This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52014DC0415
Recommendation for a COUNCIL RECOMMENDATION on Latvia’s 2014 national reform programme and delivering a Council opinion on Latvia’s 2014 stability programme
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Latvije za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Latvije za 2014.
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Latvije za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Latvije za 2014.
/* COM/2014/0415 final */
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Latvije za 2014. i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Latvije za 2014. /* COM/2014/0415 final - 2014/ () */
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Latvije za
2014.
i dostavljanju mišljenja Vijeća o programu stabilizacije Latvije za 2014. VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148.
stavak 4., uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ)
br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i
nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1],
a posebno njezin članak 5. stavak 2., uzimajući u obzir preporuku Europske
komisije[2], uzimajući u obzir rezolucije Europskog
parlamenta[3], uzimajući u obzir zaključke
Europskog vijeća, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
zapošljavanje, uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog
i financijskog odbora, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
socijalnu zaštitu, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za
ekonomsku politiku, budući da: (1)
Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010.
prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa
2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom
će se usredotočiti na glavna područja u kojima je potrebno
djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal održivog rasta i
konkurentnosti. (2)
Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju
prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske
politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010.
donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica,
koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su
da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i
politikama zapošljavanja. (3)
Predsjednici država i vlada donijeli su 29. lipnja
2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za
djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja
koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama.
Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a
posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa
2020. i provedbi preporuka po državama članicama. (4)
Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku o
nacionalnom programu reformi Latvije za 2013. i dostavilo mišljenje o
latvijskom ažuriranom programu konvergencije za razdoblje 2012. – 2016. (5)
Komisija je 13. studenoga 2014. donijela Godišnji
pregled rasta[4],
čime je označen početak Europskog semestra koordinacije
ekonomske politike za 2013. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br.
1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja[5], u kojemu Latviju ne
smatra državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno
preispitivanje. (6)
Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013.
prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i
mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom
fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom
uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i
konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica
krize te modernizacijom javne uprave. (7)
Latvija je 29. travnja 2014. podnijela svoj
nacionalni program reformi za 2014., a 30. travnja 2014. i program
stabilizacije za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su
programa istodobno ocijenjena. (8)
Cilj proračunske strategije iz programa
stabilizacije za 2014. postupno je smanjiti ukupni deficit i održati strukturni
saldo, što je u skladu sa srednjoročnim ciljem kada se u obzir uzme
dopušteno privremeno odstupanje od srednjoročnog cilja uzrokovano
sustavnom reformom mirovinskog sustava. Srednjoročni cilj u okviru
programa promijenjen je s -0,5 % na -1,0 % i novi srednjoročni
cilj odgovara ciljevima Pakta o stabilnosti i rastu. Predviđeno kretanje
ukupnog deficita u okviru latvijskog programa podrazumijeva postupno smanjenje
(ponovno) izračunanog strukturnog salda, iako i dalje u okvirima koje
dopušta provedba reforme mirovinskog sustava. Uzimajući u obzir dopušteno
odstupanje od srednjoročnog cilja, planirani strukturni deficit u skladu
je sa zahtjevima Pakta do 2016. Međutim predviđeni porast ponovno
izračunanog strukturnog salda u 2017. uzrokovat će odstupanje od
potrebnog kretanja prilagodbe prema ostvarivanju srednjoročnog cilja.
Općenito gledajući proračunska strategija iznesena u programu
uglavnom je u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Državni dug
trebao bi se zadržati znatno ispod 60 % BDP-a tijekom cijelog programskog
razdoblja uz pad na 31 % BDP-a do 2017. Makroekonomski scenarij na kojem
se temelje proračunska predviđanja u okviru programa, koji nije službeno
odobrilo neovisno tijelo, uvjerljiv je. Očekuje se da će gospodarski
rast tijekom programskog razdoblja ostati približno 4 % godišnje, a
predviđeni rast cijena je umjeren. Proračunskim scenarijem u okviru
programa predviđa se nagli pad udjela prihoda i rashoda države u BDP-u,
što odražava određene mjere za smanjenje prihoda u odnosu na ciljano
ograničenje rashoda. Povećani zahtjevi za sredstva u nekoliko
