27.9.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 280/50

—

uzima u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za smanjenje troškova razvoja brzih elektroničkih komunikacijskih mreža koji je Europska Komisija predstavila 26. ožujka 2013., u sklopu plana od deset točaka najavljenog u okviru srednjoročne revizije o Digitalnom programu za Europu;

—

pozdravlja prioritete naglašene u Prijedlogu uredbe: mreže velike brzine, građevinske radove, zajedničku uporabu postojećih infrastruktura te učinkovitiji razvoj novih materijalnih infrastruktura kako bi se takve mreže postavile uz niže troškove, te smanjenje administrativnih troškova i birokracije; to su sve područja u kojima gradovi i regije nisu samo sudionici, već i pružatelji i korisnici usluga;

—

već je naglasio da će usvajanje mjera racionalizacije, modernizacije i smanjenja administrativnog opterećenja kao prioritetnih načina smanjenja troškova, te racionalizacije i pojednostavljivanja administrativnih procedura i usluga, potaknuti gospodarske aktivnosti te smanjiti birokratske procedure i formalnosti, olakšati veze između građana i administracije te pridonijeti smanjenju administrativnih troškova poslovanja u poduzećima (naročito onima koja se bave razvojem infrastrukture za brzi internet), poboljšati im konkurentnost i potaknuti razvoj;

—

ističe da lokalne i regionalne vlasti moraju sudjelovati u financiranju digitalne infrastrukture u područjima koja privatni operateri smatraju neprofitabilnima, npr. u ruralnim područjima; kako bi osigurali jednak pristup novim tehnologijama za sve građane iz svih regija traži od Komisije da pruži podršku vlastima u njihovim aktivnostima financiranja, na način da 1. dopusti sudjelovanje Europskih strukturnih fondova u financiranju digitalne infrastrukture u svim europskim regijama i 2. da u ruralnim i rijetko naseljenim područjima prepozna projekte digitalnog razvoja kao usluge od općeg i gospodarskog interesa.

Izvjestitelj:

Gábor BIHARY (HU/PES), član Glavne skupštine Budimpešte

Referentni dokument

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi infrastrukture za alternativna goriva

COM(2013) 147 final

1.

uzima u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za smanjenje troškova razvoja brzih elektroničkih komunikacijskih mreža koji je Europska Komisija predstavila 26. ožujka 2013., u sklopu plana od deset točaka najavljenog u okviru srednjoročne revizije o Digitalnom programu za Europu;

2.

sa zadovoljstvom primjećuje da se predložena Uredba zasniva na najboljim praksama država članica, prepuštajući im znatno diskrecijsko pravo u organizacijskim pitanjima i podupirući novu kulturu pristupa velike brzine;

3.

pozdravlja prioritete naglašene u Prijedlogu uredbe: mreže velike brzine, građevinski radovi, zajednička uporaba postojećih infrastruktura te učinkovitiji razvoj novih materijalnih infrastruktura, tako da se takve mreže postave uz niže troškove, te smanjenje administrativnih troškova i birokracije; to su sve područja u kojima gradovi i regije ne samo da su sudionici već i pružatelji i korisnici usluga;

4.

podsjeća da je infrastruktura za brzi širokopojasni internet osnova jedinstvenog digitalnog tržišta te preduvjet globalne konkurentnosti, npr. na području e-trgovine. Kao što je to naglašeno u komunikaciji "Akt o jedinstvenom tržištu II", (1) povećanje dostupnosti širokopojasne veze od 10% može dovesti do godišnjeg porasta BDP-a od 1–1,5% kao i do povećanja produktivnosti rada od 1,5 %. (2) Istovremeno, inovacije nastale kao posljedica uvođenja širokopojasne veze u poduzeća mogu dovesti do stvaranja dva milijuna radnih mjesta do 2020; (3)

5.

inzistira da si Unija ne može dopustiti da njeni građani ili poduzeća ostanu izvan ovakve infrastrukture, te da si je u sklopu Digitalnog programa za Europu postavila ambiciozne ciljeve za pristup internetu velike brzine: da do 2013. godine svim Europljanima osigura pristup osnovnom širokopojasnom internetu, a do 2020. godine (i) da svim Europljanima osigura vezu bržu od 30 Mbps i (ii) da se pobrine da najmanje 50% europskih kućanstava ima internetsku vezu bržu od 100 Mbps. Međutim, ti se ciljevi mogu ostvariti samo ako se trošak izgradnje tih infrastruktura smanji u cijeloj Europskoj uniji;

