26.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 126/48

1.

pozdravlja paket mjera NAIADES II. kao logičan nastavak paketa programa NAIADES I. koji predstavlja prvi integrirani pristup na razini EU-a za razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima; u potpunosti podržava napore Komisije za oživljavanje sektora unutarnjih plovnih putova i povećanju njegova udjela u ukupnom prijevozu da se iskoristi njegov puni potencijal;

2.

podržava to što je Komisija kao prioritet odredila preusmjeravanje načina prijevoza s cesta na željeznicu, unutarnje plovne putove i morski prijevoz, istovremeno insistirajući na internalizaciji vanjskih troškova svih načina prijevoza;

3.

zagovara razvoj sektora prijevoza unutarnjim plovnim putovima i vjeruje da on nudi sredstvo za rješavanje problema zakrčenosti cesta; i smatra da je, zbog svoje dokazane sigurnosti i učinka na okoliš, pouzdan, siguran i održiv način prijevoza;

4.

ističe ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u planiranju uporabe zemljišta i prijevoza pri čemu učinkovito prostorno planiranje može olakšati povezivanje gospodarskih djelatnosti, stvoriti integrirane klastere koji smanjuju potrebu za prijevozom i učiniti privlačnijim multimodalni prijevoz; nadalje prepoznaje važnost prometne infrastrukture za regionalni gospodarski razvoj, kao i ulogu koju igraju riječne luke kao gospodarska čvorišta te doprinos plovnih putova smanjenju zakrčenosti u morskim lukama i u drugim prijevoznim sustavima; želi istaknuti da lokalne i regionalne vlasti snose značajne troškove za razvoj i upravljanje ključnom infrastrukturom pa moraju biti u središtu nastojanja za povećanje uporabe kapaciteta unutarnjih plovnih putova;

5.

priznaje da, za razliku od drugih prometnih putova, unutarnji plovni putovi ne služe samo potrebama prijevoza, već su bitni i za vodoopskrbu, zaštitu od poplava, proizvodnju energije, rekreaciju i turizam, kao važni ekosustavi te su u službi poljoprivrede i ribarstva; u tom pogledu odbor ohrabruje održavanje vodećeg položaja sektora prijevoza unutarnjim plovnim putovima kao ekološki prihvatljivog načina prijevoza koji nastavlja održavati ravnotežu između svojih djelatnosti i drugih (ponekad konkurentnih) funkcija plovnih putova;

6.

podupire javne intervencije radi poboljšanja radnih uvjeta sektora, njegove infrastrukture, ekološke izvedbe, inovacija i uključivanja u logističke lance te vjeruje da, iako je prijevoz unutarnjim plovnim putovima liberaliziran i odvija se na unutarnjem prometnom tržištu, takva javna ulaganja mogu se opravdati znatnim učinkom gospodarske krize na taj sektor te socio-ekonomskim i ekološkim povratima koje stvara;

7.

smatra da je paket mjera NAIADES II. sukladan načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

8.

slaže se s Komisijinom općom procjenom sektora unutarnjih plovnih putova: prevlast vlasnika-prijevoznika i fragmentiranost opskrbe; njegov sve slabiji položaj u odnosu na prijevoznike iz drugih prometnih sektora te dugo i stalno smanjivanje udjela tog načina prijevoza u odnosu na cestovni prijevoz; prekapacitiranost i posljedična cjenovna konkurencija; njegova nemogućnost ponovnog ulaganja i inovacija; usto ograničeni napredak u rješavanju ključnih infrastrukturnih nedostataka i uskih grla, te gubitak konkurentnosti koji je u sektor donijelo usporavanje gospodarstva EU-a;

9.

podržava stoga ključna interventna područja paketa mjera NAIADES II. i njegov cilj pretvaranja sektora unutarnjih plovnih putova u način prijevoza koji je kvalitetan, dobro uređen, učinkovit, siguran, integriran u intermodalne lance s kvalitetnim radnim mjestima i kvalificiranom radnom snagom te sukladan visokim ekološkim standardima; u potpunosti vjeruje da sektor unutarnjih plovnih putova može znatno pridonijeti europskoj prometnoj politici i da se u nju mora u dovoljnoj mjeri uvrstiti;

