12.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 195/1

1.

naglašava ključnu ulogu lokalnih i regionalnih predstavnika u procesu proširenja i podržava napore koje zemlje proširenja (Crna Gora, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo (1), Turska i Island) ulažu u decentralizaciju i regionalizaciju; smatra da je poštovanje načela supsidijarnosti od presudne važnosti;

2.

uzima u obzir i podržava mišljenje Europske komisije o potrebi za razdobljem konsolidacije; međutim, naglašava da to ne smije dovesti do zastoja. Razdoblje od pet godina treba promatrati kao fazu intenzivnih priprema i usvajanja politika potrebnih za zadovoljavanje kriterija za članstvo u EU-u;

3.

naglašava da su realni izgledi za članstvo u EU-u za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje važni kao ključni stabilizirajući faktor te kao bitan poticaj za provedbu nužnih političkih i gospodarskih reformi;

4.

ponovno preporučuje Komisiji da u svojim predstojećim izvješćima o strategiji proširenja iznosi mnogo više pojedinosti o stanju regionalne i lokalne samouprave te ukazuje na potrebu za daljnjom regionalizacijom i decentralizacijom reforme u zemljama proširenja, potičući ih da se u potpunosti prilagode i provedu sveobuhvatni pravni okvir za stvaranje snažnih podnacionalnih razina vlasti; ističe da bi delegirane ovlasti trebale odražavati razinu odgovornosti koje se preuzimaju prilikom uvođenja pravne stečevine Zajednice na lokalnoj i regionalnoj razini;

5.

predlaže čvršću suradnju, uz izbjegavanje dupliciranja posla, s Vijećem Europe, posebice njegovim Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti koji sustavno nadzire poštovanje Europske povelje o lokalnoj samoupravi u svim zemljama članicama Vijeća Europe; zaključke i preporuke proizašle iz izvješća Kongresa o praćenju treba uzimati u obzir pri oblikovanju stajališta EU-a o dotičnim zemljama;

6.

pozdravlja pokretanje novog Instrumenta pretpristupne pomoći koji za razdoblje 2014. – 2020. na raspolaganje stavlja 11,7 milijardi eura za podršku zemljama proširenja u njihovim pripremama za pristupanje, kao i za regionalnu i prekograničnu suradnju;

7.

priznajući jadransko-jonskoj makroregionalnoj strategiji (EUSAIR) ulogu usmjeravanja i koordinacije, izražava nadu da će ona tijekom pristupnih procesa njome obuhvaćenih zemalja kandidatkinja (Crne Gore, Srbije i Albanije) i potencijalnih kandidatkinja (Bosne i Hercegovine) poticati konvergenciju, osobito konvergenciju administrativnih kapaciteta i konvergenciju u područjima utvrđenima u okviru pojedinih stupova. Nadalje, to što svaka od tih zemalja koordinira rad na određenom stupu s jednom državom članicom predstavlja priliku za razmjenu i usvajanje znanja u vezi s planiranjem i korištenjem europskih fondova;

8.

poziva na primjereno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u pretpristupnom procesu;

9.

priznaje da su sve razine javne uprave u većini zemalja proširenja i dalje slabe, ograničenog upravnog kapaciteta, visokog stupnja politizacije i korupcije te nedostatka transparentnosti. Politizacija ostaje ozbiljan problem i na središnjoj i na lokalnoj razini u većini zemalja pristupnica, a treba riješiti i problem sve nejasnije razlike između države i vladajućih stranaka, budući da postoji zabrinutost da to smanjuje povjerenje u javne ustanove.

10.

naglašava nužnost jačanja demokratskih institucija te poštovanja temeljnih prava i vladavine prava, uključujući i poštene izborne postupke i pravilno funkcioniranje parlamenata, regionalnih skupština i općinskih vijeća, te konstruktivan i održiv dijalog u cijelom političkom spektru. Treba više poraditi na poticanju uključivanja civilnog društva;

11.

