18.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 177/21

1.1.

Zajedno i istodobno s predstavljanjem Europskog sustava osiguranja depozita (u daljnjem tekstu „EDIS”), Europska komisija predstavila je i Komunikaciju „Ususret dovršetku bankarske unije”  (1). Iz toga proizlazi da se oba teksta trebaju promatrati „usporedno” i da uvođenje daljnje podjele rizika (usp. prijedlog o uspostavi EDIS-a) mora biti „popraćeno” daljnjim mjerama za smanjenje rizika u bankarskoj uniji (usp. Komunikacija). Stoga ova dva teksta predstavljaju dva dijela jedne cjeline, zbog čega EGSO smatra prikladnim da u Mišljenju razmatra i navedenu Komunikaciju. EGSO pozdravlja i zakonodavni prijedlog i Komunikaciju.

1.2.

Ukratko, Odbor smatra da je, sada kada je jasno da EDIS i najavljene mjere za smanjenje rizika imaju određeni broj zajedničkih temeljnih i važnih ciljeva u vezi s dovršetkom bankarske unije, obje vrste mjera potrebno provesti na isti način i uz pomoć uistinu jednakovrijednih instrumenata i metoda. Te metode, koje trebaju pružiti identična jamstva za ostvarivanje postavljenih ciljeva, sada su još potrebnije s obzirom na to da su obje vrste mjera komplementarne i nužne za opće prihvatljivo, usklađeno i istodobno konačno rješenje. Iz tog razloga te kako bi se postigao stvarni napredak, Odbor smatra prijeko potrebnim da se EDIS i relevantne mjere za smanjenje rizika započnu i provedu bez odgode te uistinu usporedno, u skladu s jasnim i konkretnim vremenskom planom. Stvaranje pravih uvjeta za poduzimanje daljnjih koraka također je od velike važnosti za dovršenje EMU-a, čiji bitan dio čini bankarska unija.

1.3.

Kao treći stup, EDIS ima važnu ulogu u bankarskoj uniji. Odbor je već iskazao svoju potporu dovršetku bankarske unije i sustava osiguranja depozita te je ustrajao da se to dovrši što brže, prije svega u cilju jačanja gospodarske i financijske stabilnosti u EU-u.

1.4.

Stabilni, sigurni i dobro zaštićeni depoziti u interesu su svih, a prije svega štediša i deponenata. Odbor smatra bitnim da se zadrži njihovo povjerenje te da im se osigura što bolja zaštita. Sada je važno da se povjerenje štediša i deponenata bankama poveća te da im se dopusti da iskoriste prednosti financijske integracije i postojanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja među bankama. Stabilni depoziti i dalje su nužni za financiranje gospodarstva, obitelji i poduzeća, a posebno MSP-ova.

1.5.

Za EGSO je bitno da se EDIS-om ojača bankarska unija, da se poveća njezina otpornost na moguće financijske krize te da se poveća financijska stabilnost. Europski sustav osiguranja depozita moći će pozitivno utjecati na situacije pojedinih država članica i banaka s obzirom na to da može bolje ublažiti velike lokalne šokove. To može neke odvratiti od špekuliranja protiv određenih zemalja ili banaka te smanjiti vjerojatnost od navale na banke. Istodobno će oslabiti povezanost institucija i njihovih nacionalnih vlasti.

1.6.

Za njih su najavljene mjere smanjenja rizika u bankarskoj uniji još neophodnije. One uvođenjem jedinstvenih tržišnih pravila za banke i slabljenjem povezanosti s nacionalnim vlastima doprinose jačanju bankarske unije. Na taj način jača se otpornost i stabilnost sustava. Za prihvaćanje mehanizama podjele rizika potrebno je uspostaviti jednake uvjete tržišnog natjecanja u pogledu pravila i nadzora. To doprinosi stvaranju nužnog međusobnog povjerenja među svim stranama koje sudjeluju u bankarskoj uniji.

1.7.

Ove mjere zahtijevaju da se postojeći zakonodavni okvir bankarske unije (Direktiva o oporavku i sanaciji banaka i Direktiva o sustavu osiguranja depozita) u potpunosti primijeni i provede u svim državama članicama. Pozitivnim se ocjenjuje činjenica da se, od objave prijedloga EDIS-a i Komunikacije, smanjio broj država članica koje još moraju poduzeti napore u tom pogledu. Za njih Europska komisija priprema odgovarajuće mjere.

