52013PC0707

OBRAZLOŽENJE

Točkom 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. Svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju[1] omogućuje se mobilizacija Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (EGF) kroz instrument fleksibilnosti, unutar najvišeg godišnjeg iznosa od 500 milijuna EUR iznad odgovarajućih naslova financijskog okvira.

Pravila primjenjiva na doprinose iz EGF-a utvrđena su Uredbom (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji[2].

Dana 1. veljače 2013. Finska je podnijela zahtjev EGF/2013/001 F1/Nokia za financijski doprinos od EGF-a slijedom otpuštanja u poduzećima Nokia plc, Nokia Siemens Networks i kod 30 njihovih podugovaratelja u Finskoj.

Nakon podrobnog pregleda ovoga zahtjeva, Komisija je u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 zaključila da su uvjeti za stjecanje financijskog doprinosa na temelju ove Uredbe ispunjeni.

SAŽETAK ZAHTJEVA I ANALIZA

Glavni podaci: ||

Referentni broj EGF-a || EGF/2013/001

Država članica || Finska

Članak 2. || (a)

Primarno poduzeće || Nokia plc

Podugovaratelji, dobavljači i daljnji proizvođači || (31)

Referentno razdoblje || 1.8.2012. - 30.11.2012.

Datum početka pružanja usluga prilagođenih potrebama || 1.8.2012.

Datum podnošenja zahtjeva || 1.2.2013.

Otpuštanja tijekom referentnog razdoblja || 2 863

Otpuštanja prije i poslije referentnog razdoblja || 1 646

Ukupno prihvatljivih otpuštanja || 4 509

Otpušteni radnici za koje se očekuje da će sudjelovati u mjerama || 3 719

Izdaci za usluge prilagođene potrebama (EUR) || 18 830 000

Izdaci za provedbu EGF-a [3] (EUR) || 790 000

Izdaci za provedbu EGF-a (%) || 4,03

Ukupni proračun (EUR) || 19 620 000

Doprinos iz EGF-a (50 %) (EUR) || 9 810 000

1.           Zahtjev je predstavljen Komisiji 1. veljače 2013. i nadopunjen dodatnim podacima do 21. kolovoza 2013.

2.           Zahtjevom se ispunjavaju uvjeti za primjenu EGF-a kako je utvrđeno člankom 2. točkom a) Uredbe (EZ) br. 1927/2006, te je on podnesen u roku od 10 tjedana iz članka 5. te Uredbe.

Veza između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije

3.           U svrhu utvrđivanja veze između otpuštanja i velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije, Finska tvrdi da sadašnji problemi poduzeća Nokia, poduzeća Nokia Siemens Networks, gotovo svih podugovaratelja i pogođenih regija traju od veljače 2011. U to vrijeme Nokia je najavila značajnu promjenu strategije poduzeća i pokrenula široku suradnju s Microsoftom s obzirom na upotrebu Microsoft Windows Phone-a budući da je to primarni operativni sustav za pametni telefon, istovremeno zadržavajući Nokijin vlastiti operativni sustav Symbian kao programsku platformu kod jeftinijih telefona do kraja 2016. Potražnja za Symbian telefonima u međuvremenu je značajno opala, te se stoga poslovi razvoja i održavanja temeljeni na sustavu Symbian obustavljaju.

4.           Namjera je bila održati tvornicu Nokia u gradu Salo operativnom i istovremeno smanjiti broj zaposlenika poduzeća u uredima diljem svijeta za 12 %. To je dovelo do zatvaranja tvornice u Cluju u Rumunjskoj (rujan 2011.), za koju je predstavljen još jedan zahtjev za EGF. Nokia Siemens Networks također je najavila velika otpuštanja (studeni 2011.) Dana 22. ožujka 2012. u poduzeću Nokia Salo najavljena su otpuštanja 1000 radnika od ukupno 1700. Finska je kao potporu ovim radnicima podnijela zahtjev EGF/2012/006 F1/Nokia Salo pridodajući da su planirana daljnja otpuštanja, te da je u pripremi zahtjev od Finske za sljedeći val otpuštanja u Nokiji i od njezinih podugovaratelja.

5.           To je sljedeći zahtjev kojim se daje potpora preostalim radnicima u poduzeću Nokia Salo, radnicima Nokije u drugim dijelovima zemlje (uglavnom u gradovima Espoo, Tampere i Oulu) i otpuštenim radnicima u poduzeću Nokia Siemens Networks i od 30 drugih podugovaratelja u različitim regijama Finske. U međuvremenu tvornica Salo je trajno zatvorena, uz gubitak dodatnih 900 poslova. Također je ukinut širok program razvoja proizvoda, što je dovelo do ukidanja radnih mjesta u gradovima Oulu i Tampere kao i u Salo centru za razvoj proizvoda. Ova zatvaranja dovela su i do gubitka radnih mjesta u potpornim funkcijama, s najvećim gubitcima u gradu Espoo.