čvrsto je uvjeren da treba poštovati načela dobrosusjedskih odnosa među državama članicama EU-a, državama kandidatkinjama, kao i potencijalnim kandidatkinjama i drugim državama, a uvjeren je i u ulogu i važnost razvijanja prekogranične i regionalne suradnje među tim državama;

12.

sa žaljenjem prima na znanje odluku islandske vlade da povuče zahtjev za pristupanje Europskoj uniji;

13.

pozdravlja činjenicu da Turska ostaje predana pristupanju EU-u, što je pokazala usvajanjem strategije za EU u rujnu 2014., s ciljem da se iznova osnaži pristupni proces Turske, te da je 2014. bila Godina Europske unije;

14.

pozdravlja činjenicu da su u studenome 2013. otvoreni pregovori o poglavlju 22. o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata te poziva na nastavak napora za dovršenje Nacionalne strategije regionalnog razvoja; s tim u vezi skreće pozornost na zaključke Vijeća za opće poslove iz prosinca 2014. i poziva Tursku da nastavi provoditi nužne reforme koje će se pozitivno odraziti i na lokalnu razinu; poziva Tursku da u potpunosti ispuni obveze iz Dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju te da prizna Republiku Cipar;

15.

zadovoljan je što su lokalni izbori 2014. godine bili uglavnom dobro organizirani i održani u općenito mirnim okolnostima – uključujući i na jugoistoku zemlje. Naglašava, međutim, da je kampanja bila polarizirana i napeta te konstatira da su optužbe za prevaru izazvale prosvjede u više gradova;

16.

ističe da je nakon lokalnih izbora 2014. godine broj gradskih općina povećan, a njihove su granice proširene; podcrtava da će to utjecati na ovlasti na podnacionalnoj razini, posebice u pogledu okoliša;

17.

podupire daljnje mjere za povećanje transparentnosti i potiče nastavak borbe protiv korupcije, posebno na razini lokalnih vlasti;

18.

žali što nema napretka u prebacivanju ovlasti na lokalne vlade i što je fiskalna decentralizacija i dalje vrlo ograničena;

19.

poziva da se nastave ulagati napori kako bi se radna skupina OR-a i Turske podigla na razinu zajedničkog savjetodavnog odbora;

20.

sa žaljenjem ukazuje na to da je 2013. godine udio lokalnih vlasti u državnim prihodima i rashodima bio ispod 10 %;

21.

pozdravlja činjenicu da su institucije koje sudjeluju u provedbi Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) ojačane kroz osposobljavanje i tehničku pomoć te preporučuje da se ulože daljnji napori radi povećanja administrativnih kapaciteta lokalnih vlasti;

22.

ističe da je kriza u Siriji dovela do značajnog povećanja broja sirijskih izbjeglica u Turskoj, čiji se ukupan broj procjenjuje na više od 1,6 milijuna; izražava pohvalu Turskoj zbog neprocjenjive pomoći sirijskim izbjeglicama, zbog čega su njezini lokalni kapaciteti i resursi pod znatnim pritiskom; ističe ključnu ulogu lokalnih vlasti kojima je prijeko potrebna potpora središnjih vlasti, kao i vanjskih humanitarnih organizacija;

23.

ističe da će prema instrumentu IPA II ta zemlja i dalje moći koristiti pretpristupnu pomoć u razdoblju 2014. – 2020., pri čemu okvirna financijska sredstva iznose više od 620 milijuna eura godišnje; naglašava da će u okviru instrumenta IPA II pomoć biti usmjerena na potporu reformama u području vladavine prava, administracije, demokratskog i gospodarskog upravljanja, konkurentnosti i rasta. Ipak, treba poboljšati kapacitete lokalnih vlasti za sufinanciranje projekata koje financira EU;

24.

ističe da su potrebni veći resursi za dovršetak procesa decentralizacije vlasti i za potporu lokalnog razvoja;

25.

ističe da druga faza fiskalne decentralizacije još nije dovršena u svim općinama te naglašava da općinama nužno treba financijska održivost kako bi obavljale dužnosti koje su na njih prebačene;

26.

izražava žaljenje što relevantni zakoni o regionalnom razvoju još nisu u potpunosti provedeni i što tijela odgovorna za regionalni gospodarski razvoj ne raspolažu s dostatnim sredstvima;

27.

