5.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 356/55

—

primjećuje da su razlozi za poteškoće u automobilskoj industriji u mnogim državama članicama strukturne prirode i da zahtijevaju dalekosežne promjene.

—

naglašava da je važno iskoristiti svaku priliku na razini lokalnih i regionalnih vlasti. Ovisno o njihovim nadležnostima u svakoj pojedinoj zemlji to uključuje smanjenje birokracije, ubrzanje postupaka odobrenja, mjere (ponovnog) osposobljavanja, uspostavu centara za izvrsnost i inovacijskih centara te pozive za podnošenje ponuda za inovativne projekte

—

ukazuje na mogućnosti za financiranje projekata na području istraživanja i razvoja ili uspostavljanje klastera. U nekim regijama „automobilski klasteri“ razvijaju se u „klastere mobilnosti, uključivanjem željezničkih sustava, zračnoga prometa, pa čak i bicikala – pogotovo električnih bicikala i pomoćnih električnih motora (pedelec). Iskoristivost kapaciteta, čak i u razdoblju krize, bilo je moguće održati kroz diversifikaciju. Ovaj trend može se poticati, pogotovo kroz sinergije u inovaciji i tehnologiji.

—

toplo pozdravlja prijedlog Europske komisije da se uspostavi skupina stručnjaka na visokoj razini čiji bi zadatak bio promatrati provedbu i usklađenost akcijskog plana te pozdravlja sudjelovanje Odbora regija u radu te skupine stručnjaka.

Izvjestitelj

Christian BUCHMANN (AT/EPP), ministar pokrajinske vlade Štajerske

Referentni dokument

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija – CARS 2020.: Akcijski plan za konkurentnu i održivu automobilsku industriju u Europi.

COM(2012) 636 final

1.

Automobilska industrija posredno i neposredno podržava 12 milijuna radnih mjesta u EU-u i ulaže 28 milijardi eura u razvoj i istraživanje (2009). Ona je pokretač rasta koji značajno i pozitivno doprinosi trgovinskoj bilanci EU-a.

2.

Europska automobilska industrija proživljava ozbiljnu krizu koja bi se mogla pogoršati i imati posljedice za cjelokupno europsko gospodarstvo.

3.

Dok tržišta izvan Europe, na primjer u zemljama BRIC-a, doživljavaju procvat, potražnja za vozilima u Europi stagnira, što pokazuje trend novih registracija osobnih vozila. Broj novo registriranih vozila smanjio se za 8,7% u siječnju 2013. i iznosio je 885 159, što je najmanja do sada zabilježena vrijednost za siječanj (1).

4.

Europski proizvođači imaju ili su imali koristi od potencijala stranih tržišta samo u ograničenoj mjeri i na različite načine. Dok PSA Peugeot Citroën, Ford i Fiat bilježe značajne gubitke, proizvođači vozila visoke klase, kao što su BMW, Audi i Daimler, u početku su značajno povećali svoju prodaju. Za proizvođače na veliko koji su do sada svoje automobile niže i srednje klase prodavali prvenstveno u Europi, gospodarska situacija postaje sve teža.

5.

Stručnjaci ne očekuju da će se situacija poboljšati u sljedeće tri godine. U automobilskoj industriji očekuju se daljnje restrukturiranje, gubici radnih mjesta i zatvaranja tvornica. Istovremeno se treba pozabaviti pitanjem kolika bi trebala biti moguća potpora te kako pospješiti istraživanje i razvoj.

6.

primjećuje da su razlozi za poteškoće u automobilskoj industriji u mnogim državama članicama strukturne prirode i da zahtijevaju dalekosežne promjene;

7.

ističe da ove promjene moraju biti popraćene intenzivnim socijalnim dijalogom koji bi pomogao smanjiti posljedice za sve uključene strane;

8.

izričito pozdravlja komunikaciju Komisije CARS 2020., koja predlaže akcijski plan za konkurentnu i održivu automobilsku industriju u Europi;

9.

slaže se s Europskom komisijom da se u kontekstu prethodno opisane situacije ove mjere moraju brzo provoditi;

10.

ističe da bi europska automobilska industrija trebala doprinijeti društvu koje je dugoročno održivo. U vezi s tim, mjere koje se tiču okoliša, klime i sigurnosti cestovnoga prometa, bit će vrlo važne;

11.

toplo pozdravlja prijedlog Europske komisije da se uspostavi skupina stručnjaka na visokoj razini čiji bi zadatak bio promatrati provedbu i usklađenost akcijskoga plana te pozdravlja sudjelovanje Odbora regija u radu skupine stručnjaka na visokoj razini;

12.

izražava veliku zabrinutost zbog očiglednog nedostatka dosljednosti u prijedlozima Europske komisije. Glavne uprave za poduzetništvo, klimu, okoliš, zapošljavanje, jedinstveno tržište ili trgovinu često imaju različite ciljeve, a inicijative u raznim područjima politika nedovoljno su usklađene.

