52014DC0381

1. Uvod

Europskim kratkoročnim statistikama (STS) opisuju se najnovija kretanja u četiri glavna područja europskih gospodarstava: industrija, graditeljstvo, trgovina na malo i usluge (osim financijskih usluga). Kratkoročnim statistikama za svako se područje osigurava niz pokazatelja kao što su proizvodnja, ukupni prihod, vrijednosti outputa (često se zovu i proizvodne cijene), broj zaposlenih osoba, radni sati, bruto plaće i nekoliko drugih. Pravna osnova za kratkoročne statistike je Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98[1], kako je izmijenjena (dalje u tekstu „Uredba o kratkoročnim statistikama”).

Na temelju članka 14. stavka 2. Uredbe:

Do 11. kolovoza 2008. te nakon toga svake tri godine, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o statističkim podacima koji su sakupljeni na temelju navedene Uredbe, posebno o njihovoj važnosti i kvaliteti te reviziji pokazatelja. U izvješću se razmatraju troškovi statističkog sustava i opterećenje poslovanja poduzeća koji proizlaze iz navedene Uredbe u odnosu na njene koristi. U izvješću se navode primjeri najbolje prakse za smanjenje opterećenja poslovanja poduzeća kao i načini za smanjenje opterećenja i troškova.

Ovo izvješće nadovezuje se na izvješća koja su podnesena u lipnju 2008. i lipnju 2011. na temelju prethodno navedenog članka[2].

U odjeljku 2. navodi se namjena kratkoročne statistike i njezino značenje za ključne europske politike i upravljanje europskom monetarnom politikom. Ukazuje se i na glavna kretanja u području kratkoročne statistike nakon posljednjeg izvješća o kvaliteti iz 2011.

U odjeljku 3. detaljnije se opisuju različiti aspekti kvalitete povezani s kratkoročnom statistikom.

U odjeljku 4. prikazuju se troškovi i opterećenje povezani s prikupljanjem i obradom podataka u vezi s kratkoročnom statistikom te nekoliko primjera načina na koje su ih države članice uspjele smanjiti.

U posljednjem odjeljku prikazuju se izgledi budućih kretanja u području kratkoročne statistike.

Pregled kratkoročnih statistika i najvažnija kretanja

Izrada kratkoročnih statistika bila je jedan od važnih čimbenika kojima se omogućila uspostava europodručja i praćenje europske monetarne politike[3]. Od početna 22 glavna europska ekonomska pokazatelja (PEEI)[4] koji su razvijeni u cilju praćenja gospodarskog razvoja Europske unije i njezinih država članica te, posebno, provedbe monetarne politike u europodručju, osam ih je obuhvaćeno kratkoročnom statistikom: industrijska proizvodnja, industrijska vrijednost outputa na domaćem tržištu, industrijske uvozne cijene, proizvodnja u području graditeljstva, promet u trgovini na malo i popravcima, ukupni promet u području usluga (osim usluga u trgovini na malo), (druge) usluge, vrijednosti outputa u području usluga i građevinske dozvole.

Europska središnja banka i nacionalne središnje banke neki su od najvažnijih korisnika kratkoročnih statistika. Drugi važni korisnici su Europska komisija, nacionalne vlade, istraživački instituti, poduzeća i poslovne organizacije. Izvješća za javnost na temu kratkoročnih statističkih podataka obično privlače veliku pažnju medija. Kratkoročnim statistikama osiguravaju se i važni ulazni podaci za druga statistička područja, kao što su nacionalni računi.

Kratkoročna statistika jedna je od najvažnijih vrsta statistike koje izrađuje Statistički ured Europske unije (Eurostat). Najčešće se upotrebljava za analizu ekonomskih trendova, predviđanje i modeliranje, ali je potrebna i za pripremanje političkih odluka, u istraživačke svrhe, za provjeru i potvrđivanje podataka iz drugih izvora te kao osnova za donošenje poslovnih odluka (npr. prilikom istraživanja tržišta). Poduzeća mogu upotrijebiti rezultate dobivene uporabom kratkoročne statistike u razne druge svrhe (npr. uporaba indeksa vrijednosti outputa u indeksiranim ugovorima).