nada se da će Turska aktivno podupirati napore UN-a u pronalaženju pravednog, sveobuhvatnog i trajnog rješenja za ciparsko pitanje; traži od Turske da započne s povlačenjem svojih snaga s Cipra te da Ujedinjenim narodima preda zatvorenu zonu Famaguste u skladu s Rezolucijom 550 (1984.) Vijeća sigurnosti UN-a, budući da bi to predstavljalo korak prema jačanju povjerenja te istinsku priliku za ostvarivanje mira i gospodarskog, socijalnog i regionalnog rasta za obje zajednice;

28.

poziva Tursku na održavanje dobrosusjedskih odnosa sa svim susjedima, što je ključan preduvjet za pristupanje, posebice u pogledu povlačenja prijetnje ratom s Grčkom te u pogledu ciparskog pitanja; pozdravlja to što su turske lokalne i regionalne vlasti u OR-ovoj Radnoj skupini za Tursku pokazale otvorenost prema Europskoj uniji; prihvaća zaključke Europskog vijeća od 24. listopada i od 16. prosinca 2014. te snažno podržava Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. studenog 2014. o aktivnostima Turske koje izazivaju napetosti u isključivom gospodarskom pojasu Cipra (P8_TA(2014) 0052);

29.

pozdravlja izmjenu pravnog okvira o političkim strankama i predizbornim kampanjama; ponovno ističe važnost spuštanja izbornog praga od 10 %, što bi omogućilo svim društvenim skupinama u Turskoj da u skladu s kopenhaškim političkim kriterijima sudjeluju u političkom životu te zemlje;

30.

naglašava da je dijalog među vjerskim zajednicama i kulturama na svim razinama od velike važnosti za jačanje civilnog društva i međunarodnih partnerstava; ističe da Ekumenski patrijarhat u tom pogledu ima jako važnu ulogu te poziva Tursku da poduzme sve potrebne korake kako bi podržala njegovu ulogu, uključujući i dopuštanje javnog korištenja njegova crkvenog naziva, njegovo prepoznavanje kao pravne osobe i dopuštanje ponovnog otvaranja teološke škole na otoku Halki;

31.

izražava žaljenje zbog izrazitog porasta korupcije u Turskoj u posljednjih godinu dana; naglašava potrebu za odgovarajućim pravnim okvirom za borbu protiv korupcije; izražava žaljenje zbog nedostatnog poštovanja slobode razmišljanja, izražavanja i medija, savjesti i vjeroispovijesti te okupljanja i udruživanja;

32.

uvažava preporuke Komisije i Europskog parlamenta upućene Vijeću da se otvore pristupni pregovori na temelju Izvješća o napretku bivše jugoslavenske republike Makedonije za 2013., u kojem je zaključeno da ta država ispunjava političke kriterije; s velikom zabrinutošću primjećuje da u posljednje vrijeme i na središnjoj i na lokalnoj razini sve više dolazi do politizacije i nestajanja razlike između države i vladajućih stranaka, zbog čega se gubi povjerenje u javne ustanove na svim razinama;

33.

ističe da ključni ostaju dobrosusjedski odnosi, uključujući pregovore pod okriljem UN-a o pronalaženju međusobno prihvatljivog rješenja za problem imena, te da će u tom smislu lokalne i regionalne vlasti odigrati konstruktivnu ulogu suzdržavajući se od djelovanja i izjava koje potkopavaju dobrosusjedske odnose s državama članicama EU-a;

34.

sa žaljenjem i nevjericom prima na znanje nedavni skandal oko ucjenjivanja i prisluškivanja telefona i izražava nadu da će vlada brzo razjasniti situaciju jer bi se takav događaj mogao negativno odraziti na proces pristupanja bivše jugoslavenske republike Makedonije;

35.

zabrinut je zbog sve većih frustracija među građanima bivše jugoslavenske republike Makedonije i sve manjeg interesa za europske integracije, unatoč značajnom utjecaju pristupanja na domaću političku scenu na svim razinama;

36.

podupire mogućnost da se bivša jugoslavenska republika Makedonija uključi u Inicijativu za jadransko-jonsku makroregiju;

37.

pozdravlja rad Udruge jedinica lokalne samouprave (ZELS) na zastupanju podnacionalne razine vlasti u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji;

38.

