15.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 114/48

1.

smatra Fond solidarnosti Europske unije (u nastavku„fond”) glavnim instrumentom kojim Unija može odgovoriti na velike katastrofe u državama članicama ili državama koje vode pristupne pregovore, pokazujući time svoju solidarnost s državama, regijama i općinama pogođenim katastrofom (članak 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije);

2.

navodi da se postojeći fond općenito pokazao uspješnim, iako bi se njegovo funkcioniranje moglo poboljšati, osobito pojednostavljenjem birokracije uključene u oslobađanje sredstava iz fonda kako bi se znatno skratilo vrijeme između nastanka katastrofe i pružanja pomoći. Pravila fonda mogla bi biti transparentnija i bolje prilagođena potrebama područja pogođenih katastrofom.

3.

izražava žaljenje što Europska komisija predlaže da se ne mijenja najveća svota koja se fondu može dodijeliti godišnje još od 2002. godine, 500 milijuna eura (po cijenama iz 2011.), što dovodi u pitanje dostupnost pomoći za sve velike katastrofe, naročito s obzirom na njihovu sve veću učestalost;

4.

smatra da su postojeće uredbe i predložene izmjene u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

5.

ističe činjenicu da velike prirodne katastrofe imaju razoran učinak, prvenstveno na zahvaćene općine i regije, u mnogim slučajevima praćene teškim oštećenjima temeljne infrastrukture te prirodne i kulturne baštine u pogođenim područjima;

6.

napominje da su lokalne i regionalne vlasti uglavnom i vlasnici oštećene infrastrukture pa su stoga odgovorne za njezinu obnovu. Odgovorne su također za službe spašavanja, osiguravanje privremenog smještaja za iseljene i čišćenje zahvaćenog područja;

7.

stoga smatra da je, iako su primarni primatelji pomoći iz fonda države članice i države u postupku pristupanja, pomoć fonda u konačnici namijenjena financiranju mjera na regionalnoj i lokalnoj razini;

8.

naglašava da je za lokalna i regionalna tijela najvažnija brzina djelovanja fonda i usmjeravanje dostupnih sredstava na način da u najvećoj mogućoj mjeri zadovolje stvarne potrebe;

9.

iz tog razloga, toplo pozdravlja prijedloge Komisije koji pridonose bržem i boljem usmjeravanju pomoći iz fonda te iznosi nekoliko važnih preporuka, posebice za lokalne i regionalne vlasti;

10.

upozorava da treba uzeti u obzir poseban položaj iznimno udaljenih regija, koje su osjetljivije na iznimne vremenske uvjete;

11.

pozdravlja razjašnjenje područja djelovanja fonda koje uklanja postojeću pravnu nesigurnost i time sprječava predaju zahtjeva koji ne zadovoljavaju uvjete;

12.

pozdravlja nastojanje Komisije da pojednostavni definiciju regionalne katastrofe uvođenjem jasnih kriterija temeljenih na BDP-u. Ta nova definicija olakšat će Komisiji procjenu zahtjeva i pridonijeti većoj transparentnosti i učinkovitosti samog fonda. Potencijalnim podnositeljima zahtjeva bit će jednostavnije unaprijed procijeniti mogućnost dobivanja pomoći za određenu katastrofu.

13.

predlaže da iznos za podobnost za primanje pomoći u slučaju regionalne katastrofe postavi na 1,0% regionalnog BDP-a za dotični NUTS 2. Prema mišljenju Odbora, ovaj kriterij bi uspješnije odražavao namjeru pružanja podjednake količine pomoći za regionalne prirodne katastrofe;

14.

smatra da bi prethodno navedene pokazatelje trebalo prilagoditi katastrofama koje nastaju na bilo kojem od otoka na području otočnih regija NUTS 2 kako bi spriječili da isključivo regionalne okolnosti onemoguće djelovanje fonda u takvim situacijama;

15.

ističe da, s obzirom na sve veću zastupljenost katastrofa u područjima koja se u velikoj mjeri ne podudaraju sa područjima definiranim kao NUTS 2 (u nekim državama članicama samo administrativno), već prelaze granice takvih regija, usmjeravanje regionalnog kriterija samo na područja NUTS 2 može ugroziti objektivnost;

16.

predlaže uvođenje kriterija za regionalne katastrofe na razini NUTS 3 i to u slučaju kada nekoliko katastrofom pogođenih susjednih regija NUTS 3 zajedno čini teritorij koji svojom veličinom odgovara području NUTS 2; (min. 800 000 stanovnika). Posljedičnu stopu BDP-a treba u tom slučaju izračunati iz ponderiranog prosjeka pojedinih regija NUTS 3;

17.

ističe da mnoge katastrofe prelaze granice te da bi u takvim slučajevima intervencija EU-a imala znatnu dodanu vrijednost te bi poslala jasnu i pozitivnu poruku građanima;

18.

predlaže da se za definiciju izvanredne prekogranične prirodne katastrofe koristi gore navedeni kriterij na razini NUTS 3, gdje bi susjedne regije NUTS 3 mogle biti iz više država;

19.

