21.1.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 19/40

1.

primjećuje da antagonizam prema institucijama i politici, veći broj glasova koji su na na europskim izborima 22. i 25. svibnja 2014. dobile stranke koje su protiv EU-a te najniža zabilježena stopa izlaska na izbore predstavljaju još jedno upozorenje koje poziva na brzo poduzimanje mjera;

2.

insistira na tome da ponovno stjecanje dobrog mišljenja javnosti o Europskoj uniji i poticanje sudjelovanja građana u europskim aktivnostima predstavlja politički i komunikacijski izazov koji se mora rješavati zajednički na svim razinama vlasti EU-a;

3.

naglašava da je na europskim institucijama odgovornost da predlože novi način komuniciranja o europskom projektu zasnovan na partnerstvu kako bi se ojačao osjećaj pripadnosti građana EU-u. U sklopu tog decentraliziranog i kreativnog procesa, institucije trebaju postići dogovor o ujedinjujućem konceptu komunikacije koji objašnjava prednosti Europske unije, njezin identitet, razlog njezinog postojanja, njezine vrijednosti i konkretne posljedice njezinih politika na život građana, pri čemu treba imati sluha za njihove brige;

4.

napominje da regije i gradovi imaju utvrđenu tradiciju savjetovanja i dijaloga s građanima te za to potrebna stručna znanja, i to na temelju participativnih mehanizama koji institucijama EU-a daju veliku prednost pri komuniciranju;

5.

ponavlja da bi, u cilju približavanja Europske unije građanima, trebalo stvoriti uvjete za poboljšanje postupka donošenja odluka i za demokratskiji i transparentniji dijalog između građana i institucija na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini;

6.

pozdravlja inicijative poput Europske građanske inicijative čiji je cilj poboljšati uvjete građanskog i demokratskog sudjelovanja na razini EU-a i izražava žaljenje zbog toga što je u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira smanjen proračun programa „Europa za građane”;

7.

kao što je navedeno u rezoluciji usvojenoj prilikom 20. godišnjice OR-a i OR-ovoj Povelji o višerazinskom upravljanju u Europi, insistira da mjere koje EU poduzima trebaju u većoj mjeri odražavati brige građana i donijeti stvarnu dodanu vrijednost, u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

8.

čvrsto je uvjeren da bi lokalne i regionalne vlasti trebale imati veću odgovornost kao ključni partneri u komunikaciji čiji je cilj izgraditi mostove između europskih građana i institucija. U svojim izbornim jedinicama članovi OR-a, zajedno s lokalnim i regionalnim političkim predstavnicima, trebaju biti važni pobornici europskih integracija i obavještavati europske institucije o lokalnom javnom mnijenju na svom području. Isto tako, na regionalnim je i lokalnim vlastima, osobito onima izabranima, da obavještavaju sve građane putem opsežnih aktivnosti namijenjenih podizanju svijesti o mjerama EU-a na njihovu teritoriju, što je i predviđeno pravilima o komuniciranju o strukturnim fondovima. Idealno bi bilo kad bi bili uključeni i u lokalna i u europska događanja, kako bi posve preuzeli te uzajamne odgovornosti;

9.

smatra da bi se komunikacijske strategije i mjere institucija i organa Europske unije bolje uskladile kad bi se izbjegli fragmentacija i umnažanje komunikacijskih kanala, prioriteta, resursa i stilova;

10.

također ukazuje na činjenicu da je neophodno uskladiti pristup brendiranju pojedinih europskih institucija kako bi se građanima omogućio cjelovit uvid u europski projekt. Nadalje, potrebno je građanima „prevesti” jezik i terminologiju povezane s EU-om te koristiti jasan informativni materijal kako bi se poboljšalo njihovo razumijevanje institucijskih struktura EU-a;

11.