želi poduprijeti napore koje Zajednički savjetodavni odbor (ZSO) Odbora regija poduzima na jačanju administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini, posebice na području ekološkog zakonodavstva, obrazovanja, temeljnih prava, prava manjina, kulturnih prava, decentralizacije i borbe protiv korupcije;

39.

pozdravlja aktualnu reformu javne uprave i rad Posebne skupine za reformu javne uprave; namjerava doprinijeti naporima za jačanje administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini kojima je cilj decentralizacija upravljanja, ključan element Ohridskog okvirnog sporazuma;

40.

izražava žaljenje što relevantni zakoni o regionalnom razvoju još nisu u potpunosti provedeni i što tijela odgovorna za razvoj regionalnog gospodarstva ne raspolažu dostatnim sredstvima;

41.

poziva na ulaganje većih napora kako bi se osigurala transparentna podjela kapitalnih potpora lokalnim vlastima;

42.

žali zbog odbijanja opozicije da sudjeluje u redovitim parlamentarnim aktivnostima, što šteti demokratskom institucionalnom ustroju na lokalnoj razini;

43.

zabrinut je što, unatoč napretku na području zakonodavstva, javna uprava ostaje rascjepkana i podložna političkom utjecaju; snažno poziva na jačanje njezine profesionalnosti i neovisnosti na svim razinama te na poštovanje načela transparentnosti, zasluga i ravnopravne zastupljenosti; poziva vladu da usvoji program reforme upravljanja financijama u javnom sektoru;

44.

pozdravlja izmjene zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i izmjenu zakona o lokalnoj samoupravi; ističe da bi kriteriji za osnivanje novih općina trebali uključivati upravnu i financijsku održivost;

45.

pozdravlja usvajanje Akcijskog plana za reformu lokalne samouprave iz 2014. godine; zadovoljan je što je Crna Gora uspostavila sveobuhvatni strateški okvir za reformu javne uprave. Strategija za reformu javne uprave za razdoblje 2011. – 2016. obuhvaća državnu upravu i lokalne vlasti; poziva na njezinu brzu provedbu;

46.

pozdravlja činjenicu da je izborno zakonodavstvo poboljšano te da je konačno usvojen zakon o izboru općinskih vijećnika, ali izražava žaljenje da se pri usvajanju tih akata nije rješavalo pitanje financiranja izbornih kampanja za gradonačelnike i predsjednike općina; naglašava također potrebu provedbe preporuka OESS-ova ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o izbornim pravilima u skladu s europskim standardima i najboljim praksama, poput prava na samostalnu kandidaturu, proporcionalnog javnog financiranja radi promicanja jednakih uvjeta za sve kandidate te financijske revizije političkih stranaka;

47.

ističe da zakon o lokalnoj samoupravi treba uskladiti s novim pravilima o upravljanju javnim službama;

48.

ističe da Crna Gora treba ojačati administrativne kapacitete u okviru IPA-e i te strukture adekvatno pripremiti kako bi se povećala sposobnost iskorištavanja pretpristupnih fondova;

49.

ističe da treba uspostaviti transparentnu, učinkovitu i odgovornu javnu upravu te da bi kriteriji za osnivanje novih općina trebali uključivati financijsku i upravnu održivost;

50.

pozdravlja činjenicu da je Parlament jednoglasno usvojio rezoluciju o putu Crne Gore prema europskim integracijama te da je parlamentarni Odbor za europske integracije održao savjetovanja, rasprave o pregovaračkim stajalištima koje je sastavila vlada te javne rasprave o temama povezanima s EU-om;

51.

pozdravlja činjenicu da je vlada i dalje usmjerena prema članstvu u EU-u kao cilju te da je usvojila više strateških dokumenata u kontekstu procesa integracije u EU;

52.

pozdravlja činjenicu da su predstavnici organizacija civilnog društva (OCD) i dalje uključeni u aktivnosti državne i lokalne uprave, uključujući radne skupine o poglavljima u pregovorima o pristupanju EU-u;

53.

ističe činjenicu da Crna Gora nastavlja aktivno pridonositi regionalnoj stabilnosti;

54.

pozdravlja nastavak vrlo uspješnih sastanaka Zajedničkog savjetodavnog odbora Odbora regija i Crne Gore te se nada da će se međusobno korisna suradnja s crnogorskim podnacionalnim vlastima nastaviti i u godinama koje dolaze;

