12.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 294/31

—

uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (09827/2014),

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju (Sporazum) od 27. lipnja 2014. između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane (17901/2013),

—

uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člancima 217. i 218. stavak 6. podstavak 2. točka (a) i stavci 7. i 8. podstavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0129/2014),

—

uzimajući u obzir sporazum o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. u kojemu je EU posredovao i koji su Gruzija i Ruska Federacija potpisale, te sporazum o provedbi od 8. rujna 2008.,

—

uzimajući u obzir Zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu o Istočnom partnerstvu održanog u Pragu 7. svibnja 2009., sastanak na vrhu o Istočnom partnerstvu održanog u Varšavi 30. rujna 2011. i sastanak na vrhu o Istočnom partnerstvu održanog u Vilniusu od 28. do 29. studenoga 2013.,

—

uzimajući u obzir sporazume između EU-a i Gruzije o pojednostavljenju viznog režima i ponovnom prihvatu koji su stupili na snagu 1. ožujka 2011.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 17. studenog 2011. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i ESVD-u o pregovorima između EU-a i Gruzije o Sporazumu o pridruživanju (1),

—

uzimajući u obzir radni dokument osoblja o provedbi europske politike susjedstva u Gruziji – Napredak u 2013. i preporuke za djelovanje (godišnje Izvješće o napretku) od 27. ožujka 2014. (SWD(2014)0072),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 11. prosinca 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (2),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 17. travnja 2014. o ruskom pritisku na zemlje Istočnog partnerstva, a posebno o destabilizaciji istočne Ukrajine (3),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o procjeni i uspostavi prioriteta za odnose Unije sa zemljama Istočnog partnerstva, (4)

—

uzimajući u obzir Izvješće Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 5. rujna 2014. o funkcioniranju demokratskih institucija u Gruziji,

—

uzimajući u obzir rad Thomasa Hammarberga kao posebnog savjetnika EU-a za ustavne i pravne reforme i ljudska prava u Gruziji te njegovo izvješće i preporuke „Gruzija u tranziciji – izvješće o stupnju razvoja ljudskih prava: kontekst, poduzete mjere i preostali izazovi” iz rujna 2013. te izvješće od 10. srpnja 2014. o popratnoj misiji,

—

uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 16. travnja 2014. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i država članica s jedne strane, i Gruzije s druge strane, o okvirnom sporazumu između Europske unije i Gruzije o općim načelima za sudjelovanje Gruzije u programima Unije (5),

—

uzimajući u obzir Plan pridruživanja („Plan”) kojim će se zamijeniti Akcijski plan europske politike susjedstva,

—

uzimajući u obzir članak 49. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 18. prosinca 2014. o nacrtu odluke (6),

—

uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. drugi podstavak Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0042/2014),

A.

budući da u Gruziji postoji snažan nacionalni i međustranački konsenzus u korist integracije u zapadno društvo te u EU i NATO; budući da prema nedavnom istraživanju Nacionalnog demokratskog instituta za međunarodne odnose 69 % gruzijskog stanovništva odobrava potpisivanje Sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom; budući da bi takav konsenzus trebao otvoriti put smanjenju trenutačne polarizacije na političkoj sceni i stvoriti uvjete potrebne za konstruktivan dijalog između većinskih i manjinskih snaga;

B.

budući da su parlamentarni izbori iz 2012. i predsjednički izbori iz 2013. u Gruziji održani neometano i u skladu s europskim standardima; budući da je nakon tih izbora prvi put u novijoj povijesti Gruzije došlo do mirne i demokratske primopredaje vlasti, što bi moglo poslužiti kao primjer cijeloj regiji;

C.

budući da bi Europa trebala iskazati solidarnost sa zemljama koje su nakon raspada Sovjetskog Saveza ponovno postale neovisne te podržati njihovu suverenost;

D.

budući da Rusija nastavlja s okupacijom gruzijskih regija Abhazije i Činvale/Južne Osetije čime krši temeljna pravila i načela međunarodnog prava; budući da je do etničkog čišćenja i prisilnih demografskih promjena došlo u područjima pod izravnim nadzorom okupatorskih snaga koje snose odgovornost za kršenja ljudskih prava u tim područjima, uključujući i kršenja prava na slobodu kretanja, međuljudske kontakte i obrazovanje na materinskom jeziku;

