52014DC0243

Sadržaj

1............ UVOD.. 3

1.1......... Uredba o strukturnim poslovnim statistikama. 3

1.2......... Sadržaj glavnih skupova podataka. 3

1.3......... Dostupnost SPS-ova. 4

1.4......... Publikacije u 2012. i 2013. 5

2............ UČINKOVITOST OVE UREDBE I RELEVANTNOST SKUPOVA PODATAKA.. 5

2.1......... Raspoloživost i potpunost podataka. 5

2.2......... Pravila o povjerljivosti i njihova provedba. 7

2.3......... Korisnost SPS-ova. 8

3............ TOČNOST STATISTIKE.. 8

4............ USKLAĐENOST I USPOREDIVOST. 9

4.1......... Usklađenost 9

4.2......... Usporedivost 10

5............ ROKOVI ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA.. 10

6............ DOSTUPNOST I JASNOĆA.. 10

7............ USKLAĐENOST S UREDBOM O SPS-u. 11

8............ OPTEREĆENJE PODUZEĆA I MJERE ZA NJEGOVO SMANJIVANJE.. 12

8.1......... Kontekst 12

8.2......... Mjere koje su poduzete za smanjenje opterećenja poduzeća. 12

9............ DALJNJI RAZVOJ. 13

1. UVOD 1.1. Uredba o strukturnim poslovnim statistikama

U skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 295/2008[1] o strukturnim poslovnim statistikama (dalje u tekstu „Uredba o SPS-u”), „Komisija do 29. travnja 2011. i svake tri godine nakon toga, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o statistici izrađenoj u skladu s ovom Uredbom, a posebno o njezinoj kvaliteti i opterećenju nametnutom poduzetnicima”.

To izvješće nadovezuje se na izvješće iz svibnja 2011.[2] podneseno u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 58/97 (ranija uredba, sada zamijenjena Uredbom o SPS-u navedenom gore u tekstu).

U ovom izvješću daje se pregled napretka u provedbi Uredbe o SPS-u na temelju konačnih podataka za 2010., referentnu godinu, u pogledu strukturnih poslovnih statistika o:

· uslugama;                

· industriji;

· trgovini;

· građevinarstvu;

· poslovnim uslugama i

· poslovnoj demografiji.

U izvješću se pružaju informacije o mjerama koje Komisija poduzima kako bi osigurala da europske strukturne poslovne statistike visoke kvalitete budu dostupne, te o provedbi Uredbe o SPS-u u državama članicama. Pružaju se i informacije o opterećenju koje se pripremom i slanjem statističkih podataka nameće poduzećima te o mjerama koje Eurostat i države članice poduzimaju kako bi se to opterećenje smanjilo.

1.2. Sadržaj glavnih skupova podataka

Strukturnim poslovnim statistikama (SPS) daje se sveobuhvatan uvid u strukturu, razvoj i karakteristike europskog poslovanja kao cjeline te različitih sektora. Te su statistike ujedno i značajan doprinos za nekoliko drugih područja, primjerice nacionalne račune, kratkoročne statistike i poslovne registre.

Općenito, podaci obuhvaćaju sve sektore osim poljoprivrede i osobnih usluga. Prikupljaju se podaci o sljedećim varijablama:

· izlazne varijable (npr. promet i dodana vrijednost);

· ulazne varijable u odnosu na input rada (npr. zaposlenost i broj odrađenih sati), input roba i usluga (npr. ukupna nabava) i input kapitala (npr. ulaganja u materijalna dobra);

· varijable o poslovnoj demografiji (npr. zaposlenici aktivnih poduzeća, broj novoosnovanih poduzeća i broj zatvorenih poduzeća).

Osim toga, iz spomenutog se može izvesti nekoliko drugih važnih pokazatelja i to u obliku omjera određenih monetarnih varijabli ili vrijednosti po stanovniku.

