18.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 177/9

Izvjestiteljica:

Milena ANGELOVA

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) čvrsto podupire trenutačni Prijedlog uredbe, kao i njezin temeljni pristup – pojednostavljenje i racionalizaciju zahtjeva za prospekt koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira na uređenim tržištima, što ih čini troškovno isplativijima i korisnijima za ulagače u pogledu informacija koje sadrže. Odbor cijeni veću pravnu jasnoću koju izdavateljima, ulagačima i svim dionicima u ovom slučaju pruža uredba u odnosu na direktivu jer će ona ojačati pouzdanje i povjerenje ulagača te promicati ostvarivanje unije tržišta kapitala.

1.2.

EGSO pozdravlja poseban naglasak stavljen na ponovno pridobivanje povjerenja ulagača, odobrava posebne aktivnosti poduzete u tom pogledu te podupire načelo da lakša čitljivost prospekta i usmjerenost na konkretno stanje izdavatelja ima dvostruku korist: smanjenje troškova i jačanje važnosti prospekta za potencijalne ulagače. EGSO također smatra kako će mogućnost da svi prospekti u EU-u budu dostupni u zajedničkoj korisnicima prilagođenoj i pristupačnoj bazi podataka pridonijeti znatnom rastu tržišta kapitala u Europi, većem samopouzdanju ulagača i stvaranju raznolikijih financijskih proizvoda.

1.3.

Prijedlog uredbe jasno je usmjeren na smanjenje administrativnog opterećenja povezanog s izradom prospekta za sve izdavatelje, osobito za mala i srednja poduzeća, česte izdavatelje vrijednosnih papira i sekundarnih izdanja te stoga zaslužuje potporu EGSO-a. Treba cijeniti i napore uložene u to da se poveća važnost prospekta kao alata za objavljivanje informacija potencijalnim ulagačima te da se postigne veća konvergencija između propisa EU-a o prospektu i drugih propisa EU-a o objavljivanju.

1.4.

Kako bi se zajamčilo da će se Prijedlogom uredbe ostvariti zacrtani ciljevi, potrebno je sve dionike blisko uključiti u postupak izrade zakonodavstva druge razine i provesti iscrpnu, kvalitativnu procjenu učinka dvije godine nakon stupanja uredbe na snagu. EGSO je posebno zainteresiran za aktivno sudjelovanje u takvim savjetovanjima.

1.5.

EGSO potiče Komisiju da razjasni pojedina nejasna pitanja koja mogu utjecati na učinak predložene uredbe te da izbjegava bilo kakvu situaciju u kojoj bi margina diskrecije prepuštena državama članicama mogla pridonijeti nastanku nepotrebnog i nesrazmjernog opterećenja za izdavatelje ili negativno se odraziti na jasnoću informacija važnih za ulagače. Stoga se preporučuje da Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) prilikom izvršavanja svojih ovlasti za stvaranje veće konvergencije nadzornih praksi u državama članicama razmatra ne samo stajališta lokalnih regulatornih tijela, nego i ona lokalnih dionika, uključujući sudionike na tržištu.

2.1.

Reforma zakonodavstva koja se odnosi na objavljivanje prospekata prilikom javne ponude vrijednosnih papira dio je trećeg stupa Plana ulaganja za Europu (1) kojim se želi poboljšati poslovno okruženje i koji je ključni element unije tržišta kapitala (2).

2.2.

Prijedlog uredbe rezultat je dugotrajnih napora Europske komisije da poboljša pravni okvir za objavljivanje informacija prilikom izdavanja vrijednosnih papira. Stoga bi sastavne dijelove Prijedloga trebalo procijeniti retroaktivno, uzimajući u obzir napredak koji je već postignut u različitim etapama tog pothvata.

2.2.1.

Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) zamijenila je dvije ranije direktive o pojedinostima koje treba objaviti radi uvrštenja (1980.) (4) i o prospektima (1989.) (5) koje su bile izložene snažnim kritikama dionika jer su njima omogućene izrazito raznolike prakse diljem Unije, a temeljile su se na sustavu uzajamnog priznavanja, pri čemu je znatan diskrecijski prostor ostavljen tijelima države članice domaćina. U njoj je također prvi put predstavljeno načelo „jedinstvene putovnice”.

2.2.2.