područja politika predstavljaju rizik za predviđena smanjenja rashoda
u okviru programa. U skladu s proljetnom prognozom Komisije 2014. fiskalna
politika u 2014. u skladu je sa zahtjevima Pakta, ali postoji rizik od
odstupanja u 2015. Na temelju ocjene programa i prognoze Komisije te u skladu s
Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da odstupanje
strukturnog deficita od srednjoročnog cilja u 2014. odražava učinak
sustavne reforme mirovinskog sustava, a nakon 2015. postoji rizik od odstupanja
od potrebnog kretanja prilagodbe. (9)
Latvija je poduzela korake za smanjenje poreznog
opterećenja za osobe s niskim dohotkom i obitelji s uzdržavanim
članovima te za jačanje oporezivanja povezanog s imovinom i okolišem,
ali visina i priroda tih poreza ne utječu dovoljno na ponašanje
gospodarskih subjekata pa i dalje postoje određene subvencije štetne za
okoliš. Iako su nadležna tijela postigla određeni napredak u poboljšanju
poštovanja poreznih obveza i smanjenju udjela neprijavljene gospodarske
aktivnosti, osobito poboljšanjem ocjene rizika i strožim sankcijama za
prijevarno postupanje, i dalje su prisutni izazovi u području borbe protiv
poreznih prijevara i utaje poreza. Iako čini znatan udio ukupnog
oporezivanja, prihod od poreza na potrošnju ima osobito velik potencijal za
daljnje povećanje uz uvjet da se poboljša poštovanje poreznih obveza. (10)
Usprkos prvobitnom ambicioznom planu reforme višeg
obrazovanja Latvija nije ostvarila napredak u osnivanju međunarodno
priznatog sustava akreditacija, planovi za uvođenje novog financijskog
modela su neizvjesni, konsolidacija ustanova za više obrazovanje je oslabljena,
a ograničenja upotrebe stranih jezika i dalje postoje. Stanje je takvo
usprkos činjenici da postoji velik prostor za reformu sustava višeg
obrazovanja, koji je prevelik za stanovništvo koje se smanjuje, nudi previše
različitih studijskih programa i nije pretjerano privlačan stranim
studentima i nastavnom osoblju. Rezultati prve neovisne ocjene upućuju na
to da se samo 10 % istraživačkih instituta obuhvaćenih ocjenom
može smatrati međunarodnim istraživačkim centrima na visokoj razini.
Intenzitet istraživanja i razvoja u 2012. iznosio je samo 0,66 % BDP-a pa
Latvija nije na dobrom putu da postigne svoj cilj u okviru strategije Europa
2020. u skladu s kojim bi 1,5 % BDP-a trebala namijeniti istraživanju i
razvoju. (11)
Latvija je ostvarila napredak u borbi s nezaposlenošću
koja je znatno pala. Međutim nezaposlenost mladih i dalje je relativno
visoka i treba primijeniti mjere kojima će se obuhvatiti neregistrirani
mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se ili se dalje ne osposobljavaju. Iako
je Latvija poduzela mjere za rješavanje problema neusklađenosti vještina i
potreba tržišta rada i kvalitete strukovnog obrazovanja, potrebni su daljnji
napori u tom području, osobito u poboljšanju kvalitete naukovanja i
razvoju sveobuhvatnog profesionalnog usmjeravanja. Područje primjene
aktivnih politika tržišta rada i dalje ostaje ograničeno, a one se
uglavnom temelje na javnim radovima. (12)
Siromaštvo radno sposobnih osoba u Latviji i dalje
je vrlo veliko. Latvija je poduzela određene korake za reformu socijalne
pomoći i provela opsežnu ocjenu sustava socijalne sigurnosti koja
čini dobru osnovu za reformu utemeljenu na dokazima. Znatno je
povećala niz naknada za djecu i podigla neoporezivi prag za porez na
osobni dohodak za uzdržavane osobe. Međutim učinkovitost socijalne
zaštite u pogledu smanjenja siromaštva i dalje je niska, a razvoj
učinkovite mreže socijalne sigurnosti ostaje izazov. Općenito
gledajući visok je udio stanovništva izložen riziku od siromaštva ili
socijalne isključenosti, a to je još izraženije kada su u pitanju djeca.
Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti osobito su izložene
obitelji s djecom, nezaposleni, osobe s invaliditetom i ljudi koji žive u
ruralnim područjima. Potrošnja Latvije za socijalnu zaštitu kao postotak
BDP-a najniža je u EU-u. Pristup sustavu zdravstvene skrbi ometaju troškovi,
uključujući visoka neposredna i uglavnom neformalna plaćanja, pa
zdravstvene potrebe velikog udjela stanovništva nisu zadovoljene. Postoji velik
prostor za poboljšanje učinkovitosti sustava, osiguranje ekonomičnog
financiranja i promicanje aktivnosti za sprječavanje bolesti. (13)
Latvija je ostvarila određeni napredak u
otvaranju tržišta električne energije tržišnom natjecanju, a to će se
početkom 2015. proširiti i na sektor kućanstava. Latvija se u lipnju
2013. pridružila regionalnom skandinavsko-baltičkom tržištu Nord Pool Spot
namijenjenom sklapanju ugovora o električnoj energiji. Potrebno je daljnje
jačanje interkonekcija s energetskim tržištem EU-a jer Latvija
trenutačno ovisi o uvozu, a prekogranična elektroenergetska veza s
Estonijom uglavnom je preopterećena. Stoga je razvoj infrastrukture
ključan, a Latvija je suočena s velikim izazovima u području
rješavanja infrastrukturnih nedostataka. Određeni napredak postignut je i u sektoru prirodnog plina jer je
parlament odobrio izmjene Zakona o energetici kojima se predviđa postupno
otvaranje tržišta plina od travnja 2014., ali je njegovo potpuno otvaranje
odgođeno do 2017. Latvija je predložila uravnoteženu kombinaciju mjera
politike za uštedu energije u glavnim gospodarskim sektorima, a u
sljedećim godinama više od 70 % uštede energije ostvarit će se u
građevinskom sektoru. Međutim potrebno je dodatno poboljšati
učinkovitost u prometu, zgradama i sustavima grijanja. (14)
Latvija je poduzela mnoge mjere za poboljšanje
kapaciteta pravosuđa kako bi se smanjili zaostaci i trajanje postupaka.
