1.   

konstatira da godišnju računovodstvenu dokumentaciju Revizorskog suda revidira nezavisni vanjski revizor (PricewaterhouseCoopers SARL) kako bi se načela transparentnosti i odgovornosti koja Revizorski sud primjenjuje u svojim revizijama primjenjivala i na tu instituciju; prima na znanje mišljenje revizora da „financijski izvještaji istinito i pošteno prikazuju financijsko stanje Europskog revizorskog suda”;

2.   

naglašava da je 2013. konačna razina odobrenih sredstava Revizorskog suda ukupno iznosila 142 761 000 EUR (142 477 000 EUR 2012.) te da je ukupna stopa izvršenja proračuna bila 92 %; žali zbog smanjenja stope korištenja 2013. u usporedbi s njezinom razinom od 96 % iz 2012. godine;

3.   

ističe, međutim, da je proračun Revizorskog suda isključivo administrativne prirode i da se veliki iznosi izdvajaju za rashode povezane s osobama koje rade u instituciji; prima na znanje opravdanje za smanjenje stope korištenja navedeno u izvješću Revizorskog suda o proračunskom i financijskom upravljanju za 2013. godinu;

4.   

prima na znanje novu strategiju Revizorskog suda za razdoblje 2013. – 2017. kako bi u najvećoj mjeri osnažio svoju ulogu vanjskog revizora Unije; odobrava plan za 2013. kojim se želi povećati broj revizijskih izvješća o uspješnosti i poboljšati njihova kvaliteta povećanjem učinkovitosti i sredstava koja su namijenjena za tu svrhu; nadalje prima na znanje porast broja takvih izvješća od 60 % od 2008. godine te inzistira na tome da kvantiteta ne bi trebala biti na štetu kvalitete;

5.   

podsjeća Revizorski sud na to da su se u točki 54. Zajedničkog pristupa za decentralizirane agencije iz 2012. Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da svi aspekti eksternaliziranih vanjskih revizija „ostaju u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave te iz svog proračuna financira te postupke i sve druge troškove povezane s eksternaliziranim vanjskim revizijama”; očekuje od Revizorskog suda da će postupati u skladu s tim Zajedničkim pristupom i ugovorom i isplatiti vanjske revizore agencija;

6.   

traži od Revizorskog suda da provede reviziju učinaka združivanja registara Suda Europske unije u jedan registar kako bi se zajamčila bolja koordinacija postupovnih radnji između sudova;

7.   

pozdravlja program unutarnje reforme Revizorskog suda u koji je uključena njegova strategija za razdoblje 2013. – 2017. i koji je temeljen na izvješću sustručnjaka iz 2014., izvješću Parlamenta o budućnosti Revizorskog suda te na vlastitim unutarnjim analizama Revizorskog suda; poziva Revizorski sud da redovito izvješćuje Parlament o razvoju i provedbi reforme;

8.   

smatra da je u programu rada Revizorskog suda potrebna određena stopa fleksibilnosti kako bi se zajamčilo njegovu brzu prilagodbu na neočekivane važne događaje koji bi mogli zahtijevati posebnu reviziju ili pozornost te kako bi se zajamčilo da može zanemariti točke u programu koje više nisu relevantne; također smatra važnim da Revizorski sud postigne određenu razinu diversifikacije i ravnoteže te da se ne usredotočuje previše i prečesto na pojedina područja djelatnosti; u skladu s priopćenjem Odbora za proračunski nadzor Parlamenta skreće pozornost Revizorskog suda na političke prioritete zakonodavca i pitanja koja pobuđuju veliko zanimanje građana Unije;

9.   

pruža potporu Revizorskom sudu u njegovu nastojanju da izdvoji više resursa za revizije uspješnosti; podsjeća da bi se Revizorski sud trebao pobrinuti da revizori kojima su povjerene određene revizije za to posjeduju odgovarajuće tehničko i metodološko znanje;

10.   

podsjeća Revizorski sud na potrebu za poboljšanjem planiranja rokova, posebno kada je riječ o njegovim tematskim izvješćima, a da se pritom ne ugrozi kvaliteta tih izvješća; žali zbog toga što su u pogledu pravodobnosti rezultati revizija još uvijek daleko od dugoročnog cilja; preporučuje Revizorskom sudu da zacrta cilj smanjenja trajanja svake faze plana revizije uspješnosti;

11.   

prima na znanje da metodologija Revizorskog suda mora biti dosljedna i primjenjivati se u svim područjima upravljanja; uviđa da bi daljnje usklađivanje moglo dovesti do nedosljednosti u definicijama Revizorskog suda za ilegalne transakcije u izravnom i podijeljenom upravljanju;

12.   

