17.9.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 319/23

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2014/C 319/10

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„OSSAU-IRATY”

EZ br.: FR-PDO-0417-01096 – 15.2.2013.

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Točka specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—

    ☐ Naziv proizvoda

—

    ☒ Opis proizvoda

—

    ☐ Zemljopisno područje

—

    ☒ Dokaz o podrijetlu

—

    ☒ Metoda proizvodnje

—

    ☐ Povezanost

—

    ☒ Označivanje

—

    ☒ Nacionalni zahtjevi

—

    ☐ Ostalo (navesti)

2.   Vrsta izmjene

—

    ☐ Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka

—

    ☒ Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koju nisu objavljeni ni jedinstveni dokument ni sažetak

—

    ☐ Izmjena specifikacije koja ne uključuje nikakve promjene objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

—

    ☐ Privremena izmjena specifikacije proizvoda zbog obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje su uvela nadležna tijela javne uprave (članak 9. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

3.   Izmjena (Izmjene)

1.   Opis proizvoda

Dodana su pojašnjenja opisu sira: slani zreli sir cilindričnog oblika koji se proizvodi isključivo od nestandardiziranog ovčjeg mlijeka u prirodnom stanju.

Pojašnjeni su različiti oblici (veličina kalupa, težina).

Dodana je sljedeća odredba:

Tako se sir „Ossau-Iraty” može istaknuti među drugim sirevima s tlačenim tijestom proizvedenima u toj regiji, koji se mogu prodavati bez etikete.

2.   Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja

Dodaju se stavci o održavanju registara, o identifikaciji i o obvezama prijavljivanja gospodarskih subjekata. Tim su odredbama pojašnjene potrebne registracije i obveze gospodarskih subjekata ZOI-ja radi sljedivosti.

Dodan je stavak o identifikaciji proizvoda:

Identifikacija je način da se proizvod sa ZOI-jem, što je prije moguće tijekom proizvodnje sira, a prije etiketiranja, razlikuje od drugih proizvoda.

3.   Metoda proizvodnje

—

Pojašnjavaju se pravila o održavanju krmnih površina: „Dopuštena organska gnojiva su: kompost, gnoj, gnojovka, gnojnica poljoprivrednog podrijetla, ko-kompost od zelenog otpada, mulj iz uređaja za pročišćavanje vode, otpad od mliječnih proizvoda. Na ljetnim kraškim pašnjacima dopušteno je samo razastiranje životinjskog izmeta proizvedenog unutar ograđenih površina ljetnih pašnjaka. Mulj iz uređaja za pročišćavanje vode može se razastirati samo pod sljedećim uvjetima: trenutno zakopavanje, razdoblje mirovanja nakon razastiranja od najmanje osam tjedana, analitičko praćenje po serijama. Prosječna godišnja mineralna gnojidba na pašnjacima ograničena je na 100 jedinica dušika, 60 jedinica fosfora i 100 jedinica kalija po hektaru.” Cilj je tih mjera ograničavanje intenziviranja te izbjegavanje pretjerane gnojidbe koja bi mogla uzrokovati neravnotežu prirodne flore livada i ljetnih pašnjaka te zagaditi vodene tokove. Razastiranje mulja iz uređaja za pročišćavanje vode dopušta se pod određenim uvjetima jer ti proizvodi u tlo možda unose nepoželjne elemente koji bi mogli dospjeti u krmivo.

—	Pojašnjavaju se definicije stada (sve ovce na gospodarstvu namijenjene proizvodnji mlijeka) i ovce (ženka koja je 1. studenoga starija od šest mjeseci).

—	Dodaje se sljedeća odredba: „Zabranjene su životinje nastale manipulacijom genoma.” kako bi pasmine sačuvale lokalni karakter.

—

Dodaje se „razdoblje mužnje za čitavo stado ne smije biti dulje od 265 dana u godini. Mužnja je zabranjena tijekom rujna i listopada.” Tom mjerom podržava se sezonska proizvodnja mlijeka radi izbjegavanja svakog eventualnog sezonskog pomaka te se utvrđuje obvezno razdoblje zasušenosti koje je potrebno za dobro stanje ovaca prije janjenja.

—	Dodaje se „u jednom razdoblju proizvodnje mlijeka (od 1. studenoga do 31. listopada sljedeće godine) prosječna proizvodnja mlijeka u stadu nije veća od 300 litara po ovci, a prosjek korisne suhe tvari veći je od 110 grama po litri mlijeka.”