6.

naglašava da je kod upravljanja procesima na koje se odnose predložena Uredba Europskog parlamenta i Vijeća i s njom povezane politike, od velike važnosti koordinirati djelovanje Europske unije, država članica i lokalnih i regionalnih vlasti u skladu s načelom supsidijarnosti, kao što je istakao Odbor regija u Bijeloj knjizi o višerazinskom upravljanju; (4)

7.

u skladu sa stajalištima izraženim u svojim prijašnjim mišljenjima upozorava da treba u potpunosti iskoristiti europski potencijal za razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u javnom i privatnom sektoru, te da ih se treba koristiti kao sredstvo za poboljšanje usluga koje lokalne i regionalne vlasti pružaju na područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje, javni red, sigurnost i socijalna skrb. Javno-privatna partnerstva (JPP), koja EU podržava između MSP-a, koji razvijaju informatičku i komunikacijsku tehnologiju te lokalnih i regionalnih vlasti na području javnih usluga IKT-a, mogu poslužiti kao odlična osnova za stjecanje vještina i znanja na lokalnoj razini diljem EU-a; (5)

8.

već je naglasio da će usvajanje mjera racionalizacije, modernizacije i smanjenja administrativnog opterećenja kao prioritetnih načina smanjenja troškova, te racionalizacije i pojednostavljivanja administrativnih procedura i usluga, potaknuti gospodarske aktivnosti te smanjiti birokratske procedure i formalnosti, olakšati veze između građana i administracije te pridonijeti smanjenju administrativnih troškova poslovanja u poduzećima (naročito onima koja se bave razvojem infrastrukture za brzi internet), poboljšati im konkurentnost i potaknuti razvoj; (6)

9.

naročito naglašava da Europska komisija i države članice trebaju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale potpunu i učinkovitu uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u upravljanje inicijativama vezanim uz IKT; (7)

10.

pozdravlja mogućnosti da predložena Uredba bude od velike pomoći u poboljšanju kvalitete informacijskih usluga i proizvoda namijenjenih europskim potrošačima, te smanjenju nepotrebnih troškova i administrativnog opterećenja podržavajući istovremeno jedinstveno digitalno tržište i ciljeve strategije Europa 2020;

11.

naglašava da se preporuke iz Digitalnog programa za Europu osobito odnose na lokalne i regionalne vlasti, posebno u vezi s razvojem širokopojasne veze, te da mogu značajno pridonijeti provedbi programa. Prioriteti nove strategije na lokalnoj i regionalnoj razini mogu poboljšati kvalitetu života građana, podržati njihove društvene i gospodarske aktivnosti, potaknuti regionalni razvoj i promicati učinkovitije i personaliziranije javne usluge i lokalna poduzeća. Regije i gradovi raspolažu mnogim sredstvima potrebnim za iskorištavanje tog potencijala na najbolji mogući način;

12.

sa zadovoljstvom ustvrđuje da Prijedlog uredbe predstavlja potencijal pomoću kojeg se velikim dijelom mogu premostiti digitalne razlike i ostvariti ciljevi strategije Europa 2020. uz poštivanje osnovnih društvenih, kulturnih i ekonomskih potreba europskih građana; (8)

13.

uviđa da je informacijsko društvo silno ubrzalo gospodarski i društveni napredak te smatra da će bolja uporaba širokopojasne infrastrukture dodatno potaknuti taj trend. Međutim, upozorava na lako širenje sadržaja koji ugrožavaju mlade i temeljne demokratske vrijednosti te naglašava da se te opasnosti mogu suzbiti odgovarajućim odgojem utemeljenim na vrijednostima i širokim medijskim obrazovanjem; (9)

14.

podsjeća da lokalne i regionalne vlasti moraju igrati odlučujuću ulogu u osiguranju pristupa širokopojasnom internetu po prihvatljivoj cijeni, na primjer u područjima u kojima tržišni mehanizmi to sami ne uspiju, u provođenju pilot projekata čiji je cilj premostiti razlike u dostupnosti te u razvoju novih pristupa koji javne e-službe usmjeravaju na građane; (10)

15.

upozorava Europsku komisiju da je lokalnim i regionalnim vlastima za financiranje širokopojasne infrastrukture potrebna nepovratna državna pomoć te poziva Komisiju da za to sastavi pravila;

16.

ponavlja preporuke navedene u svom mišljenju o Digitalnom programu za Europu u kojima kaže da financiranje i druge mjere potpore trebaju favorizirati uspostavu širokopojasnih mreža otvorenog pristupa koje se temelje na mrežama horizontalne arhitekture i poslovnom modelu koji razdvaja fizički pristup mreži od pružanja usluga, te da postojeće mreže od optičkih vlakana trebaju biti otvorene za tržišno natjecanje. (11) Na konkretan način to znači da bi se, povezano s tamnim vlaknom koje je oblik pasivne infrastrukture, poslovni modeli otvorenog pristupa trebali aktivno promicati.

