Komisija analizira učinak.

4.2.Financijski ispravci

4.2.1.    Pregled

Tablica 4.2.1.: Potvrđeni kumulativni financijski ispravci i postotak provedbe do kraja 2014.

*Sud EU-a presudio je 2015. u korist država članica korisnikâ u više sudskih postupaka (0,5 milijardi EUR) u pogledu financijskih ispravaka EFRR-a provedenih od 2008. do 2010. (vidi odjeljak 4.1.2.).

Različita programska razdoblja u kohezijskoj politici jasno upućuju na višegodišnju prirodu ciklusa proračuna EU-a. Budući da se približava kraj postupka zatvaranja programskog razdoblja 2000. – 2006., iznos financijskih ispravaka znatno je viši, posebno u odnosu na razdoblje 2007. – 2013. Očekuje se da će se financijski ispravci za to kasnije razdoblje nastaviti povećavati u nadolazećim godinama jer će se programi iz tog razdoblja početi zatvarati (neki od dostižu prag plaćanja od 95 %), no trebali bi biti niži u odnosu na prethodno programsko razdoblje zbog uspješnosti preventivnih mjera.

4.2.2.    Poljoprivreda – EFJP: financijski ispravci u okviru postupka potvrde sukladnosti

U odnosu na EFJP, financijski ispravci o kojima je Komisija donijela odluku od 1999. iznose ukupno 10 808 milijuna EUR (na temelju 47 donesenih odluka). Prosječna stopa ispravaka po financijskoj godini u razdoblju 1999. – 2014. iznosila je 1,7 % rashoda. Nakon što Komisija o njima donesene odluku, ispravci se provode automatski, osim ako je državi članici omogućeno plaćanje u tri godišnja obroka.

Tablica 4.2.2.: EFJP – kumulativni financijski ispravci o kojima je donesena odluka o sukladnosti u postupku poravnanja računâ od 1999. do kraja 2014.; raščlamba po državama članicama

Dijagram 4.2.2.: EFJP – kumulativni financijski ispravci država članica na temelju odluka o sukladnosti u postupku poravnanja računâ od 1999. do kraja 2014. u odnosu na plaćanja primljena iz proračuna EU-a

4.2.3.    Kohezijska politika: EFRR i ESF 2000. – 2006.

S obzirom na to da je zatvaranje razdoblja 2000. – 2006. u završnoj fazi, može se napraviti korisna usporedba ukupnih rezultata korektivnih mjera i ukupno potrošenih iznosa, čime se može dobiti potpuniji uvid u učinak korektivnih mehanizama 13 . U pogledu sredstava EFRR-a i ESF-a na kraju 2014., kombinirani iznos financijskih ispravaka, samo na temelju nadzornih aktivnosti Komisije, iznosio je 8,2 milijarde EUR. To iznosi otprilike 4,1 % dodijeljenih sredstava (196,9 milijardi EUR) na kraju 2014. Stopa ispravaka povećava se na iznad 4,6 % kada se uzmu u obzir dodatni financijski ispravci koje su prijavile države članice, a koji su povezani s njihovim kontrolnim aktivnostima.

Na kraju 2014. Komisija je od ukupno 379 programa EFRR-a zatvorila njih 338 (u odnosu na 316 na kraju 2013.) . Za preostali 41 program države članice osporile su financijske ispravke koje je predložila Komisija, dostavile su dodatne informacije koje treba uzeti u obzir ili su zatražile nadoknadu iznosa koje nije moguće vratiti. Ti se slučajevi prate u okviru postupaka financijskih ispravaka (saslušanja) i odluka o iznosima koje nije moguće vratiti.

U okviru EFRR-a, financijski ispravci koje je Komisija nametnula svim državama članicama ukupno do kraja 2014. iznosili su 5,8 milijardi EUR, što je otprilike 4,6 % ukupnih dodijeljenih sredstava za programe iz razdoblja 2000. – 2006. Taj se postupak može raščlaniti na 4,1 milijardu EUR financijskih ispravaka tijekom trajanja programa i dodatnih 1,6 milijardi EUR financijskih ispravaka primijenjenih u trenutku zatvaranja programa. Glavne države članice na koje se ti ispravci odnose jesu Španjolska (2,6 milijardi EUR), Italija (1,2 milijarde EUR) i Grčka (1,2 milijarde EUR).

