EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.7.2015.

COM(2015) 327 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

O ZADUŽIVANJU I KREDITIRANJU EUROPSKE UNIJE 2014.

Sadržaj

1.Uvod

2.Aktivnosti kreditiranja Europske unije

2.1.Instrument platne bilance

2.2.MEFS

2.3.Instrument MFP

2.4.Instrument Euratoma

3.Aktivnosti zaduživanja Europske unije

3.1.PB

3.2.MEFS

3.3.MFP

3.4.Euratom

4.Europska investicijska banka

4.1.Aktivnosti kreditiranja EIB-a

4.2.Aktivnosti zaduživanja EIB-a

5.Osiguranje financijske stabilnosti u europodručju

5.1.Instrument zajma Grčkoj

5.2.EIFS

5.3.ESM

1.Uvod

Svake godine Komisija je dužna obavješćivati Europski parlament i Vijeće o primjeni različitih instrumenata kreditiranja Europske unije.

U ovom izvješću opisuju se poslovi kreditiranja za svaki instrument te povezane aktivnosti zaduživanja.

Tablica 1.: Razvoj aktivnosti Europske unije (preostali iznosi kapitala u milijunima EUR)

2.Aktivnosti kreditiranja Europske unije

Komisija u okviru različitih zakonskih akata Vijeća ili Vijeća i Europskog parlamenta, ovisno o ciljevima koji se nastoje postići, pruža financijsku potporu trećim zemljama i državama članicama u obliku bilateralnih zajmova financiranih preko tržišta kapitala uz jamstvo iz proračuna EU-a 1 . Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz pomoć Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), osiguravaju usklađenost financijske potpore trećim zemljama s općim ciljevima vanjskog djelovanja EU-a.

2.1.Instrument platne bilance

Pomoć platnoj bilanci (PB) u skladu s člankom 143. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica 2 (Uredba o platnoj bilanci) dolazi u obliku srednjoročnih zajmova koje Unija stavlja na raspolaganje. Načelno se odobrava zajedno sa sredstvima koje financiraju Međunarodni monetarni fond (MMF) i drugi višestrani kreditori, primjerice Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR) ili Svjetska banka.

Pomoć platnoj bilanci odobrava Vijeće za svaki pojedinačni slučaj djelujući kvalificiranom većinom. Mogući su korisnici države članice izvan europodručja koje su suočene s ozbiljnim poteškoćama u odnosu na platnu bilancu. Cilj joj je olakšati ograničenja u vanjskom financiranju država članica primateljica i ponovno uspostaviti održivost njihovih platnih bilanci. Isplaćuje se ovisno o ispunjenju uvjeta gospodarske politike o kojima odlučuje Vijeće – nakon savjetovanja s Gospodarskim i financijskim odborom o nacrtu programa prilagodbe – i o kojima su se Komisija i država članica korisnica usuglasile u Memorandumu o razumijevanju prije zaključivanja ugovora o zajmu. Stalna usklađenost s mjerama u programu prilagodbe revidira se redovito i uvjet je za isplate budućih obroka. Potrebna sredstva Komisija prikuplja na tržištima kapitala u ime Europske unije.

Komisija redovito izvješćuje Gospodarski i financijski odbor i Vijeće o provedbi Uredbe o platnoj bilanci.

Instrument platne bilance ponovno je aktiviran 2008. kao odgovor na međunarodnu gospodarsku i financijsku krizu, a gornja mu je granica povećana s 12 milijardi EUR na 50 milijardi EUR u svibnju 2009. 3 kako bi se EU-u omogućilo da brzo odgovori na svaki budući zahtjev za pomoć platnoj bilanci. Do 31. prosinca 2014. ukupan iznos od 16,6 milijardi EUR izdvojen je za Mađarsku 4 , Latviju 5 i Rumunjsku 6 , od čega je isplaćeno 13,4 milijarde EUR.

Godine 2013. Vijeće je donijelo drugi program preventivne financijske pomoći Rumunjskoj 7 u iznosu do 2 milijarde EUR. Zahtjevi za isplatu mogu se podnositi do 30. rujna 2015.

U 2014. nije bilo isplata u okviru instrumenta platne bilance. Ukupan preostali iznos kapitala na kraju 2014. bio je 8,4 milijarde EUR.