6.           Primarni razlog otpuštanja je prijenos funkcija unutar sektora na treće zemlje izvan Europe. Sklapanje mobilnih telefona, koje se prethodno izvodilo u gradovima Salo i Cluj, premješteno je u Aziju (Kinu, Južnu Koreju, Indiju i Vijetnam, gdje će se otvoriti nova Nokijina tvornica) Proizvodnja dijelova i podugovorena proizvodnja već je premještena izvan Europe. Slijedeći smjer kojim je krenula proizvodnja, i razvoj dizajna i proizvoda premješteni su, ili se premještaju.

7.           Svrha premještanja poslova sastavljanja u Aziju je ubrzanje dolaska uređaja na tržište. Premještanjem rada bliže podugovarateljima moguće je donijeti inovacije brže na tržište i povećati konkurentnost. Nokia gubi poziciju na svojim najvažnijim tržištima u Kini i Indiji, u kojima nekoliko poduzeća proizvođača jeftinih telefona povećavaju svoje tržišne udjele. Među osnovnim modelima telefona, tržišni udio Nokije pao je s 33 % (2010.) na 24 % (2011.) a pad se nastavlja i u 2012. U pogledu pametnih telefona, Apple i Samsung istisnuli su Nokiju s većine tržišta. Dakle, u Q2/2012. Nokia je imala tržišni udio od 6.6 % (koji je pao s 38 % na početku 2010.), dok je Apple imao 16.9 % a Samsung 32.6 %[4].

8.           Na svom vrhuncu, industrija elektronike i elektrotehnike osiguravala je zaposlenje za više od 60 000 ljudi u Finskoj, ali do kraja 2012. ovaj broj je pao na 50 000. U isto vrijeme, broj zaposlenika u podružnicama u trećim zemljama je rastao, dajući jasnu sliku o premještanju funkcija, naročito u Aziju.

      Zaposlenici u Finskoj

       Zaposlenici u inozemnim podružnicama 

9.           Do danas, sektor mobilnih telefona bio je predmetom nekoliko zahtjeva EGF-u, od kojih su svi temeljeni na globalizaciji trgovine. Ovo je četvrti zahtjev u ime radnika koje je Nokia otpustila; tri prethodna slučaja bila su zahtjevi za bivše Nokijine radnike u Njemačkoj, Rumunjskoj i Finskoj.

Dokaz količine otpuštanja i usklađenost s kriterijima iz članka 2. točke a)

10.         Finska je podnijela ovaj zahtjev u sklopu intervencijskih kriterija iz članka 2. točke a) Uredbe (EZ) br. 1927/2006, koji zahtijevaju najmanje 500 otpuštanja u razdoblju od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući otpuštene radnike dobavljača i daljnjih proizvođača.

11.         Zahtjev navodi 4 509 otpuštanja u poduzeću Nokia plc, u njezinoj podružnici Nokia Siemens Networks i od 30 njezinih dobavljača i podugovaratelja, od kojih 2 863 tijekom četveromjesečnog referentnog razdoblja od 1. kolovoza 2012. do 30. studenog 2012. i daljnjih 1 646 otpuštanja prije i nakon referentnog razdoblja, ali na koje se odnosi isti kolektivni postupak otpuštanja. Svih 2 544 otpuštanja iz Nokije izračunata su u skladu s prvom alinejom drugog stavka članka 2. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, a od otpuštanja u podružnicama i od podugovaratelja, 496 je izračunato u skladu s prvom alinejom drugog stavka članka 2. Uredbe (EZ) br. 1927/2006 a ostalih 1 469 u skladu s drugom alinejom istog stavka.

Objašnjenje nepredvidive prirode tih otpuštanja

12.         Finske vlasti tvrde da su otpuštanja u tvornici Salo bila nepredviđena, budući da su ta otpuštanja izričito izuzeta kada je Nokia najavila velika otpuštanja u Finskoj u veljači 2011. U to vrijeme, očekivalo se da će uloga tvornice Salo biti proizvodnja pametnih telefona temeljenih na Windows Phone platformi.

13.         Na kraju studenog 2011., kada je najavljeno zatvaranje tvornice u Cluju (Rumunjska), Nokia je također izjavila da razmatra ulogu tvornice Salo i da se mogu očekivati neka otpuštanja zaposlenika u 2012. Dana 22. ožujka 2012. najavljeno je da će se do kraja lipnja provesti ukidanje 1 000 radnih mjesta . Dana 14. lipnja 2012. Nokia je najavila daljnjih 3 700 otpuštanja u Finskoj, uključujući 850 u tvornici mobilnih telefona Salo i od njezinih potpornih funkcija. Uz to, Nokia značajno smanjuje broj zaposlenika u Odjelu uređaja i usluga. Također su najavljena zatvaranja tvornica koja će dovesti do daljnjih otpuštanja u Ulmu (Njemačka) i Burnabyju (Kanada). Sve je ovo bilo nepredvidivo, nakon jamstva danog prije samo godinu dana, i u svijetlu činjenice da je Salo bila prva Nokijina proizvodna tvornica s djelatnostima razvoja proizvoda i mjesto gdje je Nokia obično pokretala sastavljanje i postupak učenja sastavljanja novih i važnih modela telefona. Uz to, u Finskoj je već došlo do velikog smanjenja radnih mjesta, a daljnja otpuštanja u ovom broju nisu bila očekivana.