1.8.

Pozornost treba usmjeriti na dodatno smanjenje rizika u bankarskom sektoru i usklađivanje bankarske unije na područjima na kojima su već poduzeti određeni koraci. U tom pogledu smatra se nužnim imati dobro kapitaliziran, stabilan i učinkovit nacionalni sustav osiguranja depozita. Mogući moralni rizici za banke, vlade i štediše trebaju se što više izbjegavati u daljnjoj provedbi ovog stupa bankarske unije. Naime, stvarne situacije u kojima postoji moralni rizik mogu ugroziti učinkovito i sigurno funkcioniranje bankarske unije u njezinoj srži. Ovdje je prikladna odredba da država članica može koristiti EDIS samo ako ispunjava sve uvjete.

1.9.

Odbor smatra da bi Komisija trebala provesti sveobuhvatnu i detaljnu studiju učinka, po mogućnosti na temelju prethodnih sličnih studija u okviru Direktive o osiguranju depozita, a s obzirom na važnost teme za bankarsku uniju, dovršenje EMU-a i povjerenje štediša i deponenata. Rezultati te studije trebaju se objaviti kako bi se dodatno ojačala legitimnost prijedloga.

1.10.

Novija brojna međunarodna izvješća i dalje ukazuju na velike razlike među državama te na činjenicu da određeni broj izazova na različitim područjima i dalje postoji. Te razlike i izazove također je potrebno ukloniti. Ne ulazeći u detalje, ovdje se radi o sve većem opsegu nenaplativih kredita u bankarskom sektoru i nejednakoj podjeli tog opsega među bankama i državama članicama europodručja.

1.11.

Odbor smatra da se kod daljnjeg smanjenja rizika pažnja treba usmjeriti na posljedice za odobravanje kredita. Ključni prioritet za EU i države članice treba biti i ostati odobravanje kredita malim i srednjim poduzećima, malim i srednjim poduzećima u industriji, inovativnim te novoosnovanim poduzećima.

1.12.

Osim toga, EGSO smatra da je napredak u okviru dovršenja EMU-a koji se, između ostalog, temelji na monetarnom i financijskom stupu kao dijelovima potpuno izgrađene bankarske unije kojom upravlja EU, izrazito važan. S obzirom na raniju izjavu Odbora da je EMU još uvijek krhak, potrebno ga je ojačati putem daljnje izgradnje svih stupova kako bi se mogao nositi s velikim izazovima pred kojima se nalazi.

1.13.

Odbor u tom pogledu smatra da je prijeko potrebno da se stvore dobri i pravi uvjeti za napredak. Za Odbor su „povjerenje” i jačanja povjerenja među državama članicama najvažniji. Povjerenje među državama članicama zahtijeva jednaka pravila tržišnog natjecanja i usklađene pristupe koji se temelje na konvergenciji.

1.14.

Konvergencija je pogođena krizom te je u kratkom razdoblju potrebno ostvariti napredak u i među državama članicama. Istodobno je potrebno također podržavati oporavak, olakšati korekcije makroekonomskih nejednakosti i poboljšati sposobnost prilagodbe.

1.15.

Odbor se slaže da novi sustav osiguranja depozita mora biti troškovno neutralan za bankarski sektor, ali istodobno smatra da je poželjnije da se u prijedlog EDIS-a izravno uključi predviđena metoda izračuna naknada koja se temelji na riziku, nego da se utvrđuje delegiranim aktom. Ovdje se radi o ključnom dijelu planiranog sustava koji, u načelu, treba utvrditi na najvišoj razini.

2.1.

Kod stvaranja bankarske unije bitno je da se njezini stupovi postupno uspostavljaju.

2.2.

Prva dva koraka bila su uvođenje zajedničkog nadzornog mehanizma, u okviru kojeg ESB vrši nadzor (2) banaka (3) i u europodručju, te uvođenje jedinstvenog sanacijskog mehanizma, od 1. siječnja 2016.

2.3.

Kao treći stup bankarske unije predstavljen je Europski sustav osiguranja depozita  (4). Taj sustav nadograđuje se na postojeću Direktivu o osiguranju depozita (5) kojom su uvedeni nacionalni sustavi osiguranja depozita i koja uvažava institucionalne zaštitne sustave poput osiguranja depozita. I u izvješću petorice predsjednika o „Dovršenju europske ekonomske i monetarne unije” (6) predstavlja se osnivanje sustava osiguranja depozita kao dio dugoročnog plana.