Tablica 2.: Pomoć platnoj bilanci do 31. 12. 2014. (iznosi kapitala u milijardama EUR) 

Aktivnosti od 31. prosinca 2013.

U siječnju 2015. Latvija je vratila 1 200 milijuna EUR, a Rumunjska je vratila 1 500 milijuna EUR, čime je ukupan preostali iznos kapitala smanjen na 5 700 milijuna EUR.

Detaljne informacije o aktivnostima povezanima s platnom bilancom dostupne su na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/balance_of_payments/index_en.htm

2.2.MEFS

Uredbom Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010. uspostavljen je Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (MEFS) na temelju članka 122. stavka 2. 8 UFEU-a. MEFS je u cijelosti pokriven proračunom EU-a, a njegov ukupni kreditni kapacitet iznosi do 60 milijardi EUR.

Mogući korisnici pomoći MEFS-a jesu države članice u poteškoćama zbog ozbiljnog pogoršanja međunarodnog gospodarskog i financijskog okruženja. Primjena MEFS-a podliježe obvezama politike u kontekstu gospodarskog i financijskog programa prilagodbe kako je dogovoren u okviru Memoranduma o razumijevanju sklopljenog između Komisije i države članice korisnice, a postupak odlučivanja sličan je onomu u slučaju pomoći platnim bilancama. Komisija, uz savjetovanje s Europskom središnjom bankom (ESB), procjenjuje financijske potrebe i redovno nadzire provedbu programa, najmanje svakih šest mjeseci u vezi s općim uvjetima gospodarske politike programa prilagodbe i svaka tri mjeseca u svrhu provjere toga ispunjuje li država članica uvjete gospodarske politike povezane s pomoći. O svim promjenama programa prilagodbe koje bi mogle biti potrebne raspravlja se s državom članicom korisnicom. Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, odlučuje o prilagodbama koje treba provesti u početnim općim uvjetima gospodarske politike i odobrava revidirani program prilagodbe kako ga je pripremila država članica korisnica.

Instrument MEFS-a aktiviran je 2011. za Irsku 9 i Portugal 10 izdvajanjem zajma u iznosu do 22,5 milijardi EUR za Irsku i do 26 milijardi EUR za Portugal. Ukupna izdvajanja, uključujući izdvajanja Europskog instrumenta za financijsku stabilnost (EIFS), MMF-a i drugih država članica, iznose do 85 milijardi EUR, odnosno 78 milijardi EUR:

Tablica 3.: Podjela izdvajanja (u milijardama EUR)

* 4,8 milijardi EUR od drugih država članica (Ujedinjena Kraljevina, Švedska, Danska) i 17,5 milijardi EUR od irske države (riznica i nacionalni fond za mirovinske pričuve).

Otkad se instrument MEFS-a počeo primjenjivati, odlučeno je o smanjenju kamatne marže i produženju dospijeća, što je primijenjeno na sve kredite.

U ožujku 2014. iznos od 1 800 milijuna EUR isplaćen je Portugalu, a 800 milijuna EUR Irskoj (zadnja tranša).

U studenome 2014. iznos od 400 milijuna EUR isplaćen je Portugalu (zadnja tranša).

Na kraju 2014. ukupni preostali iznos instrumenta MEFS-a jest 46 800 milijuna EUR (Irska: 22 500 milijuna EUR, Portugal: 24 300 milijuna EUR).

Irska je u veljači 2014. 11 zaključila program financijske pomoći EU-a/MMF-a, a Portugal je izišao iz programa u lipnju 2014. 12  

Detaljne informacije o aktivnostima povezanima s MEFS-om dostupne su na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/efsm/index_en.htm

2.3.Instrument MFP

Makrofinancijska pomoć (MFP) pruža se kao potpora zemljama kandidatkinjama, mogućim kandidatkinjama i susjednim zemljama za rješavanje kratkoročnih problema s platnom bilancom, stabilizaciju javnih financija i poticanje provedbe strukturnih reforma. MFP se pruža na izvanrednoj i privremenoj osnovi i temelji se na strogim obvezama gospodarske politike. Aktivnostima u okviru MFP-a obično se nadopunjuju programi prilagodbe MMF-a. MFP se može pružiti u obliku zajmova i/ili bespovratnih sredstava.