Budući da se proizvodnja sira „Ossau-Iraty” po svojoj prirodi temelji na ekstenzivnom sustavu, proizvodnja mlijeka ograničena je po ovci kako bi se izbjegli previše intenzivni sustavi proizvodnje. Svrha je najmanje razine korisne suhe tvari usmjeravati uzgajivače da se opredijele za životinje koje daju kvalitetno mlijeko, a ne za one koje daju velike količine mlijeka.

—

   Dodaje se „uzgoj GMO-a na gospodarstvu zabranjen je za sve biljne vrste koje su pogodne za ishranu životinja na gospodarstvu i svaki uzgoj vrste koja bi ih mogla kontaminirati.”

Riječ je o ograničavanju rizika kontaminacije krmiva jer je hrana dobivena od genetski modificiranih sorti zabranjena za preživače na gospodarstvu. Cilj je zadržati tradicionalni karakter ishrane za navedeni sir, koji ima snažan ugled planinskog proizvoda.

—

   U pogledu ishrane životinja, odredba „ishrana se ponajprije temelji na pašnjacima na kojima se životinje nalaze ljeti i tijekom laktacije te na krmivu i žitaricama krupnog zrna”, zamijenjena je sljedećim stavcima:

—

„Ishrana stada odgovara sljedećim odredbama: — hrana potječe prvenstveno iz tog zemljopisnog područja. Ishrana (osim ispaše) koja ne potječe iz tog područja ograničava se po sezoni na prosječno 280 kg suhe tvari godišnje po ovci, — ovce pasu najmanje 240 dana po sezoni, — u razdoblju mužnje, danima kada ne pasu, ovce dobivaju dnevni obrok koji sadržava najmanje 600 grama suhe tvari iz tog zemljopisnog područja, utvrđenog u prethodnoj točki 3.”

Da bi se ojačala povezanost sa zemljopisnim područjem, većina hrane kojom se ovce hrane potječe iz tog zemljopisnog područja. Bez mjere koja određuje dnevni minimum, bilo bi moguće tijekom četiri mjeseca ovce hraniti hranom koja ne potječe iz tog zemljopisnog područja, i to na vrhuncu proizvodnje.

Uvođenje minimalnog trajanja ispaše pospješuje povezanost proizvoda sa svojim zemljopisnim područjem te poštuje tradicionalan način uzgoja u toj regiji. Lokalne su pasmine, naime, osobito prilagođene ispaši tijekom cijele sezone, a fizička je aktivnost potrebna za njihovo zdravlje. Ispaša traje osam mjeseci u godini i u skladu je s uvjetima u planinama.

—

   Dodaje se

Navedene mjere služe tome da se u ishrani održava hrana koja ovcama omogućava da sačuvaju svoj karakter preživača. Ishrana je ponajprije određena sastavom osnovnog obroka, a zatim i sastavom dodataka i koncentrata.

—

   Dodaje se

Cilj je sačuvati karakteristike mlijeka. Stoga je ograničena upotreba fermentiranog krmiva koje može poticati određene mikrobne kontaminacije. Baliranje trave alternativan je način prikupljanja u odnosu na sijeno i obavlja se u kišnim uvjetima. Prije provedbe te odredbe potrebno je određeno razdoblje da proizvođači mlijeka uspostave sustav ishrane kojim bi se unos silaže izbacio iz razdoblja mužnje.

Dodaje se

Cilj je navedene mjere zabrana kupovnih cjelovitih obroka čije podrijetlo, a često i sastav nisu pod nadzorom uzgajivača te čija bi upotreba poticala način uzgoja bez ispaše, koji nije povezan sa zemljopisnim područjem.

—

    Dodaje se „unos koncentrata u dnevni obrok ne smije prelaziti 800 grama suhe tvari prosječno po ovci. Prosječan unos koncentrata u jednoj sezoni ograničen je po ovci na 150 kg suhe tvari.”

Cilj je tog ograničenja sačuvati posebnost ovaca kao preživača. Ono je povezano s mjerama za najkraće godišnje trajanje ispaše i za najmanji udio hrane koja potječe iz tog područja te doprinosi povezanosti s podnebljem čiji je važan čimbenik ishrana životinja. U pogledu obiju granica, godišnje i dnevne, u obzir se uzimaju snažna sezonska promjenjivost izvora krmiva i ciklus ovce.

