11/Sv. 063

HR

Službeni list Europske unije

206

---

42011X1206(03)

---

L 323/46

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.12.2011.

---

Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u zadnjem izdanju UNECE dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na:

http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 48 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju

Obuhvaća sav važeći tekst zaključno s:

dopunom 6. niza izmjena 04 - dan stupanja na snagu: 30. siječnja 2011.

nizom izmjena 05 - dan stupanja na snagu: 30. siječnja 2011.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

1.	Područje primjene

2.	Definicije

3.	Zahtjev za homologaciju

4.	Homologacija

5.	Opći zahtjevi

6.	Pojedinačni zahtjevi

7.	Preinake i proširenja homologacije tipa vozila ili ugradnje njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju

8.	Sukladnost proizvodnje

9.	Sankcije za nesukladnost proizvodnje

10.	Konačna obustava proizvodnje

11.	Nazivi i adrese tehničkih služba odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te nadležnih administrativnih tijela

12.	Prijelazne odredbe

PRILOZI

Prilog 1. —

Obavijest o izdanoj ili odbijenoj ili proširenoj ili povučenoj homologaciji ili konačnoj obustavi proizvodnje tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, sukladno Pravilniku br. 48.

Prilog 2. —

Postavljanje homologacijskih oznaka

Prilog 3. —

Površina svjetala, referentna os, referentno središte i kutovi geometrijske vidljivosti

Prilog 4. —

Vidljivost crvenog svjetla sprijeda i vidljivost bijelog svjetla odostraga

Prilog 5. —

Stanja opterećenja koje je potrebno uzeti u obzir kod utvrđivanja promjena u okomitoj usmjerenosti kratkih glavnih svjetala

Prilog 6. —

Mjerenje promjene nagiba snopa kratkog svjetla kao funkcije opterećenja

Prilog 7. —

Označivanje nagiba prema dolje granice svjetlo-tamno kratkih glavnih svjetala navedenog u stavku 6.2.6.1.1. i nagiba prema dolje granice svjetlo-tamno prednjeg svjetla za maglu navedenog u stavku 6.3.6.1.2. ovog Pravilnika.

Prilog 8. —

Sklopke ili ručice za upravljanje uređajima za poravnavanje glavnih svjetala iz stavka 6.2.6.2.2. ovog Pravilnika

Prilog 9. —

Nadzor sukladnosti proizvodnje

Prilog 10. —

Primjeri mogućih izvora svjetlosti

Prilog 11. —

Vidljivost označivanja visoke uočljivosti odostraga, sprijeda i na bočnoj strani vozila

Prilog 12.

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na vozila kategorija M, N i njihove prikolice (kategorija O) (1) s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.   „Homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na broj i način ugradnje uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju;

2.2.   „Tip vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju” znači vozila koja se ne razlikuju u bitnim značajkama navedenim u stavcima 2.2.1. do 2.2.4.

„Vozilima različitog tipa” također se ne smatraju: vozila koja se razlikuju u smislu stavaka 2.2.1. do 2.2.4., ali ne na način koji bi uključivao promjenu u vrsti, broju, položaju i geometrijskoj vidljivosti svjetala kao ni po nagibu kratkog svjetla, propisanim za tip vozila o kojem se radi i vozila na kojima su postavljena ili nisu postavljena svjetla čije je postavljanje izborno:

2.2.1.

dimenzije i vanjski oblik vozila;

2.2.2.

broj i položaj uređaja;

2.2.3.

sustav za poravnavanje glavnih svjetala;

2.2.4.

sustav ovjesa.

2.3.   „Poprečna ravnina” znači vertikalna ravnina okomita na srednju poprečnu ravninu vozila;

2.4.   „Neopterećeno vozilo” znači vozilo bez vozača, posade, putnika i tereta, no s punim spremnikom goriva, rezervnim kotačem i uobičajenim alatom;

2.5.   „Opterećeno vozilo” znači vozilo opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase, po navodu proizvođača, koji raspoređuje navedenu masu između osovina u skladu s načinom opisanim u Prilogu 5.;

2.6.   „Uređaj” znači element ili sklop koji se koristi za jednu ili više zadaća;

2.6.1.   „Funkcija osvjetljavanja” znači svjetlost emitirana iz uređaja za osvjetljenje ceste i predmeta u smjeru kretanja vozila;

2.6.2.   „Funkcija svjetlosne signalizacije” svjetlost koju emitira ili reflektira uređaj kako bi se drugim korisnicima dala informacija o prisutnosti, identifikaciji i/ili promjeni kretanja vozila;

2.7.   „Svjetlo” znači uređaj namijenjen za osvjetljavanje ceste ili za odašiljanje svjetlosnog signala drugim korisnicima ceste. Svjetlima se također smatraju svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice i katadiopteri. U smislu ovog Pravilnika, svjetlima se ne smatraju stražnje registarske pločice koje odašilju svjetlost te sustav osvjetljenja stražnjih vrata sukladno odredbama Pravilnika br. 107. o vozilima kategorija M2 i M3;

2.7.1.   Izvor svjetlosti (2)

2.7.1.1.