smatra da institucije EU-a moraju nastaviti ulagati napore da bi optimizirale svoje politike na području komunikacije i sudjelovanja, te ih učinile profesionalnijima. Komunikacija mora odražavati interese građana i ne smije biti ograničena na službene kampanje i napore koji se poduzimaju u zadnji čas uoči europskih izbora. Na primjer, posao koji Europski parlament obavlja uz potporu političkih stranaka tijekom kampanje za europske izbore treba poslužiti kao uzor za svakodnevnu komunikaciju EU-a;

12.

poziva institucije EU-a da do sljedećih europskih izbora zajednički preuzmu obvezu donošenja „Komunikacijskog plana 2015. – 2019.: ponovno povezivanje Europe s građanima” te da na temelju strateških prioriteta i usklađenih i decentraliziranih komunikacijskih inicijativa odrede kvantificirane i mjerljive ciljeve za aktiviranje građana i podizanje njihove svijesti o europskom projektu;

13.

naglašava da bi u tom planu trebalo napustiti uobičajeni pristup odozgo prema dolje, tj. pojašnjavanje i „prodavanje” Europe. Uspostava dijaloga s građanima i između njih omogućit će dvosmjernu komunikaciju i povrat informacija s terena;

14.

želio bi da se do svibnja 2019. godine postigne da većina anketiranih u sklopu ankete Standard Eurobarometer smatra da njihov glas u Europi nešto znači, da razumije glavne postupke donošenja odluka i glavne politike EU-a, da je dobro obaviještena o europskim pitanjima i da ima pozitivnu sliku o EU-u (1);

15.

smatra da bi sadržaj komunikacije EU-a trebalo prilagoditi lokalnim kulturnim, društvenim i gospodarskim uvjetima, istodobno vodeći računa o nacionalnim pitanjima te da bi bilo primjerenije i funkcionalnije „europeizirati” postojeće javne sfere na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini nego pokušati stvoriti jedinstvenu europsku javnu sferu;

16.

preporučuje da se komunikacija usmjeri prema građanima, posebice mladima, sve većoj populaciji starijih osoba i stanovnicima ruralnih i prigradskih područja te da se prilagodi njihovim potrebama i interesima;

17.

izričito naglašava da mladi ljudi predstavljaju ciljnu skupinu koja je jednako važna u svim regijama. Mladi koji su imali priliku aktivno sudjelovati u EU-ovim programima mobilnosti, razmjeni učenika, studijskim semestrima u inozemstvu, međunarodnim susretima mladih i partnerstvima škola budući su ambasadori Europske unije; stoga traži da se što većem broju učenika omogući sudjelovanje u europskim programima i partnerstvima, primjerice u okviru programa Erasmus+, s kojim treba bolje upoznati građane u regijama;

18.

smatra da je za uspjeh Plana komunikacije za 2015. – 2019. neophodno stvoriti promidžbene alate za uključivanje i motivaciju javnosti te promicanje emocionalnog aspekta koji bi ljudima omogućio da doista budu građani Europe i takvima se osjećaju. U tu svrhu, mnoge lokalne i regionalne vlasti imaju mrežne i društvene platforme koje mogu biti vrlo korisne za dopiranje do javnosti i njezino uključivanje u europski projekt;

19.

ponavlja da je potrebno naglasiti činjenične podatke koji se tiču dometa politika EU-a i njihovog utjecaja na svakodnevni život građana;

20.

podsjeća na važnost višejezičnosti i stoga traži da informacije budu dostupne na svim službenim jezicima EU-a;

21.

potiče institucije EU-a da pružaju informacije kako bi suzbile glasine i krive informacije čiji je cilj da krivotvorenjem činjenica diskreditiraju Europu; poziva političke predstavnike na svim razinama da se izravno suprotstave neutemeljenom blaćenju Bruxellesa, naročito kad to iz vlastitih političkih interesa čine nacionalne vlade i političke stranke; želi se nadovezati na napore koje su poduzeli muškarci i žene koji svakoga dana rade na izgradnji Europe te nastojati da se o europskim poslovima vodi rasprava na temelju objektivnih i točnih informacija;