Popis dopuštene hrane jednako je tako dodan s ciljem da se prvenstveno upotrebljavaju proizvodi nastali znanjem i vještinom uzgajivača. Time se omogućava i pristup točnim podacima o sirovinama koje ulaze u sastav složene hrane.

—	Sljedeći je stavak dodan radi poticanja održavanja tradicionalnog karaktera ishrane: „U ishrani stoke sitnog zuba koja se nalazi na gospodarstvu dopuštene su samo biljke, suproizvodi i dodaci koji ne potječu od genetski modificiranih proizvoda.”

—	Da bi se odredila ishrana mladih životinja, kao što je određena ishrana odraslih, dodan je pozitivan popis hrane: „Hrana dopuštena za janjad prije odbijanja od mlijeka: mliječni proizvodi, kvasci, konzervansi, mahune rogača. Dopuštene su samo terapije lijekovima u svrhu ozdravljenja.”

—	Dodaje se sljedeća odredba: „Proizvodnja je zabranjena u rujnu i listopadu.”

Time se potvrđuje sezonski karakter proizvodnje sira „Ossau-Iraty”, koja slijedi nakon proizvodnje mlijeka, a odvija se od studenoga ili prosinca do lipnja ili srpnja, ponekad i kolovoza.

—	Izraz „za proizvodnju farmerskog sira obrađuje se sirovo”, zamijenjen je sljedećim: „Mlijeko se prije zgrušavanja ne smije koncentrirati djelomičnim uklanjanjem vodenastog dijela. Termička obrada mlijeka dopuštena je samo u proizvodnji izvan farme.”

Navedena odredba potvrđuje da se mlijeko mora obraditi u prirodnom stanju i isključivo termičkom obradom koja je, u skladu s trenutnom praksom, i dalje zabranjena za farmerski sir.

—

   Odredba „zrna gruša miješaju se i zagrijavaju u bačvi na temperaturi od 36 do 44 °C”, zamijenjena je sljedećom:

„Proizvodnja obuhvaća isključivo sljedeće faze:

—	u proizvodnji na farmi dopuštena je upotreba kopriva pri protiskivanju gruša,

—	jedini dodaci dopušteni u mlijeku: renin, kalcijev klorid (najviše 3 cm3 na 10 litara mlijeka), voda, neškodljive bakterijske kulture, kvasci, plijesni koje ne potječu od genetski manipuliranih organizama,

—

renin se dodaje u roku od 40 sati nakon najranije mužnje, u proizvodnji na farmi, odnosno 48 sati nakon najranije mužnje u proizvodnji izvan farme. Na temperaturi od 28 do 35 °C na 10 litara mlijeka dodaje se najviše 3 cm3 renina koji sadržava 520 mg kimozina po litri. Dopušteno je dodavanje pitke vode radi razrjeđivanja renina,

—	grušanje, rezanje, miješanje, zagrijavanje i ponovno zagrijavanje obavljaju se na temperaturi od najviše 44 °C. Miješanje ne smije trajati dulje od jednog sata. Dobivena zrna nisu veća od 1 cm3,

—	izdvajanje laktoze dopušta se u proizvodnji izvan farme: količina izdvojene sirutke nije veća od 25 % obujma mlijeka koje je stavljeno u proizvodnju, količina pitke vode dodane u gruš ne smije biti veća od 25 % obujma mlijeka stavljenog u proizvodnju, a temperatura vode mora biti između 25 i 60 °C,

—

stavljanje u kalup koje se obavlja s probušenim kalupima s platnom ili s mikroperforiranim kalupima (promjera od 25,5 do 26 centimetara i visine od 9 do 12 centimetara ili s manjim kalupima promjera od 18 do 20 centimetara i visine od 7 do 10 centimetara; farmerski sir može se proizvoditi s kalupima promjera od 24 do 28 centimetara i visine od 9 do 15 centimetara),

—	prešanje tijekom kojeg se farmerski sir okreće najmanje jednom,

—	vađenje iz kalupa koje se obavlja kada pH-vrijednost iznosi najviše 5,5,

—

soljenje suhom soli ili u salamuri. Suho se soljenje obavlja na sobnoj temperaturi od najviše 15 °C, a ne smije trajati dulje od 24 sata po kilogramu sira. Salamura se sastoji od vode, soli (najviše 330 grama po litri); može sadržavati octenu ili mliječnu kiselinu; njezina pH-vrijednost iznosi najviše 5,5. Soljenje u salamuri ne smije trajati dulje od 12 sati po kilogramu sira. Temperatura ne smije biti veća od 15 °C. Dopušteno je filtriranje salamure.”

