7.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 174/36

Izvjestitelj

Andrius KUPČINSKAS (LT/EVP), gradonačelnik Kaunasa

Referentni dokument

Prijedlog preporuke Vijeća o Kvalitativnom okviru za pripravništvo

COM(2013) 857 final

1.

pozdravlja preporuku Vijeća Europske unije o Kvalitativnom okviru za pripravništvo, za što se već zalagao u svojim prijašnjim mišljenjima, ali izražava duboko žaljenje zbog toga što je Komisija odlučila predstaviti Okvir u obliku preporuke Vijeća, a ne u obliku direktive;

2.

sa zabrinutošću konstatira – budući da je vrijeme između predstavljanja Prijedloga Komisije (4. prosinca 2013.) i usvajanja Preporuke Vijeća (10. ožujka 2014.) bilo prekratko da bi Odbor regija izdao mišljenje u skladu s uobičajenim postupcima – da ni Komisija pri izradi preporuke za Kvalitativni okvir za pripravništvo niti Vijeće pri prihvaćanju preporuke nisu proveli savjetovanje sa skupštinom regionalnih i lokalnih vlasti EU-a, tj. Odborom regija Europske unije;

3.

izražava žaljenje što je stopa nezaposlenosti mladih u EU-u, a posebice u nekim regijama, još uvijek vrlo visoka te naglašava važnost aktivnih mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih. Ako se želi postići cilj strategije Europa 2020. da se do 2020. godine kod populacije u dobi od 20 od 64 godine dosegne stopa zaposlenosti od 75%, mora se poboljšati obrazovanje mladih tako što će se ono bolje prilagoditi potrebama tržišta rada i moraju se stvoriti povoljniji uvjeti za prelazak na tržište rada;

4.

smatra da je od presudne važnosti na nacionalnoj i europskoj razini učiniti više kako bi se mlade potaklo da teže za zvanjima budućnosti. U tom cilju treba izraditi studije koje će omogućiti prepoznavanje trendova i upravljanje istima u ranoj fazi te predviđati promjene u potražnji sektora i struka za radnom snagom, broj radnika koje treba obučiti za specifične poslove i nova radna mjesta, kao i izglednu potrebu za mjestima za obuku mladih;

5.

budući da je pripravništvo ključan dio Jamstva za mlade, ponovno daje podršku preporuci Vijeća o uspostavi inicijative Jamstvo za mlade (1) od 22. travnja 2013., (2) kojom se želi osigurati „da se svim osobama mlađim od 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja ponudi kvalitetno radno mjesto, nastavak školovanja, naukovanje ili pripravnički staž”. Lokalne i regionalne vlasti trebale bi imati ključnu ulogu u provedbi programa jamstva za mlade;

6.

pozdravlja uvođenje Kvalitativnog okvira za pripravništvo kao korisnu mjeru koja bi trebala osigurati da pripravništvo učinkovito olakša prelazak s obrazovanja na zapošljavanje, a time i poveća mogućnost zapošljavanja mladih ljudi;

7.

smatra da na prijenos znanja s jednog naraštaja na drugi, na model „majstor-šegrt”, treba tijekom pripravništva staviti pozitivan naglasak;

8.

prihvaća inovacije iz Kvalitativnog okvira za pripravništvo, jer će pomoću njega biti osigurana transparentnost pripravništva i usmjerenost na obrazovne ciljeve; istovremeno izražava razočaranje što unutar Kvalitativnog okvira nisu predviđene rasprave o preporukama državama članicama u vezi s važnim pitanjima kao što su socijalna zaštita i isplata naknada pripravnicima; izražava žaljenje što se nadležnosti Kvalitativnog okvira za pripravništvo ne podudaraju s onima Jamstva za mlade nego se odnose samo na pripravništvo na slobodnom tržištu te isključuju ono koje se provodi u okviru studija, formalnog obrazovanja ili stručnog osposobljavanja;

9.

ističe da lokalne i regionalne vlasti igraju značajnu ulogu u utvrđivanju i provedbi mjera za borbu protiv nezaposlenosti, posebice na području obrazovanja i obuke; Države članice trebale bi biti svjesne te uloge i koristiti ponuđene mogućnosti u vezi s tim kako bi se kvalificiranim mladim osobama olakšao prelazak iz obrazovnog sustava na tržište rada, s obzirom na to da upravo lokalne vlasti igraju ulogu pružatelja usluga na području obrazovanja, obuke i zapošljavanja; stoga izražava žaljenje što se u preporuci Vijeća ne spominje uloga lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi Kvalitativnog okvira;