22.

podržava nastojanja da se potakne „europska priča” koja bi omogućila pokretanje javne europske rasprave o povijesnim, kulturnim, filozofskim i sociološkim temeljima europskih integracija, uključujući cijenu neujedinjene Europe, a ne bi bila nametnuta odozgo prema dolje niti bi se pretvorila u naknadnu legitimizaciju europskih politika;

23.

u tom kontekstu naglašava važnost korištenja (na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini) inovativnih, europeiziranih te još uvijek nedovoljno iskorištenih sektora – poput sportskog – u cilju jačanja „europske priče” oslanjanjem na zajedničku pripovijest i pedagoški pristup;

24.

predlaže da se ta „europska priča” potkrijepi upotrebom komunikacijskih sredstava (video spotova, aplikacija za prenosive uređaje, stripova itd.) kojima bi se ispričala priča o obitelji koja prolazi kroz velike europske događaje te da se na novčanice eura stave osobe koje utjelovljuju europske vrijednosti; također predlaže da se uspostave platforme i okvirni uvjeti kojima bi se pospješilo umrežavanje i razmjena među kulturnim djelatnicima i intelektualcima koji doprinose toj novoj „europskoj priči”;

25.

traži da se svakog tromjesečja sastane Međuinstitucijska skupina za informiranje (IGI) pod supredsjedanjem Europskog parlamenta, Vijeća ministara EU-a i Komisije te da se na temelju jasnog mandata formuliraju, provedu i procijene zajednički strateški prioriteti i na bolji način zadovolje komunikacijske potrebe svake institucije; također preporučuje da Radna skupina Vijeća zadužena za informiranje u svakoj državi članici uspostavi koordinaciju između onih koji su odgovorni za prijenos informacija o EU-u na nacionalnoj i podnacionalnoj razini;

26.

smatra da je prilikom europskih izbora 2014. godine Europski parlament dokazao važnost centralizirane informacijske kampanje, u kojoj je Odbor regija bio vrlo aktivan, ali napominje da komunikacijske aktivnosti na razini cijele Europe zahtijevaju razvoj decentralizirane suradnje s regijama i općinama, civilnim društvom i medijima; prima na znanje, u tom smislu, preustroj komunikacijske politike Europske komisije od koje se očekuje da pomogne postizanju te suradnje;

27.

predlaže da institucije EU-a u razdoblju od pet godina organiziraju 500 dijaloga s građanima pri čemu će se paziti da se obuhvati cijela Europa i izbjegne održavanje sastanaka samo u velikim gradovima; naglašava da bi takvi susreti građana trebali sustavno uključivati informativne urede Europskog parlamenta, predstavništva Komisije, Odbor regija te lokalne vlasti koje na raspolaganju imaju potrebne resurse i iskustvo, a upoznate su i sa specifičnim lokalnim potrebama; ti razgovori trebali bi se održavati na simboličnim mjestima i baviti se sektorskim politikama EU-a i pitanjima koja su od presudne važnosti za određenu populaciju ili regiju. Od lokalnih i regionalnih političara, a naročito članova OR-a i zastupnika Europskog parlamenta, tražit će se da te razgovore vode i osiguraju da se nakon njih poduzmu konkretne mjere; bilo bi korisno tu inicijativu uskladiti s mrežom informativnih centara „Europe Direct” koju je uspostavila Europska komisija i koja pokriva sve države članice te ima iskustva u promicanju europskog projekta na regionalnoj i lokalnoj razini;

28.