Budući da se opis prve faze miješanja i zagrijavanja zrna gruša u kotlu čini nepotpunim u pogledu opisa metode dobivanja proizvoda, navedena je definicija svake faze proizvodnje sira od prerade mlijeka do soljenja. Ciljne vrijednosti koje treba poštovati, posebno u pogledu rokova i temperatura, određene su u skladu s trenutnom praksom u siranama. Usto, s obzirom na to da specifikacijom koja je trenutno na snazi nisu jasno utvrđeni uvjeti izdvajanja laktoze, ta je tehnika, koja se koristi samo prilikom proizvodnje u mljekari jer je prilagođena mješavinama mlijeka, određena u pogledu najveće količine izdvojene sirutke, najveće količine dodane vode i u pogledu temperature.

—	Nadalje, upotreba raznih sredstava i aditiva za sireve bila je obuhvaćena općim pravilima. Pokazalo se da nove tehnike, od kojih se neke odnose na sredstva i aditive, mogu utjecati na karakteristike sira „Ossau-Iraty”.

Stoga se pokazalo nužnim da se u specifikaciji definira sadašnja praksa upotrebe sredstava i aditiva u mlijeku te u proizvodnji sira „Ossau-Iraty”, kako buduće prakse koje ne podliježu kontroli ne bi štetno utjecale na njegove karakteristike.

Dodaju se sljedeće odredbe:

„Zabranjeno je čuvanje sirovina, proizvoda u pripremi, gruša ili svježeg sira držanjem na temperaturi nižoj od 0 °C.

Dopuštena je tehnika obrade u vakuumu, ako se poštuju sljedeći uvjeti:

—	svježi se sirevi moraju vakuumirati u roku od deset dana nakon salamurenja ili soljenja,

—	temperatura čuvanja tijekom cijelog vakuumiranja mora iznositi od 0 °C do 4 °C,

—	vakuumiranje traje najviše deset mjeseci i svi sirevi proizvedeni u godini dana trebaju se izvaditi iz vakuuma najkasnije 20. prosinca iste godine,

—	trajanje zrenja se, u slučaju vakuumiranja, računa od dana vađenja iz vakuuma.”

Zabranjeno je zamrzavanje koje mijenja organoleptička svojstva sira. Vakuumiranje omogućava zrenje sira i njegovo stavljanje na tržište tijekom cijele godine usprkos sezonskom karakteru proizvodnje mlijeka, a time i proizvodnje sira. To je vrijeme koje sir mora biti u vakuumu prije zrenja jer je vrijeme čuvanja sira u vakuumu isključeno iz vremena zrenja.

—

   Odredba „zrenje se provodi u području oznake izvornosti u trajanju od 90 dana, koje se može skratiti na 60 dana za mali sir ‚Ossau-Iraty’” zamijenjena je sljedećom odredbom:

Dulje zrenje jača karakter proizvoda. Nadalje, unesena su i pojašnjenja o pravilima zrenja kako bi se ono dobro uredilo.

—	Dodana je sljedeća odredba kojom se opisuje tradicionalna praksa obrade sireva: „Sirevi se tijekom zrenja okreću i četkaju. Za četkanje se mogu upotrebljavati voda, sol i starteri za zrenje površine te kaša od crvenog papra.”

—	Kako bi se očuvala tradicionalna praksa, zabranjeno je stavljanje bojila za kore te natamicina (E235) na površinu. Zabrana upotrebe polivinil-acetata zahtijeva produljenje razdoblja provedbe do 1. studenoga 2014. da bi svi gospodarski subjekti uveli alternativan sustav.

4.   Posebni elementi označivanja

Novim zapisom jasnije se nalaže obvezno označivanje proizvoda i veličina slova.

Obvezno stavljanje logotipa INAO ukida se i zamjenjuje obvezom stavljanja oznake ZOI-ja Europske unije, a može se istaknuti i naziv „zaštićena oznaka izvornosti”.

Ukida se mogućnost stavljanja oznaka „farmerski” i „planinski” te uvjeti njihove upotrebe jer te odredbe više nisu primjerene.