13.

skreće pozornost na, primjerice, ograničenja pomoći velikim poduzećima i trenutačan veoma nizak prag za definiciju malih i srednjih poduzeća, kao što je već navedeno u mišljenju OR-a o smjernicama za državnu regionalnu pomoć za razdoblje od 2014. do 2020. (CdR 2232-2012 _00_00_TRA_AC);

14.

u ovom kontekstu naglašava iznimnu važnost fleksibilnih instrumenata za podršku poduzećima s poteškoćama te ukazuje na mišljenje OR-a o smjernicama EU-a za državnu pomoć za spašavanje i restrukturiranje poduzeća s poteškoćama (CdR 240-2013_00_00_TRA_AC);

15.

ističe da je izrada europskih smjernica o financijskim poticajima kojima bi se promicala čista vozila bila jedna od preporuka konačnog izvješća CARS 21 usvojenog u lipnju 2012. Međutim, izražava žaljenje jer je Komisija te smjernice odlučila izraditi samo u obliku radnog dokumenta a ne zakonodavnog teksta. Odbor također izražava žaljenje zbog toga što ovaj radni dokument sadrži samo pet neobvezujućih "preporučenih načela" i jer u njemu nije jasno naveden učinak koji imaju znatne razlike na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

16.

naglašava da je važno iskoristiti svaku priliku na razini lokalnih i regionalnih vlasti. To uključuje, ovisno o njihovim nadležnostima u pojedinoj zemlji, smanjenje birokracije, ubrzanje procesa odobrenja, mjere obuke i osposobljavanja, uspostavu centara za izvrsnost i inovacijskih centara te pozive za podnošenje ponuda za inovativne projekte;

17.

u vezi s tim primjećuje da bi jedna od inicijativa poduzetih na lokalnoj ili regionalnoj razini mogla uključivati suradnju na skupnim testiranjima za europsku automobilsku industriju. Takvi zajednički projekti mogli bi uključivati lokalne i regionalne vlasti, industriju, istraživače itd., te bi mogli značajno smanjiti ukupne troškove razvoja u automobilskoj industriji i imati dugoročan pozitivni učinak na konkurentnost na svjetskom tržištu;

18.

ističe da je Komisija u Komunikaciji usmjerena na ulaganje većih napora za energetsku učinkovitost vozila te istovremeno izbjegava osobito važnu stavku za konkurentnost poduzeća i okoliš tj. energetsku učinkovitost samih proizvodnih pogona za vozila i dobavljača, što bi trebalo biti jedno od područja djelovanja u okviru akcijskog plana CARS 2020.

19.

slaže se s Europskom komisijom da ulaganje u istraživanje i razvoj igra ključnu ulogu u razvoju europske automobilske industrije u budućnosti, kao što je već objašnjeno u mišljenju OR-a o programu Obzor 2020. – Okvirni program za istraživanje i inovacije (CdR 402/2011 fin);

20.

želi, između ostaloga, istaknuti demografski razvoj, koji naglašava potrebu za značajnijim ulaganjem u istraživanje i razvoj. Starenje stanovništva stvara nove zahtjeve koji uključuju prilagodbu tehnologije i funkcija vozila kako bi udovoljili potrebama starijih osoba koje upravljaju tim vozilima. Učinkovitija, udobnija, sigurnija i tiša vozila koja imaju veću mogućnost povezivanja i koja su primjerenija korisniku mogu tvoriti moderne čimbenike konkurentnosti koji bi mogli dugoročno ojačati europsku automobilsku industriju;

21.

naglašava da pogotovo mala i srednja poduzeća igraju važnu ulogu u automobilskoj industriji kao inovatori u opskrbnom lancu i u stvaranju radnih mjesta. Potpora EU-a spomenuta u CARS 2020. u tom bi pogledu bila od iznimne važnosti;

22.