pozdravlja mogućnost korištenja fonda ne samo za „neposredne” mjere, već i za one izravno povezane s katastrofom i čija narav može biti dugotrajnija;

20.

ističe da, u razdoblju poslije katastrofe, na lokalnoj i regionalnoj razini, postoji stvarna potreba za obnovom infrastrukture do razine na kojoj će moći bolje odolijevati budućim katastrofama te, u nekim slučajevima, za njezinim premještajem na pogodnije mjesto;

21.

predlaže preciznije određivanje prikladnih mjera fonda i uključivanje u njih mogućnosti financiranja ne samo popravka infrastrukture, već i njezine obnove do standarda koji će moći bolje odolijevati budućim prirodnim katastrofama. Odbor također predlaže da se u prikladne mjere fonda uključi premještanje infrastrukture s trenutnog mjesta, na kojem može doći do njenog ugrožavanja novim prirodnim katastrofama;

22.

ističe da je za neke lokalne i regionalne vlasti korištenje vanjske tehničke pomoći često ključno za savladavanje katastrofa i poslova neophodnih za obnovu područja;

23.

predlaže uvrštavanje troškova za vanjsku tehničku pomoć u prikladne troškove fonda i to do iznosa od najviše 2% ukupnih doprinosa iz fonda;

24.

ističe da priprema zahtjeva, osobito kada je riječ o procjeni štete i prikupljanju dokaza koji se prilažu zahtjevu, oduzima odgovornim javnim tijelima mnogo vremena i to u razdoblju kada su zaokupljena nužnom reakcijom na katastrofu. Situacija postaje još zahtjevnija u slučaju katastrofa s postupnim tijekom razvoja, poput ne samo suše, nego i, na primjer, poplava, koje ponekad traju tjednima ili čak mjesecima, a štete od kojih se mogu procjenjivati tek nakon povlačenja vode. Težinu katastrofe moguće je, dakle, utvrditi tek naknadno.

25.

stoga pozdravlja prijedlog Komisije koji uzima u obzir posebnosti katastrofa sa sporijim tijekom razvoja.

26.

istovremeno ističe da za druge prirodne katastrofe zakonodavni prijedlog zadržava postojeće odredbe i ne rješava teškoće vezane za pripremu zahtjeva u slučaju dugotrajnih poplava;

27.

iz tog razloga, u pogledu dugotrajnih poplava, predlaže uvođenje mogućnosti predaje zahtjeva u roku od deset tjedana od prestanka prijetnje od prirodne katastrofe (npr. opozivom izvanrednog stanja koje je objavila država članice ili regionalna vlast itd.);

28.

slaže se sa stajalištem Komisije da usvajanje neophodnih preventivnih mjera za slučaj prirodnih katastrofa ima apsolutno ključnu ulogu i da na njihovom usavršavanju treba neprestano raditi;

29.

izražava zabrinutost zbog mogućnosti da obveza uključivanja informacije o prevenciji rizika od katastrofe u zahtjev, za podnositelja tog zahtjeva čini ne samo povećani administrativni teret već i da prouzroči kašnjenje u sastavljanju i podnošenju zahtjeva. To ne bi bilo u skladu s prvotnim ciljem pojednostavljenja birokratskih postupaka za korištenje sredstava iz fonda.

30.

predlaže da se od podnositelja zahtjeva, tijekom njegove pripreme, traži samo kratki opis provedbe zakonodavstva Unije (članak 4. stavak 1.e), a da se istodobno ukloni zahtjev za dodatnim informacijama (članak 4. stavak 1.f budući da je već obuhvaćen izvješćem o korištenju sredstava iz fonda;

31.

pozdravlja prijedlog Komisije o uvođenju mogućnosti isplate predujmova što bi omogućilo brzu reakciju fonda, ali predlaže da sustav isplate predujmova djeluje izvan višegodišnjeg financijskog okvira i konkretno predloženih strukturnih fondova;

32.

pozdravlja namjeru Komisije da ubrza upravni postupak odobravanja pomoći iz fonda kako bi ova što prije stigla do pogođenih područja, ali u tom pogledu ističe da je stvarno razdoblje za korištenje tih sredstava kraće;

33.

predlaže produljenje roka za korištenje potpore iz fonda na 24 mjeseca, osobito stoga što popravak temeljne infrastrukture te obnova ključnih usluga i opskrbe mogu, zbog nužnosti pribavljanja potrebne dokumentacije i pridržavanja odredbi o javnim natječajima, biti dugotrajni.

34.

Europska tijela te nacionalne, regionalne i lokalne vlasti pozivali su više puta na potrebu da se, što je više moguće pojednostavi upravljanje, kako bi se moglo usmjeriti na izvedbu. (1). To je pojednostavljenje tim više nužno u slučaju Fonda solidarnosti koji djeluje u krajnje hitnim situacijama i koji u svoje prihvatljive troškove uključuje i one namijenjene zadovoljavanju neposrednih osobnih potreba. Stoga bi bilo poželjno da korištenje jediničnih troškova bude obuhvaćeno rashodima koji nisu namijenjeni obnovi infrastrukture, već zadovoljavanju potreba nastradalih pojedinaca.