Više se stvari promijenilo od donošenja posljednjeg izvješća o kvaliteti na temu kratkoročnih statistika u lipnju 2011. U skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 461/2012 od 31. svibnja 2012.[5] obustavljeno je prikupljanje podataka o novim narudžbama industrije te je posljednje izvješće za javnost na tu temu objavljeno 22. veljače 2012., s podacima iz prosinca 2011. Izvorno je zamišljeno da se takvim podacima osigura vodeći pokazatelj te rano ukaže na kretanje industrijske proizvodnje. Međutim, pokazalo se da je njihova prognostička sposobnost prilično ograničena na europskoj razini te je Odbor za europski statistički sustav odlučio da bi na europskoj razini trebalo ukinuti obvezu prikupljanja podataka o varijablama novih narudžbi industrije.

U ožujku 2012. u europske kratkoročne statistike uvedena je nova metoda za sezonsko usklađivanje. Svrha sezonskog usklađivanja je omogućiti izravnu usporedbu podataka iz različitih mjeseci ili tromjesečja uklanjanjem sezonskih učinaka, poput pada industrijske proizvodnje tijekom ljetnih praznika ili povećanja ukupnog prihoda u trgovini na malo prije Božića. Eurostat se od referentne 2012. godine počeo koristiti neizravnom metodom za sezonsko usklađivanje u kojoj se serije podataka prvo sezonski usklađuju te potom upotrebljavaju kao ponderirani prosjeci pri izračunu ukupnih vrijednosti za EU. U prošlosti se Eurostat koristio izravnim pristupom kad je riječ o kratkoročnoj statistici, tj. neusklađeni nacionalni podaci agregirani su na europsku razinu, koju se potom sezonski usklađivalo. Novom se metodom jamči podudarnost ukupnih vrijednosti za EU i nacionalnih vrijednosti te je u skladu sa smjernicama europskog statističkog sustava o sezonskom usklađivanju.

Od listopada 2012. smjernice europskog statističkog sustava o revizijskoj politici obuhvaćaju kratkoročnu statistiku. Ukupne vrijednosti za EU za osam kratkoročnih PEEI-ja te za područje trgovine na malo sada se izračunavaju i objavljuju samo jednom mjesečno. Datumi se unaprijed najavljuju u kalendaru objave kratkoročnih statističkih podataka[6]. Nacionalni podaci i dalje se ažuriraju čim nove informacije postanu dostupne.

Početkom 2013. baza kratkoročnih indeksa promijenjena je s 2005. na 2010. Za to je bilo potrebno ažurirati pondere korištene za izračun ukupnih vrijednosti za EU kako bi se odrazila gospodarska struktura iz 2010. (ponovno određivanje baze) te provesti aritmetičku promjenu referentne godine (prosjek 100 uzima se za 2010. umjesto za 2005.).

Od 2013. dostupni su tromjesečni podaci o radnim satima, bruto plaćama i nadnicama u području trgovine na malo i popravaka te za druge usluge. Pravna osnova za to bila je Uredba Komisije (EZ) br. 329/2009[7].

Područje primjene i kvaliteta kratkoročnih statističkih pokazatelja

Područje primjene i usklađenost s Uredbom o kratkoročnim statistikama

Eurostat svakih šest mjeseci provodi praćenje usklađenosti država članica s Uredbom o kratkoročnim statistikama u pogledu pouzdanosti, pravodobnosti, dosljednosti i usporedivosti, iz kojeg je vidljiv visoki stupanj usklađenosti te stalno poboljšanje. Na temelju raznih aspekata kvalitete koji su navedeni u Europskom kodeksu statističke prakse[8], za svaku se zemlju izračunava sveobuhvatni rezultat usklađenosti u koji su uključeni svi pokazatelji. 1. listopada 2013. prosječni rezultat u EU-28 iznosio je 9,6 (od 10), isto kao i 1. travnja 2013. Većina država članica sada je potpuno usklađena ili gotovo potpuno usklađena s Uredbom.