upozorava na iskustvo iz okvirnih programa za istraživanje posljednjih godina, koje je pokazalo da su mala i srednja poduzeća, unatoč naporima Komisije da poboljša situaciju, uspjela imati tek ograničene koristi od financiranja iz europskih istraživačkih programa. Razlozi za to su velik birokratski teret i dugi rokovi izvršenja, ali i nedostatna razina cjelokupnog financiranja i posljedično mali broj projekata koji dobivaju potporu;

23.

podržava prijedloge Europske komisije za pojednostavljivanje financiranja projekta u programu Obzor 2020. te shodno tomu poziva Europski parlament da podrži trenutne prijedloge za smanjenje birokracije kako bi se smanjio teret povezan s nadzorom;

24.

izražava žaljenje zbog toga što prijedlozi Europske komisije za financiranje programa Obzor 2020. nisu u cijelosti prihvaćeni;

25.

zalaže se za to da regionalne i lokalne vlasti optimalno iskoriste strukturne fondove, u mjeri u kojoj to dopuštaju pravila o državnoj pomoći;

26.

ukazuje na mogućnosti koje nude strukturni fondovi, uključujući na primjer financiranje projekata na području istraživanja i razvoja ili uspostavljanje klastera. U nekim regijama se u klastere mobilnosti, uključuju željeznički sustavi, zračni promet, pa čak i bicikli – pogotovo električni bicikli i pomoćni električni motori (pedelecs) te se tako razvijaju „automobilski klasteri“. Iskoristivost kapaciteta, čak i u razdoblju krize, bilo je moguće održati kroz diversifikaciju. Ovaj trend može se poticati, pogotovo kroz sinergije u inovaciji i tehnologiji;

27.

ukazuje na probleme, spomenute i u komunikaciji CARS 2020. koji su povezani s obrazovanjem i osposobljavanjem, demografskim promjenama, nedostatkom vještina i uočljivim manjkom mladih diplomanata tehničkih smjerova;

28.

naglašava da je potrebno smisleno upotrijebiti sredstva Europskog socijalnog fonda (ESF) za daljnje osposobljavanje zaposlenika kojima još ne prijeti nezaposlenost. Svaka država članica odgovorna je za planiranje upotrebe sredstava ESF-a. Države članice moraju osigurati da se pritom u obzir uzmu specifični razvojni zahtjevi svake regije;

29.

u ovom kontekstu podržava Europski parlament, koji poziva Komisiju da podnese prijedlog direktive o informiranju zaposlenika i savjetovanju s njima te o predviđanju i upravljanju restrukturiranja;

30.

traži da se Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF) osiguraju dostatna sredstva i fleksibilnost kako bi mogao ublažiti posljedice globalizacije na europska poduzeća i njihovo osoblje;

31.

ukazuje na pozitivna iskustva s ranim osposobljavanjem mladih u dvostrukom sustavu osposobljavanja, u kojem poduzeća sama osposobljavaju zaposlenike za vještine koje im trebaju, a mladi imaju dobre šanse pronaći zaposlenje odmah po završetku obuke;

32.

podržava ciljane mjere kojima bi se tehnička zanimanja učinila privlačnija ženama. Diljem Europe manje od 10 % diplomanata tehničkog smjera su žene. Iskustvo u pojedinim regijama pokazuje da žene, pogotovo u području istraživanja i razvoja, posjeduju iznimno dragocjenu tankoćutnost koja se veoma cijeni pri razvoju automobila. Nadalje, žene čine više od 50 % kupaca na tom tržištu i predstavljaju najveći segment kupaca;

33.

potiče stalnu suradnju između sustava strukovnog obrazovanja i poduzeća, koju smatra sredstvom boljeg prilagođavanja nastavnih planova potrebama tržišta koje se stalno mijenjaju;

34.

poziva automobilsku industriju da ubrza razvoj alternativnih pogonskih tehnologija i na tržište uvede praktična rješenja kako bi se ispunili ciljevi povezani s klimom, ali i kako bi se napredak u tehnologiji iskoristio na području gospodarstva (smanjenje troškova korištenih goriva, trgovinska bilanca, radna mjesta na području stvaranja biogoriva itd.) i na području uštede energije. To uključuje procese i tehnologije skladištenja novih energetskih izvora;

35.

predlaže temeljitu razmjenu podataka između svih država članica o uspješnim praksama koje se tiču suradnje između sustava strukovnog obrazovanja i poduzeća, kako bi sve regije mogle imati koristi od njih;