Ako zemlja korisnica ne ispunjuje svoje obveze otplate, Komisija može aktivirati Jamstveni fond za vanjska djelovanja 13 tako da se otplata predmetnog zaduženja Komisije osigura iz sredstava tog fonda 14 .

U vezi s provedbom MFP-a u Ukrajini, koji je odobren 2010. 15 , a koji u kombinaciji sa sredstvima dostupnima u okviru prethodnih aktivnosti odobrenih 2002. 16 iznosi 610 milijuna EUR u obliku zajmova (MFP I.), u veljači 2013. u okviru sastanka na vrhu Ukrajine i EU-a potpisan je memorandum o razumijevanju. Prva tranša u iznosu od 100 milijuna EUR isplaćena je u svibnju 2014., a druga tranša u iznosu od 260 milijuna EUR isplaćena je u studenome 2014.

Dana 14. travnja 2014. Vijeće je odlučilo Ukrajini staviti na raspolaganje 17 MFP u obliku zajmova u iznosu do najviše 1 milijarde EUR s maksimalnim rokom dospijeća od 15 godina (MFP II.) u cilju pokrivanja hitnih potreba platne bilance Ukrajine kako je utvrđeno u vladinu gospodarskom programu, koji ima podršku MMF-a. Prva tranša u iznosu od 500 milijuna EUR isplaćena je u lipnju 2014., a druga tranša, također u iznosu od 500 milijuna EUR, isplaćena je u prosincu 2014.

Dana 15. svibnja 2014. Europski parlament i Vijeće odlučili su staviti na raspolaganje Tunisu MFP u iznosu do najviše 300 milijuna EUR, s čitavim iznosom u obliku zajmova s maksimalnim rokom dospijeća od 15 godina 18 .

U 2014. nije bilo isplata u okviru odluka o MFP-u koje su u 2013. Europski parlament i Vijeće donijeli za Gruziju (46 milijuna EUR, od čega 23 milijuna EUR u zajmovima 19 ), za Kirgisku Republiku (30 milijuna EUR, od čega 15 milijuna EUR u zajmovima 20 ) i za Jordan (180 milijuna EUR, čitav iznos u zajmovima 21 ).

Aktivnosti od 31. prosinca 2014.

Prva tranša u iznosu od 100 milijuna EUR isplaćena je Jordanu 10. veljače 2015.

Dana 15. travnja 2015. Europski parlament i Vijeće odlučili su Ukrajini staviti na raspolaganje makrofinancijsku pomoć u obliku trećeg zajma MFP-a (MFP III.) u najvišem iznosu od 1 800 milijuna EUR 22 .

Treća tranša u iznosu od 250 milijuna EUR isplaćena je Ukrajini 21. travnja 2015. (MFP I.).

Prva tranša u iznosu od 10 milijuna EUR isplaćena je Gruziji 21. travnja 2015.

Prva tranša u iznosu od 100 milijuna EUR isplaćena je Tunisu 7. svibnja 2015.

Detaljni podaci o aktivnostima u okviru MFP-a mogu se pronaći u godišnjem izvješću Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi MFP-a u trećim zemljama 23 i na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/macro-financial_assistance/index_en.htm.

2.4.Instrument Euratoma

Zajmovni instrument Euratoma može se iskoristiti za financiranje projekata unutar država članica (Odluka Vijeća 77/270/Euratom) ili u određenim trećim zemljama (Ukrajina, Rusija ili Armenija) (Odluka Vijeća 94/179/Euratom).

Vijeće je 1990. odredilo granicu zaduženja u iznosu od 4 milijarde EUR, od čega je odobreno oko 3,7 milijardi EUR, a već je isplaćeno 3,4 milijarde EUR. U skladu s Odlukom Vijeća o gornjoj granici kreditiranja (77/271/Euratom, kako je izmijenjena) Komisija obavješćuje Vijeće kada visina odobrenih sredstava dosegne 3,8 milijardi EUR i prema potrebi predlaže novu gornju granicu kreditiranja.