17.

Budući da za uspostavu širokopojasnog interneta u gusto naseljenim mjestima postoji očit komercijalni interes, smatra da bi posebno trebalo posvetiti pažnju poticanju privatnog sektora na ulaganje u ruralna i slabo naseljena područja kako bi se osigurala geografska jednakost. U tom pogledu, lokalne i regionalne vlasti igraju ključnu ulogu u usklađivanju potražnje za pristupom širokopojasnoj mreži koju iskazuju javne uprave, tijela javne sigurnosti, lokalne školske i zdravstvene ustanove, organizirajući skupine na lokalnoj razini (škola, zajednica, malih i srednjih poduzeća) i prostore za demonstraciju širokopojasne infrastrukture potrošačima te organizirajući izobrazbe;

18.

ističe da lokalne i regionalne vlasti moraju sudjelovati u financiranju digitalne infrastrukture u područjima koja privatni operateri smatraju neprofitabilnima, npr. u ruralnim područjima; kako bi osigurali jednak pristup novim tehnologijama za sve građane iz svih regija traži od Komisije da pruži podršku vlastima u njihovim aktivnostima financiranja, na način da 1. dopusti sudjelovanje Europskih strukturnih fondova u financiranju digitalne infrastrukture u svim europskim regijama i 2. da u ruralnim i rijetko naseljenim područjima prepozna projekte digtalnog razvoja kao usluge od općeg i gospodarskog interesa.

19.

naglašava da informacijske i komunikacijske tehnologije koje podržavaju informacijsko društvo pristupačno svima, trebaju voditi računa o potrebama svih članova društva, posebno onih kojima prijeti socijalna isključenost;

20.

ustvrđuje da pristup visokokvalitetnim širokopojasnim vezama po razumnim cijenama može olakšati pristup uslugama koje pružaju lokalne i regionalne vlasti te poboljšati kvalitetu tih usluga, a mikropoduzećima i MPS-ima olakšati marketing proizvoda. Očekuje se da će udaljene regije i zajednice, posebno one najudaljenije, imati znatnu korist od raširenijeg i bržeg pristupa širokopojasnim uslugama; (12)

21.

naglašava da su nove uporabe i digitalne usluge od ključne važnosti kako bi regije postale privlačnije i kako bi se osigurao njihov uravnotežen razvoj; smatra da je omogućavanje digitalnog pristupa svima preduvjet za uspješno postizanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih kohezijskih ciljeva EU-a;

22.

u skladu sa stavovima izraženim u jednom od svojih prijašnjih mišljenja, (13) preporuča da se mogućnosti koje pruža ubrzan razvoj mreža zasnovan na Uredbi u potpunosti iskoriste za razvoj usluga informacijske i komunikacijske tehnologije u europskim javnim i privatnim sektorima te da se one upotrijebe kao sredstvo za poboljšanje usluga koje pružaju lokalne i regionalne vlasti na područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje, javni red, sigurnost i socijalna skrb;

23.

u skladu sa stavovima izraženim u jednom od svojih prijašnjih mišljenja, (14) preporuča da se mogućnosti koje pruža ubrzan razvoj mreža temeljen na Uredbi u potpunosti iskoriste za razvoj prekograničnih javnih usluga. Informatički projekti koji proizlaze iz toga moraju voditi računa o interoperabilnosti i elektroničkoj identifikaciji građana (projekt STORK), elektroničkim potpisima, elektroničkom objavljivanju dokumenata i drugim elementima e-uprave, te s njima postupati u europskom kontekstu;

24.

ukazuje na činjenicu da se potencijal računalstva u oblaku (15) neće iskoristiti ako se što prije ne izgradi potrebna infrastrukturna osnova;

25.

naglašava da je jedinstveno digitalno tržište osnova Digitalnog programa za Europu koje će omogućiti stvaranje rastućeg, uspješnog, dinamičnog i sveobuhvatnog europskog tržišta za stvaranje i distribuciju legalnih digitalnih sadržaja i internetskih usluga, a svojim potrošačima pružiti jednostavan, siguran i fleksibilan pristup tržištu digitalnih usluga; (16) stoga pozdravlja utjecaj koji će predložena Uredba imati na ubrzanje ovog procesa i smanjenje troškova;