Postupak zatvaranja u okviru ESF-a dovršen je na kraju 2014. Službe Komisije procjenjuju na dan 30. lipnja 2015. da će ukupni iznos financijskih ispravaka za programsko razdoblje 2000. – 2006., uzimajući u obzir financijske ispravke u tijeku, iznositi 2,4 milijarde EUR za programe ESF-a, što čini 3,6 % odobrenih sredstava za ESF. Taj se postupak može raščlaniti na 1,2 milijuna EUR financijskih ispravaka tijekom trajanja programa i dodatnih 1,2 milijuna EUR primijenjenih u trenutku zatvaranja programa.

U kontekstu zatvaranja španjolskih programa ESF-a španjolska su nadležna tijela za 3 programa od ukupno 38 odbacila prijedlog za zatvaranje unatoč analizi svih argumenata i informacija u pogledu zatvaranja koju je predstavila Komisija. Na kraju 2014. financijski ispravci u tijeku za Španjolsku iznosili su 59 milijuna EUR i činili su nepodmirene obveze u iznosu od 34 milijuna EUR. Tijekom 2015. lokalna su tijela prihvatila 1 prijedlog za zatvaranje. Za ostale programe pokrenut je postupak prije ispravljanja.

Dijagram 4.2.3.: Kumulativni financijski ispravci država članica, potvrđeni i u tijeku na dan 31. prosinca 2014. u okviru EFRR-a i ESF-a za programsko razdoblje 2000. – 2006. u odnosu na primljene doprinose

4.2.4.    Kohezijska politika: EFRR/KF i ESF za razdoblje 2007. – 2013.

U trenutačnoj fazi programskog razdoblja kumulativni iznosi koji su do danas ispravljeni čine 0,9 % odobrenih sredstava iz proračuna. Iako se očekuje da će se financijski ispravci za razdoblje 2007. – 2013. nastaviti povećavati u nadolazećim godinama jer će se programi iz tog razdoblja početi zatvarati, dosadašnji podaci upućuju na ukupno niži iznos financijskih ispravaka u odnosu na prethodno programsko razdoblje. To je odraz poboljšanih sposobnosti sustava upravljanja i kontrole za otkrivanje problema i ispravljanje pogrešaka prije prijavljivanja rashoda Komisiji, što je vidljivo iz nižih stopa pogreške za kohezijsku politiku u razdoblju 2007. – 2013. u odnosu na razdoblje 2000. – 2006. Upućuje se i na ispravke koje su države članice izvršile u tom razdoblju – vidi odjeljak 7.

Budući da se programi iz razdoblja 2007. – 2013. financiraju iz više fondova, u prethodnoj tablici nije navedena raspodjela između EFRR-a i KF-a.

Dijagram 4.2.4.: Kumulativni financijski ispravci država članica, potvrđeni i u tijeku na dan 31. prosinca 2014. u okviru EFRR-a/KF-a i ESF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013. u odnosu na primljene doprinose

U okviru programâ EFRR-a/KF-a Komisija je nametnula ukupno otprilike 2 milijarde EUR financijskih ispravaka od početka programskog razdoblja 2007. – 2013. (što uključuje 782 milijuna EUR financijskih ispravaka koje su države članice primijenile prije prijavljivanja rashoda Komisiji ili u trenutku prijavljivanja kao rezultat zatraženih korektivnih mjera, vidi i prethodno navedene ispravke „na izvoru”), a 237 milijuna EUR financijskih ispravaka je u tijeku. Glavne države članice na koje se ti ispravci odnose jesu Češka (719 milijuna EUR), Mađarska (298 milijuna EUR), Grčka (257 milijuna EUR), Španjolska (237 milijuna EUR), Slovačka (152 milijuna EUR), Rumunjska (146 milijuna EUR) i Italija (105 milijuna EUR).