Sve države članice šalju nekoliko skupova podataka, kako je predviđeno Uredbom Komisije (EZ) br. 251/2009[3]. Glavni su skupovi podataka:

· godišnja statistika poduzeća (sve značajke objavljuju se pojedinačno za svaku zemlju prema klasifikaciji NACE Rev.2[4] na četveroznamenkastoj razini (razredi));

· godišnja statistika poduzeća po razredima veličine (sve značajke objavljuju se pojedinačno za svaku zemlju prema klasifikaciji NACE Rev.2 na troznamenkastoj razini (skupine), pri čemu se razred veličine određuje prema broju zaposlenika);

· godišnja regionalna statistika (četiri značajke objavljuju se po regiji NUTS 2 prema klasifikaciji NACE Rev.2 na dvoznamenkastoj razini (odjeljci); i

· godišnja demografska statistika na temelju pravnog oblika ili razreda veličine zaposlenika (obilježja se objavljuju  pojedinačno za svaku zemlju prema klasifikaciji NACE Rev.2 na četveroznamenkastoj razini (razredi)).

Većinu podataka prikupljaju nacionalni zavodi za statistiku (NZS-ovi) pomoću statističkih istraživanja, poslovnih registara ili iz različitih administrativnih izvora. Države članice primjenjuju različite statističke metode, ovisno o izvoru podataka, npr. metodu ekstrapolacije, procjene temeljene na modelu ili različite oblike imputacije, kako bi se osigurala kvaliteta proizvedenih SPS-a.

Nad svim podacima primljenima od država članica provodi se provjera kvalitete prije nego što budu objavljeni na web-mjestu Eurostata.

1.3. Dostupnost SPS-ova

Svi podaci koje su države članice dostavile za 2010., referentnu godinu, zajedno s agregiranim rezultatima za EU dostupni su od studenoga 2012. na web-mjestu Eurostata. Dio web-mjesta koji se odnosi na SPS lako je pronaći pod naslovom „Industrija, trgovina i usluge”[5] ili pomoću funkcije pretraživanja[6].

1.4. Publikacije u 2012. i 2013.

Osim što su dostupni na web-mjestu Eurostata, rezultati su objavljeni i u nekoliko članaka objavljenih u preuređenom odjeljku za europsko poslovanje na internetskim stranicama Objašnjenja statističkih podataka (Statistics Explained)[7]. Stranice Objašnjena statističkih podataka temelje se tehnologiji web 2.0 tipa wiki i glavna im je svrha objasniti europsku statistiku predstavljanjem podataka i isticanjem onoga što je zanimljivo ili neočekivano, uzimajući u obzir sve popratne informacije.

SPS-ovi su korišteni i u mnogim drugim publikacijama. Godine 2012. i 2013. najviše se doprinijelo Eurostatovom godišnjaku, Eurostatovoj džepnoj knjižici i regionalnom godišnjaku.

2. UČINKOVITOST OVE UREDBE I RELEVANTNOST SKUPOVA PODATAKA 2.1. Raspoloživost i potpunost podataka

Tablice 1., 2. i 3. pokazuju kako su, općenito, podaci koje šalju države članice relativno potpuni za sve module SPS-a. Zemlje se prema svojem udjelu u ukupnoj dodanoj vrijednosti EU-a u poslovnim djelatnostima smatraju „velikima”, „srednjima” ili „malima”.

Izostanak nekih podataka objašnjen je činjenicom da je došlo do problema u izračunu nekih pokazatelja; neki podaci nisu bili dostupni za 2010., referentnu godinu; nepostojanje izvora za regionalne podatke i podatke o „jedinici prema vrsti djelatnosti” (JVD); podaci su bili dostupni tek nakon roka za dostavu podataka ili nisu dostavljeni podaci gdje je vrijednost nula.

Zemlje su se obvezale dostaviti potpune skupove podataka za sljedeću isporuku (referentna godina 2011.)

Raspoloživost SPS-ova na web-mjestu Eurostata bila je ograničena jer su neki podaci, posebno za male zemlje, povjerljivi.

Tablica 1.:        Raspoloživost i povjerljivost konačnih podataka za 2010. iz područja usluga, industrije, trgovine i građevinarstva, NACE Rev.2.