Revizija Direktive 2003/71/EZ provedena 2010. godine pokazala je da njoj, unatoč određenom napretku, nedostaje potrebne pravne jasnoće, da nije dovoljno djelotvorna i učinkovita te da njom nije postignuta potrebna ravnoteža između učinkovitosti tržišta i zaštite ulagača. Stoga je zamijenjena Direktivom 2010/73/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6).

2.2.3.

Ocjena učinka Direktive 2010/73/EU provedena je tri godine nakon njezina stupanja na snagu. Ocjena je jasno pokazala da ta direktiva nije uspjela polučiti očekivane rezultate (npr. u pogledu sažetka prospekta), da nije bila dovoljno ambiciozna (razmjerne obveze objavljivanja) ili da jednostavno nije sadržavala mjere kojima bi se zadovoljila sva očekivanja dionika.

2.2.4.

Prijedlog uredbe sadrži mnoge nove značajke i mjere te se može smatrati velikim korakom naprijed prema boljem i učinkovitijem uređenju izdavanja emisija javnosti i prema učinkovitijem omogućavanju aktivnosti izdavatelja i ulagača u EU-u.

2.3.

Glavni cilj Prijedloga jest trgovačkim društvima olakšati i pojeftiniti prikupljanje kapitala diljem Unije na temelju jednog odobrenja regulatornog tijela u samo jednoj državi članici (obično u matičnoj zemlji) te istodobno ulagačima osigurati primjerene i točne informacije.

3.1.

EGSO u cijelosti podupire inicijativu Europske komisije da pojednostavi izradu i postupke povezane s objavljivanjem prospekata prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili djeluje u državi članici, čime bi prospekti postali troškovno isplativiji i korisniji za ulagače u pogledu informacija koje sadrže. EGSO je već izrazio potporu tim istim načelima u Mišljenju o Direktivi 2003/71/EZ (7).

3.2.

EGSO naglašava važnost ponovnog pridobivanja povjerenja ulagača i u tom pogledu pozdravlja poseban naglasak koji se u Prijedlogu uredbe stavlja na ulagače. Odbor odobrava posebne aktivnosti poduzete u tom pogledu te podupire načelo da lakša čitljivost prospekta i usmjerenost na konkretno stanje izdavatelja ima dvostruku korist: smanjenje troškova i jačanje važnosti prospekta za potencijalne ulagače. Odbor također cijeni poboljšanje u strukturiranju čimbenika rizika u prospektu.

3.3.

EGSO isto tako u cijelosti podupire i potiče stajalište Komisije da je potrebno poduzeti mjere za poboljšanje situacije za izdavatelje smanjenjem administrativnog opterećenja prilikom javne ponude vrijednosnih papira jer MSP-ove trenutno u tom pogledu koči golema količina potrebne dokumentacije i visoki troškovi koji proizlaze iz toga. Odbor smatra da će predviđeno vrijeme i ušteda troškova za izdavatelje spomenute u procjeni učinka Prijedloga uredbe (otprilike 175 milijuna EUR godišnje) dalje pridonijeti povećanju poslovne konkurentnosti EU-a.

3.4.

EGSO smatra kako će mogućnost da svi prospekti u EU-u budu dostupni u zajedničkoj korisnicima prilagođenoj i pristupačnoj bazi podataka pridonijeti znatnom rastu tržišta kapitala u Europi, većem samopouzdanju ulagača i stvaranju raznolikijih financijskih proizvoda. Kako bi takva baza podataka uistinu bila učinkovita, trebala bi biti prilagođena korisniku i primjenjivati formate koji bi omogućili jednostavan pristup informacijama i njihovo korištenje.

3.5.

EGSO pozdravlja zahtjev da se objavljuje manje informacija, ali da one budu standardizirane, što bi također racionaliziralo rad i smanjilo tekuće troškove nadležnih tijela.

3.6.

EGSO pozdravlja odabir zakonodavnog instrumenta i odluku o reguliranju tog područja s pomoću uredbe, a ne direktive. Uredba, odnosno jedinstveni niz odredaba koje države članice moraju izravno provesti, eliminira diskrecijsko pravo koje je dosad postojalo u prenošenju direktive (8) u nacionalno zakonodavstvo država članica. Usvajanje uredbe osigurava jedinstvenost i integritet unutarnjeg tržišta, smanjuje razlike i fragmentaciju među zakonodavnim odredbama koje su na snazi u EU-u te pogoduje uniji tržišta kapitala. Takav će pristup također pojednostavniti situaciju za ulagače koji se neće morati upoznavati s različitim nacionalnim zakonodavstvima prilikom razmatranja mogućnosti ulaganja u inozemstvu.