želio bi da se svake godine organizira putovanje po jednog europskog povjerenika u svaku od 277 europskih regija kako bi saslušali svoje sugrađane i pojačali prepoznatljivost mjera koje poduzima EU;

29.

bilo bi korisno da članovi Europskog parlamenta i Odbora regija svake godine sudjeluju u inicijativi Back to school kao što to svake godine čine dužnosnici Europske komisije;

30.

pozdravlja komunikacijske pilot-kampanje koje je u drugoj polovini 2014. Europska komisija pokrenula u šest država članica, koje bi mogle predstavljati još jedan stup Komunikacijskog plana EU-a za razdoblje 2015. – 2019., kao kampanje na lokalnoj razini pomoću kojih se pokazuje stvarni učinak europskih politika i zakonodavstva; predlaže da se ta inicijativa proširi na druge države članice, da se u nju uključe regije i općine te da dobije i interaktivnu dimenziju;

31.

poziva službena tijela EU-a zadužena za komunikaciju u državama članicama (predstavništva Europske komisije, informativne urede Europskog parlamenta, informativne centre „Europe Direct”, upravljačka tijela nadležna za opću upotrebu europskih sredstava) da aktivnije surađuju s lokalnim i regionalnim tijelima vlasti i njihovim nacionalnim udrugama te da uključe relevantne podatke o radu Odbora regija na zakonodavstvu EU-a u postupku donošenja odluka kako bi upozorila na važnost i učinke europskih politika na lokalnoj razini i potakla inicijative koje se bave sumnjama i brigama građana te im omogućila da se izjasne o tome što ih brine;

32.

poziva komunikacijske službe u državama članicama da sastave popis javnih i privatnih inicijativa za sudjelovanje građana kako bi se preko njih poslale poruke i na taj način postigla veća interakcija u komuniciranju i veći utjecaj na lokalnoj razini. Stoga se preporuča stvaranje mreža koje će biti uključene u plan komunikacije kao temeljni instrument za širenje informacija;

33.

primjećuje da lokalne i regionalne vlasti često imaju svoje medije koji imaju širok doseg i mogu se upotrijebiti za priopćavanje europskih vijesti i poticanje rasprave o njima ako su od važnosti za lokalni kontekst. EU bi tim lokalnim vlastima, kojih ima oko 1 00  000, mogla poslati gotove komunikacijske materijale koji ne sadrže žargon (članke za informativne brošure, dijagrame, video spotove itd.). Nacionalne udruge lokalnih tijela vlasti i nacionalna izaslanstva OR-a dobra su ishodišna točka za uspostavu kontakta s tom ciljanom skupinom podnacionanlnih tijela vlasti;

34.

ponavlja da su lokalne vlasti odgovorne za provođenje znatnog dijela europskog zakonodavstva. Potrebno im je stoga osigurati više prilika i najbolje moguće uvjete za sudjelovanje u europskom zakonodavnom postupku. Međutim, nedavni zajednički prijedlog Europske komisije i Europskog parlamenta da se lokalne vlasti i udruge lokalnih vlasti upišu u registar lobista značajno ograničava te mogućnosti sudjelovanja. Odbor regija stoga traži da se taj aspekt prijedloga ponovno razmotri te da se lokalne vlasti kao i udruge lokalnih vlasti izuzmu, poput regija, iz obaveze registracije;

35.

traži od Komisije da pojača obvezu komunikacije o dodjeljivanju subvencija EU-a europskim lokalnim i regionalnim tijelima vlasti (veličina reklamnih panoa, njihova lokacija, logo EU-a na komunikacijskim materijalima itd.). Skraćenice poput FEDER, FEADER, FSE, koje prosječni čovjek ne razumije, trebalo bi zamijeniti izrazom „Sufinancira Europska unija”. Treba se ugledati na određene regije koje su odlučile spojiti proračune za komunikacije raznih programa Europskog strukturnog i investicijskog fonda i tako poboljšati učinkovitost kampanja. Također preporučuje da se uspostave sinergije (pomoću portala „europa.eu”) među različitim mrežnim projektima (2) Europske komisije, država članica, Parlamenta i OR-a, koji se temelje na interaktivnim kartama koje prikazuju lokalne projekte koji primaju potporu EU-a;