Zemlje[8] || Ukupan broj poslanih ćelija kao postotak zahtjeva prema Uredbi o SPS-u || Povjerljive ćelije kao postotak ukupnog broja poslanih ćelija

Velike zemlje || 94 || 10

Srednje zemlje || 92 || 15

Male zemlje[9] || 98 || 24

SVE || 95 || 18

U podacima iz 2010. za 27 država članica EU-a i Norvešku vidljiv je porast raspoloživosti podataka za 5 % u odnosu na prošlo izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Naročito su male zemlje poslale više podataka o četiri sektora navedena u Tablici 1.

Isto tako, raspoloživost podataka bila je vrlo dobra (95 %) za statistike o poslovnim uslugama (Tablica 2.) i poslovnoj demografiji (Tablica 3.) Važan doprinos toj visokoj stopi raspoloživosti dale su i male zemlje.

Činjenica da su neke države članice odlučile da vrijednosti nekih pokazatelja neće označiti kao povjerljive, iako su to mogle učiniti,  pridonijela je visokoj stopi raspoloživosti podataka.

Tablica 2.:        Raspoloživost i povjerljivost konačnih podataka za 2010. o poslovnim uslugama, NACE Rev.2

Države || Ukupan broj poslanih ćelija kao postotak zahtjeva prema Uredbi o SPS-u || Povjerljive ćelije kao postotak ukupnog broja poslanih ćelija

Velike zemlje || 100 || 0

Srednje zemlje || 97 || 10

Male zemlje || 90 || 15

SVE || 95 || 11

Tablica 3.:        Raspoloživost i povjerljivost konačnih podataka za 2010. o poslovnoj demografiji, NACE Rev.2

Zemlje || Ukupan broj poslanih ćelija kao postotak zahtjeva Uredbe o SPS-u || Povjerljive ćelije kao postotak ukupnog broja poslanih ćelija

Velike zemlje || 99 || 10

Srednje zemlje || 91 || 12

Male zemlje || 98 || 13

SVE || 95 || 12

2.2. Pravila o povjerljivosti i njihova provedba

Iz tablica u stavku 2.1. vidljivo je u kojoj su mjeri pravila povjerljivosti umanjila raspoloživost podataka.

Sve države članice primjenjuju slična pravila o povjerljivosti, uglavnom radi izbjegavanja objavljivanja podataka o jednom ili više određenih poduzeća. U nekoliko država članica taj je pristup nadopunjen „pravilom dominacije”, prema kojem se podaci nisu objavljivali ako je jedan ispitanik obuhvaćao više od određenog postotka vrijednosti. Korišteni postoci neznatno se razlikuju među državama članicama.

Postotci povjerljivih podataka variraju od 0 % do 24 %, pri čemu su veći postotci zabilježeni u srednjim i malim zemljama zbog gore navedenih razloga.    

Međutim, stope povjerljivosti iz 2010. za statističke podatke iz područja usluga, industrije, trgovine i građevinarstva bile su 4 % niže nego u prethodnom izvješću.

Osim pravila o povjerljivosti koja se primjenjuju na podatke na nacionalnoj razini, i podaci na razini EU-a isključeni su iz statistike za objavu kako bi se zaštitili povjerljivi nacionalni podaci. Pravila kojima se određuju okolnosti u kojima se ukupni iznosi za EU moraju isključiti iz objave navedena su u Povelji o povjerljivosti koju su prihvatile sve države članice.

Zbog toga, 8,3 % agregiranih rezultata EU-a za 2010., referentnu godinu, za statističke podatke iz područja usluga, industrije, trgovine i građevinarstva nije moglo biti objavljeno zbog povjerljivosti.

Oko 14 % agregiranih rezultata EU-a za poslovne usluge i poslovnu demografiju nije raspoloživo zbog povjerljivosti. Broj i postotak ćelija s povjerljivim podacima navedeni su u tablici ispod. 