5.   Nacionalni zahtjevi

Dodaju se glavne točke koje je potrebno provjeriti u specifikaciji proizvoda.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (3)

„OSSAU-IRATY”

EZ br.: FR-PDO-0417-01096 – 15.2.2013.

ZOZP ( ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Ossau-Iraty”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Ossau-Iraty” je sir koji se dobiva isključivo od nestandardiziranog, usirenog ovčjeg mlijeka u prirodnom stanju. Sir je slan i zreo, cilindričnog oblika, blago prešanog, nekuhanog tijesta, ravnog ili blago zaobljenog ruba, sadržava najmanje 50 % masne tvari u ukupnoj suhoj tvari, a njegov sadržaj suhe tvari ne smije biti manji od 58 grama na 100 grama sira. Farmerski sir „Ossau-Iraty” dobiva se isključivo od sirovog mlijeka.

Dimenzije kalupa i težine sireva:

—	kalupi promjera od 25,5 do 26 cm i visine od 9 do 12 cm za zrele sireve težine od 4 do 5 kg,

—	ili kalupi promjera od 18 do 20 cm i visine od 7 do 10 cm za zrele sireve težine od 2 do 3 kg.

Farmerski sir „Ossau-Iraty” može se proizvoditi u prethodno opisanim kalupima, a veći se sirevi mogu proizvoditi i u kalupima promjera od 24 do 28 cm te visine od 9 do 15 cm i doseći masu od 7 kg.

Boja tijesta kreće se od boje slonovače do jantarnožute, ovisno o stupnju zrelosti. Tijesto je glatko, čvrsto do kremasto. Može imati nekoliko malih otvora.

Boja kore može biti od žutonarančaste do sive.

Sirevi od 2 do 3 kg dozrijevaju najmanje 80 dana, a sirevi od 4 do 7 kg 120 dana.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sir „Ossau-Iraty” dobiva se isključivo od ovčjeg mlijeka pasmine basco-béarnaise ili manech tête noire ili manech tête rousse.

U jednom razdoblju proizvodnje mlijeka (između 1. studenoga i 31. listopada sljedeće godine) prosječna proizvodnja mlijeka u stadu nije veća od 300 litara po ovci. Mlijeko se proizvodi sezonski: mužnja stada ne smije trajati dulje od 265 dana u godini, a zabranjena je u rujnu i listopadu.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Stadu se prvenstveno daje hrana koja potječe iz tog zemljopisnog područja. Ishrana (osim ispaše) hranom koja ne potječe iz tog područja ograničena je po sezoni na prosječno 280 kg suhe tvari po ovci.

Osnovni obrok sastoji se od ispaše, svježeg, suhog i dehidriranog krmiva, slame i fermentiranog krmiva. Ishrana stada treba se temeljiti na pozitivnom popisu sirovina, što vrijedi i za osnovni obrok i za dodatke. Ishrana stada potječe od genetski nemodificiranih proizvoda.

Ovce pasu najmanje 240 dana godišnje. U razdoblju mužnje, danima kada ne pasu, ovce dobivaju dnevni obrok koji sadržava najmanje 600 grama suhe tvari iz tog zemljopisnog područja.

U pogledu ishrane stada u razdoblju mužnje:

—	do 31. siječnja 2018., unos fermentiranog krmiva ograničen je na 1,5 kg kukuruzne silaže bruto i 1 kg baliranog sijena ili travne silaže bruto, prosječno po danu po ovci,

—	od 1. veljače 2018., zabranjen je unos silaže, a unos baliranog sijena dopušten je do 1 kg bruto prosječno dnevno po ovci.

Te dvije odredbe primjenjuju se pod uvjetom da balirano sijeno ima najmanji sadržaj suhe tvari od 70 %.

Unos koncentrata u dnevnom obroku ne smije biti veći od 800 grama suhe tvari prosječno po ovci. Prosječan unos koncentrata u jednoj sezoni po ovci ograničen je na 150 kg suhe tvari.

Zabranjeni su sadnja i sijanje genetski modificiranih kultura na svim površinama gospodarstava koja proizvode mlijeko namijenjeno preradi u ZOI. Ta se zabrana odnosi na sve biljne vrste koje bi mogle poslužiti za ishranu životinja na gospodarstvu i svaki uzgoj vrste koja bi ih mogla kontaminirati.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja ovčjeg mlijeka te proizvodnja i zrenje sira provode se u određenom zemljopisnom području.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Sir „Ossau-Iraty” na tržište se može staviti u obliku pretpakiranih komada, pod uvjetom da svaki komad sadržava dio kore karakteristične za zaštićenu oznaku izvornosti te oznaku na kojoj su navedeni podaci iz točke 3.7. u nastavku.