Godine 2013. Komisija je donijela Odluku C(2013) 3496 o odobrenju zajma Euratoma u iznosu do 300 milijuna EUR u cilju potpore ukrajinskom programu unapređenja sigurnosti nuklearnih reaktora. Zajam će stupiti na snagu čim budu ispunjeni svi efektivni uvjeti.

3.Aktivnosti zaduživanja Europske unije

U svrhu financiranja aktivnosti kreditiranja o kojima odlučuje Vijeće, Komisija je ovlaštena pozajmljivati sredstva na tržištima kapitala u ime Europske unije i Euratoma. Zaduživanje i kreditiranje provode se kao naizmjenični poslovi, čime se osigurava da proračun EU-a ne preuzima kamatni ili devizni rizik 24 . Preostala zaduživanja jednaka su preostalim zajmovima.

3.1.PB

U okviru instrumenta platne bilance u 2014. nisu uzimani zajmovi na tržištu.

Na kraju 2014. ukupni preostali iznos prikupljen za PB jest 8,4 milijarde EUR.

3.2.MEFS

Tijekom 2014. prikupljen je iznos od 3 milijarde EUR u dvjema transakcijama; u ožujku 2014. izdana je referentna obveznica u iznosu od 2,6 milijardi EUR (dospijeće 4. travnja 2024. s kuponom od 1,875 %) u cilju potpore Irskoj i Portugalu, kao dio njihova paketa financijske pomoći u okviru MEFS-a.

U studenome 2014. izdana je obveznica u iznosu od 660 milijuna EUR (dospijeće 4. listopada 2029. s kuponom od 1,375 %). Od tog iznosa 400 milijuna EUR upotrebljeno je za financiranje zadnje isplate Portugalu u okviru MESF-a.

Za ovim obveznicama EU-a postojala je visoka potražnja na tržištu, što je dovelo do značajno prekomjernih upisa u knjigama naloga. Sve važne skupine ulagača, a posebno dugoročni ulagači (investicijski fondovi, upravitelji imovinom, osiguravajući i mirovinski fondovi), kao i službene institucije kupovali su te obveznice EU-a.

Rezultat tih obveznica EU-a na sekundarnom tržištu bio je pozitivan i potvrdio položaj EU-a kao snažnog izdavatelja referentnih obveznica. Prema izračunima i koristeći podatke koje su dostavile 22 banke, promet referentnim obveznicama EU-a na sekundarnom tržištu iznosio je 26,3 milijardi EUR u 2014. (što je usporedivo s 31 milijardom EUR u 2013.).

Na kraju 2014. ukupni preostali iznos prikupljen za MEFS jest 46,8 milijardi EUR.

Tablica 4.: Aktivnosti zaduživanja EU-a u okviru MESF-a tijekom 2014. (u milijunima EUR)

3.3.MFP

U 2014. uspješno su provedene četiri aktivnosti zaduživanja u okviru MFP-a za Ukrajinu: u iznosu od 100 milijuna EUR 20. svibnja, 500 milijuna EUR 17. lipnja, 260 milijuna EUR 12. studenoga i 500 milijuna EUR 3. prosinca.

Prva tranša MFP-a I. u iznosu od 100 milijuna EUR isplaćena je u svibnju 2014. Sredstva su osigurana iz desetogodišnje obveznice EU-a u vrijednosti od 2,6 milijardi EUR izdane u ožujku (vidi prethodno navedenu točku 3.2.), čime je njezina vrijednost povećana na 2,7 milijardi EUR.

Prva tranša MFP-a II. u iznosu od 500 milijuna EUR isplaćena je u lipnju 2014. Sredstva su ponovno osigurana iz desetogodišnje obveznice EU-a u vrijednosti od 2,6 milijardi EUR nakon što je u svibnju vrijednost te iste obveznice povećana za 100 milijuna EUR, čime je njezina likvidnost dodatno povećana te je ukupan preostali iznos 3,2 milijarde EUR.

Druga tranša MFP-a I. u iznosu od 260 milijuna EUR isplaćena je u studenome 2014. Taj je iznos uključen u obveznici u vrijednosti od 660 milijuna EUR koja je izdana u studenome 2014. (vidi prethodno navedenu točku 3.2.). U prosincu osigurana su sredstva iz te obveznice za drugu tranšu MFP-a II. u iznosu od 500 milijuna EUR, čime je vrijednost tranše povećana na 1,16 milijardi EUR. U pogledu izdavanja obveznica EU-a ovim je povećanjem dosegnuta nova povijesno najniža razina prinosa od 1,363 %.