E.

budući da je nakon „Revolucije ruža” Gruzija znatno napredovala u pogledu reformi i jačanja odnosa s EU-om; budući da je Gruzija, zahvaljujući napretku koji je postigla u reformama kojima se promiču ljudska prava i demokracija, primila dodatna financijska sredstva u okviru programa Istočnog partnerstva za integraciju i suradnju; budući da je i potpisivanje Sporazuma o pridruživanju veliko priznanje tog napretka, čime se istodobno prepoznaju ambicije i opredijeljenost Gruzije za europski put;

F.

budući da je do potpisivanja Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine došlo 27. lipnja 2014. povodom sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu; budući da je ratifikacijom Sporazuma o pridruživanju s Gruzijom u Europskom parlamentu, koja je uslijedila nakon ratifikacije sporazuma s Republikom Moldovom i Ukrajinom, završen jedan proces te istovremeno otvoreno novo poglavlje u kojem se odražavaju težnja i odlučnosti tih zemalja da se približe Europskoj uniji;

G.

budući da je Istočno partnerstvo pružanjem potpore političkim i socioekonomskim reformama i poticanjem približavanja Europskoj uniji u okviru Europske susjedske politike stvorilo sadržajan politički okvir za produbljenje odnosa, ubrzanje političkog pridruživanja i unapređenje gospodarske integracije između EU-a i Gruzije, koji su povezani snažnim zemljopisnim, povijesnim i kulturnim vezama;

H.

budući da su regionalni okviri, što podrazumijeva i Parlamentarnu skupštinu Euronest i inicijativu EU-a „Sinergija Crnog mora”, dodatni forumi za razmjenu iskustava, informacija i najboljih praksi o provedbi Plana pridruživanja;

I.

budući da EU naglašava da Gruzija ima pravo na pridruživanje bilo kojoj međunarodnoj organizaciji ili savezu u skladu s međunarodnim pravom te ponavlja svoje čvrsto uvjerenje u načelo da u tim pitanjima ni jedna treća država nema pravo uložiti veto na suverenu odluku druge države;

J.

budući da Parlament u potpunosti podržava postupak liberalizacije viznog režima za Gruziju kao jasan znak približavanja EU-a i Gruzije i izravnu korist za stanovništvo;

K.

budući da zaključivanje Sporazuma o pridruživanju nije cilj sam po sebi već je dio šireg procesa pravnog, gospodarskog, političkog i društvenog uključivanja Gruzije u europske tokove, pri čemu provedba Sporazuma ima ključnu ulogu;

L.

budući da je Sporazum o pridruživanju između EU-a i Gruzije – posebno dio koji se odnosi na trgovinu usvojen u okviru Istočnog partnerstva 2012. i 2013. – između ostalog, jedan od najambicioznijih sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Europska unija dosad sklopila s nekom trećom zemljom;

M.

budući da stvaranje područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između EU-a i Gruzije predstavlja jednu od najvažnijih zajedničkih koristi Sporazuma; budući da je važnost trgovine za gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta, blagostanje i stabilnost neosporiva;

N.

budući da će Gruzija uspostavom područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s EU-om radi boljeg pristupa tržištu EU-a morati preuzeti obvezujuće obveze kada je riječ o usklađivanju svojih zakona i standarda u skladu sa zajedničkim normama i vrijednostima;

O.

budući da će EU imati koristi od protočnijih trgovinskih tokova i boljih uvjeta za ulaganje u Gruziji;

P.

budući da područje produbljene i sveobuhvatne trgovine sadrži nekoliko odredbi usmjerenih na reformu trgovinskog zakonodavstva i trgovinskih politika Gruzije, koje su usklađene s pravnom stečevinom EU-a i na njoj se temelje, kojima će se doprinijeti modernizaciji gospodarstva Gruzije te poboljšanom i sigurnijem poslovnom okruženju, između ostalog i za mala i srednja poduzeća;

Q.

budući da je Europska unija dodjeljivanjem Gruziji povlastica iz Sustava općih povlastica + znatno doprinijela njezinu gospodarstvu;

R.

budući da se privremenom primjenom Sporazuma o pridruživanju, koji je na snagu stupio 1. rujna 2014., pridonosi bržoj provedbi Plana pridruživanja;