U odnosu na EFRR i Kohezijski fond, Komisija je 2014. nastavila strogo izvršavati svoju nadzornu ulogu prekidajući/obustavljajući plaćanja odmah nakon otkrivanja nedostataka te osiguravajući da države članice riješe otkrivene nedostatke u svojim sustavima upravljanja i kontrole. Cilj je bio utvrditi i riješiti sve glavne neriješene značajne rizike kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita proračuna EU-a, a preostali rizik do zatvaranja programa smanjio na prihvatljivu razinu. To je dovelo do općeg poboljšanja za razdoblje 2007. – 2013. u odnosu na razdoblje 2000. – 2006. i pozitivnog trenda kada je riječ o učestalosti pogrešaka u kohezijskim rashodima tijekom godina zahvaljujući nizu djelovanja koje je poduzela Komisija u suradnji s državama članicama, kako je opisano u nastavku.

Države članice s najvišom razinom ispravaka u okviru ESF-a bile su Rumunjska (355 milijuna EUR),Španjolska (213 milijuna EUR) i Poljska (152 milijuna EUR).

Sljedeća su poboljšanja uvedena u razdoblju 2007. – 2013. u okviru programâ EFRR-a/KF-a i ESF-a:

(A) Jačanje nacionalnih kontrola

Pojačana je sposobnost nacionalnih sustava upravljanja i kontrole za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prije prijavljivanja rashoda Komisiji. S jedne strane, službe Komisije uložile su znatne upravljačke i revizijske napore u poboljšanje djelovanja provjera na prvom stupnju u državama članicama. S druge strane, propisima za razdoblje 2007. – 2013. revizorskim se tijelima uvela obveza uporabe statističkih uzoraka u revizijama aktivnosti. To je, zajedno s iscrpnim revizijskim nadzorom i smjernicama Komisije, koji su doveli do značajnih napora u poboljšavanju sposobnosti, u velikoj mjeri pomoglo poboljšati pouzdanost stopa pogreške koje države članice Komisiji prijavljuju na godišnjoj razini u svojim ACR-ovima te koje se rabe kao pokazatelji djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole u jamstvenom postupku Komisije. Komisija bi svoju revizijsku aktivnost tako mogla preusmjeriti prema postizanju sigurnosti u rad revizorskih tijela s naglaskom na ona najproblematičnija ili na ona koja pokrivaju najveće iznose sredstava EU-a. Nadalje, Komisija kontinuirano prati otkrivene nedostatke i nadzire rad revizorskih tijela kako bi njegova kvaliteta ostala zadovoljavajuća kada se programu dodjeljuje status jedinstvene revizije. Bliskom suradnjom s revizorskim tijelima osigurava se pravovremeno otkrivanje i rješavanje problema već na nacionalnoj razini. Time se pridonosi poboljšanju jamstvenog postupka na razini Komisije.

(B) Revizije na licu mjesta koje provodi Komisija

Komisija provodi i vlastite revizije na licu mjesta temeljene na riziku, uključujući revizije na razini korisnika, ako smatra da bi određeni nedostaci (koji se odnose na određena složena pitanja kao što su javna nabava ili pitanja državne potpore u okviru EFRR-a/KF-a) mogli ostati neotkriveni ili biti nepravovremeno otkriveni. One obuhvaćaju provjeru provedbe korektivnih akcijskih planova u slučaju prekida i financijskih ispravaka. Tim se revizijama pridonosi poboljšanju sustava upravljanja i kontrole za programe za koje su izjavljene rezerve, osiguravajući da prošli i budući rashodi prijavljeni Komisiji budu zakoniti i pravilni, a Komisija dobiva dodatni, izravniji izvor jamstva.

(C) Bolje otkrivanje problema

Proaktivno se primjenjivala poboljšana sposobnost otkrivanja problema radi unapređenja funkcioniranja sustava upravljanja država članica uz provedbu nužnih financijskih ispravaka. Komisijinom sustavnom i dosljednom primjenom prekida i/ili obustave plaćanja za programe sa znatnim nedostacima u upravljanju od 2008. te odlukama direktora glavnih uprava da pošalju pisma upozorenja kada nema nepodmirenih plaćanja izbjegle su se nadoknade EU-u za rashode s visokim rizikom od pogreške, uz istovremeno pružanje snažnog poticaja državama članicama da brzo poboljšaju svoje sustave upravljanja i kontrole. Istovremeno je zajedničkim radom EU-a i kontrolnih tijela država članica omogućena bolja provedba potrebnih financijskih ispravaka (uključujući paušalne ispravke) i postizanje dogovora o njima u cilju primjerene zaštite proračuna EU-a od nepravilnih rashoda. Države članice mogle su pak sredstva EU-a zahvaćena tim ispravcima ponovno iskoristiti za druge projekte. Međutim, ti ispravci i dalje imaju snažan financijski i politički učinak u predmetnim državama članicama jer se nepravilni rashodi, ne izvrši li se njihov povrat od korisnika, moraju financirati iz nacionalnih sredstava.