Na kraju 2014. ukupni preostali iznos za MFP jest 1 828,6 milijuna EUR.

Tablica 5.: Aktivnosti zaduživanja EU-a u okviru MFP-a tijekom 2014. (u milijunima EUR)

3.4.Euratom

U 2014. nije bilo aktivnosti zaduživanja u okviru Euratoma.

4.Europska investicijska banka 

4.1.Aktivnosti kreditiranja EIB-a

EIB osigurava financiranje bilo izravno za pojedinačne investicijske projekte ili preko financijskih posrednika za manje projekte koje provode mala i srednja poduzeća ili lokalna tijela i općine. EIB osigurava i jamstva za zajmove, tehničku pomoć i poduzetnički kapital.

U 2014. EIB je odobrio financiranja u ukupnom iznosu od 77 milijardi EUR (u odnosu na 71,7 milijardi EUR u 2013.).

Aktivnosti financiranja koje provodi EIB imaju učinak na proračun EU-a kad su popraćene jamstvima EU-a ili drugim proračunskim sredstvima EU-a. To se odnosi na sljedeće:

-financijske operacije EIB-a provedene u okviru mandata za vanjsko kreditiranje (što obuhvaća države u pretpristupnom razdoblju, susjedne i partnerske zemlje, Aziju i Latinsku Ameriku te Južnu Afriku). Ta su financiranja osigurana jamstvom iz proračuna EU-a, kojim su obuhvaćeni državni ili politički rizici. Komisija će u drugom semestru 2015. objaviti zasebno izvješće o vanjskoj aktivnosti kreditiranja EIB-a za 2014.;

-financijske instrumente na temelju podjele rizika koji uključuju iskorištavanje proračuna EU-a za podršku politikama EU-a (npr. Financijski instrument na temelju podjele rizika za projekte istraživanja i razvoja i Inicijativa projektnih obveznica).

U 2014. financiranje EIB-a u državama članicama EU-a činilo je 69 milijardi EUR, odnosno 90 % ukupnog kreditiranja EIB-a. Izvan EU-a u 2014. odobreno je 7,8 milijardi EUR, od čega je 4,1 milijarda osigurana jamstvom EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podupiru ulagački projekti izvan Unije („jamstvo EU-a”).

Jamstvo EU-a odobreno na temelju Odluke 1080/2011/EU za razdoblje koje istječe 31. prosinca 2013. automatski je produženo za 6 mjeseci jer nova odluka o odobrenju jamstva EU-a za EIB-ove aktivnosti izvan EU-a još nije bila donesena.

Novu odluku o odobrenju jamstva EU-a za EIB-ove aktivnosti izvan EU-a 26 Europski parlament i Vijeće donijeli su 16. travnja 2014. Njime se pokriva iznos mandata od ukupno 27 milijardi EUR uz mogući dodatni iznos od 3 milijarde EUR. U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i na temelju rezultata srednjoročne revizije Europski parlament i Vijeće odlučuju o aktiviranju cijelog ili djelomičnog mogućeg iznosa.

4.2.Aktivnosti zaduživanja EIB-a

U kontekstu nestalnog tržišta rizik izvršenja ostao je visok tijekom cijele godine, osobito za velike referentne transakcije. Dobra potražnja za obveznicama EIB-a prvo je pridonijela smanjivanju kraće datiranih kamatnih marži, osobito u eurima. Agencije za rejting potvrdile su zadržavanje EIB-ovog rejtinga AAA, čemu je pridonijela provedba povećanja kapitala iz 2012.

Aktivnost zaduživanja EIB-a u 2014. iznosila je 61,6 milijardi EUR uz prosječno dospijeće od 7,2 godine.