S.

budući da je za ostvarivanje napretka i uspješnu provedbu Sporazuma te njegov održiv učinak na razvoj zemlje ključno aktivno zalaganje Gruzije i predanost zajedničkim vrijednostima i načelima nadahnutima zajedničkom vizijom neprocjenjive vrijednosti svake osobe, a u koje se ubrajaju sloboda, jednakost, demokracija, pluralizam, vladavina prava, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava;

T.

budući da će jače političke i gospodarske veze doprinijeti većoj stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu cijelog europskog kontinenta; budući da se zbog jačanja veza s EU-om Gruzija ne bi trebala udaljiti od tradicionalnih, povijesnih, političkih i gospodarskih veza s drugim zemljama u regiji niti bi se one trebale prekinuti, nego bi to, naprotiv, trebalo stvoriti uvjete da zemlja u potpunosti iskoristi sve svoje potencijale;

U.

budući da je Gruzija važan dio zajedničkog lanca tržišta opskrbe energijom kojim se energijski resursi iz regije Kaspijskog jezera dovode u EU;

1.

sa zadovoljstvom pozdravlja potpisivanje Sporazuma o pridruživanju koji predstavlja važan korak naprijed u odnosima EU-a i Gruzije i smatra se opredjeljenjem za put prema političkom pridruživanju i gospodarskoj integraciji; pozdravlja to što se 2014. Gruziji dodijelila financijska pomoć u skladu s načelom „više sredstava za više reformi”; naglašava da ratifikacija Sporazuma nije cilj sam po sebi te da je njegova puna provedba od presudne važnosti;

2.

pozdravlja brzu i jednoglasnu ratifikaciju Sporazuma u gruzijskom parlamentu te poziva države članice da što prije pokrenu postupak njegove ratifikacije;

3.

ističe da u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji Gruzija, kao i svaka druga europska država, ima europsku perspektivu i može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji pod uvjetom da poštuje načela demokracije, temeljnih sloboda, ljudskih prava i prava manjina i jamči vladavinu prava;

4.

ističe da se Sporazumom obuhvaća cjelokupni međunarodno priznati teritorij Gruzije te da od njega koristi ima svekoliko gruzijsko stanovništvo i služi kao okvir za održiv razvoj i demokraciju u Gruziji;

5.

poziva Gruziju da se pobrine da reforme budu utemeljene i čvrsto usađene u međunarodnom okviru radi izgradnje društva pluralizma, nediskriminacije, tolerancije, pravde, solidarnosti i jednakosti muškaraca i žena;

6.

naglašava, u tom pogledu, važnost konstruktivnog međustranačkog dijaloga o provođenju osnovnih reformi i obveza koje proizlaze iz Sporazuma o pridruživanju u duhu zajedničkog europskog opredjeljenja; poziva političke snage u Gruziji da ne primjenjuju pristup „pobjednik uzima sve”, karakterističan za prethodne vlade, kako bi se prevladala dugotrajna polarizacija gruzijskog društva;

7.

pozdravlja Plan pridruživanja kojim se stvara praktičan okvir za ostvarivanje najvažnijih ciljeva Sporazuma koji bi trebao biti temeljni okvir za razvoj odnosa između EU-a i Gruzije;

8.

naglašava da bi i Gruzija i EU trebali sudjelovati u provedbi Plana te da se prioritetima iz tog Plana treba dodijeliti odgovarajuća tehnička i financijska potpora kako bi Gruzija mogla nastaviti s provedbom demokratskih i gospodarskih reforma; poziva Komisiju i države članice da koordiniraju svoju pomoć te da im smjernice za programiranje financiranja za Gruziju budu prioriteti iz Plana;

9.

poziva strane da utvrde vrstu potrebnog stručnog obrazovanja kojim će se Gruziji omogućiti da ispuni svoje obveze iz Sporazuma i Plana;

10.

ponovno potvrđuje svoju podršku suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije te poziva da se Sporazumom i pogodnostima iz njega obuhvati cijelo međunarodno priznato područje Gruzije; poziva EU u tom pogledu da nastavi aktivno djelovati u postupcima rješavanja sukoba preko posebnog predstavnika EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji koji supredsjeda pregovorima u Ženevi te u okviru promatračke misije EU-a (EUMM); potiče odlučnije djelovanje u pogledu revizije restriktivnih aspekata zakona o okupiranim područjima radi što većeg povećanja koristi od Sporazuma o pridruživanju i Sporazuma o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini;