10.

predlaže da se države članice sada trebaju posve posvetiti ispunjavanju ključnih ciljeva, a da sektor unutarnjih plovnih putova treba zauzeti proaktivniji i dosljedniji pristup sektora unutarnjih plovnih putova rješavanju nekih od temeljnih slabosti sektora;

11.

priznaje nedostatke NAIADES-a I. i predlaže da za postizanje veće učinkovitosti NAIADES-a II. Europska komisija, po potrebi uz pomoć sredstava iz platforme PLATINA (1), razvije jasan plan provedbe s ciljevima i ključnim točkama te s dosljednijim pristupom nabavi financijskih i drugih resursa;

12.

upozorava da se prijevoz unutarnjim plovnim putovima ne smije razmatrati odvojeno od ostalih načina prijevoza i vjeruje da će povećanje međusobne povezanosti prijevoza unutarnjim plovnim putovima i drugih načina prijevoza pomoći u privlačenju većeg tržišnog udjela te osnažiti čitav sektor;

13.

pozdravlja uvrštavanje unutarnjih plovnih putova u šest od devet ključnih koridora mreže TEN-T i nada se da će provedba i upravljačke strukture tih koridora predstavljati u stvarnoj mjeri sve načine prijevoza te da će se potencijal i posebnost prijevoza unutarnjim plovnim putovima na odgovarajući način priznati u mrežama TEN-T, tako da se prikladno riješe ključna uska grla unutarnjih plovnih putova i nedostajuće poveznice;

14.

nada se da će dugoročna predanost osnovnoj i sveobuhvatnoj mreži donekle pridonijeti pružanju postojanog zakonodavnog okvira koji bi trebao pomoći u privlačenju novih ulaganja u sektor prijevoza unutarnjim plovnim putovima;

15.

potiče relevantne države članice da u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima i drugim relevantnim dionicima ispune obveze i podnesu Komisiji podrobne prijedloge za projekte unutarnjih plovnih putova i luka tako da bi mogli imati koristi od Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) kao i od mogućeg povećanja sufinanciranja (do 40 %) dostupnog za takve projekte; smatra da će velika, ali i mala infrastrukturna ulaganja pomoći da sektor ostvari svoj potencijal;

16.

poziva države članice kojih se to tiče da pri razvoju ulagačkih okvira i državnih sredstava za planiranje nastave obraćati odgovarajuću pozornost unutarnjim plovnim putovima te da poduzmu korake za provedbu postojećih obveza, kako bi poduprle uspostavu i razvoj regionalnih središta gospodarske djelatnosti;

17.

ističe važnost osiguranja da se manji plovni dijelovi rijeka održavaju i unapređuju, gdje god da su od važnosti za plovidbene svrhe, kako bi se održala sveobuhvatna mreža te također osiguralo da manji prijevoznici u sektoru ostanu opstojni.

18.

priznaje nedostatak inovacijske kulture i osnovne razloge za to u sektoru unutarnjih plovnih putova te se slaže s Komisijom da taj sektor mora usvojiti plan za istraživanje, razvoj i inovacije, utvrditi buduće prioritete i biti proaktivniji u iskorištavanju prilika;

19.

predlaže da bi lokalne i regionalne vlasti mogle pridonijeti primjeni inovacija u sektoru pružanjem potpore prilagođenim inovacijskim politikama i individualiziranoj uporabi resursa i financijskih instrumenata;

20.

podržava napore Komisije da se smanji rascjepkanost, a ohrabri sinergija između sudionika na tržištu; priznaje da su određena pravila koja se primjenjuju u sektoru unutarnjih plovnih putova postavljena na regionalnoj ili nacionalnoj razini i smatra da će Komisija, uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, morati pronaći najveću moguću fleksibilnost u postupku usklađivanja;

21.