(D) Aktivnosti jačanja sposobnosti

Kako bi se umanjili preostali rizici i nedostaci otkriveni u državama članicama i programima na razini upravljačkih tijela, Komisija je pokrenula i inicijative za provedbu dodatnih aktivnosti jačanja sposobnosti za programe iz razdoblja 2007. – 2013. Početkom 2013. osnovan je novi Stručni centar za poboljšavanje sposobnosti upravljanja u cilju pružanja podrške javnim tijelima koja upravljaju EFRR-om i Kohezijskim fondom. Stručni je centar donio akcijski plan za javnu nabavu. Poduzete su i mjere za unapređenje provedbe pravila o državnim potporama, a razvija se i platforma za razmjenu podataka između tijela koja upravljaju tim fondovima kako bi se iskoristila postojeća dobra praksa.

(E) Pojednostavnjene mogućnosti financiranja

Komisija je 2014. nastavila aktivno promicati primjenu pojednostavnjenih mogućnosti financiranja. U Italiji, Francuskoj, Irskoj i Malti održani su seminari za promicanje primjene pojednostavnjenih mogućnosti financiranja kao načina za daljnje smanjenje rizika od pogrešaka povezanih sa zakonitošću i pravilnošću transakcija, posebno u kontekstu pripreme sljedećeg programskog razdoblja 2014. – 2020. Nadalje, ažurirane smjernice za države članice o pojednostavnjenim mogućnostima financiranja dovršene su u rujnu 2014., a 2014. je objavljena i jedna talijanska studija slučaja o provedbi pojednostavnjenih mogućnosti financiranja u programskom razdoblju 2007. – 2013.

4.3.Povrati

U tablicama u nastavku prikazani su iznosi povrata koji su potvrđeni i provedeni za razdoblje 2009. – 2014. Vidi i tablicu 5.2. o učinku na proračun EU-a.

Tablica 4.3.1.: Povrati potvrđeni u razdoblju 2009. – 2014.

Tablica 4.3.2.: Povrati provedeni u razdoblju 2009. – 2014.

5.NETO ISPRAVCI

Vrsta izvršenja proračuna, sektorsko upravljanje i financijska pravila o području politike utječu na to kakve učinke na proračun EU-a imaju različiti korektivni mehanizmi. U svim slučajevima, korektivnim se mehanizmima osigurava zaštita proračuna EU-a od rashoda nastalih kršenjem prava.

5.1.Neto financijski ispravci tijekom 2014. 

Neto financijski ispravak onaj je ispravak koji utječe na proračun EU-a (tj. ispravljeni i vraćeni iznosi nadoknađuju se u proračun EU-a). Kao posljedica toga, smanjuje se iznos financiranja EU-a za predmetnu državu članicu.

Kako je prethodno objašnjeno, u programskim razdobljima 2000. – 2006. i 2007. – 2013. neto ispravci izvršeni su u prvom redu u području poljoprivredne politike.

Ukupno 113 milijuna EUR tek treba biti razvrstano i smatra se ispravcima koji nisu neto ispravci u toj tablici.

Kako je prethodno navedeno, ispravci u području poljoprivrede (ERFF, EPFRR, EFSJP) uvijek su u neto iznosu dok su, u skladu s pravnim okvirom, u području kohezijske politike neto financijski ispravci koji dovode do povrata prethodno plaćenih iznosa u proračun EU-a uglavnom bili iznimka – za bolje objašnjenje iznosa vidi odjeljak 3.1.

U skladu s pravnim okvirom koji se primjenjivao na kohezijsku politiku do programskog razdoblja 2007. – 2013., do stvarnog priljeva sredstava natrag u proračun EU-a dolazi samo:

–ako države članice ne mogu predočiti dovoljno prihvatljivih rashoda,

–nakon zatvaranja programa, kada više nije moguća zamjena neprihvatljivih troškova prihvatljivim troškovima,

–u slučaju neslaganja s Komisijom (vidi odjeljak 2.4.1.).