26.

smatra da je važno da lokalne i regionalne javne ustanove imaju vlastite odgovarajuće kapacitete i održive financijske resurse za digitalizaciju; (17)

27.

uviđa da će predložena Uredba pomoći u suočavanju s izazovima energetske učinkovitosti kroz informatičke i komunikacijske tehnologije (18) te utjecati na strukturalne promjene u uporabi prirodnih resursa;

28.

slaže se s ciljem optimizacije sinergija među mrežama prema kojem se Uredba ne odnosi samo na pružatelje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža, nego na sve vlasnike fizičkih infrastruktura kao što su mreže za električnu energiju, plin, vodu i otpadne vode, grijanje i prijevoz koje mogu uključiti elemente elektroničkih komunikacijskih mreža; međutim, iz sigurnosnih obzira i zbog visokih troškova, izražava zabrinutost zbog primjene Uredbe na tunele podzemne željeznice u velikim gradovima.

29.

izražava žaljenje zbog toga što je telekomunikacijska infrastruktura još uvijek izuzetno rascjepkana duž nacionalnih granica, iako brza širokopojasna infrastruktura čini okosnicu jedinstvenog digitalnog tržišta i preduvjet konkurentnosti na svjetskoj razini;

30.

budući da građevinski radovi predstavljaju velik dio ukupnog troška izgradnje mreže, smatra značajnim regulatornim napretkom činjenicu da će svaki mrežni operater imati pravo da ponudi, ili da mu bude ponuđen (po razumnoj cijeni i razumnim uvjetima), pristup fizičkoj infrastrukturi (npr. kanalima, vodovima, šahtovima, ormarićima, stupovima, visokonaponskim stupovima, antenama, tornjevima i drugim potpornim konstrukcijama) za ugradnju elemenata brze elektroničke komunikacijske veze, kao i činjenicu da bi sve potrebne informacije trebale biti dostupne preko jedinstvenog informacijskog punkta kako bi se osigurala transparentnost;

31.

istovremeno upozorava da bi se pri određivanju cijena i tarifa u obzir trebali uzeti socijalni i kohezijski ciljevi;

32.

izražava zadovoljstvo time što se Uredba bavi i pitanjem koordinacije građevinskih radova, osobito stoga što se takva ulaganja djelomično ili potpuno financiraju iz javnih sredstava; konstatira, međutim, da Uredba u vezi s tim ulaganjima ne spominje javnu nabavu;

33.

izražava žaljenje što Uredba ne spominje ulogu lokalnih i regionalnih vlasti, iako se koordinacija građevinskih radova provodi upravo na njihovom teritoriju; stoga preporučuje Komisiji da ih spomene;

34.

Podržava ulogu jedinstvenog informacijskog punkta u pojednostavljivanju i usklađivanju procesa izdavanja dozvola te smatra da je rok od šest mjeseci dovoljan;

35.

izražava žaljenje jer Uredba ne spominje ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u procesu izdavanja dozvola, iako je u većini slučajeva taj postupak u nadležnosti lokalnih vlasti; izražava zabrinutost zbog visokih troškova koje lokalne vlasti uslijed toga često snose;

36.

smatra da kriterij iz Prijedloga uredbe koji za dobivanje dozvole predviđa obvezu kojom sve nove zgrade moraju biti opremljene fizičkom infrastrukturom prilagođenom za brzu vezu sve do mrežne priključne točke, predstavlja značajan napredak;

37.

izražava zadovoljstvo zbog obveze da sve novoizgrađene stambene zgrade i one koje se potpuno renoviraju imaju koncentracijsku točku dostupnu pružateljima usluga elektroničkih komunikacijskih mreža, ali također smatra da bi trebalo precizirati da ova obveza vrijedi i za socijalne stanove kako bi se osigurao pristup širokopojasnim uslugama stanarima tih stanova kojima prijeti digitalno isključenje; u ovom slučaju, međutim, postizanje traženog cilja u potpunosti treba podržati;

38.