5.Osiguranje financijske stabilnosti u europodručju

Kao odgovor na globalnu gospodarsku i financijsku krizu države članice europodručja odlučile su o mjerama za očuvanje financijske stabilnosti u europodručju i Europi općenito. Te su mjere prikazane dalje u tekstu i nisu zajamčene proračunom EU-a. Dodatne informacije o trima postojećim instrumentima mogu se pronaći na http://ec.europa.eu/economy_finance/assistance_eu_ms/index_en.htm

5.1.Instrument zajma Grčkoj

Nakon jednoglasnog sporazuma ministara financija europodručja 2. svibnja 2010. 27 o potpori Grčkoj uspostavljen je trogodišnji zajednički program s MMF-om koji uključuje financijski paket u iznosu do 110 milijardi EUR za pomoć Grčkoj, popraćen strogim obvezama politika 28 o kojima su s grčkim tijelima pregovarali Komisija i MMF u suradnji s ESB-om. Zajmovi koje su države članice europodručja isplatile u okviru ovog prvog programa iznose 52,9 milijardi EUR, uz 20,1 milijardu EUR od MMF-a. Financijski uvjeti instrumenta prilagođeni su u prosincu 2012. (produživanje roka dospijeća, smanjivanje marže).

Ministri financija europodručja i MMF odobrili su 14. ožujka 2012. drugi program gospodarske prilagodbe, čime je neisplaćenim iznosima prvog programa dodano 130 milijardi EUR. Tim drugim programom predviđena je ukupna financijska pomoć u iznosu od 164,5 milijardi EUR, a doprinos MMF-a iznosi 19,8 milijardi EUR. Dok je prvi program bio uspostavljen u obliku dogovora među vjerovnicima o prikupljanju bilateralnih zajmova od država članica europodručja koje sudjeluju u programu, uz koordinaciju i upravljanje Komisije, drugi se program financira preko EIFS-a.

5.2.EIFS

Europski instrument za financijsku stabilnost (EIFS) osnovale su države članice europodručja kao trgovačko društvo u njihovu vlasništvu registrirano u Luxembourgu, a osmišljen je kao privremeni mehanizam spasa za posredno kreditiranje država članica europodručja u poteškoćama izdavanjem obveznica s jamstvom država članica europodručja. U listopadu 2010. donesena je odluka o uspostavi trajnog mehanizma spasa, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji je stupio na snagu 27. rujna 2012. Od 1. srpnja 2013. EIFS više nije uključen u nove programe financiranja ili nove ugovore o davanju zajmova. EIFS je međutim i dalje aktivan u tekućim programima za Grčku, Portugal i Irsku, u kojima sudjeluje kao zajmodavac (uz MMF i neke države članice).

5.3.ESM

Trajni krizni mehanizam ESM postao je od 1. srpnja 2013. trajni mehanizam za odgovor na nove zahtjeve za financijsku pomoć koje upute države članice europodručja.

Njegova efektivna kreditna sposobnost iznosi 500 milijardi EUR. Ukupni upisani kapital iznosi 704,8 milijarde EUR, uz uplaćeni kapital država članica europodručja u iznosu od 80,5 milijardi EUR i kapital angažiran na poziv u iznosu od 624,3 milijarde EUR.

ESM je (zajedno s MMF-om) osigurao financijsku pomoć za rješavanje neravnoteža u financijskom sektoru Cipra. Financijska pomoć pružena je i španjolskoj vladi radi rekapitalizacije bankarskog sektora te zemlje.

(1) Detaljan opis aktivnosti zaduživanja i kreditiranja Komisije dostupan je na http://ec.europa.eu/economy_finance/eu_borrower/index_en.htm

(2) SL L 53, 23.2.2002., str. 1.

(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 431/2009 od 18. svibnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 332/2002 o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 128, 27.5.2009., str. 1.)

(4) Odluka Vijeća 2009/102/EZ od 4. studenoga 2008. o pružanju srednjoročne financijske pomoći Zajednice Mađarskoj (SL L 37, 6.2.2009., str. 5.)

(5) Odluka Vijeća 2009/290/EZ od 20. siječnja 2009. o pružanju srednjoročne financijske pomoći Zajednice Latviji (SL L 79, 25.3.2009., str. 39.)

(6) Odluka Vijeća 2009/459/EZ od 6. svibnja 2009. o pružanju srednjoročne financijske pomoći Zajednice Rumunjskoj (SL L 150, 13.6.2009., str. 8.)

