52014PC0541

OBRAZLOŽENJE

Dana 25. lipnja 2012. Cipar je podnio zahtjev za financijsku pomoć Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Dana 25. travnja 2013. Vijeće je odlučilo (Odluka Vijeća 2013/236/EU) da će Cipar strogo provoditi program makroekonomske prilagodbe, kojim će se odgovoriti na posebne rizike za financijsku stabilnost europodručja koji prijete iz Cipra i bit će usmjeren na uspostavu pouzdane i održive ekonomske i financijske situacije na Cipru.

Dana 24. travnja 2013. Upravno vijeće ESM-a u načelu je odlučilo dodijeliti potporu za stabilnost Cipru te je odobrilo Memorandum o razumijevanju o specifičnom uvjetovanju gospodarske politike (u daljnjem tekstu „MOR”), a Komisiji je odobrilo da ga potpiše u ime ESM-a. Dana 8. svibnja 2013. Upravno vijeće ESM-a odobrilo je sporazum o instrumentu financijske pomoći.

Program makroekonomske prilagodbe usmjeren je na obnovu sigurnosti financijskog tržišta, ponovnu uspostavu stabilne makroekonomske ravnoteže i pomoć gospodarstvu da ponovno ostvari održiv rast. Kako bi se postigli ti ciljevi, program se temelji na tri stupa. Prvi je stup strategija financijskog sektora utemeljena na restrukturiranju i smanjenju financijskih institucija i jačanju mjera njegova nadzora, pri čemu valja uložiti napore u rješavanje nestašice kapitala i nedostatne likvidnosti. Drugi je stup ambiciozna strategija fiskalne konsolidacije, koja se nastavlja na konsolidacijske napore započete 2012., posebno zahvaljujući mjerama za smanjenje tekućih primarnih rashoda, povećanje državnih prihoda, poboljšanje funkcioniranja javnog sektora i održavanje fiskalne konsolidacije u srednjem roku. Cilj je popraviti prevelik deficit opće države i u srednjem roku ostvariti stabilnu stopu smanjenja bruto javnog duga u odnosu na BDP. Državna tijela obvezuju se na smanjenje deficita ispod razine od 3 % BDP-a do 2016. Treba održati dobru primjenu sredstava iz strukturnih i drugih fondova EU-a te provedbu inicijativa politika EU-a usmjerenih na povećanje broja radnih mjesta i rast. To će pridonijeti dugoročnom rastu Cipra. Treći se stup sastoji od ambicioznog plana strukturnih reformi čiji je cilj podržati konkurentnost te održiv i uravnotežen rast u skladu s posebnim preporukama upućenima Cipru 2012. te omogućiti ponovnu uspostavu makroekonomske ravnoteže. Imajući u vidu preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi jamstva za mlade[1], treba proširiti mogućnosti za mlade ljude i povećati njihove izglede za zapošljavanje.

Trogodišnjim programom obuhvaćeno je razdoblje od sredine 2013. do sredine 2016.