2.4.

Novi prijedlog (7) razvijat će se postupno (8).

2.4.1.

Prvu fazu, koja će trajati tri godine, odnosno do 2020. godine, čini sustav reosiguranja. U toj fazi nacionalni sustav osiguranja depozita dobiva pristup sredstvima europskog sustava osiguranja depozita nakon što je iscrpio sva svoja sredstva, a pod uvjetom da je relevantna država članica u cijelosti provela odredbe iz Direktive o sustavu osiguranja depozita. Cilj je oslabiti povezanost banaka i njihovih nacionalnih vlasti.

2.4.2.

Sustav će postupno prerasti u novi sustav u idućoj fazi („sustav suosiguranja”). U toj fazi nacionalni sustavi neće upotrebljavati vlastita sredstva jer će dobiti pristup sredstvima iz europskog sustava osiguranja depozita u slučaju da je potrebna intervencija. Na početku će pristup sredstvima biti ograničen (20 %), a u razdoblju od četiri godine narast će do 80 %. Tako raste podjela rizika među nacionalnim sustavima.

2.4.3.

U trećoj fazi se rizik, koji snosi europski sustav osiguranja depozita, postupno povećava na 100 %. Novi sustav osiguranja depozita u potpunosti će zamijeniti nacionalne sustave do 2024. godine i jedini će biti odgovoran za isplatu odšteta deponentima.

2.5.

U tom kontekstu predviđeno je i osnivanje Europskog fonda za osiguranje depozita. On bi se financirao izravno doprinosima banaka, koji su prilagođeni ovisno o riziku. Sustav bi za bankarski sektor trebao biti troškovno neutralan utoliko što će se doprinosi banaka za EDIS moći oduzeti od njihovih nacionalnih doprinosa sustavima osiguranja depozita.

2.6.

Sustav će sadržavati stroge garancije. Primjerice, osiguravat će se samo oni nacionalni sustavi osiguranja depozita koji su u skladu s pravilima EU-a i na njima se temelje.

2.7.

Komisija je usporedno s tim u Komunikaciji „Ususret dovršetku bankarske unije” najavila niz mjera (9)  (10) koje uključuju smanjenje rizika u bankovnoj uniji.

3.1.

EGSO utvrđuje da je zajedno s prijedlozima za EDIS objavljena i komunikacija (11) o daljnjem smanjenju rizika u bankarskoj uniji. Komisija smatra da bi se obje publikacije trebalo razmatrati „usporedno”. Što se tiče daljnje podjele rizika (usp. prijedlog za EDIS), utvrđeno je da se ona mora odvijati „usporedno” sa smanjenjem rizika. Odbor ta dva teksta zato smatra neodvojivo povezanima. U skladu s tim, sljedeća zapažanja i komentari razmatrat će se u kontekstu tih novih tekstova.

3.2.

EGSO se od početka zalagao za stvaranje bankarske unije i za korake koji su poduzeti u vezi s njezina prva dva stupa (12). Za Odbor je bilo bitno da se stvari na tom području brzo odvijaju (13).

3.3.

Odbor je također neprestano zagovarao dovršetak bankarske unije (14) i što žurniju uspostavu trećeg stupa u cilju zaštite depozita. U tom kontekstu već ranije je pozivao na jačanje i poboljšanje zajedničkog sustava za zaštitu depozita (15).

3.4.

Odbor pozdravlja prijedloge za EDIS u kojima se podržavaju ciljevi jačanja bankarske unije, poboljšanja i usklađivanja zaštite deponenata, jačanja financijske stabilnosti i daljnjeg ograničavanja povezanosti banaka i država.

3.5.

Podjela rizika može imati pozitivan učinak na situaciji u određenim državama članicama i bankama s obzirom na to da može, ako je potrebno, velike lokalne šokove ublažiti znatno bolje od nacionalnih sustava. Na taj način mogu se spriječiti špekulacije protiv pojedinih zemalja ili banaka što bi moglo smanjiti ukupni rizik na razini bankarske unije.

3.6.

Dobra zaštita i maksimalna garancija depozita štediša su neophodni. Od početka krize poduzeti su važni koraci, a izvršenje novih prijedloga može dalje ojačati povjerenje, s obzirom na to da mogu dovesti do veće financijske integracije zemalja i uvođenja ujednačenih uvjeta tržišnog natjecanja za banke.