primjećuje da je za izradu tematskog izvješća, kao i 2012., još uvijek potrebno u prosjeku 20 mjeseci; žali zbog toga što Revizorski sud nije ostvario strateški cilj izrade tematskih izvješća u prosječnom razdoblju od 18 mjeseci; poziva Revizorski sud da svakom tematskom izvješću priloži detalje u vezi s njegovim kontekstom i detalje o raznim fazama sastavljanja izvješća;

13.   

smatra da bi preporuke iz tematskih izvješća trebale biti jasnije te da bi se njima trebalo dosljedno upućivati na primjerena i neprimjerena postupanja dotičnih država;

14.   

napominje da posljednje promjene u Poslovniku Parlamenta, usmjerene k povećanju uključenosti odbora Parlamenta u raznim područjima u pogledu tematskih izvješća, nisu bile u skladu s očekivanjima; nastoji pronaći načine pomoću kojih poboljšati parlamentarne postupke koji se primjenjuju na tematska izvješća Revizorskog suda;

15.   

podržava stalni porast revizorskih radnih mjesta tijekom 2013.; prima na znanje uspješno zapošljavanje novog osoblja na revizorska radna mjesta i smanjenje broja nepopunjenih radnih mjesta na kraju 2013. u odnosu na 2012.;

16.   

prima na znanje da Revizorski sud navodi da prilikom imenovanja osoblja na rukovodeća radna mjesta ne uzima u obzir zemljopisne kriterije; u tom pogledu poziva Revizorski sud da poduzme potrebne mjere kako bi u budućnosti stao na kraj trenutnoj velikoj unutarnjoj neravnoteži, posebno u pogledu rukovodećih radnih mjesta;

17.   

žali što plan za pružanje jednakih mogućnosti koji je Revizorski sud pokrenuo 2012. kako bi se zajamčila uravnotežena zastupljenost spolova nije imao očekivane rezultate, posebno u pogledu rukovodećih radnih mjesta; napominje da žene zauzimaju samo 21 od 70 rukovodećih radnih mjesta i radnih mjesta voditelja odjela te da su većina tih radnih mjesta u prevoditeljskoj i administrativnoj upravi; ističe i pozdravlja porast broja ženskih revizora, što će nedvojbeno imati učinak na broj žena u rukovodećim radnim mjestima u području revizije; prima na znanje predanost Revizorskog suda da brzo djeluje kako bi pregledao plan za jednakost s ciljem utvrđivanja djelotvornih rješenja kako bi se čim prije ostvarili ciljevi koji su određeni u tom području;

18.   

poziva Revizorski sud da u godišnje izvješće o radu uvrsti pregled osoblja na rukovodećim radnim mjestima prema nacionalnosti, spolu i položaju;

19.   

sa zadovoljstvom prima na znanje da je dovršenje zgrade K3 bilo pravodobno i u okviru proračuna;

20.   

zahtijeva da se politika upravljanja nekretninama Revizorskog suda priloži godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi takve politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni;

21.   

prima na znanje znatne razlike u cijenama troškova prijevoda po jeziku (s razlikama i do 100 EUR po stranici, ovisno o jeziku) na Revizorskom sudu; smatra da se tako veliko nepodudaranje troškova, čak i ako se u obzir uzmu neizravni troškovi, treba analizirati i riješiti;

22.   

sa zabrinutošću prima na znanje goleme nejednakosti u troškovima prevođenja među raznim institucijama Unije; stoga poziva Međuinstitucionalnu radnu skupinu za prevođenje da utvrdi razloge tih nejednakosti i predloži rješenja pomoću kojih će se riješiti problem neravnoteže i uskladiti troškovi prevođenja pritom jamčeći puno poštovanje kvalitete i jezične raznolikosti; imajući to na umu, napominje da bi radna skupina trebala ponovno pokrenuti suradnju među institucijama kako bi se razmijenile najbolje prakse i ishodi te odredila područja u kojima se mogu ojačati suradnja ili sporazumi među institucijama; napominje da bi radna skupina također trebala težiti utvrđivanju jedinstvene metodologije za predstavljanje troškova prevođenja koju mogu koristiti sve institucije kako bi se pojednostavilo analizu i usporedbu troškova; napominje da bi radna skupina svoje zaključke trebala predstaviti prije kraja 2015. godine; poziva institucije Unije da imaju aktivnu ulogu u radu Međuinstitucionalne radne skupine; u tom pogledu podsjeća na temeljnu važnost poštovanja višejezičnosti u instuticijama Unije kako bi se zajamčilo jednako postupanje i jednake prilike građanima Unije;

23.   