Identifikacija poduzeća u kojima se provode otpuštanja te ciljane kategorije radnika za pomoć

14.         Zahtjev se odnosi na 4 509 otpuštanja od kojih se 2 544 provodi u Nokiji a još 1 965 u njezinoj podružnici Nokia Siemens Networks i u njezinim ostalim dobavljačima i podugovarateljima. Od ovog broja, očekuju se da će 3 719 radnika sudjelovati u mjerama koje sufinancira EGF.

Poduzeća u kojima se provode otpuštanja su sljedeća:

Poduzeće || Otpuštanja unutar referentnog razdoblja || Otpuštanja prije i poslije referentnog razdoblja

Nokia plc || 2 348 || (196)

Nokia Siemens Networks || (23) || (644)

Accenture || || (263)

Are || (14) ||

Autobar Finland || (3) ||

Barona || (2) ||

Cencorp || || (13)

Crelint || (35) ||

DHL Praćenje pošiljaka || (5) ||

DHL Opskrbni lanac || (75) || (31)

Digia || || (69)

Flander || || (2)

Foxconn || (14) || (102)

Infocare || (35) || (3)

ISS Palvelut || (15) ||

Ixonos || (14) || (9)

Lionbridge || (1) ||

Life-on Mobile Corporation || 25 || (1)

Logica Suomi || 158 ||

Mehiläinen || 1 ||

Mitron || 4 ||

Neusoft Mobile Solutions || || 17

Nice-business Solutions Finland || 3 || 6

Relacom || 6 || 18

RR Donneley || 10 ||

Saloteam || 4 ||

Sasken || 15 ||

Sodexo || 21 ||

ST-Ericsson || || 56

Teleca Finland || 10 || 17

Tieto || || 199

Turvatiimi || 22 ||

Ukupno || 2 863 || 1 646

15.         Podjela 3 719 radnika za koje se očekuje da će sudjelovati u mjerama je kako slijedi:

Kategorija || Broj || Postotak

Muškarci || 2 338 || (62,87)

Žene || 1 381 || (37,13)

Građani EU-a || 3 525 || (94,78)

Građani izvan EU-a || (194) || (5,22)

15 - 24 godina starosti || (30) || (0,81)

25 - 54 godina starosti || 3 302 || (88,79)

55 - 64 godina starosti || (385) || (10,35)

> 64 godina starosti || (2) || (0,05)

16.         Među radnicima za koje se očekuje da sudjeluju u mjerama su 38 radnika s kroničnim zdravstvenim problemima ili invaliditetom.

17.         U smislu kategorija zanimanja, podjela 3 719 radnika za koje se očekuje da će sudjelovati u mjerama je kako slijedi:

Kategorija || Broj || Postotak

Pravnici, visoki dužnosnici i upravljački kadar || 464 || 12,48

Stručnjaci || 2 070 || 55,66

Tehničari i pomoćni stručnjaci || 256 || 6,88

Činovnici || 74 || 1,99

Uslužni radnici, prodavači u trgovinama i na tržištu || 40 || 1,08

Obrtnici i trgovci || 62 || 1,67

Operatori postrojenja i strojeva || 537 || 14,44

Osnovna zanimanja || 216 || 5,81

18.         U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, Finska je potvrdila da se primjenjuje politika jednakosti između žena i muškaraca kao i zabrana diskriminacije, te da će se nastaviti primjenjivati tijekom različitih faza provođenja i posebno pristupa EGF-u.

Opis predmetnog područja, njegovih tijela i zainteresiranih strana

19.         Otpuštanja su pogodila nekoliko regija Finske, od kojih su tri (jugozapadna Finska, Usimaa i Pirkanmaa) u južnom dijelu zemlje te još jedna (sjeverna Ostrobothnia) na sjeveru. Najviše je pogođena regija jugozapadne Finske, s 1 050 novih otpuštanja iz Nokije i još 360 od drugih podugovaratelja. U ovoj regiji smještena je tvornica Salo, koja je već bila pogođena ranijim valom otpuštanja iz Nokije.

20.         Područje Salo je dio pokrajine jugozapadne Finske, koja je jedna od pokrajina s najvećim izvozom u zemlji (preko 60 % njezine industrijske proizvodnje se izvozi) Ova regija dosegla je svoj visoki produktivni status tijekom 1990-ih godina, s jakim rastom Nokije, koja je tada postajala vodeći svjetski proizvođač mobilnih telefona. Kako je pozicija Nokije slabjela i kako je nastupila globalna financijska i gospodarska kriza, situacija u regiji Salo pogoršala se u smislu zaposlenja i proizvodnje te je Salo bio jače pogođen od drugih regija u Finskoj. Gospodarska struktura područja Salo izrazito je specijalizirana od kasnih 1990-ih, uz informacijski i komunikacijski sektor koji je stvarao više od 50 % dodane vrijednosti u 2008.