3.7.   Posebna pravila o označivanju

Neovisno o regulatornim nazivima koji se primjenjuju na sve sireve, etiketa svakog sira mora sadržavati ime oznake izvornosti napisano slovima veličine od barem dvije trećine veličine najvećih slova na etiketi.

Obvezno je na etiketi sira istaknuti oznaku „ZOI” Europske unije.

Na etiketi se može navesti i naziv „zaštićena oznaka izvornosti”.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća sljedeće općine ili dijelove općina:

—

departman Pyrénées-Atlantiques: — sve općine kantona Accous, Anglet, Aramits, Arudy, Biarritz, Bidache, Espelette, Hasparren, Hendaye, Iholdy, Laruns, Lasseube, Mauléon-Licharre, Navarrenx, Nay, Oloron, Saint-Etienne-de-Baïgorry, Saint-Jean-de-Luz, Saint-Jean-Pied-de-Port, Saint-Palais, Sauveterre-de-Béarn, Tardets-Sorholus, Ustaritz, — općine Aressy, Assat, Auterrive, Ayherre, Bellocq, Bérenx, Bosdarros, Briscous, Carresse-Cassaber, Castagnède, Castetner, Cuqueron, Escos, Gan, Gelos, Hours, Isturits, Jurançon, Laà-Mondrans, La-Bastide-Clairence, Labastide-Villefranche, Labatmale, Lahonce, Lahourcade, Lanneplaà, Léren, Loubieng, Lucgarier, Lucq-de-Béarn, Mazères-Lezons, Meillon, Monein, Mouguerre, Mourenx, Narcastet, Noguères, Ozenx-Montestrucq, Parbayse, Rontignon, Saint-Dos, Saint-Faust, Saint-Pé-de-Léren, Saint-Pierre-d’Irube, Salies-de-Béarn, Salles-Mongiscard, Sarpourenx, Sauvelade, Uzos, Vielleségure, Villefranque, — dijelove općina Abos, Abidos, Arbus, Argagnon, Artigueloutan, Artiguelouve, Barzun, Bayonne, Bésingrand, Biron, Bizanos, Castétis, Denguin, Espoey, Gomer, Idron, Lacq, Labastide-Cézeracq, Lagor, Lahontan, Laroin, Lée, Lescar, Livron, Lons, Maslacq, Mont, Nousty, Orthez, Os-Marsillon, Ousse, Pardies, Pau, Pontacq, Siros, Soumoulou, Tarsacq, Urcuit, Urt. Karte tih općina nalaze se u njihovim gradskim vijećnicama. Te se općine nalaze na lijevoj obali potoka Ousse, zatim rijeke Gave de Pau pa Gaves réunis, a nakon njegova ušća u rijeku Adour i na njezinoj lijevoj obali te se jedan dio općine Lons nalazi na desnoj obali rijeke Gave de Pau,

—	departmana Hautes-Pyrénées koje graniče s departmanom Pyrénées-Atlantiques: Arbéost, Arrens-Marsous, Ferrières.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Zaštićeno zemljopisno područje obuhvaća planine i nizine pokrajina Baskije i Béarna.

Prirodni uvjeti zemljopisnog područja, poput oceanske klime s redovitim i obilnim padalinama (najmanje 1 200, a najviše 1 800 mm godišnje) relativno malih temperaturnih razlika, pogoduju pašnjacima, a time i uzgoju muznih ovaca. Usto, zbog reljefa, brežuljaka, brda male i srednje visine te nadmorske visine poljoprivreda se usmjerila na stočarstvo, i to ponajprije ekstenzivno.

Pasmine su ovaca koje se koriste za dobivanje mlijeka tradicionalne. Riječ je o lokalnim pasminama manech tête noire, manech tête rousse i basco-béarnaise, koje su osobito prilagođene uvjetima tog zemljopisnog područja: ishrani na osnovi trave i sijena, klimi s čestim padalinama kojoj su prilagođene zahvaljujući svojem runu od „vodonepropusne” vune. Pasu svakodnevno, čak i zimi, osim u slučaju snijega ili ekstremnih uvjeta. Prilagođene su sezonskoj ispaši kojoj su podvrgnute tri četvrtine stadâ. Te lokalne pasmine mlijeko daju samo zimi, u proljeće te početkom ljeta.