„Izvor svjetlosti” znači jedan ili više elemenata za vidljivo zračenje koji mogu biti sastavljeni od jedne ili više prozirnih ovojnica te s podnožjem za mehaničko i električno spajanje. Izvor svjetlosti može se sastojati od krajnjeg otvora svjetlovoda, sustava za osvjetljavanje ili svjetlosne signalizacije s optičkim vlaknima koja nema ugrađenu vanjsku leću; 2.7.1.1.1. „Izmjenjiv izvor svjetlosti” znači izvor svjetlosti koji je izrađen tako da se bez alata može ugraditi i odstraniti iz nosača; 2.7.1.1.2. „Neizmjenjiv izvor svjetlosti” znači izvor svjetlosti kojeg je moguće zamijeniti samo zamjenom uređaja u koji je izvor svjetlosti ugrađen; (a) u slučaju modula izvora svjetlosti: izvor svjetlosti koji je moguće zamijeniti samo zamjenom modula izvora svjetlosti u koji je izvor svjetlosti ugrađen; (b) u slučaju namjestivih sustava prednjeg osvjetljavanja (AFS): izvor svjetlosti koji je moguće zamijeniti samo zamjenom jedinice za osvjetljavanje na koju je pričvršćen izvor svjetlosti; 2.7.1.1.3. „Modul izvora svjetlosti” znači optički dio uređaja koji je namijenjen za taj uređaj, sadrži jedan ili više nezamjenjivih izvora svjetlosti te ga je moguće odstraniti iz uređaja samo uz korištenje alata. Modul izvora svjetlosti je izrađen tako da, bez obzira na upotrebu alata, nije mehanički međusobno zamjenjiv s bilo kojim homologiranim izvorom svjetlosti; 2.7.1.1.4. „Izvor svjetlosti sa žarnom niti” (svjetlo sa žarnom niti) znači izvor svjetlosti kod kojeg je element za vidljivo zračenje jedna ili više žarnih niti koje proizvode toplinsko zračenje; 2.7.1.1.5. „Izvor svjetlosti s izbojem u plinu” znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje električni luk koji proizvodi učinak elektroluminescencije ili elektrofluorescencije. 2.7.1.1.6. „Osvjetljavajuća dioda” (LED) znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje jedna ili više poluvodičkih spojeva koji proizvode injekcijsku luminiscenciju/fluorescenciju. 2.7.1.1.7. „LED modul” znači modul izvora svjetlosti koji kao izvore svjetlosti sadrži samo LED diode;

2.7.1.2.

„Naprava za elektroničko upravljanje izvorom svjetlosti” znači jedan ili više sastavnih dijelova između napajanja i izvora svjetlosti kojim se upravlja naponom i/ili električnim tokom izvora svjetlosti; 2.7.1.2.1. „Balast” znači elektronička oprema za upravljanje izvorom svjetlosti između napajanja i izvora svjetlosti kojim se stabilizira električni tok izvora svjetlosti s izbojem u plinu; 2.7.1.2.2. „Upaljač” znači elektronička oprema za upravljanje izvorom svjetlosti kojom se pokreće luk izvora svjetlosti s izbojem u plinu.

2.7.1.3.

„Regulacija promjenjive jakosti” znači uređaj koji automatski regulira stražnje uređaje za svjetlosnu signalizaciju proizvodeći svjetlosne jakosti kako bi se osiguralo nepromjenjivo zamjećivanje njihovih signala. Regulacija promjenjive jakosti je dio svjetla ili dio vozila ili je podijeljena između spomenutog svjetla i vozila.