Preciznost, pouzdanost, dosljednost i usporedivost

Uredbom o kratkoročnim statistikama i povezanim aktima određen je niz zajedničkih definicija u području kratkoročnih statistika koje se primjenjuju u svim državama članicama. Eurostat i nacionalni uredi za statistiku surađuju kako bi se osigurao visok stupanj preciznosti, pouzdanosti i dosljednosti kratkoročnih statističkih pokazatelja. Metodološki okvir koji je uspostavljen Uredbom stalno se poboljšava putem savjetovanja tehničkih stručnjaka i posebnih tematskih radnih skupina.

Trebalo bi napomenuti da se u državama članicama ne moraju primjenjivati iste metodologije. U skladu s načelom supsidijarnosti te kako bi se uzele u obzir nacionalne razlike, npr. u pogledu veličine, strukture gospodarstva i dostupnosti administrativnih podataka, Uredbom o kratkoročnim statistikama dopušta se državama članicama da donesu odluku o najučinkovitijim i najdjelotvornijim načinima prikupljanja i obrade podataka.

Eurostat surađuje i s drugim međunarodnim organizacijama, posebno s OECD-om, kako bi se povećao stupanj usporedivosti podataka i metoda izvan granica Europske unije.

Pravodobnost i točnost

Dostupnost podataka u početnoj fazi od ključne je važnosti kad je riječ o kratkoročnoj statistici. Stoga se Uredbom o kratkoročnim statistikama propisuju relativno kratki rokovi za dostavu nacionalnih podataka Eurostatu[9]. U tablici 1. prikazani su trenutačni rokovi za prijenos podataka Eurostatu (treći stupac) te ciljani rokovi koje je Gospodarski i financijski odbor (EFC) utvrdio u svojem najnovijem izvješću o zahtjevima za davanje podataka u europskoj monetarnoj uniji. U posljednjem stupcu prikazani su važeći rokovi za objavljivanje (npr. putem izvješća za javnost).

Općenito se pravodobnost kratkoročnih statističkih podataka može smatrati vrlo dobrom. Ako dođe do kašnjenja, razlog je najčešće to što je dostava predviđena na dan vikenda ili državni praznik.

Korisnike se putem kalendara objave izvješća za javnost, koji se nalazi na web-mjestu Eurostata, obavještava znatno ranije o datumu objave izvješćâ za javnost[10]. Prijašnjih godina ispoštovani su svi rokovi koji su najavljeni u kalendaru.

Tablica 1.: Pravodobnost – broj dana od kraja referentnog razdoblja do roka za dostavu, Uredba o kratkoročnim statistikama, ciljni rokovi Gospodarskog i financijskog odbora te stvarna objava ukupnih vrijednosti za EU (stanje u svibnju 2013.)

Pokazatelj || Periodičnost || Rokovi iz Uredbe o kratkoročnim statistikama a) || Ciljni rokovi Gospodarskog i financijskog odbora za 2013. b) || Objavljivanje ukupnih vrijednosti za EU c)

Industrijska proizvodnja || Mjesečno || 40 || 40 || 44

Vrijednost industrijskog outputa na domaćem tržištu || Mjesečno || 35 || 35 || 33

Industrijske uvozne cijene || Mjesečno || 45 || 45 || 37

Proizvodnja u sektoru graditeljstva || Mjesečno || 45 || 45 || 47

Građevinske dozvole || Tromjesečno || 90 || 90 || 89

Ukupni prihod u trgovini na malo i popravcima || Mjesečno || 30 || 30 || 36

Ukupni prihod u (drugim) uslužnim djelatnostima || Tromjesečno || 60 || 60 || 65

Vrijednosti outputa u području usluga || Tromjesečno || 90 || 90 || 91

a)   Rokovi za prijenos podataka Eurostatu u okviru Uredbe o kratkoročnim statistikama; za manje zemlje često se primjenjuju duži rokovi.