Međutim veliki zaostaci u pravosuđu i dalje su prijetnja poslovanju,
a potrebno je provesti i reforme za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete
pravosuđa, uključujući u području stečaja,
posredovanja i arbitraže. Latvija je predstavila ambiciozne reforme javne
uprave, ali njihova provedba je spora i ne obuhvaća lokalne vlasti, a
reforma državnih poduzeća znatno kasni. Potrebne su
izmjene Zakona o tržišnom natjecanju kako bi Vijeće za konkurentnost
dobilo veću institucijsku i financijsku neovisnost za učinkovito
djelovanje protiv postupaka javnih i privatnih tijela kojima se ograničava
tržišno natjecanje. (15)
Komisija je u okviru europskog semestra provela
sveobuhvatnu analizu latvijske ekonomske politike. Ocijenila je program
stabilizacije i nacionalni program reformi. U obzir je uzela njihov značaj
za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Latviji, ali i poštovanje
pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog
upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim
nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog
semestra navedene su u preporukama 1. do 5. u nastavku. (16)
Vijeće je u okviru ovog ocjenjivanja
preispitalo latvijski program stabilizacije, a njegovo je mišljenje[6] navedeno u preporuci 1.
u nastavku. (17)
Komisija je u okviru europskog semestra provela i
analizu ekonomske politike u cijelom europodručju. Na temelju te analize
Vijeće je donijelo preporuke za sve države članice čija je
valuta euro. Latvija bi trebala osigurati potpunu i pravodobnu provedbu i tih
preporuka. OVIME PREPORUČUJE Latviji da u
razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere kojima je cilj: 1. Očuvati
dobar fiskalni položaj u 2014. i ojačati proračunsku strategiju u
2015. te osigurati da odstupanje od srednjoročnog cilja ostane
ograničeno na učinak sustavne reforme mirovinskog sustava. Nastaviti
rad na daljnjem smanjenju poreznog opterećenja za osobe s niskim dohotkom,
u kontekstu pomicanja poreznog opterećenja na poreze povezane s imovinom i
okolišem koji više potiču rast, i poboljšanjem poštovanja poreznih obveza
i naplate poreza. 2. Osnažiti provedbu reforme
sustava višeg obrazovanja, osobito osnivanjem neovisne akreditacijske agencije
i uspostavom financijskog modela kojim se nagrađuje kvaliteta. Osigurati
profesionalno usmjeravanje na svim razinama obrazovanja, poboljšati kvalitetu
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući jačanjem
naukovanja, te postići napredak u području zapošljivosti mladih,
uključujući uvođenjem mjera kojima će se obuhvatiti
neregistrirani mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se ili se dalje ne
osposobljavaju. Poduzeti korake za razvoj integriranijeg i sveobuhvatnijeg
istraživačkog sustava, među ostalim i usmjeravanjem financiranja na
istraživačke institucije konkurentne na međunarodnoj razini. 3. Provesti reformu socijalnu
pomoći i njezino financiranje kako bi se osigurala bolja pokrivenost,
prikladnost naknada, jačanje aktivacije i usmjerene socijalne usluge.
Povećati opseg aktivnih politika tržišta rada. Poboljšati troškovnu
učinkovitost, kvalitetu i pristupačnost sustava zdravstvene skrbi. 4. Ubrzati razvoj
prekograničnih plinskih i elektroenergetskih interkonekcija sa susjednim
državama članicama kako bi se diverzificirali izvori energije i promicalo
tržišno natjecanje boljom integracijom baltičkih energetskih tržišta.
Uložiti napore kako bi se dodatno povećala energetska učinkovitost u
prometu, zgradama i sustavima grijanja. 5. Završiti reforme pravosudnog
sustava, uključujući reforme okvira koji se odnose na stečaj,
posredovanje i arbitražu koje su u tijeku, kako bi se osiguralo pravno
okruženje koje više pogoduje poslovanju i potrošačima. Osnažiti reforme
javne administracije, među ostalim provođenjem reforme upravljanja u
državnim poduzećima i povećanjem institucijske i financijske
neovisnosti Vijeća za tržišno natjecanje. Sastavljeno u Bruxellesu Za
Vijeće Predsjednik [1] SL L 209, 2.8.1997., str. 1. [2] COM(2014) 415 završna verzija. [3] P7_TA(2014)0128 i P7_TA(2014)0129. [4] COM(2013) 800 završna verzija. [5] COM(2013) 790 završna verzija. [6] U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća
(EZ) br. 1466/97.