2.7.2.   „Istovrijedna svjetla” znači svjetla koja imaju istu namjenu te su odobrena u državi registracije vozila; navedena svjetla mogu imati različita svojstva od onih ugrađenih u vozilo prilikom homologacije pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve ovog Pravilnika;

2.7.3.   „Neovisna svjetla” znači uređaje koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine (3), odvojene izvore svjetlosti i odvojena kućišta za svjetlo;

2.7.4.   „Udružena svjetla” znači uređaje koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine (3) i odvojene izvore svjetlosti, ali zajedničko svjetleće tijelo;

2.7.5.   „Spojena svjetla” znači uređaje koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine (3), ali zajednički izvor svjetlosti i zajedničko svjetleće tijelo;

2.7.6.   „Uzajamno povezana svjetla” znači uređaje koji imaju odvojene izvore svjetlosti ili jedan izvor svjetlosti koji radi pod drugačijim uvjetima (primjerice, optičke, mehaničke, električne razlike), te u potpunosti ili djelomično zajedničke osvjetljavajuće površine (3) i zajedničko svjetleće tijelo (4);

2.7.7.   „Jednofunkcijsko svjetlo” znači dio uređaja koji ima namjenu funkciju pojedinačnog osvjetljavanja i svjetlosne signalizacije;

2.7.8.   „Skriveno svjetlo” znači svjetlo koje je djelomično ili u potpunosti skriveno kada nije u upotrebi. To je moguće postići pomičnim poklopcem, pomicanjem svjetla ili na druge prikladne načine. Izraz „uvlačno” upotrebljava se posebno za skriveno svjetlo koje je moguće povući unutar nadogradnje;

2.7.9.   „Dugo glavno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste na velikoj udaljenosti ispred vozila;

2.7.10.   „Kratko (oboreno) glavno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste ispred vozila bez uzrokovanja nepotrebnog zasljepljenja i neugode vozačima i ostalim korisnicima ceste koji dolaze iz suprotnog smjera;

2.7.10.1.

„Glavni kratki snop (glavni oboreni snop)” znači oboreni snop proizveden bez doprinosa infracrvenog odašiljača i/ili dodatnih izvora svjetlosti za osvjetljavanje u zavoju.

2.7.11.   „Pokazivač smjera” znači svjetlo koje se koristi za označivanje drugim korisnicima ceste da vozač namjerava promijeniti smjer nadesno ili nalijevo;

Svjetlo ili svjetla pokazivači smjera mogu se također koristiti u skladu s odredbama Pravilnika br. 97.;

2.7.12.   „Kočno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje drugim korisnicima ceste sa stražnje strane da se uzdužno kretanje vozila namjerno usporava;

2.7.13.   „Osvjetljavajući uređaj stražnje registarske pločice” znači uređaj koji se koristi za osvjetljavanje prostora namijenjenog za stražnju registarsku pločicu; taj se uređaj može sastojati od više optičkih elemenata;

2.7.14.   „Prednje pozicijsko svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti i širine vozila gledano s prednje strane;

2.7.15.   „Stražnje pozicijsko svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti i širine vozila gledano sa stražnje strane;

2.7.16.   „Katadiopter” znači uređaj koji se koristi za označivanje prisutnosti vozila refleksijom svjetla iz izvora svjetlosti koji nije povezan s vozilom dok se promatrač nalazi blizu toga izvora.

Za potrebe ovog Pravilnika katadiopterima se ne smatraju:

2.7.16.1.

retroreflektirajuće (odsjevne) registarske pločice;

2.7.16.2.

odsjevni signali navedeni u ADR-u (Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu);

2.7.16.3.

druge retroreflektirajuće (odsjevne) pločice i signali koji se moraju upotrebljavati da bi se zadovoljili nacionalni zahtjevi za uporabu s obzirom na određene kategorije vozila ili određene metode rada;

2.7.16.4.

retoreflektirajući materijali homologirani kao razred D ili E sukladno Pravilniku br. 104. i koji se upotrebljavaju u druge svrhe sukladno nacionalnim propisima, npr. oglašavanje.

2.7.17.   „Oznaka uočljivosti” znači uređaj koji je namijenjen za povećanje uočljivosti vozila, gledano s bočne ili stražnje strane, refleksijom svjetlosti čiji izvor nije povezan s vozilom, pri čemu je promatrač smješten blizu izvora;

2.7.17.1.

„Oznaka obrisa” znači oznaka uočljivosti koja je namijenjena za označivanje vodoravnih i okomitih dimenzija (duljina, širina i visina) vozila; 2.7.17.1.1. „Cjelovita oznaka obrisa” znači oznaka obrisa koja označava obris vozila u neprekinutoj liniji; 2.7.17.1.2. „Djelomična oznaka obrisa” znači oznaka obrisa koja označava vodoravnu dimenziju vozila u neprekinutoj liniji, a okomitu dimenziju oznakama u gornjim kutovima.

2.7.17.2.

„Linijska oznaka” znači oznaka uočljivosti koja je namijenjena za označivanje vodoravnih dimenzija (duljine i širine) vozila u neprekinutoj liniji.