Međutim, za razdoblje 2014. – 2020. uvedena je znatna promjena: Komisija ima obvezu primijeniti neto financijski ispravak ako se tijekom revizija EU-a otkriju ozbiljni nedostaci koji ranije nisu bili otkriveni, prijavljeni ili ispravljeni na razini države članice. Za takve je slučajeve uklonjena trenutačno postojeća mogućnost da država članica prihvati ispravak i ponovno iskoristi predmetna sredstva EU-a (vidi odjeljak 2.4.2.)

Zbog pojačane provedbe obročnim plaćanjem i primjene odgoda tijekom posljednje tri godine (2012. – 2014.) iznosi provedeni za poljoprivredu bili su niži od odlučenih iznosa. Ta bi razlika bi trebala nestati kada se postigne ustaljenost procesa.

5.2.Učinak na proračun EU-a

Tablica 5.2.: Učinak na proračun EU-a

                            u milijunima EUR

*    Glavna rashodovna poglavlja na koja se to odnosi jesu 0502, 0503, 0504, 1303, 1304, 0402, 1106 i 1803.

**    Glavna rashodovna poglavlja na koja se to odnosi jesu 0502, 0503, 1303, 1304, 0402 i 1106. Za više informacija vidi odjeljak 4.3.

Kako je prethodno objašnjeno, prihodi nastali zbog neto financijskih ispravaka (vidi odjeljak 5.1.) i povrata (vidi odjeljke 2.2.2. i 4.3.) smatraju se namjenskim prihodima 14 , uz napomenu da Komisija izvršava povrate i „na izvoru” oduzimajući neprihvatljive rashode (utvrđene u prethodnim ili tekućim zahtjevima za povrat troškova) od izvršenih plaćanja. Osim dvije iznimke, Financijska uredba 15 ne sadržava posebne odredbe o tome kako se mogu iskoristiti namjenski prihodi nastali kao rezultat neto financijskih ispravaka ili povrata. Međutim, u članku 7. njezinih Pravila primjene utvrđeno je da u obrazloženju uz proračun mora biti prikazano koje proračunske linije mogu primiti odobrena sredstva koja odgovaraju raspoloživom namjenskom prihodu. Općenito, namjenski se prihodi vraćaju u proračunsku liniju ili fond iz kojeg su rashodi izvorno isplaćeni i iz kojeg se mogu ponovno trošiti, no ne namjenjuju se određenoj državi članici.

5.3.Učinak na nacionalne proračune 

Na temelju podijeljenog upravljanja svi financijski ispravci i povrati imaju učinak na nacionalne proračune bez obzira na njihov način provedbe. Treba naglasiti da je čak i bez nadoknade u proračun EU-a učinak financijskih ispravaka uvijek negativan na razini države članice. Razlog je tome taj što, kako ne bi izgubila financiranje EU-a, država članica mora zamijeniti neprihvatljive rashode prihvatljivim aktivnostima. To znači da država članica financijske posljedice gubitka sufinanciranja EU-a za rashode koji se u skladu s pravilima programa EU-a smatraju neprihvatljivima snosi (u obliku oportunitetnog troška) iz vlastitih sredstava (iz nacionalnog proračuna), osim ako uspije ostvariti povrat tih iznosa od pojedinih korisnika. To nije uvijek moguće, primjerice u slučaju paušalnih ispravaka na razini programa (zbog nedostataka u nacionalnom administrativnom upravljanju programom) koji nisu povezani s pojedinačnim nepravilnostima na razini projekta.

6.PREVENTIVNE MJERE

6.1.Poljoprivreda

6.1.1.    Prekidi, obustave i smanjenja

Tijekom 2014. je, u skladu s prethodnom pravnom osnovnom 16 , izvršeno 17 prekida plaćanja. Nadalje, početkom 2015. donesena je, na temelju članka 41. stavka 1., odluka o smanjenju za Grčku za dva tromjesečja. Ti su se prekidi i smanjenja odnosili na određene mjere ulaganja kojima se nije upravljalo u okviru integriranog sustava upravljanja i kontrole (IACS), i to u 6 od 92 programa ruralnog razvoja.