Tablica 4.:        Povjerljivost glavnih varijabli uključenih u godišnju statistiku poduzeća za koju su agregirani rezultati EU-a objavljeni za sve razine NACE Rev.2

Područje SPS-a || Ukupan broj ćelija s podacima || Boj ćelija s povjerljivim podacima || Povjerljivi podaci (%)

Usluge || 5 569 || 679 || 12,2

Industrija || 8 008 || 457 || 5,7

Trgovina || 2 092 || 170 || 8,1

Građevinarstvo || 732 || 56 || 7,7

Ukupno (usluge industrija, trgovina i građevinarstvo) || 16 401 || 1 362 || 8,3

Poslovne usluge || 151 || 21 || 13,9

Poslovna demografija || 18 532 || 2 700 || 14,6

2.3. Korisnost SPS-ova

Pokazatelj korisnosti SPS-ova broj je preuzimanja s web-mjesta Eurostata. Podaci u tablici u nastavku odnose se na razdoblje od listopada 2012. do kolovoza 2013., tijekom kojeg su bili dostupni podaci za 2010.

Tablica 5.:        Broj preuzimanja

Područje SPS-a || Broj preuzimanja

127 574

Usluge, industrija, trgovina i građevinarstvo || 106 594

Industrija i građevinarstvo || 59 540

Trgovina || 20 302

Usluge || 13 885

Regionalni podaci — svi sektori || 12 867

Poslovne usluge || 5 954

Poslovna demografija || 15 026

3. TOČNOST STATISTIKE

Kako bi se odredio stupanj točnosti SPS-ova, Uredbom Komisije (EU) br. 275/2010[10] zahtijeva se od svih država članica da Eurostatu na godišnjoj osnovi dostavljaju informacije o pokazateljima kvalitete, primjerice koeficijente varijacije. Također moraju podnijeti izvješće o metodologiji koja se koristi za prikupljanje i obradu podataka. Na temelju podataka koje su dostavile sve države članice, Eurostat je za 2010., referentnu godinu, proveo procjenu koja je velikim djelom uključena u ovo izvješće.

Države članice slobodno odlučuju o najučinkovitijim i najdjelotvornijim načinima prikupljanja i obrade podataka, sukladno nacionalnim posebnostima (npr. razredu veličine, gospodarskoj aktivnosti i regiji) i dostupnim administrativnim izvorima.

Kako bi procijenio kvalitetu podataka na razini EU-a, Eurostat je izračunao agregirane koeficijente varijacije EU-a na temelju nacionalnih koeficijenata varijacije za šest obilježja i za sve sektore prema klasifikaciji NACE Rev.2 na jednoznamenkastoj razini (područja)

Tablica 6.:        Agregirani koeficijenti varijacije EU-a (CV-ovi) za statističke podatke iz područja usluga, industrije, trgovine i građevinarstva (%)

2010. || Udio koeficijenata varijacije EU-a (%)

Koeficijenti varijacije EU-a[11] || Broj društava || Promet || Dodana vrijednost || Troškovi osoblja || Bruto investicije || Broj zaposlenih osoba

0,0 – 0,5 || 69 || 62 || 69 || 85 || 0 || 100

0,6 – 1,5 || 23 || 31 || 31 || 8 || 31 || 0

1,6 – 2,5 || 8 || 0 || 0 || 8 || 31 || 0

> 2,5 || 0 || 8 || 0 || 0 || 38 || 0

Iz gornje tablice vidljivo je da su takvi agregirani koeficijenti varijacije EU-a za varijable u većini su slučajeva ispod 1,5, osim u slučaju varijable „bruto investicije”, za koju su koeficijenti uglavnom između 0,6 i 2,5.

Općenito, koeficijenti varijacije manji su za industriju i nešto veći za građevinarstvo, trgovinu i usluge.

4. USKLAĐENOST I USPOREDIVOST

Kao što je gore spomenuto, od država članica traži se da za svaku referentnu godinu dostave izvješće u kojem će biti navedene informacije o metodologiji koja je korištena za prikupljanje i obradu podataka.

4.1. Usklađenost

Usklađenost se odnosi na stupanj do kojeg se u okviru statističke ispravnosti dopušta kombiniranje podataka iz različitih izvora. Eurostat stoga odlučno zagovara određivanje zajedničkih obilježja SPS-ova i ostalih poslovnih istraživanja i utvrđivanje u kojoj su mjeri usklađeni.