U jugozapadnoj regiji Finske, ciljana skupina sastoji se od većeg udjela niskokvalificirane radne snage nego u drugim regijama. Oni se usmjeravaju prema prilikama za osposobljavanje u područjima zdravstvenog i socijalnog sektora; prijevoza i logistike; u uslužnim područjima poput pružanja smještaja, ugostiteljskih usluga i osiguranja; u područjima financijske administracije; IT edukacije, posebno u sektoru igara na sreću i u poslovnim vještinama.

21.         Glavni grad Helsinki smješten je u regiji Usimaa. Iako je regija Helsinkija jedna od najbrže rastućih područja Finske, nije mogla izbjeći posljedice globalne gospodarske i financijske krize. Ukupni promet u industriji je pao za 29 % u 2009. a prodaja se također ubrzano smanjuje. U isto vrijeme, broj nezaposlenih u potrazi za zaposlenjem narastao je za gotovo polovinu u usporedbi sa situacijom u 2008. Iako su se gospodarski izgledi počeli stabilizirati u 2010., u 2012. ponovno su se pogoršali. U gradu Espoo, u kojem je Nokijino sjedište, 91 % prometa u industriji u 2010. dolazi od elektroničke industrije pri čemu Nokia i njezini podugovaratelji sačinjavaju najveći dio ove cjeline.

U regiji Uusimaa, većina ljudi u ciljanoj skupini imaju sveučilišnu diplomu. Cilj je da ih se usmjeri ka obnavljanju znanja u njihovim područjima. U IT sektoru postoji manjak radnika u sektoru igara na sreću za pozicije zaposlenika i za upravljački kadar. Stoga se na ovaj sektor obratila posebna pažnja za EGF mjere u UUsimaa regiji.

22.         Regija Pirkanmaa u zapadnoj Finskoj jedna je od područja s najvećim izvozom. Kao važan centar kulture, obrazovanja i usluga, ova regija je pružala bolje prilike za zaposlenje svojoj populaciji od mnogih perifernijih regija zemlje. Ova regija je ozbiljno pogođena utjecajima globalne financijske i gospodarske krize, a sada i otpuštanjima u Nokiji i onih koja su posljedica tih otpuštanja, procijenjenih na oko 1 000 u tom području.

Većina ljudi u ciljanoj skupini u regiji Pirkanmma imaju sveučilišnu diplomu. Cilj je da se dobro informatičko znanje ciljne skupine uključi u glavne sektore u kojima se očekuje rast, a to su bio/organski proizvodi, tehnologije u zaštiti okoliša i u zdravstvu, obnovljiva energija i pametni uređaji.

23.         Regija sjeverne Ostrobothnije i njezin glavni grad Oulu, najvažniji je financijski, obrazovni i kulturni centar u Finskoj. Ova regija je od 1990-ih također postala međunarodno inovacijsko središte, zahvaljujući uspjehu Nokije. Regija je privlačila mlade ljude u potrazi za obrazovanjem i međunarodne stručnjake u potrazi za zaposlenjem. Ona je i važno prometno središte zračnog, pomorskog, cestovnog i željezničkog prometa, koje ima koristi od gradskog širenja na početku 2013. u kojem se spojila s nekoliko okolnih gradova.

U regiji sjeverne Osthrobotnije cilj je iskoristiti iskustvo i znanje ciljane skupine u rastućim sektorima: dobrobiti i blagostanju, zaštiti okoliša, bio tehnologiji i kulturi. Nadalje, očekuje se rast novih informatičkih poslovanja.

24.         Dioničari u svim dotičnim regijama su: Centri za ekonomski razvoj, promet i zaštitu okoliša, Regionalni uredi za zapošljavanje i gospodarski razvoj i gradske administracije. Osim toga, svaka regija ima svoje koordinacijske skupine koje se bave strukturalnom promjenom i koje će biti uključene u provedbu zahtjeva.

Predviđeni učinak otpuštanja s obzirom na lokalnu, regionalnu ili ukupnu zaposlenost

25.         Ministarstvo zapošljavanja i gospodarstva tvrdi da je ukupni broj ljudi koji traže posao u grani informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u Finskoj u 2012. (uključujući najnovija otpuštanja u Nokiji i od njezinih podugovaratelja) dosegao 7 700 osoba. Ovaj veliki broj predstavlja značajni problem, posebno za one koji traže posao a imaju 45 godina ili više (budući da se njihova stručnost smatra zastarjelom) i za mlade diplomirane studente koji traže svoj prvi posao.