Komisija je u okviru EFJP-a donijela odluku o smanjenju izravnih plaćanja u Grčkoj za godinu podnošenja zahtjeva 2014. Ta je odluka utemeljena na članku 41. stavku 1. Uredbe 1306/2013 i njome se štite financijski interesi EU-a od preostalih, ograničenih i točno određenih problema povezanih s uključivanjem neprihvatljivih trajnih pašnjaka u sustav za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS).

6.1.2.     Ostale preventivne mjere

Uspostavljena je obavezna administrativna struktura na razini država članica (vidi odjeljak 7.1.):

upravljanje i kontrola rashoda povjereni su nadležnim agencijama za plaćanja koje moraju, prije no što krenu s radom, dobiti akreditaciju od država članica na temelju sveobuhvatnog niza akreditacijskih kriterija propisanih zakonodavstvom EU-a. Usklađenost tih agencija za plaćanja sa spomenutim kriterijima provjerava se detaljnim pregledom koji provodi vanjsko revizorsko tijelo te neprestanim nadzorima nadležnih nacionalnih tijela, a za rješavanje i uklanjanje mogućih problema postoje jasni postupci,

nadalje, čelnici agencija za plaćanje moraju dostaviti godišnju jamstvenu izjavu kojom su obuhvaćeni potpunost, točnost i vjerodostojnost računovodstvene dokumentacije agencija za plaćanje te jamstvenu izjavu o zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija. Te izjave o jamstvu provjeravaju neovisna tijela za ovjeravanje koja o njima moraju sastaviti svoje mišljenje. Za države članice u kojima postoji samo jedna agencija za plaćanja ta jamstvena izjava koju izda direktor agencije za plaćanja, zajedno s potvrdom i mišljenjem tijela za ovjeravanje, po definiciji čini „godišnji sažetak”.

6.2.Kohezija

6.2.1. Prekidi i obustave

Tablica 6.2.1.: Prekidi

U tablici je prikazan pregled prekinutih plaćanja za EFRR, Kohezijski fond, ESF i EFR u smislu broja predmeta i iznosa. Ukupnim brojem otvorenih predmeta na kraju 2013. obuhvaćeni su svi predmeti koji su još otvoreni na kraju 2013., bez obzira na godinu u kojoj je država članica obaviještena o prekidu. Novi se predmeti odnose samo na prekinuta plaćanja o kojima su države članice obaviještene 2014. Okončani predmeti odnose se na slučajeve u kojima se plaćanje zahtjeva za povrat troškova nastavilo 2014., bez obzira na godinu u kojoj je započeo prekid. Kod predmeta koji su još otvoreni na kraju 2014. riječ je o prekidima koji su i dalje na snazi 31. prosinca 2014., tj. u kojima je rok plaćanja zahtjeva za povrat troškova i dalje prekinut dok predmetna država članica ne poduzme korektivne mjere.

Broj pisama upozorenja, prekida i postupaka pred obustavu u okviru programâ EFRR-a/KF-a 2014. je još bio na vrlo visokoj razini. U toj je godini poslano 16 novih pisama upozorenja i doneseno je te državama članicama priopćeno 36 novih odluka o prekidu. Komisija je pokrenula 28 postupaka pred obustavu. Za 121 program izdano je upozorenje ili je izvršen prekid. Otprilike dvije trećine tih prekida i postupaka pred obustavu temelje se na rezultatima revizije koje su Komisiji dostavila revizorska tijela tijekom godine ili na kraju godine.

U odnosu na ESF na kraju 2013. ostalo je otvoreno 20 prekida. Tijekom 2014. odlučeno je o 31 prekidu, a 19 ih je ukinuto. To je značilo da je na kraju 2014. bilo 32 prekinutih plaćanja (Češka (1), Španjolska (18), Francuska (3), Italija (8) i Ujedinjena Kraljevina (2)) od kojih ih je 13 već bilo prekinuto na kraju 2013.