11.

poziva Rusiju da u potpunosti poštuje suverenost i teritorijalnu cjelovitost Gruzije te nepovredivost njezinih međunarodno priznatih granica, da poništi odluku o priznanju odcjepljenja regija Abhazije i Činvale/Južne Osetije i da okonča njihovu okupaciju te da se jednako tako obveže da se protiv Gruzije neće koristiti silom osuđuje u tom pogledu zabrinutost zbog odluke sklapanje ugovora o „savezništvu i strateškom partnerstvu” između okupiranih teritorija Abhazije i Rusije; to vidi kao korak koji je Rusija poduzela kako bi dovršila potpuno pripajanje Abhazije; izražava dodatnu zabrinutost zbog toga što bi se sličan „ugovor” mogao sklopiti i s okupiranim teritorijem regije Činvale/Južne Osetije, poziva Rusku Federaciju u tom pogledu da povuče tzv. „ugovor” te da se pridržava svojih obveza iz sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008.;

12.

pozdravlja nedavne reforme gruzijskih vlasti usmjerene na jačanje stabilnosti, neovisnosti i djelotvornosti institucija na kojima se temelji demokratski poredak (posebno pravosuđa), vladavine prava i dobrog upravljanja te konsolidaciju sustava za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; ponavlja važnost rada na očuvanju diobe vlasti; poziva na djelotvornu primjenu sustava kočnica i ravnoteža u kombinaciji s mehanizmima nadzora;

13.

prima na znanje napore koje su gruzijske vlasti ostvarile kada je riječ o demokratskim reformama, a u to se ubraja i reforma pravosuđa, te potrebu da se propisno i temeljito istraže svi navodi o kršenju ljudskih prava; ponavlja da reforma pravosuđa u Gruziji ostaje prioritet i za Gruziju i za Europsku uniju; priznaje temeljno načelo jednakosti pred zakonom i jamčenja postupovnih prava; naglašava potrebu da se izradi evidencija podignutih optužnica i osuda prema kojoj se može mjeriti napredak; poziva na ujednačavanje sudske prakse kako bi se ostvarila izvjesnost u radu pravosuđa te pridobilo povjerenje javnosti; podsjeća da bi se trebalo nastaviti s djelotvornom provedbom strategije za reformu pravosuđa;

14.

ističe da svaki sudski progon mora biti transparentan, razmjeran i lišen političke motivacije te se strogo pridržavati načela istražnog i pravičnog postupka i u potpunosti provoditi u skladu s načelima pravednog suđenja, kao što je utkano u Europsku konvenciju o ljudskim pravima; i dalje je zabrinut zbog manjka odgovornosti ureda javnog tužitelja i nejasnih kriterija na temelju kojih se imenuju tužitelji i istražitelji; podsjeća da integritet i profesionalnost moraju biti ključni kriteriji za stupanje na takve položaje;

15.

ističe da gruzijske vlasti moraju težiti ostvarivanju nacionalne pomirbe; izražava zabrinutost što se brojne dužnosnike prijašnje vlade i neke članove sadašnje oporbe tereti za počinjenje kaznenih djela te su u zatvoru ili istražnom zatvoru; zabrinut je i zbog moguće upotrebe pravosuđa za borbu protiv političkih protivnika, čime bi se narušilo europsko usmjerenje Gruzije te napore gruzijskih vlasti kada je riječ o provedbi demokratskih reformi; podsjeća da je postojanje ozbiljne političke oporbe od presudne važnosti za stvaranje uravnoteženog i sazrelog političkog sustava kojemu Gruzija teži;

16.

priznaje da su optužbe za slučajeve takozvane „selektivne pravde” imale nepovoljan utjecaj; poziva gruzijske vlasti da se suzdrže od instrumentalizacije pravosuđa u svrhe političkog revanšizma; poziva sve političke snage u Gruziji da se ozbiljno pobrinu da takvih optužbi ubuduće ne bude te da nastave s ozbiljnom borbom protiv korupcije i zlouporabe javnog položaja;

17.