36.

u tom kontekstu traži da razvoj različitih tehnologija bude potaknut specifičnim ciljevima te da se pritom ne odbacuje nijedna alternativa. Ovisno o njihovoj upotrebi, pojedine tehnologije imaju svoje prednosti i mane. Istovremeno bi cijelu energetsku bilancu, uključujući potrošnju energije pri proizvodnji goriva, trebalo uzeti u obzir kada se regulira upotreba alternativnih goriva iz obnovljivih izvora energije;

37.

u tom kontekstu ističe važnost osiguranja prikladne infrastrukture, bez koje je uvođenje proizvoda na tržište teže. Stoga bi trebalo uložiti zajedničke napore za promicanje alternativnih goriva i razvoj potrebne infrastrukture; U tu svrhu potrebno je uspostaviti odbore za usklađivanje između sektora i onih koji su zaduženi za planiranje infrastrukture. Razvoj tih infrastruktura trebao bi se temeljiti na prethodnim studijama i cjelovitim planovima mobilnosti koji će omogućiti ocjenjivanje različitih mogućnosti u pogledu raznih načina prijevoza i zahtjeva lokalnih i regionalnih vlasti;

38.

poziva na oblikovanje europskih smjernica o financijskim poticajima kojima bi se promicala čista vozila, a koje se moraju temeljiti na ciljevima i raspoloživim podacima kao što su emisije CO2;

39.

u tom kontekstu pozdravlja inicijativu Europske komisije Zelena energija za promet i upućuje na mišljenje OR-a o toj temi (CdR 28-2013_00_00_TRA_AC);

40.

primjećuje da na području javne nabave postoje inovativna rješenja. Alternativnim pogonskim tehnologijama moguće je pružiti posebnu potporu kroz javna ulaganja, pogotovo u urbanim područjima (promjena voznog parka);

41.

ističe da postoje brojni uspješni primjeri iz regija i općina gdje su otvorene nove perspektive s kombinacijom promocije električnih vozila, upravljanja parkiralištima i infrastrukture (postaje za električno punjenje);

42.

skreće pozornost na Direktivu EU-a 2000/53/EZ od 18. rujna 2000. godine, u kojoj se određuje da će se od 2015. godine 95% težine materijala automobila morati reciklirati. Tako se korištenjem uporabljenih resursa može smanjiti potrošnja izvora i ovisnost o uvozu sirovina. Istovremeno recikliranje usmjereno na proces postaje temelj za kontinuirano stvaranje dodane vrijednosti i stvara kvalificirana radna mjesta u europskim regijama;

43.

naglašava da pristup na temelju životnog ciklusa usklađen s gore navedenim ciljevima počinje s dizajnom vozila te isto tako uzima u obzir sve učinke za okoliš u procesu proizvodnje, uključuje operativnu fazu i, na kraju, recikliranje i/ili obradu za ponovnu uporabu;

44.

ističe da ovaj sveobuhvatni pristup iznad svega stvara sjajne mogućnosti za razvoj novih održivih materijala i pomaže u ispunjavaju ciljeva smanjenja emisija CO2 sadržanih u strategiji Europa 2020;

45.

naglašava da izvoz više od 75% rabljenih vozila na kraju njihova životnog ciklusa predstavlja velik gubitak potencijalnih izvora, što znači da se za proizvodnju novih vozila moraju koristiti nove sirovine (rijetki zemni metali), koji se uvoze iz Azije;

46.

naglašava važnu funkciju recikliranja u tom kontekstu, u stvaranju novih radnih mjesta i smanjivanju ovisnosti o dobavljačima sirovina;

47.

stoga poziva na ulaganje većeg napora za korištenje starih vozila kao izvora. Cilj bi trebao biti oblikovanje jasnih pravila o obvezama recikliranja te inzistiranje na razvoju održivih materijala;

48.

traži da se pri ocjeni automobilske industrije i povezanih pitanja više pažnje posveti tržištu rabljenih automobila i analizi navika potrošača tijekom postupka donošenja odluke;

49.

izražava žaljenje što je tržištu rabljenih automobila u akcijskom planu posvećen samo jedan stavak te ističe da istočne članice Europske unije karakterizira sve stariji vozni park. Uzrok tomu više je čimbenika: cijena rabljenih automobila, visoke cijene novih automobila, prosječna neto plaća i sve niži standard života.