3.7.

Stabilni depoziti temelj su zdravog i nužnog financiranja prije svega ekonomije, kućanstava i malih i srednjih poduzeća (MSP-ova, malih i srednjih poduzeća u industriji (16) i inovativnih poduzeća) te doprinose nužnom gospodarskom rastu. MSP-ovi (u širem smislu) pružaju važan doprinos europskom gospodarstvu s obzirom na to da osiguravaju više od dvije trećine radnih mjesta u privatnom sektoru i da su zaslužni za 85 % neto porasta radnih mjesta. EGSO-u je jasno da je dodjeljivanje kredita održivim MSP-ovima ključno za gospodarski rast, zapošljavanje i stoga predstavlja bitan ključan prioritet na europskoj i nacionalnoj razini.

3.8.

Za daljnje smanjenje rizika prikladan je isti pristup kao i za EDIS, stoga Odbor pozdravlja dokument Komisije. To također smatra s obzirom na to da s jedne strane oba teksta imaju neke zajedničke temeljne ciljeve, kao što su jačanje bankarske unije, slabljenje povezanosti banaka i država, dok je s druge strane za ostvarivanje ciljeva potrebno „kombinirati mjere”.

3.9.

Iz perspektive smanjenja rizika ne smije se zanemariti postojeća situacija. Pozornost prvenstveno treba usmjeriti na dodatno smanjenje rizika u bankarskom sektoru i bolje usklađivanje bankarske unije na područjima na kojima su već poduzeti određeni koraci.

3.10.

Države članice trebaju prije svega usvojiti i primijeniti postojeći okvir bankarske unije. Iako u trenutku objavljivanja prijedloga o EDIS-u velik broj država članica nije uopće ili je samo djelomično proveo Direktivu o oporavku i sanaciji banaka i/ili Direktivu o sustavu osiguranja depozita, situacija se u međuvremenu poboljšala. U pogledu drugih država Europska komisija poduzima odgovarajuće mjere (17).

3.11.

Postoje određene zapreke za daljnje prenošenje i primjenu Direktive o osiguranju depozita kao i s njom povezane Direktive o ex ante financiranju. Veća usklađenost i prethodno uspostavljanje dobro kapitaliziranog, stabilnog i učinkovitog nacionalnog sustava osiguranja depozita nužni su za izbjegavanje „moralnih rizika”. Te rizike potrebno je nadzirati u svim fazama provedbe EDIS-a. U vezi s time potrebno je nadzirati opasnosti koje mogu nastati iz prebrzog i prestrogog objedinjavanja rizika. Uvjet da država članica može koristiti EDIS samo ako ispunjava sve uvjete i ako je provela postojeće pravne propise primjeren je.

3.12.

Uostalom, nedavna brojna međunarodna izvješća i dalje ukazuju na velike razlike među državama te na postojanje određenog broja izazova u različitim područjima (18)  (19). Potrebno je pozabaviti se tim problemom. U to spada, između ostalog, i veliki broj nenaplativih kredita u bankarskom sektoru te njihova nejednaka podjela među bankama i državama članicama europodručja (20). Učinkovito rješavanje tih problema, uzimajući u obzir i druge relevantne elemente, preduvjet je za napredak prema podjeli rizika na razini osiguranja depozita. Između ostalog, to zahtijeva i jedinstveni europski nadzorni mehanizam.

3.13.

Rezultati temeljite studije učinka EDIS-a nisu na raspolaganju javnosti. To se kosi s načelom transparentnosti. Sveobuhvatna i detaljna studija učinka, po mogućnosti na temelju prethodnih sličnih studija u okviru Direktive o osiguranju depozita (21), zasigurno je potrebna s obzirom na važnost te teme za bankarsku uniju, dovršenje EMU-a i povjerenje štediša i deponenata. Rezultati te studije trebaju se objaviti kako bi se dodatno ojačala legitimnost prijedloga.

3.14.

Najavljenim dodatnim budućim mjerama za smanjenje rizika mora se pristupati na isti način kao i EDIS-u s obzirom na njihov zajednički cilj jačanja bankarske unije. Potrebno ih je primijeniti i provesti čim se za to ispune nužni uvjeti.

3.15.