U skladu s člankom 1. stavkom 2. Odluke 2013/236/EU, Komisija je u suradnji s ESB-om i, po potrebi, MMF-om provela petu reviziju radi procjene napretka provedbe dogovorenih mjera, kao i njihove učinkovitosti te gospodarskog i socijalnog učinka. Zbog toga je MOR dopunjen na područjima reforme financijskog sektora, fiskalne politike i strukturnih reformi. U vezi s financijskim sektorom u revidiranom je MOR-u predviđeno da državna tijela razmotre daljnju liberalizaciju vanjskih mjera ograničavanja tek nakon uspješna dovršenja sveobuhvatne ocjene i neometanog prijelaza u okvir jedinstvenog nadzornog mehanizma. Ta će liberalizacija, uz pravodobno savjetovanje s Komisijom, ESB-om i MMF-om te uz upućivanje obavijesti ESM-u, biti u skladu s financijskom stabilnošću i dostatnim zaštitnim slojevima likvidnosti. Revidiranim MOR-om predviđen je i ažurirani plan za postupno ublaživanje tih mjera ograničavanja. Osim toga zahtijevaju se daljnje mjere za bolje upravljanje banaka u odnosu na loše kredite. Uključena je i odredba o zaključivanju nastavka revizije 2013. u vezi s pojedinačnim financijskim institucijama, uvođenjem sankcija u slučaju potrebe i objavom konačnih odluka. U revidiranom MOR-u zahtijevaju se daljnje mjere za poboljšanje operativne sposobnosti zadružne bankarske grupacije. Uključene su i dvije prethodne mjere – novi sveobuhvatni okvir za uspostavu primjerenih postupaka u slučaju insolventnosti pravnih i fizičkih osoba, koji donosi Vijeće, te izmjene pravnog okvira za prisilne naplate u vezi s imovinom pod hipotekom, koje donosi Zastupnički dom Republike Cipra – te se navode detalji o elementima koje ti okviri trebaju sadržavati. U pogledu fiskalne politike, ciljani primarni deficit za 2014. umanjen je na najviše 210 milijuna EUR (1,3 % BDP-a), što je odraz fiskalnih rezultata u prvoj polovini 2014. Osim toga u revidiranom se MOR-u zahtijeva podnošenje prijedloga kojim se jamče fiskalna neutralnost reforme sustava socijalne skrbi i dostizanje ciljanog fiskalnog deficita 2015., dok je ciljani primarni suficit za 2017. umanjen kako bi se olakšala fiskalna prilagodba u razdoblju 2017. – 2018. U revidiranom se MOR-u u vezi s fiskalno-strukturnim i strukturnim reformama navode daljnji koraci za operacionalizaciju postupka privatizacije ciparske lučke uprave i ciparskog državnog tijela za električnu energiju. U vezi s upravljanjem prihodima i poreznom disciplinom zahtijevaju se imenovanje novog povjerenika i dvoje njegovih zamjenika u novoj poreznoj upravi, uspostava zajedničke baze podataka o poreznim obveznicima te donošenje potrebnog sekundarnog zakonodavstva radi operacionalizacije proširenih ovlasti za ubiranje poreza. Revidiranim MOR-om propisuje se da se reforma u području oporezivanja nekretnina mora provesti 2015. U MOR-u je u vezi s reformom sustava socijalne skrbi predviđeno stvaranje nacionalnog registra korisnika, na kojemu će služba za praćenje temeljiti svoja izvješća o ocjeni proračunske neutralnosti reforme sustava socijalne skrbi. U vezi s uređivanjem tržišta nekretnina uključeni su dodatni zahtjevi kako bi se ubrzalo izdavanje vlasničkih listova. U području turizma ocijenit će se članci trenutačnog zakona o ciparskoj organizaciji za turizam u pogledu mogućeg narušivanja tržišnog natjecanja, dok će se u području energetike provesti preliminarna procjena tehničkog i ekonomskog potencijala za daljnje povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te troškova različitih obnovljivih izvora u odnosu na konvencionalne primarne izvore energije. Revidiranim MOR-om zahtijeva se od državnih tijela da osmisle mjere za povećanje sposobnosti i neovisnosti ciparskog regulatornog tijela za energetiku.

Nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 472/2013 program makroekonomske prilagodbe sad treba donijeti u obliku provedbene odluke Vijeća. Radi pravne jasnoće i sigurnosti Komisija predlaže ponovno donošenje programa na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe 472/2013. Sadržaj programa u osnovi je jednak onome odobrenom Odlukom Vijeća 2013/236, ali obuhvaća i rezultate revizije provedene u skladu s člankom 1. stavkom 2. Odluke 2013/236. Istovremeno se predlaže stavljanje izvan snage Odluke Vijeća 2013/236/EU.