3.7.

S obzirom na to kako se zakon EU-a o prospektima razvio i na iskazanu potrebu za njegovim neprestanim poboljšanjima, EGSO pozdravlja činjenicu da je Komisija, čak i u fazi prijedloga, izrazila namjeru procijeniti učinak uredbe nakon njezina stupanja na snagu te, konkretnije, da je iznijela parametre za to. Međutim, Odbor smatra kako je pet godina predugo razdoblje za čekanje na tako bitnu procjenu te poziva na znatno smanjenje tog razdoblja na dvije godine nakon stupanja uredbe na snagu. To će omogućiti brži pregled učinaka predložene uredbe te, eventualno, poduzimanje korektivnih mjera. EGSO preporučuje provođenje kvalitativne, detaljne evaluacije radi nadopune spomenutih parametara kvantitativne procjene, uključujući kvalitativnu, iscrpnu procjenu u okviru koje će se analizirati i kako je te u kojoj mjeri kapital prikupljen uz pomoć pojednostavljenog prospekta doveo do poboljšanja konkurentnosti poduzeća, kao i u kojoj je mjeri takav prospekt pridonio napretku u promicanju tržišta kapitala u državama članicama te kako je to utjecalo na cjelokupnu poslovnu klimu u njima. Osim toga, od ključne je važnosti procijeniti jesu li države članice izvršile prekomjernu regulaciju prilikom uvođenja odredbi iz uredbe u područja u kojima uživaju diskrecijsko pravo prilagodbe.

4.1.

Povišenje praga za izdanja koja zahtijevaju prospekt na 500 000 EUR (9) korak je u pravom smjeru prema pojednostavljenju birokracije s ciljem olakšavanja pristupa financiranju za MSP-ove. S druge strane, pravo država članica da zahtijevaju posebne obrasce za objavljivanje informacija za ta izdanja (10) ne smije dovesti do dodatnih administrativnih prepreka i „prekomjerne regulacije” (11) te bi trebalo biti obuhvaćeno procjenom učinka koja se treba provesti nakon stupanja uredbe na snagu. EGSO smatra da s tim u vezi postoje određeni rizici te poziva Komisiju da u okviru procjene učinka tom pitanju posveti veću pozornost.

4.2.

EGSO u cijelosti podupire posebnu pozornost koju Komisija posvećuje pružanju točne definicije „MSP-a” i dijeli stajalište da će tu definiciju možda biti potrebno dodatno prilagoditi (12). Odbor je u nizu nedavnih mišljenja (13) već spomenuo potrebu za usvajanjem jedinstvene, ažurirane i preciznije definicije.

4.2.1.

EGSO podupire definiciju iz Prijedloga uredbe (članak 2. stavak 1. točka (f)) prema kojoj treba ispuniti istodobno barem dva od triju kriterija iz Preporuke Europske komisije 2003/361 (14). Taj bi pristup trebalo usvojiti na široj osnovi i uvesti u sve zakonodavne prijedloge Komisije, kao i u zakone te administrativne prakse država članica.

4.2.2.

Odbor u velikoj mjeri podupire povišenje praga sa 100 na 200 milijuna EUR za definiciju „trgovačkog društva sa smanjenom tržišnom kapitalizacijom” (15), što ponovno potvrđuje definiciju iz Direktive 2014/65/EU (16) i uklanja razlike između te definicije i one iz Direktive 2003/71/EZ (17).

4.3.

Mogućnost objavljivanja „dobrovoljnih prospekata” (18) izdavateljima pruža dodatnu fleksibilnost i olakšava pristup tržištima kapitala EU-a.

4.4.

Odredbe kojima se olakšava naknadno „lančano” trgovanje vrijednosnim papirima (19) vrlo su pozitivan novi element.

4.5.