b)   Ciljni rokovi utvrđeni u Izvješću o stanju u pogledu zahtjeva za davanje podataka u europskoj monetarnoj uniji iz 2013. Gospodarskog i financijskog odbora.

c)   Broj dana od kraja referentnog razdoblja do dana objave (npr. izvješće za javnost, objava podataka). Neka su kašnjenja uzrokovana praznicima u svibnju (referentni mjesec).

Revizije kratkoročnih statističkih pokazatelja

Prvi rezultati kratkoročnih pokazatelja dijelom se temelje na preliminarnim, procijenjenim i nepotpunim podacima. Kvaliteta rezultata istraživanja često poraste nakon prve objave podataka, zbog toga što se dodaju zakašnjeli podaci. Podaci se revidiraju zbog cijelog niza drugih razloga koji uključuju sezonsko usklađivanje, usporedbu s referentnim vrijednostima (eng. benchmarking), nove i/ili poboljšane izvore podataka te ispravke pogrešaka ili metodološke izmjene, ali revizije su obično prilično ograničenog opsega, posebno na ukupnoj razini EU-a i razini europodručja.

Kako bi se procijenila kvaliteta prvih rezultata četiri kratkoročna statistička pokazatelja, koji se mjesečno objavljuju putem izvješća za javnost, analizirane su promjene stopa mjesečnog rasta u vremenu između prve i druge objave za razdoblje 2011. – 2013.

Tablica 2.: Opseg revizije za četiri glavna kratkoročna statistička pokazatelja, 2011. – 2013. a)

1 || 2 || 3 || 4 || 5

|| Prosječna revizija b) || Prosječna apsolutna revizija c) || Prosječna apsolutna stopa rasta || Relativna prosječna revizija d)

Industrijska proizvodnja || 0,1 || 0,2 || 0,7 || 0,2

Vrijednost industrijskog outputa na domaćem tržištu || 0,0 || 0,0 || 0,4 || 0,1

Proizvodnja u sektoru graditeljstva || 0,0 || 0,7 || 1,5 || 0,4

Promet u trgovini na malo || 0,0 || 0,2 || 0,6 || 0,4

a)   Sezonski usklađene stope rasta pokazatelja za europodručje.

b)   Razlike među stopama rasta iz prve i druge objave, prosjek 2011. – 2013.

c)   Apsolutne razlike među stopama rasta iz prve i druge objave, prosjek 2011. – 2013.

d)   Omjer apsolutne revizije (treći stupac) i apsolutne stope rasta iz druge objave (četvrti stupac), prosjek 2011. – 2013. Razlike nastale zbog pogrešaka zaokruživanja.

U tablici 2. prikazan je, za jedan mjesec unatrag, prosječni opseg revizija stopa rasta u vremenu između prve i druge objave, podložno objavi izvješća za javnost, za ukupne vrijednosti četiri pokazatelja za europodručje (drugi stupac). Navedeni raspon blizu je nuli, što znači da se revizije stopa rasta na više i revizije stopa rasta na niže gotovo u potpunosti poništavaju, tj. nema sustavne pristranosti koja bi vodila precjenjivanju ili potcjenjivanju rezultata.

Kad je riječ o apsolutnim vrijednostima (treći stupac), prosječne revizije variraju od gotovo nule za industrijske vrijednosti outputa do 0,7 postotnih bodova za proizvodnju u području graditeljstva. Razlike u indikatorima objašnjavaju se uglavnom metodološkim faktorima. Iako se industrijske vrijednosti outputa često uopće ne revidiraju, pokazatelji proizvodnje mogu se revidirati nekoliko godina nakon prve objave.