Većina prekida u okviru EFR-a odnosi se na pitanja koja proizlaze iz analize ACR-ova koje države članice dostavljaju na početku svake godine (izvješća nisu dostavljena, nisu pouzdana ili sadržavaju visoke stope pogreške). Znatno smanjenje prekinutih iznosa između dvije godine posljedica je ukidanja prekida za Španjolsku.

Obustave

U odnosu na EFRR i Kohezijski fond, na kraju 2013. bilo je na snazi pet 17  odluka o obustavi. Tijekom 2014. donesene su odluke o ukidanju obustava za posredničko tijelo AENA u Španjolskoj i posredničko tijelo nadležno za socijalna pitanja u Estoniji. Na kraju 2014. ostale su na snazi preostale tri odluke o obustavi za Španjolsku i Italiju. Tijekom 2014. donesene su četiri nove odluke o obustavi: tri su se odnosile na Španjolsku, a jedna na program prekogranične suradnje (IPA Adriatic CBC – prioritet tehničke pomoći). Na kraju godine dvije su odluke o obustavi koje su se odnosile na Španjolsku još bile na snazi, a jedna je ukinuta prije kraja godine.

Jedna odluka o obustavi u odnosu na ESF koja je donesena 2011. za Francusku još je bila na snazi 31. prosinca 2014. Sedam odluka o obustavi koje su donesene tijekom 2013. još je bilo na snazi 31. prosinca 2014.: Belgija, Češka, Španjolska (3), Italija i Slovačka. Tijekom 2014. doneseno je jedanaest odluka o obustavi (Češka, Španjolska (9) i Italija) i sve su još bile na snazi 31. prosinca 2014.

Privremena plaćanja u okviru operativnog programa EFR-a za Estoniju obustavljena su u svibnju 2014. Nakon oduke o obustavi Estonija i službe Komisije razmijenile su niz dopisa kako bi analizirale i razmotrile mjere koje je poduzela Estonija te je obustava ukinuta u travnju 2015.    

6.2.2.    Mjere za sprečavanje prijevara

Pojava prijevara privlači znatnu pozornost i šteti ugledu EU-a. U tom je smislu Komisija pokrenula važnu inicijativu, u prvom redu organizacijom konferencije za sve države članice o mjerama suzbijanja prijevara u prosincu 2013., a nakon toga nizom konferencija održanih 2014. – 2015. u Grčkoj, Slovačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Italiji, Sloveniji i Španjolskoj, Poljskoj i Latviji (za sve 3 baltičke države). Nadalje, Komisija je izradila posebne smjernice kao pomoć državama članicama u procjenama rizika od prijevare i razvila je prilagođene IT alate kako bi im pomogla da svoje napore u borbi protiv prijevara usmjere na projekte visokog rizika. Te su mjere u skladu s povećanim odgovornostima na razini država članica koje proizlaze iz nove uredbe o kohezijskoj politici (članak 125. stavak 4. točka (c)), prema kojoj se od država članica traži da uvedu „učinkovite i razmjerne mjere protiv prijevara, uzimajući u obzir utvrđene rizike”.

Navedenim događajima jačanja svijesti ostvareni su pozitivni rezultati; na primjer, u regiji Andaluziji (Španjolska) donesena je odluka o početku uporabe alata za ocjenjivanje rizika od prijevara ARACHNE za programsko razdoblje 2007. – 2013. Komisija pruža nužnu potporu za uspostavu sustava i pomaže regionalnim nadležnim tijelima u izradi potrebnih podatkovnih datoteka. Andaluzijska nadležna tijela obvezala su se (dopisom iz prosinca 2014.) i da će osnovati posebnu agenciju za suzbijanje prijevara koja će provoditi aktivnosti njihova otkrivanja i sprečavanja.

Alat ARACHNE predstavljen je u 22 države članice. Dosada ih je šesnaest poslalo podatke o programima i uvođenje sustava je u tijeku. Osam država članica već rabi alat ARACHNE i Komisija nastavlja pratiti njegovu uporabu. Dodatnih osam država članica ima pristup programu od prvog tromjesečja 2015. Daljnje prezentacije u preostalih šest država članica održat će se 2015. Cilj je sustava ARACHNE uspostaviti sveobuhvatnu bazu financijskih i operativnih podataka o projektima i korisnicima kako bi se, na temelju objektivnih kriterija, proveo postupak ocjenjivanja rizika te utvrdili najrizičniji projekti i najrizičniji operativnih programi.