26.         Otpuštanja obuhvaćena ovim zahtjevom stvaraju svojom iznenadnošću i rasponom daljnje teškoće, ne samo za same radnike, već i za lokalitete u kojima se Nokia nalazi i za finsko gospodarstvo u cijelosti. Nokia i Nokia Siemens Networks zajedno čine otprilike jednu petinu svih poslova u finskom ICT sektoru. Udio grupe Nokia (Nokia i Nokia Siemens Networks) u finskom BDP-u u 2000. bio je 4 %, a do 2011. pao je na samo 0.6 % s daljnjim padom u 2012.

27.         Udio grupe Nokia u svim ulaganjima privatnog sektora u istraživanje i razvoj u Finskoj u prošlosti je narastao na više od polovine. Uz ovakva otpuštanja, očekuje se da će se ulaganja prepoloviti, i da će Finska izgubiti 1 milijardu EUR u ulaganjima u istraživanje i razvoj.

28.         Još jedan problem je da su se podugovaratelji specijalizirali za opskrbljivanje Nokije i nisu razvili vlastita tržišta i strategije. Rezultat ovih otpuštanja je da moraju razviti svoja tržišta i strategije ako žele preživjeti.

Usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama koji treba financirati i specifikacija predviđenih troškova, uključujući njegovu komplementarnost s djelovanjima koja se financiraju sredstvima strukturnih fondova

29.         Finska planira tri vrste mjera za suvišne radnike obuhvaćene ovim zahtjevom, (i) pomaže im da pređu na novi posao, (ii) pomaže im da pokrenu vlastito poslovanje, i (iii) pruža obuku i obrazovanje. Sve sljedeće mjere zajedno tvore usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama koji ima cilj ponovno uključivanje suvišnih radnika u zaposlenje:

– Mjere osposobljavanja i druge pripremne mjere: nezaposlenim radnicima može se pomoći s tehnikama traženja zaposlenja, sa savjetovanjem i usmjeravanjem, posjetom sajmovima zapošljavanja, s pomoći s prijavama i životopisima. Ova usluga se obično pruža skupinama različitih veličina. Ovisno o skupini, osposobljavanje traje između 5 i 20 dana. Skupinama se pruža i detaljno strukovno usmjeravanje, s naglaskom na interakciju i radnu praksu. Ovo osposobljavanje može trajati do 40 dana. Pojedincima i skupinama mogu se dodijeliti voditelji, koji mogu biti partneri tijekom traženja posla i mentori zaposlenicima i poslodavcima tijekom prvog razdoblja na novom poslu. Može se osigurati do 50 sati obuke po osobi koja traži posao.

– Radnici mogu imati koristi i od raznih stručnih procjena. Ove procjene, primjerice, mogu ocijeniti radne sposobnosti pojedinca, uključujući zdravstvenu procjenu, stručnost i strukovne vještine ili poduzetničke vještine i mogućnosti radnika.

– Osobe koje traže posao mogu dobiti priliku da odrade probno osposobljavanje, u kojem mogu isprobati svoju podobnost za različita područja učenja tijekom probnog razdoblja osposobljavanja od oko 10 dana. Može se isprobati i poduzetništvo na probnoj bazi, unutar skupine, gdje se poslovne ideje mogu raspraviti i razvijati, ili gdje osobe koje traže posao rade na poslovnoj ideji koju je smislila druga osoba. Učitelj je na raspolaganju 8 do 12 dana. Ako se ideja dokraja osmisli i testira, novi ju poduzetnik može isprobati u razdoblju do 6 mjeseci, uz još 4 do 6 dana izravnog poučavanja tijekom ovog razdoblja.

– Osposobljavanje i ponovno osposobljavanje: Cilj je mjera osposobljavanja stjecanje temeljnih strukovnih kvalifikacija u industriji s visokom stopom zapošljavanja; svrha je trajnog osposobljavanja poboljšati postojeće kompetencije te usmjeriti osobe bez konkretnog plana za buduću karijeru te im omogućiti pripremno osposobljavanje za tržište rada. Osposobljavanje je osmišljeno po mjeri ciljne skupine, a tečajevi mogu uključivati podizanje stručnosti za ICT sektor; upravljanje projektima, kvalitetom i financijama i razvijanje poslovnih vještina. Strukovno osposobljavanje za tržište rada uglavnom ima za cilj kvalificiranje, a u određenim uvjetima moguće je dobivanje diplome višeg obrazovanja.

– Osposobljavanje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva (SME) biti će dostupno, što spaja razvojne potrebe SME-ova sa stručnosti posebno osposobljenih nezaposlenih osoba. Cilj osposobljavanja je da se pripravnicima pruži praktično razumijevanje poslovanja SME-ova i da im se pruže vještine potrebne za stvaranje profita u poduzeću, kao i stručnost da se ono razvije. Pripravnici uče o postupcima u poslovanju poduzeća i o razumijevanju važnosti kvalitete poslovanja poduzeća.