podržava internalizaciju vanjskih troškova za sve načine prijevoza, no i da se to ne bi smjelo koristiti kao sredstvo za povećanje prijevoznih troškova; smatra da će izračunom ispravne cijene vanjskih troškova svaki način prijevoza biti usporediviji, što bi moglo dovesti do uporabe ekološki prihvatljivijih načina, potaknuti sektor da se pozabavi vanjskim troškovima, a osobito bi to koristilo prijevozu plovnim putovima;

22.

smatra, s druge strane, da je naplate za novu infrastrukturu ili za održavanje postojećih infrastruktura potrebno pažljivo razmotriti jer bi to bio dodatni financijski teret prijevozu unutarnjim plovnim putovima, a moralo bi se riješiti i pitanje naplata za druge korisnike plovnih putova;

23.

uzima na znanje prijedlog Komisije da se procijene prepreke razvoju unutarnjih luka i želi pozdraviti daljnje savjetovanje o tome s lokalnim i regionalnim vlastima kojih se to tiče, prije posezanja za zakonodavnim postupcima;

24.

podržava napore za povećanje ekološke prihvatljivosti flote i smanjivanje onečišćivača zraka te naglašava da pristup s gledišta tehnologije motora i odabira goriva treba biti tehnološki neutralan i mora imati najbolji omjer troškova i koristi;

25.

predlaže, međutim, da se u svrhu određivanja mogućih energetskih i ugljičnih koristi od povećanja ekološke prihvatljivosti flote provede pažljiva procjena koja bi u obzir uzela starost plovila, izvedbu sadašnjega stroja te tovarne značajke plovila, kao i razumijevanje velike količine ukupne energije potrebne za proizvodnju novih strojeva; u tom pogledu zahtjeva pojačanje napora na poboljšanju gospodarske izvedivosti i standardizaciji obnove stare opreme kako bi se smanjili troškovi i poboljšale emisije iz svih postojećih plovila;

26.

smatra da trenutačno manjka poticaja, bilo kroz zakonodavna sredstva i/ili financijske mjere, da sektor unutarnjih plovnih putova učinkovito smanji emisije; stoga OR zagovara cjelovit pristup koji bi omogućio korištenje brojnih fondova poput LIFE+, TEN-T i Obzor 2020. za povećanje ekološke učinkovitosti flote na unutarnjim plovnim putovima; i željno iščekuje procjenu učinka različitih mogućnosti koje se uzimaju u obzir za granične vrijednosti emisija za velika i mala, postojeća i nova plovila zbog zaustavljanja atmosferskog onečišćenja na samom izvoru;

27.

dovodi u pitanje pretpostavku iz radnog dokumenta osoblja da je LNG (2) jedino rješenje koje omogućuje zadovoljavajuću kvalitetu zraka u pogledu emisija i prividnu jednostavnost u prenosivosti tehnoloških rješenja iz jednog načina prijevoza u drugi dok se još ponešto raspravlja o najprikladnijem tehnološkom rješenju kako bi se sektor uskladio sa standardima; smatra da je LNG obećavajući izbor, ali samo jedan od izbora te da se provedbeni vremenski okvir čini nestvarnim;

28.

ukazuje da će biti teško podupirati razvoj po okoliš povoljnih unutarnjih plovnih putova, osim ako se sami dionici u to propisno ne uključe.

29.

podržava pristup koji je Komisija predložila za poboljšanje vještina i kvalifikacija u sektoru, što bi trebalo poboljšati pristup i mobilnost radne snage, poboljšati sigurnost, povećati kvalitetu radnih mjesta i stvoriti ravnopravne uvjete;

30.

primjećuje ulogu koju lokalne i regionalne vlasti mogu igrati u boljem uključivanju logistike temeljene na prijevozu unutarnjim plovnim putovima u svoje planove za održivu gradsku mobilnost;

31.

podupire, gdje je to praktično, uključivanje prikladnih informacijskih tokova drugih načina prijevoza u Riječne informacijske servise (RIS); priznaje da iako postoje problemi povezani s: (a) razmjenom podataka koji mogu biti poslovno osjetljivi, i (b) teretom za prijevoznike pri ulaganju u inteligentne prometne sustave, ipak vjeruje da bi prilagođeni RIS mogao biti vrijedno oruđe za upravljanje opskrbnim lancem, optimizaciju protoka robe, i smanjivanje troškova i emisija;