Predloženom odlukom osigurava se potpuna usklađenost između okvira višestranog nadzora Unije uspostavljenog Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i uvjeta politika na kojima se temelji program ekonomske prilagodbe. Posebno se člankom 10. Uredbe (EU) br. 472/2013 predviđa dosljednost u obvezama izvješćivanja i praćenja.

2014/0248 (NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o izmjeni Provedbene odluke 2013/463/EU o odobravanju programa makroekonomske prilagodbe za Cipar

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora nad državama članicama europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost,[2] a posebno njezin članak 7. stavke 2. i 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)       Uredba (EU) br. 472/2013 primjenjuje se na države članice koje već u trenutku njezina stupanja na snagu primaju financijsku pomoć, uključujući pomoć Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM).

(2)       Uredbom (EU) br. 472/2013 utvrđena su pravila za odobravanje programa makroekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć, koja moraju biti u skladu s odredbama Ugovora o uspostavljanju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM).

(3)       Nakon zahtjeva za financijsku pomoć ESM-a, koji je Cipar podnio 25. lipnja 2012., Vijeće je 25. travnja 2013. Odlukom 2013/236/EU[3] odlučilo da Cipar mora dosljedno provoditi program makroekonomske prilagodbe.

(4)       Dana 24. travnja 2013. Vijeće guvernera ESM-a u načelu je odlučilo dodijeliti potporu za stabilnost Cipru te je odobrilo Memorandum o razumijevanju o posebnom uvjetovanju gospodarske politike i to da ga potpiše Komisija u ime ESM-a.

(5)       U skladu s člankom 1. stavkom 2. Odluke 2013/236/EU Komisija je u suradnji s Europskom središnjom bankom (ESB) i, po potrebi, Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) provela petu reviziju radi procjene napretka provedbe dogovorenih mjera, kao i njihove učinkovitosti te gospodarskog i socijalnog učinka. Na temelju te revizije postojeći je program makroekonomske prilagodbe dopunjen, što odražava korake koje su ciparska državna tijela poduzela do drugog tromjesečja 2014.

(6)       Nakon što je na snagu stupila Uredba (EU) br. 472/2013, program makroekonomske prilagodbe prihvaćen je u obliku provedbene odluke Vijeća[4]. Radi pravne jasnoće i sigurnosti program je ponovno prihvaćen na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. 472/2013. Sadržaj programa ostao je jednak sadržaju programa odobrenog Odlukom Vijeća 2013/236/EU, ali je uključivao i rezultate revizije provedene u skladu s člankom 1. stavkom 2. Odluke 2013/236/EU. Istodobno je Odluka 2013/236/EU stavljena izvan snage.

(7)       Provedbena odluka Vijeća 2013/463/EU već je izmijenjena Odlukom 2014/169/EU. U svjetlu najnovijih kretanja trebalo bi je ponovno izmijeniti.