(7) Odluka Vijeća 2013/531/EU od 22. listopada 2013. o pružanju preventivne srednjoročne financijske pomoći EU-a Rumunjskoj (SL L 286, 29.10.2013., str. 1.)

(8) Člankom 122. stavkom 2. UFEU-a predviđena je financijska pomoć za države članice u poteškoćama zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan njihove kontrole.

(9) Provedbena Odluka Vijeća br. 2011/77/EU od 7. prosinca 2010. o odobrenju financijske pomoći Unije Irskoj (SL L 30, 4.2.2011., str. 34.)

(10) Provedbena Odluka Vijeća br. 2011/344/EU od 30. svibnja 2011. o odobrenju financijske pomoći Unije Portugalu (SL L 159, 17.6.2011., str. 88.)

(11)  Provedbena Odluka Vijeća br. 2013/525/EU od 22. listopada 2013. o izmjeni Provedbene odluke 2011/77/EU o odobravanju financijske pomoći Unije Irskoj (SL L 282, 24.10.2013., str. 71.).

(12)  Provedbena Odluka Vijeća br. 2014/234/EU od 23. travnja 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2011/344/EU o dodjeli financijske pomoći Unije Portugalu (SL L 125, 23.4.2014., str. 75.)

(13) Vidi Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (Kodificirana verzija) (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.). Dosad nije zabilježeno neispunjivanje obveza za zajmove iz MFP-a.

(14) Iako za otplatu zaduženja u konačnici postoji jamstvo u proračunu EU-a, Jamstveni fond djeluje kao likvidnosna pričuva kojom se proračun EU-a štiti od rizika od aktiviranja proračunskog jamstva zbog neispunjivanja obveze plaćanja. Za sveobuhvatno izvješće o funkcioniranju Fonda vidi COM(2014)214 i popratni radni dokument službi SEC(2014)129.

(15) Odluka br. 388/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 179, 14.7.2010., str. 1.).

(16) Odluka Vijeća 2002/639/EZ od 12. srpnja 2002. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 209, 6.8.2002., str. 22.).

(17) Odluka Vijeća br. 2014/215/EU od 14. travnja 2014. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 111, 15.4.2014., str. 85.).

(18) Odluka br. 534/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Tunisu (SL L 151, 21.5.2014., str. 9.).

(19) Odluka br. 778/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Gruziji (SL L 218, 14.8.2013., str. 15.).

(20) Odluka br. 1025/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o pružanju makrofinancijske pomoći Kirgiskoj Republici (SL L 283, 25.10.2013., str. 1.).

(21) Odluka br. 1351/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o pružanju makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu (SL L 341, 18.12.2013., str. 4.).

(22) Odluka (EU) 2015/601 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. travnja 2015. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 100, 17.4.2015., str. 1.).

(23) COM(2014) 372 i SWD(2014) 193.

(24) Na temelju Uredbe o MEFS-u moguća je primjena pretfinanciranja jer se Komisija ovlašćuje „za pozajmljivanje na tržištu kapitala ili od financijskih institucija u najpogodnijem trenutku između planiranih isplata kako bi optimizirala troškove financiranja te zaštitila svoj ugled izdavatelja Unije na tržištima.” Sve nastale troškove financiranja međutim snosi zajmoprimac.

(25) Zajedno s 260 milijuna EUR u okviru MFP-a za Ukrajinu; vidi točku 3.3. u nastavku.

(26) Odluka br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije (SL L 135, 8.5.2014., str. 1.)

(27) Potpora je osigurana bilateralnim zajmovima od drugih država članica europodručja, kojima koordinira Komisija kao središnja točka, uz uvjete utvrđene u njihovoj izjavi od 11. travnja 2010.

(28) Glavni elementi obveza politika ugrađeni su u Odluci Vijeća od 10. svibnja 2010. upućenoj Grčkoj u cilju jačanja i produbljivanja fiskalnog nadzora i obavješćivanja Grčke o poduzimanju mjera za smanjenje deficita koje su procijenjene kao potrebne u svrhu poboljšanja stanja prekomjernog deficita (2010/320/EU). Obveze su dodatno opisane u memorandumu o razumijevanju zaključenom između grčkih državnih tijela i Komisije u ime država članica europodručja.