– Promicanje poduzetništva i usluge za nove poduzetnike: Protomo je mjesto za otvorene inovacije, koja dopušta sudionicima da ideje pretvore u projekte, razviju nove vrste proizvoda i usluga i pokrenu nova poslovanja s novim radnim mjestima. Protomo spaja nove ideje i inovativne ljude. Cilj Protomo koncepta je, trenutno u ponovnoj izradi u Uusimaaju, da se još snizi prag za pokretanje poslovanja.

– Protomo koncept djeluje kao usluga spajanja za nove poduzetnike. Protomo baza podataka je skup obećavajućih ideja koje su predložili pojedinci i poduzeća u regiji. Učitelji koje je zaposlio Protomo zatim pomažu malim skupinama otpuštenih radnika da daju odgovor na postojeće ideje u obliku novog poduzeća koje može proizvesti dobra ili usluge za koje postoji potreba, ili im omogućavaju da se pridruže pokretaču ideje i rade na njoj unutar postojećeg poduzeća. Protomo tim pruža prostorije i savjete za ovaj grupni rad, daje procijene izvedivosti prijedloga i potrebne stručnjake. Protomo obično radi sa skupinama od 4 osobe koje su se prijavile kako bi dalje razvile odabranu ideju.

– Potencijalnim novim poduzetnicima pomaže se sa savjetima, odgovarajućim osposobljavanjem, savjetovanjem, konzultacijama i podrškom, prostorijama i objektima za vrijeme trajanja Protomo projekta, a mogu se osigurati i početne potpore kada se zadovolje uvjeti prihvatljivosti. Protomo može osigurati vanjske stručnjake sa specifičnim znanjem i iskustvom za nove poduzetnike. Mogu se uključiti sveučilišni predavači i studenti, kako bi ispitali i potaknuli radikalne inovacije koje se mogu razraditi i dovesti do stvaranja novih poslovanja.

– Podrška pokretanju poduzetništva: Podrška je početna potpora koja osigurava prihod novom poduzetniku do 18 mjeseci početnog poslovanja. Osnovna isplata je 31,36 EUR po danu. Ovom iznosu dodaje se promjenljivi iznos koji ne može prelaziti 60 % osnovnog iznosa. Procjenjuje se da će 150 osoba biti podobno za primanje ove isplate, i da će prosječni iznos koji će im se isplatiti tijekom provedbenog razdoblja biti 6 000 EUR.

– Pomoć za mobilnost: Ovo je pomoć za troškove putovanja i smještaja pri traženju posla ili pri osposobljavanju te za troškove preseljenja. Osobe koje traže posao možda ne mogu naći posao u svojoj blizini, te moraju putovati na intervjue za posao, ili se moraju preseliti na novo mjesto izvan njihovog područja dnevne migracije da bi dobili posao. Putni troškovi izračunavaju se na temelju prijeđenih milja, uz povrat troškova smještaja ako je to potrebno. Povrat troškova preseljenja iznosi do 700 EUR.

– Usluge zapošljavanja u Uslužnim centrima: Otpuštenim radnicima na raspolaganju su Uslužni centri koji se brinu o njima za vrijeme provedbenog razdoblja. Uslužni centri su u početku pokrenuti unutar Nokije, s ciljem da savjetuju pogođene radnike od početka pružanjem osobnije i potpunije usluge nego što bi im javni uredi za zapošljavanje mogli osigurati. Posebna pažnja posvećuje se tome da nijedan radnik ne bude dugoročno nezaposlen. Slijedom intenzivnih početnih napora Uslužnog centra, on ostaje na raspolaganju kako bi se radnike usmjeravalo dok oni provode svoje individualne mjere.

– Potpore za plaće: Ova mjera je na raspolaganju poslodavcima koji su voljni zaposliti ciljane radnike znajući za nedostatke u stručnosti ili strukovnim vještinama osobe koju zapošljavaju, i koji su voljni osigurati im razumnu plaču, podršku i potrebnu izobrazbu na radnom mjestu dok se privikavaju na nepoznate poslove. Trajanje radnog odnosa određeno je prema potrebama radnika, a procjenjuje se da će plača za to razdoblje u prosjeku iznositi 7 453 EUR po radniku koji koristi ovu mjeru.

– Shema za prikupljanje podataka poduzeća: ova shema omogućava Uredima za zapošljavanje i gospodarski razvoj, Centrima za gospodarski razvoj i Ministarstvu zapošljavanja i gospodarstva da provedu telefonske intervjue s poduzećima i sakupe najnovije informacije o potrebama poduzeća za zaposlenicima. Ove informacije omogućuju uredima da usmjeravaju radnike u pravom smjeru i pomognu im s izborom tečajeva osposobljavanja. Intervjui se obavljaju centralizirano a rezultati koji se daju na raspolaganje sudionicima su razvrstani.

30.         Izdaci za provedbu EGF-a, koji su u zahtjev uključeni u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, obuhvaćaju pripremne aktivnosti i aktivnosti upravljanja i nadzora kao i informiranja i promidžbe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Radnici koji sudjeluju u sufinanciranim mjerama EGF-a biti će informirani da su ponuđene usluge financirane uz pomoć EGF-a. Finske vlasti planiraju konferenciju koja će uključivati oba Nokijina zahtjeva.