7.KOREKTIVNE MJERE KOJE SU PODUZELE DRŽAVE ČLANICE NA VLASTITU INICIJATIVU

U okviru podijeljenog upravljanja, glavna je obveza država članica sprečavanje i otkrivanje nepravilnosti, stoga one stoga ulažu velike napore i sredstva u financijske ispravke i povrat nepropisno plaćenih iznosa od korisnika. Osim toga, one provode dodatne provjere upravljanja, kontrole i revizije na prvom stupnju, uz prethodno navedene provjere koje provodi Komisija. Podaci prikazani u nastavku dodatak su prethodno navedenim ispravcima koje je prijavila Komisija.

7.1.Poljoprivreda

Države članice dužne su uspostaviti sustave za ex-ante kontrole i odvraćajuće sankcije:

za svaki program potpore koji se financira uz okviru EFJP-a ili EPFRR-a izvršavaju se ex ante administrativne provjere i provjere na licu mjesta te se u slučaju da korisnik ne ispunjava zahtjeve primjenjuju odvraćajuće sankcije. Te kontrolne sustave primjenjuju agencije za plaćanja i njima su obuhvaćene zajedničke značajke i posebna pravila prilagođena posebnostima svakog sustava potpora. Oni su osmišljeni tako da se njima osiguravaju iscrpne ex-ante administrativne kontrole 100 % zahtjeva za potporu, unakrsne provjere s drugim bazama podataka ako je potrebno te provjere pretplaćanja na licu mjesta na uzorku transakcija u rasponu od 1 % do 100 % svih transakcija, ovisno o riziku koji je povezan s predmetnim sustavom potpore. Ako se kontrolama na licu mjesta utvrdi veći broj nepravilnosti, moraju se provesti dodatne kontrole,

u tom je kontekstu najvažniji sustav IACS kojim je obuhvaćeno 94 % rashoda iz EFJP-a u financijskoj godini 2014. (92 % u 2013.). IACS se također u najvećoj mogućoj mjeri primjenjuje za upravljanje mjerama ruralnog razvoja koje se odnose na zemljišne čestice i stoku te kontrolu tih mjera, koje su činile 40 % plaćanja u okviru EPFRR-a u 2014. Za oba je fonda IACS-om bilo obuhvaćeno 83 % ukupnih rashoda 2014.,

zakonodavstvom je predviđeno da države članice Komisiji dostavljaju detaljna izvješća o provjerama koje su provele i o primijenjenim sankcijama. Tim se sustavom izvješćivanja omogućuje se, za glavne programe potpore, izračun razine pogreške koje su države članice utvrdile na razini krajnjih korisnika. Za izravne potpore i mjere ruralnog razvoja tijela za ovjeravanje također provjeravaju točnost dostavljenih statističkih podataka i kvalitetu provjera na licu mjesta na kojima se ti podaci temelje.

Iz spomenutih izvješća država članica vidljiv je preventivni učinak provedenih ex-ante administrativnih kontrola i provjera na licu mjesta.

Tablica 7.1.: Ispravci koje su države članice same primijenile prije izvršenja plaćanja korisnicima 2014. (dodatak ispravcima koje je prijavila Komisija)

7.2.Kohezija

Na temelju propisa za programsko razdoblje 2007. – 2013. države članice jednom godišnje Komisiji podnose izvješće o ispravcima koji proizlaze iz svih provedenih kontrola. Komisija u okviru svojeg jamstvenog postupka provodi revizije temeljene na riziku radi provjere pouzdanosti tih podataka.

Ističe se da je Komisija zbog određenih nedostataka u iznosima država članica primijenila razborit pristup kako bi osigurala da iznosi ne budu prikazani višima od stvarnih; stoga bi neki od njih u stvarnosti mogli biti viši. Međutim, to ne utječe na pouzdanost podataka Komisije. Predmetni su iznosi znatni, a kada se zbroje s rezultatima rada Komisije vrlo jasno ukazuju na uspjeh kontrola koje su uvele obje strane.

Tablica 7.2.: Kumulativni ispravci na kraju 2014. koje su prijavile države članice za razdoblje kohezijske politike 2007. – 2013.