Metoda dobivanja prilagođena je toj sezonskoj proizvodnji: mužnja i proizvodnja zabranjene su u rujnu i listopadu.

Ovčje mlijeko tog zemljopisnog područja osobito je bogato pa metoda dobivanja jamči prosječni udio korisne suhe tvari (masna tvar + proteini) veći od 110 grama po litri mlijeka.

Tehnike i parametri proizvodnje prilagođeni su tom bogatom mlijeku. Tako je tijesto sira u trenutku stavljanja u podrum pogodno za preradu, lipolizu i proteolizu koje se odvijaju tijekom zrenja.

Tehnike zrenja gospodarskih subjekata (okretanja, četkanja, zabrana svih antifungika) pridonose usmjeravanju površinske flore prema raznim korisnim florama koje će osigurati razvoj aroma.

5.2.   Posebnosti proizvoda

„Ossau-Iraty” je sir od ovčjeg mlijeka, blago prešanog tijesta, cilindričnog oblika i ravnog ili blago zaobljenog ruba. Kora sira je tvrda, debela nekoliko milimetara, nijanse od žutonarančaste do sive. Sir „Ossau-Iraty” teži najmanje dva kilograma zbog čega dugo dozrijeva: najmanje od 80 do 120 dana, ovisno o veličini.

Boja tijesta kreće se od boje slonovače do jantarnožute, ovisno o stupnju zrelosti. Tekstura tijesta je glatka, čvrsta, topiva i kremasta do tvrda. Može imati nekoliko malih otvora (rupa).

Miris je istančan, ponekad podsjeća na cvijeće ili voće. Okus je uravnotežen između kiselkastog i masnog, intenzivan je, umjereno slan te su često prisutne arome lješnjaka i voća.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Zemljopisno područje obuhvaća planinu i nizine pokrajina Baskije i Béarna koje su uglavnom prekrivene prirodnim ili privremenim pašnjacima, bilo da je riječ o ljetnim pašnjacima na koja se većina stadâ premješta ljeti ili o gospodarstvima na kojima uzgajivači prednost daju proizvodnji krmiva za ispašu i proizvodnji sijena.

Takav biljni pokrov omogućava proizvodnju krmiva koje potječe iz zemljopisnog područja i uglavnom obuhvaća sijeno, otavu i raznovrsnu svježu travu.

Vrijednost tih izvora krmiva porasla je uzgojem isključivo lokalnih pasmina ovaca (manech tête noire, manech tête rousse i basco-béarnaise).

Upotreba lokalnih pasmina, prehrana temeljena na ispaši te unos sijena uvjeti su uzgoja koji ograničavaju intenziviranje proizvodnje tako što omogućuju dobivanje mlijeka pogodnog za proizvodnju sira.

Proizvodnja ovčjeg sira na zapadnom dijelu Pireneja prisutna je barem od srednjeg vijeka. Ugovori o napolici iz 14. stoljeća i javnobilježnički dokumenti s početka 15. stoljeća svjedoče o proizvodnji ovčjeg sira u toj pokrajini.

Teški uvjeti prijevoza između visinskih ili ljetnih pašnjaka na visokim planinama i u dolinama vrlo su brzo pastire naveli da mlijeko na licu mjesta prerade u sir koji se kasnije spušta u doline radi stavljanja na tržište.

Sir „Ossau-Iraty” ubraja se u kategoriju sireva „tlačenog nekuhanog tijesta”: zbog njegove težine od nekoliko kilograma, prešanog tijesta, oblika i dugog zrenja koje mu daje relativno tvrdu koru, ovaj se proizvod lako prevozi. Budući da je pogodan za čuvanje, pastir i njegova obitelj imali su proteinsku hranu tijekom cijele godine.

Iako je danas prijevoz lakši, održala se tradicija dugog zrenja. Svojstva sireva različitih aroma dolaze do izražaja zahvaljujući skupu prilagođenih proizvodnih praksi, a posebice dugotrajnom zrenju sireva.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (4))

https://www.inao.gouv.fr/fichier/CDCOssau-Iraty.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(4)  Vidjeti bilješku 3.

---