pozdravlja „Izvješće o praćenju suđenja u Gruziji” OESS-a/UDILJP-a objavljeno 9. Prosinca 2014. i poziva gruzijske vlasti da poduzmu ozbiljna nastojanja kako bi ispunile nedostatke navedene u njemu;

18.

pozdravlja rad Thomasa Hammarberga kao posebnog savjetnika EU-a i njegovo izvješće „Gruzija u tranziciji” te izvješće od 10. srpnja 2014. o sljedećem posjetu; poziva gruzijske vlasti da u cijelosti primijene preporuke iz tih izvješća;

19.

naglašava činjenicu da misija EU-a za promatranje izbora u okviru Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/UDILJP) smatra da su predsjednički izbori iz listopada 2013. uglavnom pozitivni te ih smatra najboljima u Gruziji od proglašenja njezine neovisnosti, čime se nastavljaju ohrabrujući potezi poduzeti na parlamentarnim izborima 2012.; u tom smislu prima na znanje sudjelovanje izaslanstva Europskog parlamenta za promatranje izbora;

20.

potiče Europsku uniju da radi na ostvarivanju sinergija raznih mogućnosti potpore koje nude Europska zaklada za demokraciju, Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, Instrument za stabilnost te Instrument za civilno društvo u svrhu jačanja demokratskog procesa u Gruziji;

21.

poziva gruzijske vlasti da nastave s borbom protiv organiziranog kriminala, korupcije, prijevara i pranja novca na svim razinama i u svim društvenim sredinama te rade na izgradnji funkcionirajućeg, neovisnog pravosuđa u kojem radi dovoljan broj osoblja, kako bi se, između ostalog, povećalo povjerenje javnosti u pravosuđe te stalo u obranu legalnog gospodarstva; nadalje, naglašava važnost depolitizacije javne uprave kako bi postala učinkovitija i neovisna od političkog utjecaja;

22.

uviđa odlučnost i postignuća Gruzije u izgradnji slobodnog društva zasnovanog na vladavini prava, demokraciji i socijalnom pluralizmu; skreće pozornost na postojanje snažne potpore tom procesu u gruzijskom društvu; naglašava važnost zakonodavstva za suzbijanje diskriminacije u ostvarivanju jednakih prava i zaštite za sve manjine, posebno za etničke, vjerske i LGBT manjine; pozdravlja usvajanje u gruzijskom parlamentu zakona o suzbijanju diskriminacije te poziva da se taj zakon u potpunosti poštuje i provede u skladu sa slovom i duhom zakonodavstva EU-a i Povelje Europske unije o temeljnim pravima; napominje da je to važan korak u postupku za liberalizaciju viznog režima; potiče gruzijske vlasti da provedu informativne kampanje u vezi s tim pitanjem;

23.

prima na znanje korake koje je Gruzija, u skladu s međunarodnim obvezama, poduzela u borbi protiv islamofobije i homofobije; međutim, ističe potrebu da se počinitelje inasilničkih islamofobnih i homofobnih ponašanja odlučno privede pravdi;

24.

pozdravlja napore koje je Gruzija uložila u provedbu sporazumâ o pojednostavljenju viznog režima i ponovnom prihvatu; pozdravlja i znatan napredak ostvaren u okviru dijaloga o vizama; podržava pravodobno uvođenje bezviznog režima s Gruzijom kada se kao konkretan znak pozitivnog napretka u korist gruzijskih građana ispune svi uvjeti;

25.

poziva gruzijsku vladu da stvori pozitivno ozračje za slobodne medije koji promiču slobodu izražavanja i medijski pluralizam te da im se omogući da izvješćuju neovisno i nepristrano, odnosno bez političkih ili gospodarskih pritisaka; poziva u tom smislu na potpunu provedbu zakona o transparentnosti vlasničke strukture medija;

26.

potiče vladu da nastavi unapređivati vladavinu prava i pristup pravosuđu donošenjem novog zakona o sudovima za mladež u skladu s međunarodnim standardima radi promicanja prava svakog djeteta na pristup pravosuđu; naglašava da su potrebne hitne reforme sustava socijalne zaštite kako bi se smanjio porast socijalnih nejednakosti koje posebno pogađaju djecu, što pokazuje sve veći postotak djece koja žive ispod nacionalne razine siromaštva (27 % 2013. u usporedbi s 25 % 2011.) i u krajnjem siromaštvu (6 % u usporedbi s 3,9 % općeg stanovništva), tj. s manje od 1,25 USD dnevno;

