20.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 415/37

Izvjestitelj

Dainis Turlais (LV/ALDE), predsjednik Povjerenstva za sigurnost, suzbijanje korupcije i pitanja javnog reda Gradskog vijeća Rige

Referentni dokument

Prijedlog odluke o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje na području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada

COM(2014) 221 final

1.

pozdravlja prijedlog Komisije o stvaranju europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada te uviđa da se protiv ovog problema treba boriti zajedničkim snagama i na usklađen način kako bi se u Europskoj uniji očuvali visoki standardi rada, izbjegle teške socijalne i gospodarske posljedice i riješili problemi povezani s mobilnošću radnika te kako bi se na učinkovitiji način i u većoj mjeri iskoristio ljudski kapital;

2.

podržava prijedlog da se u polje primjene platforme uključi lažno samozapošljavanje. To je ključno, jer lažno samozapošljavanje, čiji je cilj izbjegavanje pravnih ili fiskalnih obaveza, proizvodi štetne učinke slične učincima neprijavljenog rada, posebice u vezi s uvjetima rada, sustavima socijalne sigurnosti i njihovim dugoročnim financiranjem;

3.

uviđa da predložena europska platforma, kojoj je cilj poboljšanje suradnje na području sprečavanja neprijavljenog rada i odvraćanja od istog, predstavlja konkretan doprinos naporima koji se trenutno poduzimaju u cilju pronalaska inovativnih rješenja, i to ne samo kako bi se povećala stopa zaposlenosti i ostvarili ciljevi strategije Europa 2020. već i kako bi se poboljšala kvaliteta zapošljavanja i sigurnost zaposlenja u Europskoj uniji;

4.

napominje da je u nedavnom izvješću Eurofounda (1) istaknuto da „postoji snažna korelacija između sveobuhvatnijeg programa štednje te opsega i razvoja neprijavljene ekonomije”; stoga izražava žaljenje zbog nerazmjera između slabih gospodarskih rezultata ostvarenih mjerama štednje i potencijalnih gospodarskih rezultata koji bi bili omogućeni borbom protiv neprijavljenog rada;

5.

slaže se s Komisijom koja smatra da neprijavljeni rad ima ozbiljne posljedice na proračun zbog smanjenih prihoda od poreza i doprinosa za socijalno osiguranje te time negativno utječe na zapošljavanje, produktivnost i radne uvjete, razvoj vještina te cjeloživotno učenje, a dovodi i do smanjenja mirovinskih prava i ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi; ističe da neprijavljeni rad predstavlja ozbiljnu prijetnju za socioekonomsku koheziju;

6.

ističe da su ovi elementi od posebne važnosti za lokalne i regionalne vlasti jer smanjeni prihodi od poreza negativno utječu na prihodovnu stranu proračuna teritorijalnih zajednica te povećavaju njihove troškove kako bi osigurale ispunjavanje osnovnih potreba građana. U kratkotrajne i dugotrajne posljedice neprijavljenog rada ubrajaju se smanjenje plaća na dotičnom tržištu rada te izravne posljedice za radnike koji obavljaju takve poslove, koje uključuju nepostojeće zdravstveno i socijalno osiguranje te znatno niže mirovine u odnosu na legalno zaposlene radnike. Lokalne i regionalne vlasti pogođene problemom neprijavljenog rada stoga imaju manje mogućnosti da prošire spektar usluga koje nude građanima te da dugotrajno poboljšaju njihovu kvalitetu;

7.

izražava žaljenje zbog toga što se u prijedlogu Komisije ne spominje važnost koju imaju lokalne i regionalne vlasti kao i sam Odbor regija te ponavlja da su lokalna i regionalna razina često najbliže osobama koje traže posao i poslodavcima te da je tržište rada u načelu lokalne prirode (2);

8.

u tom kontekstu poziva Komisiju da prizna da lokalne i regionalne vlasti igraju važnu ulogu u borbi protiv neprijavljenog rada, uzimajući u obzir suradnju koja se već provodi između teritorijalnih tijela i organizacija poslodavaca, organizacija radnika te tijela za zapošljavanje, kao i dobre prakse na tom području koje su se razvile na lokalnoj i regionalnoj razini. Zapravo, djelovanje lokalnih aktera ključno je za uspjeh platforme budući da ta tijela najbolje prate lokalni razvoj i poznaju životne priče građana. Mogli bismo još, po uzoru na planove za mrežu EURES, uključiti partnere iz civilnoga društva u cilju proširenja djelokruga platforme;

9.

smatra da bi platforma, čiji je cilj razmjena informacija i dobrih praksi te definicija zajedničkih načela, mogla donijeti znatnu dodanu vrijednost, s obzirom na aktualnu gospodarsku i financijsku krizu te potrebu za što učinkovitijom upotrebom raspoloživih ljudskih i gospodarskih resursa. Platforma bi mogla pospješiti dosljedno planiranje mjera koje treba usvojiti u cilju borbe protiv neprijavljenog rada, uzimajući, međutim, u obzir široku rasprostranjenost te pojave i imajući istovremeno na umu to da je za njezino iskorjenjivanje potrebno primijeniti specifične ciljane mjere.