10.

traži od država članica da omoguće aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i lokalnih i regionalnih vlasti, kako bi se osiguralo uspješno uvođenje sustava;

11.

te ih poziva da temeljito ispitaju pod kojim bi se pravnim i drugim uvjetima Kvalitativni okvir za pripravništvo mogao uvesti u nacionalnu praksu i/ili nacionalno zakonodavstvo;

12.

izražava zabrinutost zbog visoke stope nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji zbog koje trenutačno postoji opasnost od siromaštva mladih, o čemu je riječ i u godišnjem izvješću Europske komisije o zapošljavanju i društvenom razvoju za 2012. godinu; (3)

13.

ističe važnost učinkovitih mjera za rješavanje sve većeg problema mladih Europljana koji nisu zaposleni niti se školuju te skreće pozornost na društvene, gospodarske i demografske posljedice i opasnosti nedostatka neovisnosti tih mladih ljudi;

14.

slaže se s Komisijom u pogledu važnosti pripravništva te ističe da kvalitetni programi pripravništva mladima nude mogućnost stjecanja dragocjenog profesionalnog iskustva, znanja i vještina te samim time lakšeg pronalaženja radnog mjesta i brze i trajne integracije na tržištu rada.

15.

dijeli zabrinutost Komisije zbog toga što se pripravništvo ponekad zlouporabljuje kao način za dobivanje jeftine ili čak neplaćene radne snage. Stoga su osnovni izazovi odrediti gornju granicu trajanja pripravništva i poboljšati njegovu kvalitetu kako bi za ulazak na tržište rada ovo iskustvo bilo korisno;

16.

skreće pozornost na to da se najbolji rezultati u zapošljavanju mladih mogu primijetiti u državama i regijama gdje se mladima nudi mogućnost kvalitetnog pripravničkog staža ili naukovanja te gdje su pripravništvo i stručna praksa sastavni dio sustava obrazovanja i zapošljavanja; važno je da obrazovne ustanove surađuju s poduzetničkim sektorom kako b se osigurala uzajamna korist od programa pripravništva;

17.

slaže se s osnovnim pristupom Kvalitativnog okvira za pripravništvo te primjećuje da su za pripravništvo bitni proces učenja koji pomaže pri boljem upoznavanju radnog mjesta, jasni ciljevi učenja i odabir odgovarajućeg mentora;

18.

podržava poziv iznesen u Kvalitativnom okviru za pripravništvo da poslodavci koji nude pripravnički staž potvrdom o obavljenom pripravništvu potvrde znanja, vještine i kompetencije stečene za vrijeme pripravničkog staža; to je neophodno ako se želi postići formalno priznavanje vrijednosti pripravništva kao instrumenta koji mladima pomaže pri ulasku na tržište rada i pronalaženju kvalitetnog radnog mjesta;

19.

izražava žaljenje što se preporuka Vijeća ne odnosi na pripravničke programe koji su dio studija, formalnog obrazovanja ili strukovnog osposobljavanja; stoga poziva Komisiju da izradi zaseban prijedlog za kvalitativni okvir za takva pripravništva;

20.

zalaže se za podršku koja je u sklopu Kvalitativnog okvira za pripravništvo predviđena za financiranje mjera država članica sredstvima EU-a (financiranje programa pripravništva sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF), Europskog fonda za regionalni razvoj i Inicijative za zapošljavanje mladih) te za razmjenu dobrih praksi i mjere nadzora; unatoč tome, poziva na oprez kako se ne bi dogodilo da financiranje iz privatnih izvora bude zamijenjeno financiranjem sredstvima EU-a;

21.

kako bi se osigurala kvaliteta pripravništva, poziva da se uz pojačanu primjenu otvorene metode koordinacije potakne rasprava o razmjeni najboljih praksi u Europi te da se na taj način državama članicama pomogne utvrditi minimalne zahtjeve za pripravništvo koji će se temeljiti na tim praksama;

22.

pozdravlja zahtjeve navedene u Kvalitativnom okviru za pripravništvo da obavijesti o slobodnim radnim mjestima, odnosno oglasi o pripravničkim mjestima budu transparentni, ali ističe da transparentnost, premda važna, nije dovoljna za osiguravanje kvalitete pripravništva;

23.

u vezi s tim izražava žaljenje što se u Kvalitativnom okviru za pripravništvo poslodavcima koji nude pripravnički staž ne preporučuje da pruže odgovarajuće socijalno i zdravstveno osiguranje, nego se samo traži da u obavijesti o pripravničkom mjestu naznače je li predviđena takva vrsta osiguranja;