27.

pozdravlja donošenje novog zakona o radu te ističe potrebu da se taj zakon provede i da se njime nastave poboljšavati radne norme i socijalni dijalog radi usklađivanja s pravima radnika i standardima Međunarodne organizacije rada;

28.

pohvaljuje odlučnost Gruzije da radi na izgradnji prisnijih gospodarskih veza s EU-om poduzimanjem cjelovitih i teških gospodarskih reformi;

29.

čestita Gruziji što je uspjela izdržati pritisak izvana, među ostalim iz Rusije, i usmjeriti svoj izvoz na nova tržišta te potiče Gruziju da i u budućnosti nastavi tim putem; osuđuje politiku gospodarskog pritiska koju je Rusija provodila nad Gruzijom prije i nakon potpisivanja sporazuma o produbljenom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine u lipnju 2014.;

30.

čvrsto vjeruje da će područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine imati dugoročno povoljan učinak na gospodarstvo Gruzije te će doprinijeti rastu kvalitete života njezinih građana;

31.

sa zadovoljstvom primjećuje da je gruzijski parlament 18. srpnja 2014. ratificirao Sporazum o pridruživanju, čime je 1. rujna 2014. započela privremena primjena područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine;

32.

poziva parlamente država članica da ratificiraju Sporazum o pridruživanju, uključujući produbljeno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine, što je prije moguće kako bi sve gospodarske i trgovinske odredbe Sporazuma mogle bez odgađanja i u cijelosti stupiti na snagu;

33.

naglašava da će uspjeh područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine ovisiti o tome hoće li obje strane temeljito ispuniti obveze utvrđene Sporazumom; poziva u vezi s time EU da Gruziji pruži svu potrebnu pomoć, također u cilju smanjenja kratkoročnih troškova za Gruziju; poziva države članice da s Gruzijom podijele iskustvo u području gospodarskih reformi i usklađivanja;

34.

vjeruje da je parlamentarni nadzor temeljni uvjet za demokratsku potporu politikama EU-a; stoga poziva Komisiju da Europskom parlamentu pravovremeno omogući redovito i detaljno praćenje primjene područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine;

35.

poziva Komisiju da pozorno nadgleda provedbu područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine kako bi se spriječio socijalni i ekološki damping, posebno tijekom razdoblja tranzicije u nekim sektorima;

36.

poziva Komisiju da organizacijama civilnog društva u Gruziji pruži veću podršku kada je riječ o stručnom osoblju i pomoći kako bi bile osposobljene provoditi unutarnji nadzor reforma i preuzetih obveza – posebno u okviru Sporazuma i Plana – te pridonijeti većoj odgovornosti vlade u tom području;

37.

poziva gruzijsku vladu da u okviru redovitog dijalog surađuje s organizacijama civilnog društva i nevladinim organizacijama;

38.

pozdravlja aktivno sudjelovanje Gruzije u operacijama upravljanja krizom u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a te poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da Gruziju uključi u relevantne vježbe i tečajeve;

39.

naglašava ključnu ulogu posebnog predstavnika EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji te promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM) u doprinosu sigurnosti i stabilnosti područja koja graniče s Abhazijom i Južnom Osetijom te poziva na to da mu se mandat produži nakon 2016. godine; poziva i EU da izdvoji dostatna proračunska sredstva kako bi mogao izvršiti svoj mandat;

40.