Prosječne stope rasta (u smislu apsolutnih vrijednosti iz druge objave) prikazane su u četvrtom stupcu. U posljednjem stupcu prikazan je odnos između rezultata revizije stope rasta i same stope rasta (u vrijeme druge objave). Time se olakšava preciznija procjena učinka revizije jer, primjerice, nije isto primjenjuje li se revizija u iznosu od 0,2 postotna boda na relativno višu ili na relativno nižu stopu rasta.

Dostupnost, jasnoća i raspoloživost metapodataka

Svi rezultati dobiveni uporabom kratkoročne statistike dostupni su bez ograničenja na web-mjestu Eurostata. Poseban odjeljak posvećen kratkoročnoj statistici dostupan je pod nazivom „Industrija, trgovina i usluge” (eng. „Industry, trade and services”) ili pomoću funkcije pretraživanja[11].

Eurostat godišnje objavi 48 izvješća za javnost u području kratkoročne statistike, tj. mjesečne objave u pogledu četiri glavna pokazatelja (industrijska proizvodnja, industrijska vrijednost outputa, proizvodnja u području graditeljstva i opseg trgovine na malo). Prijašnjih godina sva su izvješća za javnost objavljena prema rasporedu. Povrh toga, od posljednjeg izvješća o kvaliteti na temu kratkoročne statistike iz 2011. objavljeno je sedam izdanja Statistike u kratkim crtama (eng. Statistics in focus) u kojima se, osim osiguravanja kvantitativnih podataka, rješavaju odabrana metodološka pitanja te analiziraju postojeći ekonomski trendovi.

Na raspolaganje se stavljaju i sveobuhvatna, ciljana i detaljna objašnjenja metodoloških pitanja (metapodaci), dijelom u Statistici u kratkim crtama (vidi prethodno u tekstu) te, također, na web-mjestu Eurostata. Sažeta objašnjenja statističkih koncepata objavljuju se u Objašnjenjima statističkih podataka (eng. Statistics Explained), rječniku na internetu u obliku wikija. U bazi podataka „izvori kratkoročnih statističkih podataka” nalaze se detaljne informacije o statističkim postupcima, pravnim pitanjima, pravilima o povjerljivosti, kvaliteti podataka i nacionalnim metodama prikupljanja podataka. Za više ključnih pokazatelja dostupna su i dodatna detaljna metodološka objašnjenja (glavni europski ekonomski pokazatelji u kratkim crtama)[12].

Troškovi statističkog sustava i opterećenje poduzeća

Nije moguće savršeno izmjeriti troškove (prikupljanja, obrade i distribucije podataka za statističke sustave) i opterećenje (poduzeća koja osiguravaju podatke) koji se odnose na kratkoročnu statistiku. Uzorci su na drukčiji način uređeni u državama članicama, što otežava usporedbu. Nadalje, nije moguće u potpunosti odvojiti izradu kratkoročne statistike od drugih grana statistike te često nema jasne metode za pripisivanje troškova i opterećenja pojedinim vrstama statistike (npr. podatke za kratkoročnu statistiku koji su dobiveni istraživanjem upotrijebit će se i za izradu nacionalnih računa). Konačno, metode koje se upotrebljavaju za prikupljanje podataka o troškovima i opterećenju (npr. putem odvojenog istraživanja, u kombinaciji s postojećim istraživanjima ili uporabom stručnih procjena) razlikuju se među državama članicama.

Provizorni izračun opterećenja prosječnog poduzeća (koji uglavnom proizlazi iz odgovora na upitnike) za osam predmetnih glavnih europskih ekonomskih pokazatelja prikazan je u tablici 3. Kako bi se olakšala usporedba, opterećenje se izračunava u minutama mjesečno, čak i kad je riječ o tromjesečnim pokazateljima.