uviđa da su mjere, u obliku u kojem su navedene u Prijedlogu uredbe, u skladu s načelom supsidijarnosti. Smanjenje troškova izgradnje infrastrukture za brzu elektroničku komunikaciju zahtijeva djelovanje Unije, ako se žele poboljšati uvjeti osnivanja i funkcioniranja unutarnjeg tržišta i time ukloniti prepreke za funkcioniranje jedinstvenog tržišta nastale uslijed neusklađenosti pravila i administrativne prakse na nacionalnoj i podnacionalnoj razini. Ta neusklađenost koči širenje i rast europskih poduzeća, ima negativan učinak na konkurentnost Europe i stvara prepreke za prekogranična ulaganja i aktivnosti;

39.

smatra da su mjere predložene za područja koja sadrže prekogranične elemente potrebne, jer države članice i/ili lokalne i regionalne vlasti ne mogu same pravilno regulirati transnacionalne elemente koji ih određuju. Potpuna pokrivenost širokopojasnom vezom ojačala bi teritorijalnu koheziju;

40.

uviđa da je temeljna svrha ove Uredbe olakšati i potaći postavljanje brzih elektroničkih komunikacijskih mreža, unapređujući zajedničko korištenje postojećih infrastruktura te stvarajući potrebne uvjete za učinkovitiju gradnju nove fizičke infrastrukture u cilju smanjenja troškova vezanih za izgradnju takve mreže;

41.

mišljenja je da predložene mjere predstavljaju očitu prednost u usporedbi s pojedinačnim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, osobito zato što su glavne mjere usmjerene na četiri područja: mreže velike brzine, građevinske radove, zajedničku uporabu postojeće infrastrukture i učinkovitiji razvoj novih materijalnih infrastruktura kako bi se nove mreže postavile uz niže troškove te kako bi se smanjili administrativni troškovi;

42.

ističe da će zajednički europski pristup tim pitanjima pružiti dodanu vrijednost tako što će izbjeći nepotrebno udvostručivanje rada i omogućiti ekonomiju razmjera. Ovaj pristup je zaista neophodan zato što internet, zahvaljujući svojoj sveprisutnosti i prekograničnoj naravi, predstavlja nezamjenjiv alat za oslobađanje gospodarskog i društvenog potencijala informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

43.

uviđa da su mjere, u obliku u kojem su navedene u Prijedlogu uredbe, u skladu s načelom supsidijarnosti: ograničavaju se samo na ono što je potrebno za postizanje zadanih ciljeva kako bi smanjile prepreke koje im sprečavaju pristup fizičkoj infrastrukturi;

44.

konstatira da su mjere rezanja troškova predložene Uredbom usredotočene na poboljšanje usklađivanja i transparentnosti te ujednačavanje neophodnih instrumenata, čime se važnim dionicima omogućava da iskoriste sinergije i smanje neučinkovitost u procesu razvoja;

45.

naglašava da predložene mjere ne nameću nikakve konkretne ekonomske modele te državama članicama ostavljaju mogućnost usvajanja detaljnijih odredbi. Na taj način mjere neće utjecati na postojeće nacionalne inicijative nego će ih nadopuniti. Istodobno će državama članicama omogućiti da nadograde svoje postojeće mjere te odaberu način organizacije svih postojećih ili novih mjera kojim će ih najbolje prilagoditi svojoj situaciji, a da nužno ne budu izloženi dodatnim troškovima;

46.

naglašava ipak da Europska komisija u Uredbi treba odrediti korake koje će poduzeti u cilju osiguravanja pravne sigurnosti, nakon što je države članice obavijeste o mjerama za izuzeće;

47.

iako bi forma direktive državama članicama omogućila više manevarskog prostora, prihvaća odabir uredbe za koju smatra da će, bude li njena primjena dovoljno fleksibilna, omogućiti brzu dostupnost instrumenata za smanjenje troškova i održavanje dinamike postizanja ciljeva Digitalnog programa za Europu, koji moraju biti ispunjeni do 2020.;

48.

u pogledu poboljšanja zakonodavstva, primjećuje da se u Prijedlogu uredbe u nekoliko navrata izričito spominje lokalna i regionalna razina. S obzirom na nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti i ključnu ulogu koju ih se poziva da odigraju u razradi i provedbi mjera koje se odnose na područje korištenja IKT-a (posebice na razvoj mreža velike brzine), institucije EU-a i države članice trebaju se redovno savjetovati s lokalnim i regionalnim vlastima o osmišljavanju i primjeni mjera za provedbu Europskog digitalnog programa;

49.

poziva Europsku komisiju da na vrijeme zatraži mišljenje Odbora regija o izvješću o pregledu, koje će biti predstavljeno tri godine nakon stupanja Uredbe na snagu.