žali, u tom smislu, zbog izostanka ozbiljnog napretka u okviru pregovora u Ženevi unatoč nastojanjima gruzijskih vlasti da se konstruktivno uključe u rješavanje svih sigurnosnih i humanitarnih pitanja u područjima zahvaćenima sukobom; poziva na djelotvorniju ulogu EU-a u tom procesu; osuđuje tzv. proces „uvođenja granica” duž administrativne granice s Abhazijom i Činvalijem/Južnom Osetijom pri čemu je došlo do širenja okupiranih područja na štetu Gruzije s pogubnim humanitarnim posljedicama za lokalno stanovništvo te kojim se narušava proces izgradnje povjerenja;

41.

podržava pozitivne korake koje je vlada Gruzije poduzela radi poboljšanja odnosa s Rusijom; poziva Rusiju da se kao važan akter u regiji konstruktivno uključi u pronalazak mirnog rješenja za sukob, posebno u okviru pregovora u Ženevi čiji je mandat nadgledati primjenu sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. između Rusije i Gruzije; smatra da obje strane moraju u potpunosti poštovati odredbe sporazuma o prekidu vatre, posebno odredbu prema kojoj se Rusija obvezala da će povući sve svoje vojne snage te odredbu da Rusija EUMM-u jamči neograničen pristup odcijepljenim teritorijima Abhaziji i Činvaliju/Južnoj Osetiji; naglašava potrebu za sigurnim i dostojanstvenim povratkom izbjeglica i interno raseljenih osoba u njihova mjesta stalnog boravišta;

42.

naglašava važnost povećanja međuljudskih kontakata na svim razinama u područjima sukoba kako bi se stvorili nužni uvjeti za trajni dijalog i daljnje jačanje povjerenja s ciljem poboljšanja mirovnog procesa i ostvarivanja pomirenja među stranama;

43.

ponavlja svoje uvjerenje da proces pridruživanja nije prijetnja ruskim političkim i gospodarskim interesima i žali zbog toga što ga rusko vodstvo takvim smatra; naglašava da svaka zemlja ima pravo na vlastite političke odluke, ali i to da se dijalogom EU-a s njegovim istočnim partnerima nastoji proširiti blagostanje i povećati politička i socijalna stabilnost, od čega će sve zemlje u regiji imati koristi;

44.

ističe da bi se stupanjem na snagu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije i vjerojatnim uključivanjem Armenije u Carinsku uniju, te zbog činjenice da je Azerbajdžan i dalje izvan glavnih gospodarskih blokova, pa i WTO-a, mogli poremetiti tradicionalni gospodarski odnosi u regiji; potpuno podržava postupnu diferencijaciju u sklopu okvira Istočnog partnerstva, u mjeri u kojoj se ona podudara s različitim razinama ambicija i mogućnosti partnera, no svejedno smatra da je za djelotvoran doprinos EU-a stabilnosti i gospodarskom razvoju južnog Kavkaza ključan regionalni pristup; stoga poziva Komisiju da pomogne zemljama u regiji u rješavanju mogućih problema koji mogu nastati iz sličnih situacija te da pomogne Gruziji da iznova uloži napore u promicanje novih oblika suradnje u južnom Kavkazu;

45.

skreće pozornost na ključni položaj Gruzije u razvoju južnog koridora i prolazak naftovoda i plinovoda koji bi mogli biti od strateške važnosti za europsku energijsku sigurnost; poziva, u tom pogledu, da se pri izgradnji energetske infrastrukture u potpunosti poštuju ekološke norme; naglašava, nadalje, važnost diversifikacije izvora energije, posebno kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, te usklađivanja s politikama i ciljevima EU-a u vezi s klimatskim promjenama;

46.

poziva Komisiju da pomno nadzire gruzijske vlasti te da im pomaže u provedbi programa ulaganja za izgradnju, sanaciju i obnovu hidroelektrana potičući ih da se u potpunosti pridržavaju normi i propisa EU-a, posebno kada je riječ o izradi procjene utjecaja na okoliš za glavne elektrane;

47.

naglašava važnost svoje suradnje s parlamentom Gruzije kao načina nadgledanja provedbe Sporazuma i Plana; smatra da je stupanje na snagu Sporazuma i stvaranje novog institucionalnog okvira za suradnju, kojim je obuhvaćeno i Vijeće za pridruživanje, razlog da se slično unapređenje provede i na razini parlamenta; stoga smatra da je potrebno stvoriti poseban parlamentarni odbora za pridruživanje između EU-a i Gruzije s obzirom na to da je narav odnosa s Armenijom i Azerbajđanom drugačija;

48.

poziva Gruziju da u suradnji s posebnim predstavnikom EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji te EUMM-om svojim građanima pruži opširne informacije o Sporazumu o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njezinih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, uključujući i teritorije Abhazije i Južne Osetije;

49.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i vladi i parlamentu Gruzije.