(8)       Komisija je u suradnji s ESB-om i MMF-om provela petu reviziju radi procjene napretka provedbe dogovorenih mjera, kao i njihove učinkovitosti te gospodarskog i socijalnog učinka. Na temelju toga program bi trebalo izmijeniti u području reforme financijskog sektora, fiskalne politike i strukturnih reformi, osobito u vezi sa sljedećim: i. osiguravanjem ažuriranog plana za postupno ublaživanje vanjskih ograničenja, na što se državna tijela obvezuju tek nakon dovršenja sveobuhvatne ocjene i neometanog prijelaza u okvir jedinstvenog nadzornog mehanizma; ii. daljnjim mjerama za bolje upravljanje banaka u odnosu na loše kredite; iii. zahtjevom za zaključivanje nastavka revizije 2013. u vezi s pojedinačnim financijskim institucijama, uvođenje sankcija u slučaju potrebe i objavu konačnih odluka; iv. daljnjim mjerama za poboljšanje operativne sposobnosti zadružne bankarske grupacije; v. novim sveobuhvatnim okvirom za uspostavu primjerenih postupaka u slučaju insolventnosti pravnih i fizičkih osoba, koji donosi Vijeće, te izmjenom pravnog okvira za prisilne naplate u vezi s imovinom pod hipotekom, koje donosi Zastupnički dom Republike Cipra (riječ je o dvjema prethodnim mjerama), uz detalje o elementima koje ti okviri trebaju sadržavati; vi. umanjivanjem ciljanog primarnog deficita za 2014. na najviše 210 milijuna EUR (1,3 % BDP-a) kako bi se izrazili fiskalni rezultati u prvoj polovini 2014., podnošenjem prijedloga kojim se jamče fiskalna neutralnost reforme sustava socijalne skrbi i dostizanjem ciljanog fiskalnog deficita 2015., dok je ciljani primarni suficit za 2017. umanjen na 2,5 % BDP-a kako bi se olakšala fiskalna prilagodba u razdoblju 2017. – 2018.; vii. poduzimanjem daljnjih koraka za operacionalizaciju postupka privatizacije ciparske lučke uprave i ciparskog državnog tijela za električnu energiju; viii. imenovanjem novog povjerenika i dvoje njegovih zamjenika u novoj poreznoj upravi, uspostavom zajedničke baze podataka o poreznim obveznicima te donošenjem potrebnog sekundarnog zakonodavstva radi operacionalizacije proširenih ovlasti za ubiranje poreza; ix. reformom u području oporezivanja nekretnina koja bi se trebala provesti 2015.; x. dodavanjem zahtjeva u cilju bržeg izdavanja vlasničkih listova; xi. predstavljanjem nacrta akcijskog plana za smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta, detaljnom statistikom o neriješenim predmetima i trajanjem postupaka te osnivanje upravnog suda; xii. ocjenom članaka u trenutačnom zakonu o ciparskoj organizaciji za turizam koji bi mogli narušiti tržišno natjecanje; xiii. preliminarnom procjenom tehničkog i ekonomskog potencijala za daljnje povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te troškova različitih obnovljivih izvora u odnosu na konvencionalne primarne izvore energije, uz uključivanje mjera za povećanje sposobnosti i neovisnosti ciparskog regulatornog tijela za energetiku.

(9)       Tijekom provedbe sveobuhvatnog paketa politika Cipra Komisija bi trebala davati dodatne savjete za politike i tehničku pomoć u posebnim područjima. Ako država članica na koju se primjenjuje program makroekonomske prilagodbe ima nedovoljne administrativne kapacitete, mora zatražiti tehničku pomoć od Komisije, koja u tu svrhu može uspostaviti skupinu stručnjaka.

(10)     Pri pripremi, provedbi, praćenju i ocjenjivanju programa makroekonomske prilagodbe ciparska bi državna tijela trebala, u skladu s postojećim nacionalnim pravilima i praksom, zatražiti stajalište socijalnih partnera i organizacija civilnog društva,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 2. Provedbene odluke 2013/463/EU mijenja se kako slijedi:

(1.)       Stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.     Radi ponovne uspostave stabilnosti svojeg financijskog sektora Cipar i. nastavlja provoditi restrukturiranje bankarskog sektora i sektora zadružnih kreditnih institucija; ii. nastavlja jačati nadzor i regulaciju u kontekstu tekućeg prijelaza u okvir jedinstvenog nadzornog mehanizma; iii. provodi reformu okvira za restrukturiranje duga; iv. u skladu sa svojim planom aktivnosti postupno ukida mjere ograničavanja, uz istodobnu zaštitu financijske stabilnosti. Programom se predviđaju sljedeće mjere i ishodi:

(a) osiguranje pomnog praćenja stanja likvidnosti bankarskog sektora. Trenutačna ograničenja slobodnog kretanja kapitala (inter alia, ograničenja podizanja, isplata i transfera gotovine) pomno će se pratiti. Postupno ublaživanje vanjskih mjera ograničavanja u skladu je sa stabilnošću financijskog sektora i pridonosi očuvanju dostatnih zaštitnih slojeva likvidnosti. Ciparska središnja banka (CSB) provodit će izravni nadzor primjene ograničenja i po potrebi poduzimati odgovarajuće nadzorne mjere. Daljnja liberalizacija vanjskih mjera ograničavanja državna će tijela razmatrati tek nakon što se uspješno zaključe sveobuhvatna ocjena i neometan prijelaz u okvir jedinstvenog nadzornog mehanizma. Cilj je primjenjivati kontrole samo tijekom razdoblja u kojem je to strogo potrebno radi smanjenja ozbiljnih rizika za stabilnost financijskog sustava. Nakon rezultata sveobuhvatne ocjene plan postupnog ublaživanja mjera ograničavanja bit će ažuriran i objavljen. Planovi financiranja i kapitalni planovi domaćih banaka koje se oslanjaju na financiranje središnje banke ili primaju državnu potporu realno odražavaju očekivano razduživanje bankarskog sektora i umanjuju ovisnost o posuđivanju od središnjih banaka, izbjegavajući pritom rasprodaju imovine po preniskim cijenama i kreditnu krizu;

(b) prilagodba minimalnih kapitalnih zahtjeva, uz uzimanje u obzir pokazatelja ocjene bilance i testa otpornosti u cijelom EU-u;

(c) osiguravanje službenog odobrenja svakog plana restrukturiranja u skladu s pravilima o državnim potporama prije nego što se državna potpora pruži. Banke s nedostatkom kapitala mogu, ako ostale mjere nisu dostatne, zatražiti dokapitalizacijsku potporu od države u skladu s postupcima pružanja državne potpore. Banke za koje postoje planovi restrukturiranja izvješćuju o napretku provedbe tih planova;

(d) jamstvo za uspostavu i funkcioniranje kreditnog registra;

(e) uzimanje u obzir prijelaza u okvir jedinstvenog nadzornog mehanizma, osiguranje cjelovite primjene regulatornog okvira u vezi s davanjem kredita, umanjenjem vrijednosti imovine i rezerviranjem sredstava; 

(f) uvođenje obveznih zahtjeva za objavu podataka kako bi se osiguralo da banke redovito izvješćuju vlasti i tržište o napretku u restrukturiranju svojeg poslovanja;

(g) osiguranje revizije Direktive o upravljanju u kojoj se, među ostalim, određuje uzajamno djelovanje između odjela banaka za unutarnju reviziju i nadzornika banaka;

(h) jačanje upravljanja banaka, uključujući zabranu davanja kredita neovisnim članovima odbora ili osobama povezanima s njima;

(i) osigurano zapošljavanje potrebnog osoblja i provedba izmjena potrebnih u svjetlu novih nadležnosti koje preuzima CSB, uključujući razdvajanje funkcija rješavanja i nadzora te prenošenja Jedinstvenog pravilnika te Direktive o oporavku i sanaciji banaka i Direktive o sustavu depozitnih jamstava u nacionalno pravo;

(j) bolje upravljanje lošim kreditima, uz uzimanje u obzir kretanja i rokove u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma. Time je osobito obuhvaćeno sljedeće:  revizija kodeksa ponašanja i bankovne politike i prakse u području upravljanja dospjelim nenaplaćenim potraživanjima; praćenje ciljeva restrukturiranja kako ih je postavio CSB; mjere koje omogućuju zajmodavcima da pribave odgovarajuće financijske informacije o financijskom stanju zajmoprimaca te da u slučaju zajmoprimaca koji ne poštuju svoje obveze mogu zahtijevati i dobiti odobrenje za zapljenu njihove financijske imovine i prihoda te je obaviti;  mjere koje omogućuju i olakšavaju zajmodavcima da bez pristanka zajmoprimca prenesu postojeće pojedinačne kredite, uključujući cijeli kolateral i vrijednosne papire, na treće osobe;