24.

pozdravlja stajalište iz Kvalitativnog okvira za pripravništvo da bi se pri objavi slobodnih pripravničkih mjesta trebalo naznačiti je li predviđena plaća i/ili naknada za pripravništvo te pozdravlja preporuku Vijeća da se u obavijestima o pripravničkim mjestima navede i ponuđeni iznos plaće ili naknade. Odbor također smatra da je nužno osigurati da obveza informiranja ne postane birokratski teret za subjekte koji nude pripravništvo i da svi propisi na tom području ne ometaju već potiču otvaranje pripravničkih mjesta u svim sektorima tržišta rada;

25.

upućuje na to da se u Kvalitativnom okviru za pripravništvo ne rješava pitanje neplaćenih ili djelomično plaćenih pripravništava. Rezultati nedavno provedene ankete Eurobarometra (4) pokazuju da tri petine pripravnika ne dobiva nikakvu naknadu ili je ona tako niska da u više od polovice slučajeva nije dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova. To dovodi do opasnosti da se pripravništvo ograniči samo na osobe koje ga sebi mogu priuštiti, što će prouzročiti smanjenje broja pripravničkih mjesta i njihove gospodarske korisnosti te samim time povećanje nejednakosti;

26.

Namjera da se kvaliteta pripravništva osigura uvođenjem obveze stvaranja uvjeta za odgovarajuće osiguranje i plaću ili nadoknadu za sve pripravnike mogla bi zbog velikog financijskog opterećenja, kako za lokalne i regionalne vlasti tako i za poduzeća, dovesti do smanjenja broja pripravničkih mjesta. Budući da se zbog mnoštva razlika u Europi možda neće moći osmisliti jedinstven model, prikladan za sve, OR pozdravlja nastojanja da se stvore učinkoviti sustavi za djelomično ili potpuno financiranje pripravništava kombinacijom sredstava iz više izvora;

27.

utvrđuje da u preporuci Vijeća uloga mentora pripravnika nije odgovarajuće definirana i stoga, imajući u vidu da je reguliranje tog pitanja u nadležnosti država članica, poziva države članice i socijalne i gospodarske partnere da razmjenjuju najbolje prakse za reguliranje uloge mentora pripravnika, njihovih zadaća i dužnosti te drugih relevantnih pitanja, kako bi se postupno utvrdilo koje su najbolje europske prakse i kako bi se načelo višerazinskog upravljanja provelo u djelo;

28.

pozdravlja pozitivni utjecaj Kvalitativnog okvira za pripravništvo, koji olakšava još uvijek prerijetka transnacionalna pripravništva i poboljšava pristup informacijama;

29.

s obzirom da članak 153. UFEU-a, kao pravni temelj Kvalitativnog okvira za pripravništvo, predviđa da Europska unija podržava i dopunjuje djelovanje država članica, predlaže da bi u cijelom EU-u trebalo ulagati trud u prikupljanje i razmjenu informacija o propisima za poticanje mobilnosti pripravnika, budući da se mladima olakšava obavljanje pripravništva u drugoj državi ako imaju jednostavan pristup informacijama o tome što kao pripravnici mogu očekivati;

30.

ističe, međutim, da već spomenuta činjenica da često ne postoji naknada za pripravnike ili je ona preniska u kombinaciji s nedostatkom smještajnih kapaciteta može biti prepreka za transnacionalna pripravništva, jer potencijalni pripravnici zbog teške financijske situacije često nisu u mogućnosti obavljati pripravništvo u drugoj državi članici;

31.

naglašava da stvaranje povoljnijih uvjeta za transnacionalna pripravništva može imati brojne pozitivne učinke, kao što su, na primjer, porast mogućnosti zapošljavanja za pripravnike i bolja integracija na tržište rada;

32.

pozdravlja mišljenje izraženo u Kvalitativnom okviru za pripravništvo da bi mreža EURES mogla uključivati i pripravništvo, kao što je zatraženo u zaključcima Vijeća (5) iz lipnja 2012.; također pozdravlja prijedlog da se ta mreža koristi za širenje informacija o programima pripravništva;

33.

slaže se da se EURES koristi za osiguravanje pristupa informacijama o slobodnim pripravničkim mjestima te preporučuje da se EURES također koristi za prikupljanje povratnih informacija, čime bi se pripravnicima omogućilo ocjenjivanje svog iskustva s pripravništvom;

34.

ističe da je broj transnacionalnih pripravništava veoma nizak, unatoč visokoj mobilnosti studenata, npr. u okviru programa Erasmus. (6) Radi se, dakle, o propuštenoj prilici za smanjenje nezaposlenosti mladih putem mobilnosti: pripravništvo u drugoj državi moglo bi biti odlučujuće za mlade koji se žele zaposliti u drugoj državi članici; stoga pozdravlja uvođenje programa Erasmus+, koji bi mogao pridonijeti povećanju broja transnacionalnih pripravništava.