55.

pozdravlja usvajanje zajedničkog izvješća pod naslovom Povećanje kapaciteta za apsorpciju pretpristupnih fondova EU-a i poboljšanje administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini u Crnoj Gori  (2) u okviru ZSO-a;

56.

izražava zadovoljstvo što se 27. listopada 2014. u Kotoru, u Crnoj Gori, ZSO četvrti put sastao kako bi raspravio Akcijski plan za reformu samouprave za 2014. godinu i uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u poljoprivredni i ruralni razvoj te u usluge od općeg gospodarskog interesa;

57.

izražava zadovoljstvo što vlada marljivo radi na novim zakonima o lokalnoj samoupravi, kao što je naglašeno na zadnjem sastanku ZSO-a 27. listopada 2014. u Kotoru;

58.

žali zbog izrazito polariziranog domaćeg ozračja koje je dovelo do toga da opozicija bojkotira rad parlamenta, što šteti napretku reformi; poziva sve političke stranke, i u vladi i u opoziciji, da svoj fokus zadrže na planu integracije svoje zemlje u EU kroz održivi dijalog i konstruktivnu suradnju na svim razinama;

59.

izražava zadovoljstvo time što su 21. siječnja 2014. formalno počeli pristupni pregovori; pozdravlja spremnost i angažiranost Srbije na prvoj međuvladinoj konferenciji EU-a i Srbije te visoku razinu pripremljenosti i angažmana koju je vlada Srbije pokazala tijekom analitičkog pregleda pravne stečevine EU-a;

60.

preporučuje srbijanskoj vladi da u pristupni proces od samog početka uključi predstavnike lokalnih vlasti i Autonomne Pokrajine Vojvodine;

61.

pozdravlja činjenicu da nova vlada ostaje u potpunosti predana nastavku dijaloga s Prištinom uz posredovanje EU-a te ohrabruje nastavak reformi u pogledu vladavine prava, pravosuđa i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala na svim razinama;

62.

pozdravlja novo Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, koje predstavlja prvi korak prema učinkovitijoj javnoj upravi na lokalnoj razini;

63.

pozdravlja to što je u siječnju 2014. usvojena nova strategija reforme javne uprave, koja obuhvaća organizacijsku politiku središnje i lokalne razine, uključujući decentralizaciju; poziva novo Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave da u određivanje aktivnosti u okviru jednog akcijskog plana uključi sve dionike.

64.

izražava zadovoljstvo što je osnovana posebna Skupina za reformu javne uprave koja bi trebala poslužiti kao forum za politički dijalog između Europske komisije i Srbije, te poziva da se njezine aktivnosti organiziraju na podnacionalnoj razini;

65.

žali što još nisu doneseni zakoni kojima se reguliraju status i plaće zaposlenika lokalnih vlasti te strategija njihove izobrazbe;

66.

ističe da više pažnje treba posvetiti korupciji u lokalnoj upravi te da i dalje zabrinjavaju prijetnje i nasilje usmjereni protiv novinara na lokalnoj razini;

67.

ističe da bi Srbija u okviru instrumenta IPA II trebala i u razdoblju 2014. – 2020. nastaviti dobivati pretpristupnu pomoć u okvirnom iznosu od ukupno 1,5 milijardi eura; nada se da će odgovarajući iznos pretpristupnih fondova biti iskorišten na podnacionalnoj razini;

68.

napominje da je revidirani Statut Vojvodine proglašen u svibnju kao rezultat zajedničkog postupka u državnom parlamentu i pokrajinskoj skupštini, kao odgovor na odluku Ustavnog suda iz prosinca; međutim, izražava žaljenje što je autonomija Autonomne Pokrajine Vojvodine (APV) smanjena u odnosu na prethodno uređenje;

69.