Predloženi iznimno detaljan opis sažetka prospekta (20) značajno smanjuje opterećenje izdavatelja, čime se nadoknađuje nedostatak utvrđen ocjenom Direktive 2010/73/EU. Obveza uvrštavanja isključivo osnovnih i relevantnih informacija predstavlja pojednostavljenje i za izdavatelje i za ulagače, a potonjima olakšava korištenje dobivenih podataka te usporedbu prospekata različitih izdavatelja. Odbor poziva Komisiju da osigura primjenu građanskopravne odgovornosti na sve slučajeve.

4.6.

Predviđena mogućnost izrade osnovnog prospekta prilikom izdavanja nevlasničkih vrijednosnih papira pruža fleksibilnost dodatnoj kategoriji izdavatelja.

4.7.

Univerzalan registracijski dokument korisna je opcija (21) koja znatno smanjuje mnoge administrativne prepreke za česte izdavatelje i time im olakšava pristup tržištu kapitala.

4.8.

Posebne obveze objavljivanja (22), koje trgovačkim društvima olakšavaju objavljivanje, a ulagačima obradu informacija, također zaslužuju pohvalu i potporu.

4.9.

EGSO izričito pozdravlja činjenicu da će Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) dobiti zadaću formuliranja određenih regulatornih i provedbenih tehničkih normi. One obuhvaćaju smjernice za jasnije postupanje s čimbenicima rizika i njihovo pripisivanje određenim kategorijama s naglaskom na posebne, a ne općenite rizike, kao i popise za proširenje objavljenih informacija koje se u prospekt mogu uvrstiti upućivanjem. To će unaprijediti integraciju u području tržišta kapitala.

4.10.

EGSO predlaže da se uvrste i prijedlozi čiji je cilj veća standardizacija postupaka za provjeru i pregled prospekta u slučaju obustave ili otkazivanja objavljivanja. U mnogim slučajevima prije konačne odluke regulatorne institucije postoje višestruki postupci usmjereni prema natrag ili naprijed. To dovodi do nepotrebnog odgađanja koje može biti poprilično skupo za izdavatelja u usporedbi sa situacijom u kojoj regulatorno tijelo iznosi sve preporuke u jednom koraku. Stoga Odbor smatra kako bi za ostvarenje napretka u uniji tržišta kapitala bilo korisnije da ESMA razradi ujednačena pravila za države članice o vremenskim rokovima i o oblicima posebnih uputa za potencijalne izdavatelje o tome kako se nositi sa svim nedostacima u nacrtu prospekta. To bi olakšalo izdavateljima, a posebno MSP-ovima, izradu vlastitih prospekata te bi također stvorilo homogenije okružje i smanjilo razloge za regulatorno diskrecijsko pravo.

4.11.

Odbor također podupire dobrovoljnu dimenziju prospekta, odnosno praksu prema kojoj bi trgovačka društva ulagačima mogla davati dodatne činjenično točne, nefinancijske informacije povezane s pitanjima poput zaštite okoliša, praksi proizvodnje, sudjelovanja u socijalnim programima itd. Takve su informacije posebno bitne za velika javna trgovačka društva koja su nositelji korporativne društvene odgovornosti te su u skladu sa zahtjevom da prospekt bude točan, jasan i potpun.

4.12.

EGSO bi želio iznijeti sljedeće preporuke za poboljšanje priloga Prijedlogu uredbe:

4.12.1.

Odjeljci koji se tiču rizika trebali bi biti iscrpniji: u registracijskom dokumentu trebalo bi razlikovati rizike za trgovačko društvo i one za njegovo poslovanje (Prilog II., II.C, str. 5.).

4.12.2.

Kako bi se izbjeglo udvostručavanje informacija, obavijest o vrijednosnim papirima trebala bi obuhvaćati samo rizike povezane s vrijednosnim papirima (Prilog III., III.C, str. 8.).

4.12.3.

Identitet direktora, višeg rukovodstva, savjetnika, revizora i određene druge informacije (Prilog III., I., str. 8.) trebalo bi ukloniti iz obavijesti o vrijednosnim papirima jer se te informacije nalaze u registracijskom dokumentu, osim u slučaju dioničara koji izdaju vrijednosne papire.

4.12.4.

Statut izdavatelja može se objaviti u zasebnom referentnom dokument na koji se može upućivati u prospektu.

4.12.5.

EGSO preporučuje skraćivanje roka za odobrenje prospekata neredovitih izdavatelja kao i roka za odgovor regulatornog tijela u slučaju unošenja izmjena; ti bi rokovi trebali biti kraći od prvobitno predloženih. Također bi trebalo omogućiti podnošenje samo ispravljenih dijelova prospekta kao odgovor na komentare te smanjenje broja papirnatih kopija uvođenjem elektroničke inačice prospekta i njegovih priloga.