36.

preporučuje češću i bolju upotrebu mrežnih komunikacijskih alata i društvenih medija kao ključnih instrumenata Komunikacijskog plana 2015. – 2019. Pozdravlja inicijative za razvoj inovativnih metoda mrežnog sudjelovanja i sakupljanja doprinosa građana u više država članica te ukazuje na to da lokalni i regionalni politički dužnosnici, s obzirom na broj ljudi do kojih dopiru preko društvenih mreža, imaju ogroman potencijal za širenje utjecaja;

37.

protivi se smanjenju resursa koji europskim institucijama stoje na raspolaganju za komunikaciju u razdoblju 2014. – 2020.;

38.

predlaže da se 20 % komunikacijskog proračuna EU-a decentralizira i preusmjeri na nacionalnu i lokalnu razinu, posebice na informativne centre „Europe Direct” i „Europska kuća”, kako bi oni mogli uspostaviti praktičnu suradnju s lokalnim ili regionalnim partnerima i doprijeti do što većeg broja građana;

39.

predlaže provođenje većeg broja reklamnih kampanja kako bi se povećala vidljivost mjera koje poduzima Europa i jasnije predstavili njeni mehanizmi donošenja odluka. Mogli bi se sklopiti partnerski sporazumi s 500 lokalnih tiskanih medija te televizijskih i radio stanica kako bi se organizirale rasprave i dala riječ onima koji u Europi žive i svakodnevno je grade; naglašava da u sklopu tih partnerskih sporazuma urednici i radiotelevizijske stanice moraju imati potpunu uredničku slobodu. Europske bi institucije trebale podržati napore koje Odbor regija poduzima da bi informirao i osvijestio lokalne i regionalne novinare organiziranjem redovnih aktivnosti s njima;

40.

preporučuje razradu novih modela za sufinanciranje komunikacijskih strategija EU-a koji bi zamijenili program upravljačkog partnerstva obustavljen 2013. godine. Naglašava da bi taj sustav trebao omogućiti i neposredna partnerstva s lokalnim i regionalnim tijelima vlasti u državama članicama. Primjećuje da bi pilot-projekti strateškog partnerstva, nedavno provedeni između predstavništava Komisije i regionalnih tijela vlasti, mogli poslužiti kao primjer i primjenjivati se u većim razmjerima pod uvjetom da uključuju uzajamne financijske obveze;

41.

predlaže da predstavništva Komisije u okviru „Komunikacijskog plana 2015. – 2019.: ponovno povezivanje Europe s građanima” s regionalnim i lokalnim tijelima vlasti sklope 500 strateških partnerstava sufinanciranih iz proračuna EU-a;

42.

naglašava korist od strukturiranih mreža, poput OR-ove godišnje EuroPCom konferencije koja svake godine u Bruxellesu okuplja više od 700 komunikacijskih stručnjaka, i mjera podrške kojima se jačaju komunikacijski kapaciteti lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela vlasti. Predlaže da do 2019. godine mreža Prijatelji Europe okupi najmanje 5  000 općina, gradova i regija kako bi se angažirali i obučili oni koji su odgovorni za komunikaciju u državama članicama i kako bi im se pružila pomoć;

43.

potiče predstavništva Komisije i Parlamenta u državama članicama da na regionalnoj razini te u Bruxellesu i Strasbourgu organiziraju susrete stručnjaka za komuniciranje s javnošću i osoblja lokalnih i regionalnih tijela vlasti;

44.

preporučuje da se procijeni učinak Komunikacijskog plana EU-a za razdoblje 2015.– 2019., da Eurobarometar provede više anketa namijenjenih prikupljanju podataka na lokalnoj i regionalnoj razini i da se uvede zajednička metodologija za mjerenje lokalnog učinka komunikacije o EU-u, uz pomoć stručnih znanja lokalnih tijela vlasti i njihovog razumijevanja javnog mnijenja.