žali što pitanje sudjelovanja Autonomne Pokrajine Vojvodine u financiranju iz nacionalnog proračuna Srbije još nije riješeno u dovoljnoj mjeri;

70.

pozdravlja činjenicu da Autonomna Pokrajina Vojvodina nastavlja pružati visoku razinu zaštite manjinama te da su međuetnički odnosi u principu i dalje dobri;

71.

sa zabrinutošću primjećuje da su upravni i upravljački kapaciteti na lokalnoj razini i dalje slabi, da i dalje postoje velike razlike među općinama te da su Nacionalni savjet za decentralizaciju i međuresorsko Općinsko financijsko povjerenstvo i dalje neaktivni;

72.

pozdravlja osnivanje Zajedničkog savjetodavnog odbora sa Srbijom 2015. godine koji će pratiti proces pridruživanja i surađivati s lokalnim i regionalnim predstavnicima Srbije; raduje se suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima Srbije;

73.

pozdravlja osnivanje Nacionalne konvencije o Europskoj uniji kao platforme za suradnju s civilnim društvom u procesu pristupnih pregovora; poziva na šire savjetovanje uz bolji vremenski raspored;

74.

poziva albanske vlasti da mnogo prije lokalnih izbora 2015. godine ostvare neovisnost upravnih izbornih tijela;

75.

napominje da Albanija, nastavljajući se na napredak postignut na parlamentarnim izborima 2013. godine, treba provesti preporuke misije OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) za promatranje izbora, posebice u pogledu jačanja neovisnosti upravnih izbornih tijela i to znatno prije lokalnih izbora u 2015. godini;

76.

pozdravlja imenovanje novog ministra zaduženog za lokalna pitanja;

77.

izražava zadovoljstvo zbog napretka reforme decentralizacije i zbog početka rada na razjašnjavanju funkcija jedinica lokalne samouprave u okviru novog upravnog uređenja;

78.

poziva da se uloži veći napor kako bi se nastavila upravna reforma i na financijski održiv način ojačali administrativni kapaciteti jedinica lokalnih vlasti; napominje da je dodjela statusa države kandidatkinje Albaniji prilika za više reformi u području javne uprave, neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i zaštite ljudskih prava, uključujući prava manjina;

79.

prihvaća činjenicu da su ukupni rashodi lokalnih vlasti 2013. godine bili procijenjeni na 2,2 % BDP-a, dok su prihodi ostali na 0,8 % BDP-a, a lokalni su porezi i dalje činili glavninu prihoda lokalnih vlasti;

80.

ističe da osnovane jedinice lokalnih vlasti još nisu u potpunosti pokrenule provedbu novog Zakona o javnoj službi;

81.

izražava žaljenje što jaka politizacija i dalje šteti odnosima između središnjih i lokalnih vlasti, ograničava ulogu udruga lokalnih vlasti te utječe na suradnju među tim udrugama;

82.

potiče lokalne vlasti na razvijanje uključivog dijaloga s civilnim društvom i lokalnim zajednicama;

83.

sa žaljenjem primjećuje da je Zakonom o teritorijalnoj i upravnoj reformi usvojenim u srpnju broj jedinica lokalne samouprave drastično smanjen, s 373 na 61, da su ukinute općine i da je zadržano 12 postojećih regija, a da se pritom nije vodilo računa o interesima manjina; naglašava potrebu za očuvanjem lokalnog identiteta i blizine vlasti građanima;

84.

žali što su upravljanje ljudskim resursima i financijski nadzor na lokalnoj razini i dalje slabi;

85.

pozdravlja pisane obveze koje je preuzelo Predsjedništvo BiH, a potpisali politički čelnici i podržala Parlamentarna skupština BiH, o mjerama za ostvarivanje funkcionalnosti i učinkovitosti institucija, za pokretanje reformi na svim razinama upravljanja te za ubrzavanje procesa pomirenja i jačanje upravnog kapaciteta. Naglašava da je sada omogućeno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) te poziva nove čelnike da s EU-om postignu dogovor o planu za opći i uključivi program reformi s ciljem napretka države;

86.

ističe da velik i neučinkovit javni sektor s brojnim preklapanjima nadležnosti na državnoj razini, razini entiteta te općinskoj ili kantonskoj razini (posebno u Federaciji) i dalje predstavlja opasnost za fiskalnu održivost;

87.

ističe da postojeća politička situacija u Bosni i Hercegovini šteti sposobnosti zemlje da jednoglasno izrazi svoj stav o pitanjima EU-a. Važno je uspostaviti mehanizam za koordinaciju o europskim pitanjima među različitim razinama vlasti;

88.

ističe da je entitetsko zakonodavstvo uglavnom u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, ali da je i dalje nedovoljno jasna raspodjela ovlasti između entiteta, kantona i općina, pri čemu na općinskoj razini postoji niska razina financijske autonomije;

89.

izražava žaljenje što Bosna i Hercegovina općenito nije postigla nikakav napredak u poboljšanju funkcionalnosti i učinkovitosti na svim razinama vlasti te što nije postigla jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, što je temeljna prepreka funkcioniranju institucija i države.