SPS-ovi se mogu koristiti uz statističke podatke iz niza drugih izvora, poput poslovnih registara, nacionalnih računa, istraživanja troškova rada, statističkih podataka o radnoj snazi, poslovne demografije i kratkoročne statistike. Analizom povezanosti SPS-ova i ostalih statističkih izvora otkriven je niz razlika u podacima i metodologijama koje su korištene. Za svaki statistički izvor bit će odabrana metodologija koja najbolje odgovara svrsi tog izvora te zbog toga postoje razlike u metodologiji između izvora.

4.2. Usporedivost

Statistički podaci iz područja usluga, industrije, trgovine i građevinarstva usporedivi su tijekom vremena i za različite zemlje samo od referentne godine 2005. nadalje, budući da su prije te godine neke zemlje uvele promjene metodologije i opsega. Provedbom nove klasifikacije djelatnosti (NACE Rev.2) u 2008. sprečava se prenošenje bilo kojih vremenskih serija nakon te godine.

Statistike o poslovnim uslugama i poslovnoj demografiji usporedive su od 2008., kad je istraživanje postalo obvezatno.

5. ROKOVI ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA

Rokovi do kojih države članice moraju dostaviti podatke za referentnu godinu, kako je utvrđeno u Uredbi o SPS-u, jesu sljedeći:

· 10 mjeseci nakon kraja godine za preliminarne statističke podatke iz područja usluga, industrije, trgovine i građevinarstva

· 18 mjeseci nakon kraja godine za konačne podatke za sve sektore.

Za referentnu godinu 2010., 19 je zemalja na vrijeme dostavilo svoje podatke za sva područja SPS-a.

Odstupanja od odredbi Uredbe o SPS-u odobrena su za nekoliko država članica kako bi mogle izvršiti potrebne prilagodbe svojeg nacionalnog statističkog sustava. Potpuna odstupanja odobrena su Estoniji i Francuskoj za statističke podatke o poslovnim uslugama.

6. DOSTUPNOST I JASNOĆA

Svi SPS-ovi dostupni su bez naknade na web-mjestu Eurostata pod naslovom „Industrija, trgovina i usluge”, zajedno s detaljnim objašnjenjima metodoloških pitanja koja mogu biti od važnosti za korisnike[12].

NZS-ovi objavljuju SPS-ove i na nacionalnoj razini, čime se dodatno povećava dostupnost podataka korisnicima.

7. USKLAĐENOST S UREDBOM O SPS-u 

Usklađenost država članica s Uredbom o SPS-u procjenjuje se na temelju potpunosti dostavljenih podataka, broja primljenih verzija prije objave konačnih podataka te poštovanja roka za dostavu podataka.

Iz ukupnog rezultata usklađenosti za 2010. vidljivo je poboljšanje razine usklađenosti zabilježene u prethodnom izvješću. Većina zemalja sada podatke dostavlja redovitije nego što je to ranije bio slučaj, iako neke i dalje prekoračuju rokove, zbog čega je bilo odgođeno objavljivanje agregiranih podataka EU-a.

Svaka je država članica prije objave konačnih podataka dostavila prosječno 1,4 verzije podataka.

U tablici 7. prikazana je ukupna ocjena usklađenosti za svih 27 država članica EU-a i Norvešku u svim područjima koja su podložna Uredbi o SPS-u za referentnu godinu 2010.

Svakoj je zemlji dodijeljena jedna od četiri ocjene za usklađenost:

· VD =          Vrlo dobra usklađenost. Svi potrebni podaci (uz manje iznimke) dostavljeni su na vrijeme (rezultat 90 % ili više).

· D    =          Dobra usklađenost. Nekoliko je dijelova nedostajalo ili je bilo manjeg kašnjenja s dostavom podataka (rezultat između 70 i 89 %).

· DP =          podaci su bili djelomično dostupni, ali nedostajali su veći dijelovi potrebnih informacija ili su prekoračeni rokovi (rezultat između 10 i 69 %).

· N    =          Nedostaje velik dio podataka ili je bilo većeg kašnjenja s dostavom podataka (rezultat manje od 10 %).