31.         Usluge prilagođene potrebama koje su ponudile finske vlasti su aktivne mjere za tržište rada unutar prihvatljivih aktivnosti utvrđenih člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Finske vlasti procjenjuju ukupne troškove na 19 620 000 EUR, od kojih su 18 830 000 za izdatke usluga prilagođenih potrebama i 790 000 EUR za izdatke za provođenje EGF-a (4.03 % od ukupnog iznosa). Ukupni doprinos zatražen od EGF-a je 9 810 000 EUR (50 % ukupnih troškova).

Djelovanja || Predviđeni broj ciljanih radnika || Predviđeni trošak po ciljanom radniku (u EUR) || Ukupni troškovi (EGF i nacionalno sufinanciranje) (u EUR)

Usluge prilagođene potrebama (prvi stavak članka 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006)

Mjere osposobljavanja i druge pripremne mjere: || 2 680 || 1 076 || 2 884 000

Izobrazba / osposobljavanje i ponovno osposobljavanje || 1 340 || 6 027 || 8 076 000

Promicanje poduzetništva (Protomo projekti itd.) || (180) || 6 306 || 1 135 000

Podrška pokretanju poduzetništva (početna potpora) || (150) || 6 000 || 900 000

Pomoć za mobilnost || (470) || (287) || 135 000

Usluge za zapošljavanje u Uslužnim centrima: || 3 719 || (215) || 800 000

Potpore za plaće || (640) || 7 453 || 4 770 000

Sustav za prikupljanje podataka poduzeća || 2 505 || (52) || 130 000

Ukupno usluge prilagođene potrebama || || 18 830 000

Izdaci provođenja EGF-a "treći stavak članka 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006.)

Pripremne aktivnosti || || 50 000

Upravljanje || || 420 000

Informiranje i promidžba || || 300 000

Aktivnosti nadzora || || 20 000

Ukupno izdaci za provedbu EGF-a || || 790 000

Ukupno predviđeni troškovi || || 19 620 000

Doprinos EGF-a (50 % ukupnih troškova) || || 9 810 000

32.         Finska potvrđuje da prethodno opisane mjere nadopunjuju djelovanja koja se financiraju iz strukturnih fondova i da će svako dvostruko financiranje biti spriječeno.

Dan(i) na koje su počele ili će početi teći usluge prilagođene potrebama ugroženih radnika

33.         Finska je započela s uslugama prilagođenim potrebama ugroženih radnika uključenih u usklađeni paket predložen za sufinanciranje EGF-u 1. kolovoza 2012. Ovaj datum tako predstavlja početak razdoblja prihvatljivosti za svaku pomoć koja bi se mogla odobriti iz EGF-a.

Postupci pri savjetovanju sa socijalnim partnerima

34.         Ministarstvo zapošljavanja i gospodarstva sazvalo je skupinu koja rješava otpuštanja u Nokiji i sudjelovala je u pripremi EGF zahtjeva. Ova radna skupina ima predstavnike iz jugozapadne Finske, sjeverne Ostrobothnije, iz Centra za gospodarski razvoj, promet i zaštitu okoliša Pirkanmaa i Uusimaa, iz lokalnih ureda za zapošljavanje i gospodarski razvoj, i socijalne partnere, odnosno Vijeće finskih industrijskih sindikata (npr. Trade Union Pro, Sindikat finskih metalaca i Akademski inženjeri i arhitekti u Finskoj) i Savez finskih tehnoloških industrija s predstavnicima iz Nokije.

35.         Odbor za promicanje zapošljavanja Ureda za zapošljavanje i gospodarski razvoj aktivan je na lokalnoj razini. Ovaj odbor djeluje kao suradničko tijelo Ureda za zapošljavanje i gospodarski razvoj i organizacija tržišta rada, gradskih općina i drugih lokalnih sudionika. Odbor ima, primjerice, zadaću predviđanja promjena na tržištu rada i planiranja koraka potaknutih tim promjenama.

36.         Finska tijela su potvrdila da su poštovani zahtjevi utvrđeni u nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu EU-a o kolektivnim otpuštanjima.

Obavijesti o djelovanjima koja su obvezna na temelju nacionalnog zakonodavstva ili u skladu s kolektivnim ugovorima

37.         U pogledu kriterija sadržanih u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, finska tijela su u svojem zahtjevu:

· potvrdila da financijski doprinos iz EGF-a ne zamjenjuje mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

· dokazala da djelovanja osiguravaju podršku za pojedine radnike i neće se koristiti za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

· potvrdila da se uz prethodno navedene prihvatljive mjere ne prima pomoć iz drugih financijskih instrumenata EU-a.

· Osim toga, finske vlasti potvrdile su da slijedile i provele preporuke dobivene nakon revizije EFG-a u prijašnjem slučaju, EGF/2007/004 FI/Perlos.