Uzimajući u obzir navedeno, jasno je da se treba težiti tome da se obje vrste mjera provode na isti način. One se međusobno nadopunjuju te su potrebne za postizanje usklađenog i konačnog rješenja. Stoga je nužno da se EDIS i mjere za smanjenje rizika (22) usporedno primijene i provedu bez odgađanja. Time se neće samo dati najveći doprinos ostvarenju bankarske unije i dovršenju EMU-a (usp. dolje), već i zajamčiti stvarni napredak.

3.16.

Za Odbor je ovo pitanje također vrlo važno u okviru daljnjeg dovršenja EMU-a. On se temelji, između ostalog, na monetarnom i financijskom stupu, koji je dio potpuno razvijene bankarske unije. Uzimajući u obzir da je Odbor rekao da je EMU još uvijek krhak, potrebno ga je ojačati putem daljnje izgradnje svih stupova kako bi se mogao nositi s velikim izazovima pred kojima se nalazi (23).

3.17.

Već ranije je utvrđeno da države članice, zbog povezanosti država i banaka koja i dalje postoji, ulažu premalo napora u osiguranje nužnih političkih i ekonomskih uvjeta, zbog čega se odgađa donošenje najprikladnijih i najučinkovitijih odluka (24).

3.18.

Stoga je važno omogućiti napredak, a za to su od presudne važnosti „povjerenje” i njegovo jačanje među državama članicama. Povjerenje među državama članicama zahtijeva jednaka pravila tržišnog natjecanja i jednake pristupe koji se zasnivaju na konvergenciji.

3.19.

Konvergencija je pogođena krizom te je u kratkom razdoblju potrebno ostvariti napredak u i među državama članicama. Istodobno je potrebno također podržavati oporavak, olakšati korekcije makroekonomskih nejednakosti i poboljšati sposobnost prilagodbe.

4.1.

EGSO se slaže s prijedlogom da EDIS bude potpuno troškovno neutralan za bankarski sektor. Nakon temeljite procjene učinka, doprinos bankarskog sektora određen je na 0,8 % (25)  (26) osiguranih depozita. Kako bi se očuvala neutralnost troškova, važno je da se ukupan doprinos nacionalnim i europskim sustavima ne povećava.

4.2.

Također je važno maksimalno uskladiti nacionalne doprinose što vodi stvaranju jedinstvenih uvjeta tržišnog natjecanja za nacionalne sustave osiguranja depozita i smanjivanju međusobnih razlika među tim sustavima.

4.3.

Ovaj pristup jednakih uvjeta tržišnog natjecanja treba primjenjivati u zemljama bankarske unije kao i u državama koje nisu dio bankarske unije. To podrazumijeva, između ostalog, da se sada nastavi s daljnjim usklađivanjem postojećih odredbi Direktive o sustavima osiguranja depozita s ciljem veće konvergencije između sustava u svim državama članicama.

4.4.

Institucionalni sustavi zaštite pružaju financijsku podršku ako se njihovi članovi nađu u teškim situacijama, a kako bi se spriječilo propadanje banaka. Preventivni učinak ovih sustava treba se u cijelosti priznati u novoj Uredbi o EDIS-u, u suprotnom bi koncept EDIS-a mogao biti ugrožen.

—

smanjenju nacionalnih mogućnosti odabira i manevarskog prostora u primjeni bonitetnih pravila kako bi se omogućio što učinkovitiji zajednički nadzor,

—

usklađivanju nacionalnih sustava osiguranja depozita,

—

usvajanju zakonodavstva kojim bi se preostali propisi o bankama uskladili s međunarodnim pravnim okvirom, osobito u pogledu ograničenja financijske poluge banaka, osiguranja stabilnog bankarskog financiranja i poboljšanja usporedivosti rizikom ponderirane aktive, te kojim bi se do otprilike 2019. godine omogućila provedba preporuka Vijeća o financijskoj stabilnosti u vezi s ukupnom sposobnošću banaka da apsorbiraju gubitke, kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva i porezni obveznici zaštitili od troškova sanacije banaka,

—

provođenju postojećih pravila kako bi se korištenje javnih sredstava za održavanje solventnog i otpornog bankarskog sektora svelo na minimum,

—

većoj konvergenciji stečajnog prava, u skladu s Akcijskim planom o izgradnji unije tržišta kapitala,

—

inicijativama u vezi s bonitetnim postupcima u slučaju izloženosti banaka rizicima države, kao što je ograničavanje izloženosti banaka pojedinim državama kako bi se osigurala diversificiranost rizika.