Kako je prikazano u tablici 3., među zemljama postoje znatne razlike jer opterećenje varira od gotovo nepostojećeg do dva sata mjesečno za popunjavanje upitnika. Nulto opterećenje najčešće ukazuje na to da podaci nisu prikupljeni upitnikom za kratkoročnu statistiku nego su preuzeti iz drugih izvora (često administrativnih izvora povezanih s PDV-om) ili izrađeni drugim metodama (npr. kombinacijom drugih vrsta statistike).

Tablica 3.: Prosječne, najviše i najniže nacionalne vrijednosti opterećenja poduzeća (u minutama mjesečno) koja su odgovorila na upitnik u 2012. (EU-27)

|| Opterećenje u 2012. (u minutama mjesečno)

|| Prosječno, neponderirano || Maksimalno || Minimalno

Industrijska proizvodnja || 20 || 76 || 0

Vrijednosti industrijskog outputa || 19 || 120 || 1

Industrijske uvozne cijene || 16 || 65 || 3

Proizvodnja u sektoru graditeljstva || 21 || 115 || 0

Građevinske dozvole || 7 || 40 || 0

Promet u trgovini na malo || 8 || 15 || 0

Ukupni prihod u (drugim) uslužnim djelatnostima || 5 || 13 || 0

Vrijednosti outputa u području usluga || 12 || 47 || 2

Tablica 4.: Kretanja statističkog opterećenja poduzeća i troškova nacionalnih statističkih instituta (2009. – 2012.)

|| Broj država članica

|| u kojima se opterećenje povećalo || u kojima se opterećenje smanjilo || u kojima se opterećenje nije promijenilo || u kojima nije moguća usporedba

Industrijska proizvodnja || 6 || 10 || 3 || 8

Vrijednosti industrijskog outputa || 8 || 11 || 4 || 4

Industrijske uvozne cijene || 4 || 4 || 2 || 17

Proizvodnja u sektoru graditeljstva || 3 || 13 || 6 || 5

Građevinske dozvole || 3 || 5 || 10 || 9

Promet u trgovini na malo || 3 || 6 || 3 || 15

Ukupni prihod u (drugim) uslužnim djelatnostima || 5 || 13 || 4 || 5

Vrijednosti outputa u području usluga || 5 || 14 || 3 || 5

|| Broj država članica

|| u kojima su se povećali troškovi || u kojima su se smanjili troškovi || u kojima se troškovi nisu promijenili || u kojima nije moguća usporedba

Industrijska proizvodnja || 5 || 13 || 3 || 6

Vrijednosti industrijskog outputa || 8 || 12 || 4 || 3

Industrijske uvozne cijene || 8 || 4 || 3 || 12

Proizvodnja u sektoru graditeljstva || 8 || 11 || 4 || 4

Građevinske dozvole || 7 || 10 || 4 || 6

Promet u trgovini na malo || 4 || 7 || 4 || 12

Ukupni prihod u (drugim) uslužnim djelatnostima || 6 || 13 || 3 || 5

Vrijednosti outputa u području usluga || 13 || 8 || 2 || 4

Za više država članica dostupne su procjene opterećenja za 2009. i 2012. U tablici 4. prikazan je broj zemalja u kojima se povećalo, smanjilo ili ostalo nepromijenjeno prosječno mjesečno opterećenje ispitanih poduzeća (u posljednjem stupcu prikazan je broj zemalja za koje nisu dostupni podaci iz 2009. i/ili 2012.). U donjem dijelu tablice prikazane su odgovarajuće informacije povezane s troškovima statističkih instituta koji nastaju pri izračunu raznih pokazatelja. Općenito, prosječna smanjenja opterećenja i troškova više nego kompenziraju sva povećanja. Trebalo bi napomenuti i da je prijavljeni opseg smanjenja opterećenja i troškova u mnogim slučajevima veći od povećanja opterećenja i troškova. Zbog toga se može pretpostaviti da je u EU-u kao cjelini došlo do poboljšanja situacije u vezi s opterećenjem i troškovima.