Sustavi upravljanja i nadzora

38.         Finska je obavijestila Komisiju da će financijskim doprinosom upravljati Ministarstvo zapošljavanja i gospodarstva, koje upravlja i ESF-om. Isto ministarstvo djeluje i kao potvrdno tijelo. Postoji oštra podjela dužnosti i izvještavanja o odnosima između odijela odgovornih za ove dvije funkcije. Upravljačke djelatnosti za EGF dodijeljene su Odijelu zapošljavanja i poduzetništva, a one za ESF dodijeljene su Regionalnom odijelu. Djelatnosti potvrđivanja za Fondove su unutar ljudskih resursa i administracijske jedinice. Ministarstvo je pripremilo priručnik koji detaljno navodi postupke koje treba slijediti.

Odgovorno tijelo za revizije je nezavisna jedinica za unutarnju reviziju koja djeluje u sklopu Tajništva. Djelatnosti koje se odnose na nadzor i reviziju uključene se u raspon djelatnosti upravljačkih i potvrdnih tijela.

Financiranje

39.         Na osnovi zahtjeva iz Finske, predloženi doprinos iz EGF-a usklađenom paketu usluga prilagođenih potrebama (uključujući izdatke za provedbu EGF-a) iznosi 9 810 000 EUR, što predstavlja 50 % ukupnog troška. Komisijina predložena alokacija u okviru Fonda temelji se na podacima koje je omogućila Finska..

40.         S obzirom na najviši iznos mogućeg financijskog doprinosa iz EGF-a prema članku 10. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1927/2006, kao i područje primjene za prenamjenu odobrenih sredstava, Komisija predlaže mobiliziranje EGF-a za prethodno navedeni ukupni iznos, koji bi se alocirao pod naslovom 1a financijskog okvira.

41.         Predstavljanjem ovog prijedloga za mobilizaciju EGF-a, Komisija pokreće pojednostavljeni postupak trijaloga, kako se zahtijeva u Točki 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006., radi postizanja sporazuma između obje grane proračunskog tijela u vezi s potrebom korištenja EGF-a i iznosom koji je potreban. Komisija poziva prvu od dvije grane proračunskog tijela, koja na odgovarajućoj političkoj razini postigne sporazum o nacrtu prijedloga mobilizacije, da obavijesti drugu granu i Komisiju o svojim namjerama. U slučaju neslaganja bilo koje od dvije grane proračunskog tijela, bit će sazvan službeni trijalog.

42.         Komisija zasebno predstavlja zahtjev za prijenos kako bi se u proračun iz 2013. uključila odobrena sredstva za određene preuzete obveze, kako je utvrđeno u Točki 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006.

Izvor odobrenih sredstava plaćanja

43.         Odobrena sredstva dodijeljena proračunskoj liniji EGF-a koristit će se za pokrivanje iznosa od 9 810 000 EUR potrebnog za postojeći zahtjev.

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji u skladu s točkom 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2013/001 F1/Nokia iz Finske)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju[5], a posebno točku 28. sporazuma,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji[6], a posebno članak 12. stavak 3. uredbe,

Uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije[7],

budući da:

(1)       Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EGF) uspostavljen je radi osiguravanja dodatne potpore otpuštenim radnicima koji su postali višak zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije i radi pružanja pomoći prilikom njihove reintegraciji na tržište rada.

(2)       Međuinstitucionalnim sporazumom od 17. svibnja 2006. omogućuje se mobilizacija EGF-a unutar najvišeg godišnjeg iznosa od 500 milijuna EUR.

(3)       Finska je podnijela zahtjev za mobilizaciju EGF-a u vezi s otpuštanjima u poduzećima Nokia plc, Nokia Siemens Networks i od 30 njihovih podugovaratelja, 1. siječnja 2013. i nadopunila ga dodatnim podacima do 21. kolovoza 2013. Ovim zahtjevom poštuju se zahtjevi za utvrđivanje financijskih doprinosa utvrđenih u članku 10. Uredbe (EZ) br. 1927/2006. Komisija stoga predlaže mobilizaciju iznosa od 9 810 000 EUR.

(4)       EGF stoga treba mobilizirati radi osiguranja financijskog doprinosa za zahtjev koji je podnijela Finska,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., mobilizira se Europski fond za prilagodbe globalizaciji (EGF) radi osiguravanja iznosa od 9 810 000 EUR za odobrena sredstava za plaćanje i za preuzete obveze.

Članak 2.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

[1]               SL C 139, 14.6.2006, str. 1.

[2]               SL L 406, 30.12.2006, str. 1.

[3]               U skladu s trećim stavkom članka 3. Uredbe (EZ) br. 1927/2006.

[4]               Tržišno istraživanje Međunarodne korporacije za obradu podataka (IDC).

[5]               SL C 139, 14.6.2006., str. .

[6]               SL C 406, 30.12.2006, str. 1.

[7]               SL C […], […], p. […].