10.

izražava oprez zbog toga što Komisija u većoj mjeri ne daje objašnjenja što se tiče kompatibilnosti između činjenice da predlaže obavezno sudjelovanje država članica u platformi i činjenice da pravni temelj prijedloga, tj. članak 153. Ugovora o funkcioniranju Europske unije samo dopušta mjere namijenjene poticanju suradnje između država članica; ukazuje također na činjenicu da se Komisijina analiza kompatibilnosti prijedloga s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti ograničava na opravdavanje izbora pravnog instrumenta (odluka Europskog parlamenta i Vijeća) i navođenje dodane vrijednosti cjelokupnog prijedloga, a ne opravdava obavezu sudjelovanja u platformi. OR stoga izražava rezerve u vezi s usklađenosti obaveznog karaktera prijedloga s načelom supsidijarnosti;

11.

inzistira na potrebi da se što prije provedu dostupne i učinkovite mjere. Trebale bi ih provesti sve države članice kako bi se spriječili neprijavljeni rad i lažno samozapošljavanje;

12.

smatra da bi za uspješno ostvarivanje ciljeva platforme trebalo iskoristiti znanja i iskustva lokalnih i regionalnih vlasti, s obzirom na to da one surađuju sa službama za zapošljavanje, tijelima zaduženima za socijalnu sigurnost, zainteresiranim stranama te formalnim i neformalnim mrežama građana, kao i da posjeduju izravno iskustvo i znanje u vezi s uzrocima postojanja sive ekonomije na lokalnoj i regionalnoj razini;

13.

ističe da se, pri usvajanju strategija na regionalnoj ili europskoj razini u cilju podizanja svijesti o problemu neprijavljenog rada, platforma treba savjetovati s predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti kako navedene strategije ne bi bile u suprotnosti sa strategijama koje su izradile teritorijalne zajednice te kako ne bi predstavljale dodatne financijske i administrativne troškove. Iz tog bi razloga lokalnim i regionalnim vlastima trebalo zajamčiti više slobode u pogledu prirode njihova sudjelovanja u radu platforme;

14.

napominje da je neprijavljeni rad izričito negativna pojava: takav rad sprečava pristup radnika odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi u slučaju nezgode na radu, ako se razboli ili oboli od profesionalne bolesti te ga također lišava socijalne pomoći na koju imaju pravo osobe sa socijalnim osiguranjem, a izlaže ga i opasnosti od siromaštva u kasnijoj životnoj dobi, istovremeno smanjujući dostupno financiranje za proširenje opsega javnih usluga i poboljšanje njihove kvalitete. Nadalje, žene i adolescenti su često ti koji vrše poslove u okviru neprijavljenog rada, što je u potpunosti neprihvatljivo za države članice Europske unije;

15.

posebice skreće pozornost na potrebu promicanja informativnih i obrazovnih kampanja kako bi se podigla svijest o negativnim aspektima neprijavljenog rada te različite skupine građana, osobito mlade, učinkovito informiralo o opsegu ove pojave i njezinu negativnom utjecaju na nacionalna gospodarstva i životni standard građana, uvjete rada, socijalno osiguranje tijekom cijelog života, kao i na mogućnosti kojima raspolažu lokalne i regionalne vlasti da prošire spektar usluga koje nude i poboljšaju njihovu kvalitetu; naglašava da odgovornost leži na pojedincu, kao i na potencijalnom poslodavcu;

16.

naglašava da, ako se uzmu u obzir direktna poveznica koju lokalne i regionalne vlasti imaju sa stanovništvom te suradnja sa poslodavcima koji djeluju na njihovu teritoriju, lokalne i regionalne bi vlasti, uz potporu na nacionalnoj razini, mogle dati značajan doprinos na području otkrivanja neprijavljenog rada i pomoći radnicima, posebice najugroženijim skupinama, da se integriraju na tržište prijavljenog rada;

17.

napominje da se nije dovoljno samo boriti protiv neprijavljenog rada, već da je također potrebno smanjiti privlačnost ovakve vrste aktivnosti te promicati zakonito zapošljavanje pomoću smanjenja fiskalnih i administrativnih opterećenja tamo gdje je to primjereno;

18.

ponovno naglašava da se protiv neprijavljenog rada potrebno boriti u širem kontekstu migracije jer je postojanje mogućnosti takvog načina rada jedan od faktora koji pospješuje nezakonite migracijske tokove i eksploataciju nezakonitih migranata na tržištu rada (3);

19.

izražava zadovoljstvo zbog toga što će socijalni partneri, Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), Međunarodna organizacija rada (ILO) i države EGP-a imati status promatrača u okviru platforme te poziva da se isti status promatrača, u skladu s člankom 1. stavkom 3. Prijedloga, dodijeli Odboru regija, kao predstavniku lokalnih i regionalnih vlasti Europe;