35.

mogućnost stjecanja iskustava u različitim uvjetima mladima nudi neprocjenjivu priliku da povećaju broj potencijalnih poslodavaca u različitim državama članicama. Stoga bi trebalo pronalaziti mogućnosti da se osigura učinkovita potpora za pripravništvo u drugoj državi članici: rješenjima za smanjenje troškova preseljenja u drugu državu i pružanjem odgovarajućih informacija, kako bi se osiguralo da pripravnici ne budu financijski ugroženi, s obzirom na troškove života u državi u kojoj se pripravništvo obavlja i administrativne propise koji se primjenjuju u dotičnoj državi (npr. dozvola boravka i radna dozvala, eventualno prijava itd.);

36.

ističe da bi lokalne i regionalne vlasti morale biti uključene u sveobuhvatan proces izrade i provedbe novih inicijativa i da bi im trebalo dodijeliti sredstva za njihovu provedbu, s obzirom na to da su one u najboljem položaju da procjenjuju različite uvjete i potrebe na lokalnoj razini;

37.

izražava žaljenje što u preporuci Vijeća nije predloženo savjetovanje s lokalnim i regionalnim vlastima i poduzećima pri izradi i usavršavanju obrazovnih programa u cilju uzimanja u obzir potreba tržišta rada i školovanja stručnjaka u traženim područjima;

38.

također ističe da su lokalne i regionalne vlasti često uvelike odgovorne za provedbu mjera u području zapošljavanja te općeg obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, kao i da je teritorijalni aspekt ovih područja politike vrlo važan;

39.

pozdravlja činjenicu da treba promicati „aktivno sudjelovanje službi za zapošljavanje, obrazovnih institucija i poslodavaca koji nude pripravništvo u provedbi Kvalitativnog okvira za pripravništvo” i naglašava važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u sva tri područja;

40.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti moraju biti uključene u uspješnu provedbu Kvalitativnog okvira za pripravništvo u svojstvu poslodavca te izražava žaljenje što u preporuci Komisije nisu izričito spomenute njihove odgovornosti i iskustva; smatra da je važno uspostaviti pravni okvir koji bi javnim ustanovama omogućio da primaju pripravnike te da šire najbolje prakse tijela javnih vlasti;

41.

poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere za prikupljanje i širenje informacija te da potakne države članice da na odgovarajući način upotpune svoje pravne propise kako bi se osiguralo da uvjeti pripravništva budu još više u skladu s očekivanjima svih zainteresiranih strana;

42.

upozorava da lokalne i regionalne vlasti kao bitni poslodavci i subjekti koji nude pripravništvo moraju pružati dobar primjer provedbom pravila za visokokvalitetna pripravništva; stoga poziva lokalne i regionalne vlasti da ponude što više visokokvalitetnih pripravničkih mjesta;

43.

naglašava važnost uključivanja dionika aktivnog civilnog društva, osobito mladih ljudi i organizacija mladih, u provedbenu fazu Kvalitativnog okvira za pripravništvo, između ostalog i putem Europskog saveza za naukovanje, odnosno platforme za partnerstvo koju je Komisija osnovala u srpnju 2013.;

44.

također naglašava važnost privatnog poduzetništva, prije svega MSP-a, u provedbi Okvira;

45.

poziva lokalne i regionalne vlasti da pri izradi programa za poticanje kompetencija studenata tješnje surađuju s lokalnim obrazovnim ustanovama i poslodavcima te uvedu stipendije i ponude plaćena pripravništva za uspješne studente; ukazuje na važnost proširenja najboljih praksi, nastalih u pojedinim državama članicama, diljem EU-a;

46.

pozdravlja preporuke Komisije za poticanje tijesne suradnje s dionicima u cilju osiguranja brze provedbe Okvira i ponovno ističe važnost uloge lokalnih i regionalnih vlasti u ovom području;

47.

poziva države članice da slijede preporuke Komisije i da prilikom provedbe Okvira ispitaju i poboljšaju njegovu učinkovitost za potrebe postizanja ciljeva zacrtanih u nacionalnim politikama za zapošljavanje mladih.