smatra da se općenito u vrijeme krize i proračunskih rezova moraju smanjiti troškovi za dane koje osoblje provodi izvan mjesta rada (away days) i da bi se oni, kad god je to moguće, trebali odvijati u vlastitim prostorijama institucija, s obzirom na to da dodana vrijednost koja iz njih proizlazi ne opravdava tako visoke troškove;

24.   

uviđa da je Revizorski sud napredovao u pogledu definiranja i pojašnjenja djelokruga rada i nadležnosti Vijeća Revizorskog suda za koordinaciju, vrednovanje, jamstvo i razvoj; poziva Revizorski sud da nastavi s tim naporima i traži da ga se obavještava o mjerama koje su poduzete za poboljšanje uspješnosti Vijeća za koordinaciju, vrednovanje, jamstvo i razvoj;

25.   

prima na znanje da je 2013. Revizorski sud prijavio ukupno 14 slučajeva sumnje na prijevaru na temelju svojih revizija i deset slučajeva sumnje na prijevaru na temelju komunikacija Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF); prima na znanje da je OLAF odlučio pokrenuti istragu u sedam od 14 slučajeva te da su u ostalim slučajevima informacije proslijeđene drugim nadležnim tijelima radi poduzimanja odgovarajućih koraka;

26.   

poziva Revizorski sud da u svojim godišnjim izvješćima o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uključi rezultate i posljedice završenih postupaka kojima se bavio Europski ured za borbu protiv prijevara u kojima su predmet istrage bili institucija ili bilo koji pojedinac zaposlen u instituciji;

27.   

odobrava naknadni pregled koji je za 2013. poduzeo unutarnji revizor i napredak ostvaren u okviru utvrđivanja i razvrstavanja po važnosti financijskih i operativnih rizika te izrade prikladnih mehanizama za ublažavanje rizika;

28.   

prima na znanje da je za politiku sigurnosti informacija potrebno izraditi koordiniranu i usklađenu strategiju korporativne sigurnosti; ističe da bi se unutarnje kontrole i učinkovitost upravljanja mogli poboljšati u najvažnijim područjima upravljanja Revizorskog suda;

29.   

prima na znanje da je Revizorski sud uveo novu aplikaciju za sustav podrške reviziji (Audit Support System – ASSYST) kao interni revizijski alat; traži da ga se obavještava o ciljevima uspješnosti postavljenima za tu aplikaciju;

30.   

prima na znanje da je Revizorski sud zajamčio da će poduzeti sve moguće mjere kako bi osigurao da se sredstva za službena putovanja upotrebljavaju uz strogo poštovanje načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

31.   

prima na znanje, nadalje, da su uvedene nove aplikacije radi poboljšanja administrativne organizacije jezičnih tečajeva; očekuje da će se tim alatima dodatno poboljšati vođenje jezičnih tečajeva;

32.   

razumije zanimanje koje je Revizorski sud pokazao za izradu analize svoje prisutnosti u medijima; međutim, smatra da treba poraditi na jasnoći svojih poruka; stoga predlaže da se svi tekstovi Revizorskog suda podnose u okviru centraliziranog procesa radi provjere njihove kvalitete;

33.   

cijeni suradnju između Revizorskog suda i Odbora za proračunski nadzor Parlamenta te pozdravlja redovite povratne informacije kao odgovor na zahtjeve Parlamenta; poziva Revizorski sud da u svoje godišnje izvješće o radu uključi poseban odjeljak o mjerama koje je poduzeo kao odgovor na preporuke Parlamenta iz razrješnice za prošlu financijsku godinu Revizorskog suda, kao što radi većina drugih institucija; međutim, traži da Revizorski sud i tijela nadležna za davanje razrješnice ponovno poboljšaju svoju suradnju kako bi svoj posao učinili djelotvornijim i učinkovitijim;

34.   

smatra da su izvješća Revizorskog suda, a posebno tematska izvješća, važan doprinos prema postizanju bolje potrošnje sredstava Unije; smatra da bi izvješća Revizorskog suda mogla imati još veću dodanu vrijednost kada bi bila dopunjena određenim brojem korektivnih mjera koje treba poduzeti Unija i očekivanim vremenskim rokom za njihovu provedbu, kako bi se postigli ciljevi koji su određeni programima, fondovima ili politikama Unije; smatra da bi stoga to povećano usredotočenje na rezultate, posebno na dugoročne ishode, u skladu s načelima učinkovitosti i djelotvornosti, pomoglo da se poboljša potrebni postupak daljnjih radnji koji treba provesti Revizorski sud i kojim se prate učinci predloženih preporuka;

35.   

poziva Revizorski sud da ispita mogućnost predstavljanja godišnjeg izvještaja prije utvrđenog roka.