Tablica 7.:        Ukupna ocjena usklađenosti

Zemlje || Ukupni rezultat

AT, BE, BG, CZ, DE, EE, ES, FI, FR, HU, LT, LV, NO, PT, RO, SI, SK || VD

CY, DK, IE, IT, LU, NL, PL, SE, UK || D

EL, MT || DP

- || N

Iz gornje tablice vidljivo je da je usklađenost bila „vrlo dobra” ili „dobra” za većinu država članica.

Eurostat je poduzeo dvije vrste mjera s ciljem poboljšanja usklađenosti: izvješćivanje o provedenom praćenju usklađenosti i davanje alata za provjeru podataka državama članicama.

Eurostat sada dvaput godišnje podnosi izvješće o usklađenosti Koordinacijskoj skupini za SPS, a jednom godišnje Upravnoj skupini za poslovnu statistiku. U nekim je slučajevima Glavni direktor Eurostata slao i dopise voditeljima NZS-ova.

Eurostat je istraživao načine za smanjenje broja verzija podataka koje države članice šalju prije objave konačnih podataka te je razvio alat za provjeru podataka koji države članice mogu koristiti za provjeru točnosti i eventualne povjerljivosti prije nego podatke pošalju Eurostatu.

8. OPTEREĆENJE PODUZEĆA I MJERE ZA NJEGOVO SMANJIVANJE 8.1. Kontekst

Kako bi se omogućila prilagodba na promjene gospodarskog okoliša i kako bi se brzo odgovorilo korisnicima kojima su potrebni statistički podaci u novonastalim situacijama, Eurostat neprestano pokušava pronaći različite načine za povećanje fleksibilnosti Europskog statističkog sustava (ESS) u pogledu SPS-a.

No, mjere kojima bi se mogao postići fleksibilan, visokokvalitetan sustav poslovnih statistika moraju biti implicitno ograničene ciljem smanjenja statističkog opterećenja ispitanika, naročito poduzeća, i smanjenim sredstvima koja su na raspolaganju nacionalnim statističkim tijelima.  Budući da radi s tim ograničenjima, Eurostat mora stremiti racionalnom razvoju poslovnih statistika pronalaženjem sinergija, određivanjem prioriteta i usredotočenjem na europske ciljeve.

U skladu s Komunikacijom Vizija (COM(2009) 404), pokrenut je projekt za stvaranje okvirne uredbe za integraciju statistika povezanih s poslovanjem (FRIBS), čime će se pomoću zajedničke infrastrukture i utvrđivanjem dosljednih zahtjeva za podatke pojednostaviti izrada poslovnih statistika.

8.2. Mjere koje su poduzete za smanjenje opterećenja poduzeća

Eurostat stalno surađuje s NZS-ovima kako bi pronašli načine za smanjenje opterećenja poduzeća pojednostavljenjem zahtjeva za podatke, u isto vrijeme osiguravajući da dostupni statistički podaci zadovoljavaju potrebe korisnika.

Nakon nekoliko savjetovanja s glavnim korisnicima SPS-ova, unutar i izvan Komisije, Eurostat je utvrdio niz mogućih načina smanjivanja opterećenja NZS-ova i poduzeća. Te se mjere odnose na zahtjeve prema poduzećima koja se bave financijskim uslugama, detalje koji se traže za višegodišnje skupove podataka i ukidanje skupova podataka temeljenih na JVD-u.

Uz gore navedene promjene, revidira se popis potrebnih obilježja, tijekom čega će biti uzeti u obzir prijedlozi Odbora za europski statistički sustav (ESSC) o područjima koja ne moraju imati status prioriteta. 

Neke mjere koje su poduzele države članice kako bi se smanjilo opterećenje poduzeća bile su povezane s prikupljanjem podataka za SPS-ove. Istraživanja na uzorku često se koriste u većini država članica te su usvojile nove strategije uzorkovanja kako bi se smanjilo opterećenje poduzeća i troškovi NZS-ova.

Uz to, neke su zemlje izuzele mala poduzeća iz svojih istraživanja i umjesto toga koristile izvore administrativnih podataka u kombinaciji s procjenama.