4.12.6.

EGSO poziva Komisiju da uvede razuman rok kojim će se osigurati nesmetan tijek provedbe novih odredbi, a tržištima i izdavateljima omogućiti da se na odgovarajući način prilagode novonastalim promjenama.

5.1.

Pojedina pitanja koja mogu utjecati na učinak predložene uredbe nisu dovoljno objašnjena i EGSO preporučuje njihovu detaljniju obradu.

5.1.1.

Za ponude vrijednosnih papira uveden je prag od 500 000 EUR, s time da prospekt nije potreban ako je vrijednost izdanja manja od toga (23). U potonjem slučaju nacionalna regulatorna tijela mogu, prema svojoj procjeni, izdavateljima omogućiti „odgovarajuće oblike objavljivanja”. EGSO preporučuje da bi sadržaj tih „odgovarajućih oblika” trebalo utvrditi unaprijed kako bi se onemogućilo bilo kakvo nejednako postupanje prema tim izdavateljima u različitim državama članicama EU-a te kako bi oni bili jednostavniji od prospekta.

5.1.2.

Osim toga, postoji odredba za nacionalna regulatorna tijela o izuzeću svih izdanja između 500 000 EUR i 10 000 000 EUR od odredbi uredbe o usklađenom prospektu, pod uvjetom da se izuzeće odnosi samo na prijedlog unutar dotične države članice i da se za prospekt ne mora upotrijebiti „putovnica”. S tim u vezi Odbor smatra da je mogućnost nejednakog postupanja nacionalnih zakonodavstava različitih država članica prema istim kategorijama izdavatelja utoliko veća ako je veće diskrecijsko pravo nacionalnog regulatornog tijela. To također pridonosi izbjegavanju potencijalnih neželjenih posljedica nižih razina zaštite potrošača. S obzirom na to, Odbor smatra da bi opseg diskrecijskog prava na nacionalnoj razini trebalo u određenoj mjeri smanjiti. Kako bi se ta zamisao dodatno razradila, EGSO poziva Komisiju da analizira bi li spomenuto izuzeće za sva izdanja u vrijednosti između 500 000 i 10 000 000 EUR eventualno moglo biti štetno, osobito za mala i srednja poduzeća u pogledu unije tržišta kapitala. Odbor poziva Komisiju da na temelju zaključaka takve analize ponovno razmotri bi li to izuzeće trebalo zadržati ili od njega odustati.

5.1.3.

O delegiranim aktima u smislu članka 42. predložene uredbe trebalo bi temeljito raspravljati sa svim dionicima prije njihova konačnog usvajanja. EGSO je posebno zainteresiran za aktivno sudjelovanje u savjetovanjima za razvoj zakonodavstva druge razine.

5.1.4.

Slično tome, ESMA bi u izvršavanju svojih ovlasti radi jamčenja konvergencije nadzornih praksi u državama članicama trebala razmotriti ne samo stajališta lokalnih regulatornih tijela, nego i ona lokalnih dionika, uključujući sudionike na tržištu.

5.1.5.

Budući da za izdanja iznosa manjeg od 500 000 EUR prospekt nije potreban i da su ona izvan područja primjene uredbe, EGSO preporučuje da EK ili ESMA dostave preporuke državama članicama o tome kako razjasniti status MSP-ova koji su izdavatelji a kojima nije dopušteno trgovanje na uređenim tržištima, nego trgovanje na multilateralnim trgovinskim platformama ili putem platformi za skupno financiranje. Tim bi se preporukama također trebalo obuhvatiti pitanje hoće li se takva trgovačka društva smatrati javnima ili privatnima te kakva će se nadzorna pravila odnositi na njih.

5.1.6.

EGSO skreće pozornost na formulaciju u članku 25. stavku 2. o „jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u području međunarodnih financija” te smatra da bi taj jezik trebao biti jedan od službenih jezika EU-a, priznat od strane države domaćina.

5.1.7.

Bilo bi svrsishodno kad bi se u članak 7. o sažetku u kojem su navedene informacije za ulagače uključila specifična upozorenja o rizicima u vezi s predmetnim ulaganjem.