Opće smanjenje statističkog opterećenja poduzeća moguće je objasniti manjim veličinama uzoraka u većini država članica, za većinu kratkoročnih statističkih pokazatelja. Nadalje, statističke se podatke danas češće prikuplja elektroničkim istraživanjem i internetom što također, u usporedbi s tradicionalnim metodama prikupljanja podataka, poput upitnika poslanih poštom, uključuje niže troškove i opterećenja. Povrh toga, čini se da se statistički uredi više oslanjanju na administrativne podatke, tj. već dostupne podatke poreznih uprava, zavodâ za zapošljavanje, tijela u području socijalnog osiguranja i nadležnih tijela za graditeljstvo.

Iako se uporabom postojećih administrativnih izvora u statističke svrhe smanjuje opterećenje poduzeća, to može dovesti do povećanja troškova statističkih ureda jer će možda biti potrebno uskladiti podatke. Administrativni podaci često se ne uklapaju u statističke koncepte kratkoročne statistike te je zbog toga potrebno provesti usklađivanja koja mogu utjecati na kvalitetu podataka. Nadalje, i uporaba administrativnih podataka zahtijeva neprestanu koordinaciju, posebno u zemljama u kojima je upravljanje decentralizirano.

Konačno, uporaba administrativnih podataka u svojstvu ulaznih faktora kratkoročne statistike predstavlja izazov, posebno kad je riječ o mjesečnim pokazateljima jer su tu zahtjevi u pogledu pravodobnosti strogi, a rokovi kratki. Administrativne podatke često se prikuplja rjeđe nego što je to potrebno za kratkoročne statistike i/ili prekasno postanu dostupni. Projektom u okviru Programa za modernizaciju europskih statistika o poduzećima i trgovini (MEETS)[13] osigurala se financijska potpora za analizu i poboljšanje uporabe administrativnih podataka u statističke svrhe, uključujući računovodstvene evidencije trgovačkih društava, te državama članicama olakšalo prelazak sa statističkih istraživanja na uporabu administrativnih podataka, osiguravajući u isto vrijeme visoku kvalitetu podataka. Projekt je završen sredinom 2013.[14]

Budući razvoj u području kratkoročne statistike

Od 2000. do 2012. udio industrije i graditeljstva u cjelokupnoj gospodarskoj aktivnosti smanjio se s 27,3 % na 24,7 %. Tijekom istog razdoblja udio usluga na tržištu (osim usluga u području bankarstva i osiguranja) povećao se s 43,2 % na 45,5 %[15]. Sektor usluga važan je za gospodarstvo, i to sve više i više, ali to se u trenutačnim kratkoročnim statistikama ne odražava na odgovarajući način. Pokazatelji povezani s uslugama imaju općenito manji obuhvat, manje su detaljni i objavljuje ih se rjeđe nego podatke povezane s industrijom i graditeljstvom (vidi prilog).

Okvirnom uredbom o integriranju poslovnih statistika (FRIBS) namjerava se bolje uskladiti i povezati navedena statistička područja, u cilju povećanja dosljednosti među poslovnim statistikama koje su u uporabi u Europi te optimizacije omjera koristi i troškova kao i razine opterećenja koje nastaje pri izradi poslovnih statistika. U ovom je kontekstu predviđen i detaljan pregled kratkoročnih statistika.

Eurostat je 2011. pokrenuo intenzivno savjetovanje sa svim ključnim korisnicima i nacionalnim izrađivačima kratkoročnih statistika kako bi se pronašao način za poboljšanje kratkoročnih statističkih pokazatelja koji se odnose na uslužne djelatnosti. Bez obzira na neke dvojbe kad je riječ o mogućem povećanju troškova i opterećenja, savjetovanje je pokazalo da postoji široka suglasnost u pogledu potrebe za poboljšanje u navedenom području. Uzimajući u obzir zapažanja korisnika i izrađivača statistika, namjera je Komisije predložiti promjenu postojeće Uredbe kako bi se osigurala aktualnost kratkoročnih statistika u svjetlu rastuće ekonomske važnosti uslužnih djelatnosti u europskim gospodarstvima, vodeći računa o dvojbama kad je riječ o mogućem povećanju troškova i opterećenja povezanih s njihovom izradom.