90.

sa žaljenjem primjećuje da su reforme na svim državnim razinama uglavnom i dalje spore, ako uopće postoje, te da vlasti u zemlji nisu postigle nikakav napredak prema uspostavi ustroja potrebnog za neizravno upravljanje fondovima EU-a;

91.

odbacuje retoriku podjele kojom se i dalje služe pojedini politički predstavnici na svim državnim razinama i propitivanje sposobnosti Bosne i Hercegovine da funkcionira kao država;

92.

žali što izbori 12. listopada 2014. nisu provedeni u skladu s presudom Sejdić – Finci, što znatno otežava daljnje usklađivanje između EU-a i Bosne i Hercegovine;

93.

pozdravlja aktivno sudjelovanje Brčko distrikta u pretpristupnim pripremama, njegovu snažnu predanost reformama i značajan napredak u njihovoj provedbi, koja je znatno bolja nego u ostalim upravnim jedinicama u državi;

94.

pozdravlja pokretanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova;

95.

izražava zadovoljstvo što Kosovo i Srbija aktivno i konstruktivno sudjeluju u dijalogu uz posredovanje EU-a;

96.

ističe da je Kosovo u jesen 2013. održalo uspješne izbore za gradonačelnike i općinske izbore, a 8. lipnja 2014. prijevremene parlamentarne izbore;

97.

naglašava da su nastavljeni napori na jačanju kapaciteta lokalnih vlasti te da je Ministarstvo lokalne samouprave poboljšalo svoje smjernice namijenjene općinama;

98.

ističe da se nastavlja političko uplitanje u javnu upravu i na središnjoj i na lokalnoj razini te da su nužni daljnji napori za potpunu provedbu relevatnih odredbi o sprečavanju korupcije i promicanju integriteta javnih službi;

99.

naglašava da kosovske vlasti, posebice na lokalnoj razini, moraju pokazati snažniju predanost zaštiti kulturnog i religioznog nasljeđa;

100.

pozdravlja činjenicu da su lokalne vlasti na sjeveru Kosova po prvi put uspostavljene u skladu s kosovskim zakonom;

101.

ističe kako treba nastaviti s naporima lokalnih vlasti za povećanje transparentnosti u odlučivanju i provođenju decentralizacije kao i s naporima za osiguravanje odgovarajuće podrške i resursa za lokalne vlasti;

102.

očekuje hitno objašnjenje nedavnih optužbi za korupciju protiv predstavnika EULEX-a kako bi se izbjeglo potkopavanje povjerenja u institucije EU-a;

103.

zabrinut je zbog toga što nije postignut značajniji napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, što predstavlja značajnu prepreku demokratskom, društvenom i gospodarskom razvoju Kosova;

104.

izražava zadovoljstvo što je postignut određeni napredak, posebice što se gradonačelnici biraju na izborima na cijelom Kosovu te što je povećan broj projekata koje financira EU na sjeveru; naglašava međutim potrebu da se nastavi s osnivanjem udruge srpskih općina, zahvaljujući kojoj bi nestala bilo kakva potreba za drugim paralelnim strukturama; istovremeno, primjećuje da će biti nužni daljnji i ustrajni napori za približavanje albanskih i srpskih etničkih zajednica;

105.

preporučuje da se Kosovo uključi u sve forume regionalne suradnje na zapadnom Balkanu, posebice one u vezi s lokalnim upravljanjem; nadalje preporučuje da se Kosovo i kosovske općine uključe u europska tijela lokalne uprave poput Vijeća europskih općina i regija te Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti; podržava sudjelovanje Kosova u programima EU-a koji bi mogli omogućiti i da kosovska lokalna razina ima koristi od znatnih financijskih doprinosa;

106.

pozdravlja imenovanje općinskih službenika za europske integracije u 35 općina;