20.

smatra da je potrebno izbjeći upotrebu pristupa „odozgo prema dolje” te rješavati socijalne uzroke neprijavljenog rada na lokalnoj razini i prilagoditi djelovanje različitim socijalnim, gospodarskim i geografskim situacijama;

21.

pozdravlja prijedlog da se za rad platforme koriste učinkoviti instrumenti: baza znanja, uzajamno povjerenje i prikupljanje iskustava, zajednička obuka i razmjena osoblja, ili, također, zajedničke smjernice i načela funkcioniranja. U sadašnjem gospodarskom kontekstu, ovi oblici suradnje od posebne su važnosti te nude mogućnost da se na učinkovitiji način koriste ljudski i financijski resursi;

22.

ističe važnost promicanja projekata, između država članica i unutar njih, za razmjenu podataka između javnih ustanova koje djeluju na područjima zapošljavanja i socijalne pomoći kako bi se omogućilo bolje upoznavanje problema te lakše uočavanje prijevara;

23.

podržava namjeru da se na europskoj razini organiziraju kampanje o neprijavljenom radu. Treba pojačati napore na području informiranja građana o šteti koju neprijavljeni rad i lažno samozapošljavanje uzrokuju na području sigurnosti i zdravlja radnika, sustava socijalnog osiguranja, nacionalnih, regionalnih i lokalnih proračuna te samim time u cijelom društvu. S obzirom na trenutnu razinu euroskepticizma u Europi, bilo bi od iznimne važnosti poboljšati znanja civilnog društva u najširem smislu o prednostima koje nastaju ako se politikama zapošljavanja država članica upravlja na europskoj razini;

24.

poziva države članice da se s lokalnim i regionalnim vlastima ili njihovim predstavničkim tijelima savjetuju tijekom postupka uspostavljanja u svakoj državi članici jedinstvene kontaktne točke i mogućeg zamjenika u svojstvu člana platforme;

25.

potiče države članice i njihove kontaktne točke da jasno odrede odgovarajuće predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti ili njihovih predstavničkih tijela s kojima će započeti strukturirani dijalog i redovno izmjenjivati informacije o neprijavljenom radu kako bi zajamčili da predstavnici nacionalne razine imaju pristup znanjima i iskustvima stečenima na lokalnoj i regionalnoj razini. Ovaj bi način rada također osigurao da informacije o ostvarenom napretku na razini država članica i Europske unije budu dostupne i na lokalnoj i regionalnoj razini;

26.

smatra da instrumenti koje koristi platforma također trebaju biti dostupni lokalnim i regionalnim vlastima kako bi te vlasti pri sprečavanju neprijavljenog rada i odvraćanju od takvog rada mogle biti učinkoviti partneri nacionalnim tijelima;

27.

potiče države članice, Europsku komisiju i Eurostat da prikupe i obrade brojnije i kvalitetnije podatke o neprijavljenom radu, što podrazumijeva i lokalnu i regionalnu razinu, kako bi se poboljšalo shvaćanje ovog problema i pridonijelo njegovu rješavanju;

28.

ističe da je potrebno jamčiti da cilj razvoja alata za ocjenjivanje, indikatora i zajedničkih usporednih analiza nije ocjenjivanje situacije u različitim državama članicama na način da se potiče natjecanje i uspostavljanje ljestvice uspješnosti, nego da, baš naprotiv, ove inicijative predstavljaju sredstva koja omogućavaju otkrivanje neprijavljenog rada, oblikuju preporuke i poboljšavaju znanje o pojavi ovakvog oblika rada u EU-u;

29.

podržava zahtjev koji je Europski parlament uputio Komisiji u svojoj Rezoluciji od 14. siječnja 2014. da istraži mogućnost pokretanja i, po mogućnosti, stavljanja na raspolaganje europske kartice socijalnog osiguranja na kojoj bi bili pohranjeni svi podaci potrebni za kontrolu radnog odnosa nosioca kartice, primjerice u pogledu socijalnog osiguranja i radnog vremena;

30.

ističe koliko je važno da države članice osnaže svoje resurse u sklopu inspekcije rada kako bi postigle cilj da na svakih 10  000 radnika bude jedan inspektor, što je u skladu s preporukama ILO-a, i to posebice putem nacionalnih akcijskih planova za jačanje mehanizama inspekcije rada, koji bi se po potrebi mogli sufinancirati iz europskih strukturnih fondova;

31.

traži od Komisije da predloži direktivu kojom bi se utvrdile minimalne norme inspekcije rada u državama članicama, na temelju konvencije br. 81 ILO-a. Ovom bi se direktivom trebao utvrditi način rada sustava inspekcije rada i prekograničnog osposobljavanja inspektora rada te njihove ovlasti i obaveze.