[1]               SL L 162, 5.6.1998., str. 1.

[2]               COM(2008) 340 završna verzija, 9.6.2008. i COM(2011) 329 završna verzija, 8.6.2011. Postoji i izvješće o kvaliteti iz 2003.: COM(2003) 36 završna verzija, 29.1.2003.

[3]               Statistički zahtjevi Europske središnje banke u području opće ekonomske statistike, Europska središnja banka, kolovoz 2000.

[4]               Izvorni popis PEEI-ja utvrđen je 2000. (Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o statističkim podacima u europodručju, 27.11.2002., COM(2002) 661 završna verzija).

[5]               SL L 142, 1.6.2012., str. 26.

[6]               Kalendar objave kratkoročnih statističkih podataka može se preuzeti na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/short_term_business_statistics/introduction.

[7]               SL L 103, 23.4.2009., str. 3.

[8]               Europski kodeks statističke prakse dostupan je na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/quality/code_of_practice.

[9]               Izvorni rokovi iz Uredbe (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama dalje su skraćeni Uredbom (EZ) br. 1158/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. (SL L 191, 22.7.2005., str. 1.).

[10]             http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/release_calendars/news_releases. Potrebno je napomenuti da je kalendarom obuhvaćeno mnogo europskih pokazatelja, od kojih nisu svi povezani s kratkoročnom statistikom.

[11]             http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/short_term_business_statistics/introduction.

[12]             Izvori kratkoročnih statističkih podataka te izvješća o glavnim europskim ekonomskim pokazateljima u kratkim crtama dostupni su na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/short_term_business_statistics/methodology.

[13]             Odluka br. 1297/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o Programu za modernizaciju europskih statistika o poduzećima i trgovini (MEETS), SL L 340, 19.12.2008., str. 76.

[14]             Ostvareni rezultati dostupni su na http://www.cros-portal.eu/content/admindata-sga-3.

[15]             Bruto dodana vrijednost u bazičnim cijenama, Eurostat, nacionalni računi, oznaka podatka: [nama_nace10_k].

Prilog: kratkoročni statistički pokazatelji (glavni europski ekonomski pokazatelji označeni su masnim slovima), T – tromjesečni pokazatelj, M – mjesečni pokazatelj

Industrija           || Graditeljstvo || Trgovina na malo i popravak || Druge usluge

Industrijska proizvodnja (M) || Proizvodnja u sektoru graditeljstva (M/T) Visokogradnja Niskogradnja || – || –

Ukupni industrijski prihod (M) Ukupni industrijski prihod na domaćem tržištu Ukupni industrijski prihod na stranim tržištima (u europodručju i izvan njega) || – || Ukupni prihod u trgovini na malo i popravcima (M) || Ukupni prihod u (drugim) uslužnim djelatnostima

– || Građevinske dozvole (T) Broj stanova Kvadratni metri korisnog podnog prostora || – || –

Broj zaposlenih osoba (T) || Broj zaposlenih osoba (T) || Broj zaposlenih osoba (T) || Broj zaposlenih osoba (T)

Radni sati (T) || Radni sati (T) || Radni sati (T) || Radni sati (T)

Bruto plaće i nadnice (T) || Bruto plaće i nadnice (T) || Bruto plaće i nadnice (T) || Bruto plaće i nadnice (T)

Vrijednosti industrijskog outputa Vrijednosti outputa na domaćem tržištu Vrijednosti outputa na stranim tržištima (u europodručju i izvan njega) || Vrijednosti outputa u sektoru graditeljstva / troškovi građenja (T) || Promet u trgovini na malo (M) || Vrijednosti outputa (drugih) usluga (T)

Industrijske uvozne cijene (M) (u europodručju i izvan njega) || – || – || –