U mnogim državama članicama postoji snažna i sve veća sklonost korištenju izvora administrativnih podataka umjesto provedbe istraživanja. Postoji, međutim, nekoliko prepreka za korištenje samo administrativnih podataka, koji se obično razlikuju od statističkih podataka, primjerice u vezi s definicijama, formatima, šiframa i protokolima prijenosa koji se koriste. NZS-ovi u suradnji s tijelima odgovornima za administrativne podatke pokušavaju ukloniti te prepreke, čime bi se omogućilo češće korištenje administrativnih podataka i pojednostavljenje postupka prikupljanja podataka. 

Neke su zemlje razvile i primijenile internetske sustave za prikupljanje godišnjih fiskalnih i statističkih informacija. Ti sustavi koriste suvremene informacijske tehnologije te mogu poboljšati kvalitetu podataka i smanjiti vrijeme potrebno za njihov unos i obradu.

Opterećenje poduzeća uzeto je u obzir kad god se mijenjaju zahtjevi u pogledu podataka ili postupka izrade podataka. No, izrada visokokvalitetnih SPS-ova koji zadovoljavaju potrebe korisnika na najekonomičniji način i dalje ostaje glavni cilj.

9. DALJNJI RAZVOJ

ESS neprestano radi na utvrđivanju načina za odgovor na nove potrebe za statističkim podacima, nastojeći istovremeno smanjiti opterećenje ispitanika i troškove izrade statistika.

Eurostat je razvio program za modernizaciju europske statistike o poduzećima i trgovini (MEETS)[13], koji je trajao šest godina, od 2008. do 2013. Njegov je glavni ishod prijedlog praktičnih mjera za modernizaciju poslovne statistike, kao što su razvoj ciljnog skupa pokazatelja i revizija prioriteta. Za provođenje tog prijedloga od ESS-a će se u nadolazećim godinama očekivati znatno ulaganje i angažman.

[1]     Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (preinaka), SL L 97, 9.4.2008., str. 13

[2]     COM(2011) 242 završna verzija.

[3]     Uredba Komisije (EZ) br. 251/2009 od 11. ožujka 2009. o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu serija podataka koji se prikupljaju za potrebe strukturne poslovne statistike te potrebnih prilagodbi nakon revizije statističke klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD), SL L 86, 31.3.2009., str. 170.

[4]     Uredba Komisije (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni

Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima, SL L 393, 30.12.2006., str. 1.

[5]     http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/search_database.

[6]     http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home.

[7]     http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Category:Structural_business_statistics.

[8]     Kako bi se opterećenje poduzeća i troškovi nacionalnih statističkih tijela smanjili na najmanju moguću razinu, države članice mogu označiti podatke za upotrebu samo kao doprinos ukupnim europskim vrijednostima (CETO). Eurostat ne objavljuje te podatke i oni nisu označeni kao „CETO” kad ih države članice objavljuju na nacionalnoj razini. Uporaba oznake CETO ovisi o udjelu države članice u ukupnoj dodanoj vrijednosti u poslovnim djelatnostima, kako slijedi:

Velike zemlje: DE, FR, IT, UK;

Srednje zemlje: BE, DK, ES, GR, IE, NL, AT, PL, PT, FI, SE, NO; i

Male zemlje: BG, CZ, EE, CY, LV, LT, LU HU, MT, RO, SI, SK.

[9]     podaci za Maltu su iz 2009.

[10]            Uredba Komisije (EU) br. 275/2010 od 30. ožujka 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu mjerila za ocjenu kvalitete strukturnih poslovnih statistika (SL L 86, 1.4.2010., str. 1).

[11]    Koeficijenti varijacije izračunati su za završne podatke za 2010. za serije 1A, 2A, 3A i 4A (Prilozi I. do IV.), prema klasifikaciji NACE Rev.2 na jednoznamenkastoj razini (područja).

[12]    http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home.

[13]    Odluka br. 1297/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o Programu za modernizaciju europskih statistika o poduzećima i trgovini (MEETS) (SL L 340, 19.12.2008., str. 76.)