(k) ublaživanje ograničenja u vezi s oduzimanjem kolaterala. Uz navedeno u pripremi je i zakonodavstvo na temelju sveobuhvatnog reformnog okvira kojim se uspostavljaju odgovarajući postupci u slučaju insolventnosti pravnih i fizičkih osoba te osigurava neometano i učinkovito funkcioniranje revidiranih okvira prisilne naplate i insolventnosti. Nadalje, nakon reforme novi se pravni okvir za restrukturiranje duga privatnog sektora revidira i po potrebi se utvrđuju dodatne mjere;

(l) dovršetak usklađivanja regulacije i nadzora zadružnih kreditnih institucija s regulacijom i nadzorom komercijalnih banaka;

(m) osiguravanje toga da zadružna bankarska grupacija pravodobno i cjelovito provede usuglašeni plan restrukturiranja te poduzme daljnje mjere za povećanje svoje operativne sposobnosti, osobito u području dospjelih nenaplaćenih potraživanja, informacijskog sustava upravljanja, upravljanja i rukovođenja;

(n) daljnje jačanje okvira za suzbijanje pranja novca te provedba akcijskog plana kojim se osigurava primjena poboljšanih praksi u pogledu dubinske provjere klijenata i transparentnosti poslovnih subjekata, u skladu s najboljom praksom, uz ugradnju testa otpornosti u redoviti neizravni nadzor banaka.”

(2.)       U stavku 8. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)   donošenje propisa radi stvaranja solidnog sustava korporativnog upravljanja za poduzeća u vlasništvu države ili polujavna poduzeća te provođenje plana privatizacije kojim se pridonosi poboljšanju ekonomske učinkovitosti i obnovi održivosti duga;”

(3.)       Stavak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„13.   Sudski se postupci ubrzavaju, a neriješeni sudski predmeti rješavaju se do kraja programa. Cipar poduzima inicijative za jačanje konkurentnosti svojeg turističkog sektora provedbom konkretnog akcijskog plana i postizanjem kvantificiranih ciljeva, utvrđenih među ostalim i u nedavno revidiranoj turističkoj strategiji 2011. ‑ 2015., te izmjenom zakona o ciparskoj organizaciji za turizam, odnosno onih njegovih članaka kojima se može narušiti tržišno natjecanje u turističkom sektoru. Cipar provodi strategiju zrakoplovne politike za prilagodbu ciparske vanjske zrakoplovne politike, uzimajući u obzir vanjsku politiku i sporazume EU-a u području zrakoplovstva, uz istodobno osiguranje dostatne zračne povezanosti.”

(4.)       U stavku 14. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)   sveobuhvatnog prikaza regulatornog režima i organizacije tržišta za restrukturirani energetski i plinski sektor, uključujući preliminarnu procjenu potencijala za povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora; i”

(5.)       Stavak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„16.     Dok razvija sveobuhvatnu i usklađenu strategiju rasta, Cipar je ugrađuje u svoj nacionalni institucionalni okvir, jačajući tako učinke tekuće reforme javne uprave, reforme upravljanja javnim financijama, druge obveze u vezi s ciparskim programom makroekonomske prilagodbe i mjerodavnih inicijativa EU-a, uzimajući u obzir Sporazum o partnerstu za primjenu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Strategiju rasta će razvijati, usklađivati i provoditi jedinstveno tijelo koje će proizaći iz već uspostavljene radne skupine za rast i bit će uvršteno u nacionalni institucionalni okvir.”

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Republici Cipru.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik                                                                        […]

[1]               SL C 120, 26.4.2013., str. 1.

[2]               SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

[3]               Odluka Vijeća 2013/236/EU od 25. travnja 2013. upućena Cipru o posebnim mjerama za ponovnu uspostavu financijske stabilnosti i održivog rasta (SL L 141, 28.5.2013., str. 32.)

[4]               Provedbena odluka Vijeća 2013/463/EU od 13. rujna 2013. o odobravanju programa makroekonomske prilagodbe za Cipar i stavljanju izvan snage Odluke 2013/236/EU (SL L 250, 20.9.2013., str. 40.)