32.

očekuje ishode ocjene RIS-a koja je u tijeku i nada se da će Komisija biti u položaju da predloži izmjene Direktive o RIS-u jer Povjerenstvo smatra da su inteligentni prometni sustavi (ITS) važan element u pružanju pomoći pri omogućavanju učinkovitog multimodalnog prijevoza, glatkog djelovanja unutarnjih plovnih putova i smanjivanja administrativnih tereta uključujući zapletene prekogranične zahtjeve uvjete između država članica i nečlanica EU-a;

33.

podržava namjeru osmišljavanja novog pristupa za upravljanje sektorom unutarnjih plovnih putova radi rješavanja preklapanja zakonodavnih odredbi i nadležnosti; u tom pogledu pozdravlja potpisivanje upravnog dogovora između Opće uprave za mobilnost i promet i Središnjeg povjerenstva za plovidbu Rajnom (CCNR) koji osigurava okvir za poboljšanu suradnju u potpori razvoju sektora plovidbe unutarnjim plovnim putovima; željno iščekuje sklapanje sličnih dogovora s drugim riječnim povjerenstvima;

34.

ohrabruje tijela za prijevoz unutarnjim plovnim putovima da ojačaju suradnju radi poboljšanja predstavljanja sektora i preuzimanja izravne odgovornosti za neke od ciljeva paketa mjera NAIADES II.;

35.

ističe potencijal koji Europska strategija za Podunavlje (EUSDR) predstavlja u smislu integriranog razvoja i upravljanja riječnim bazenom te smatra da provedba EUSDR-a može uvelike poboljšati prijevoz plovnim putovima Dunava koji ima znatni kapacitet za povećanje količine prijevoza;

36.

primjećuje da u komunikaciji postoji niz poveznica na razne EU-ove programe financiranja (ESF, CRF, Horizon 2020.), no čini se da ne postoji dosljedan i sustavan pristup kako će ti fondovi pomoći ostvarenju ciljeva;

37.

zahtijeva da Komisija hitno sastavi predloženi radni dokument osoblja (SWD) o financiranju NAIADES-a; preporučuje da se uz utvrđivanje i izračun potreba za ulaganjima u sektor unutarnjih plovnih putova ponešto pozornosti posveti osiguravanju jasnih uputa sektoru za pristup financiranju te da taj SWD bude koristan doprinos planu provedbe (predloženom u prethodnoj točki 11.);

38.

smatra da europski strukturni i investicijski fondovi mogu poduprijeti ciljeve NAIADES-a, ali izražava određenu zabrinutost da se osnovni pokazatelji kojima se mjere rezultati tih fondova, a posebice ERDF-a i Kohezijskog fonda, odnose samo na cestovnu i željezničku infrastrukturu, što bi moglo poticati ulaganja u korist tih načina prijevoza a ne unutarnjih plovnih putova, gdje takav izbor postoji;

39.

primjećuje spominjanje financijskih instrumenata i smatra da postoji ponešto prostora za financiranje sektora unutarnjih plovnih putova kroz Europsku investicijsku banku;

40.

podržava argumente za predložene izmjene Uredbe o politici Zajednice u odnosu na kapacitet flote koje će, ako budu učinkovite, olakšati uvođenje Pričuvnog fonda i njegovo iskorištavanje za dodatne mjere promicanja prijevoza unutarnjim plovnim putovima u skladu s ciljevima NAIADES-a II.;

41.

podržava cilj prijedloga Direktive da se tehnički standardi odvoje od postupovnih aspekata čime bi se pojednostavio postupak ažuriranja takvih standarda te bi se povećali jasnoća i transparentnost za sektor;

42.

podržava predloženi pragmatični i fleksibilan pristup kojim će se smanjiti zahtjevi ili djelomična primjena tehničkih zahtjeva za pojedina područja (države članice) utemeljenih na prirodi njihovih unutarnjih plovnih putova;