2.7.18.   „Upozoravajući signal opasnosti” označava istodobno treptanje svih pokazivača smjera koje se upotrebljava kako bi se upozorilo da vozilo trenutačno predstavlja posebnu opasnost za ostale korisnike ceste;

2.7.19.   „Prednje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se koristi za poboljšanje osvijetljenosti ceste u slučaju magle, snježnih oborina, kišnih oluja ili oblaka prašine;

2.7.20.   „Stražnje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se koristi kako bi vozilo bilo lakše vidljivo odostraga u gustoj magli;

2.7.21.   „Svjetlo za vožnju unatrag” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste sa stražnje strane vozila te za upozoravanje ostalim korisnicima ceste da se vozilo kreće ili se namjerava kretati unatrag;

2.7.22.   „Parkirno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za privlačenje pažnje na prisutnost nepokretnog vozila u naseljenom području. U takvim okolnostima zamjenjuje prednja i stražnja pozicijska svjetla;

2.7.23.   „Gabaritno svjetlo” znači svjetlo ugrađeno blizu krajnjih vanjskih rubova te što je bliže moguće vrhu vozila, a koje se koristi za jasno označivanje sveukupne širine vozila. Ovo svjetlo je namijenjeno, za određena vozila i prikolice, kao dopuna prednjim i stražnjim pozicijskim svjetlima na vozilu tako da se posebno upozorava na gabarite vozila;

2.7.24.   „Bočno svjetlo za označivanje” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti vozila, gledano sa strane;

2.7.25.   „Svjetlo za dnevnu vožnju” znači svjetlo usmjereno prema naprijed koje se koristi kako bi se vozilo učinilo vidljivijim za vrijeme dnevne vožnje;

2.7.26.   „Svjetlo za skretanje” znači svjetlo koje se koristi za dodatno osvjetljavanje dijela ceste koji se nalazi blizu prednjeg ruba vozila na strani prema kojoj će vozilo skrenuti;

2.7.27.   „Propisani svjetlosni tok” znači konstrukcijska vrijednost svjetlosnog toka izmjenjivog izvora svjetlosti. On se mora postići unutar dopuštenog odstupanja, kad se izmjenjivi izvor svjetlosti napaja iz izvora energije pri propisanom ispitnom naponu, kako je navedeno u listu s podacima za izvor svjetlosti;

2.7.28.   „Sustav namjestivih prednjih svjetala” (ili „AFS”) znači uređaj za osvjetljavanje koji je homologiran u skladu s Pravilnikom br. 123., koji osigurava svjetlost različitih svojstava za automatsko prilagođavanje različitim uvjetima uporabe kratkog svjetlosnog snopa i ako je primjenjivo dugog svjetlosnog snopa;

2.7.28.1.

„Jedinica za osvjetljavanje” znači sastavni dio za emitiranje svjetlosti konstruiran da osigura ili doprinese jednoj ili više funkcija prednjeg osvjetljavanja koje omogućava sustav AFS;

2.7.28.2.

„Ugradbena jedinica” je nedjeljivo kućište (kućište svjetiljke) koje se sastoji od jednog ili više jedinica za osvjetljavanje;

2.7.28.3.

„Način rada osvjetljavanja” ili „način rada” znači stanje funkcije prednjeg osvjetljavanja sustavom AFS kako je odredio proizvođač i namjenjen za prilagodbu za određeno vozilo i okolišne uvjete;

2.7.28.4.

„Nadzor sustava” znači dio (dijelovi) sustava AFS koji prima nadzorne signale sustava AFS iz vozila i koji nadzire rad jedinica za osvjetljavanje automatski;

2.7.28.5.

„Kontrolni signal AFS-a” (V, E, W, T) znači ulazni signal u sustav AFS u skladu sa stavkom 6.22.7.4. ovog Pravilnika;

2.7.28.6.

„Neutralni položaj” znači položaj sustava AFS kada je proizveden određeni način rada kratkog svjetla razreda C („osnovno kratko svjetlo”) ili dugog svjetla, ako postoji, i u kojem se ne upotrebljava kontrolni signal AFS-a;

2.7.29.   „Vanjsko svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za dodatno osvjetljenje pri ulasku vozača i putnika u vozilo i izlaženju iz vozila te pri utoaru i istovaru prtljage;

2.7.30.   „Međuovisni sustav svjetala” znači sklop od dva ili tri međuovisna svjetla koja imaju istu funkciju;

2.7.30.1.

„Međuovisno svjetlo” znači uređaj koji radi kao dop međuovisnog sustava svjetala. Međuovisna svjetla rade zajedno kao su uključena, ali imaju zasebne prividne površine u smjeru referentne osi i zasebna svjetleća tijela, a mogu imati i zaseban izvor (zasebne izvore) svjetlosti;

2.8.   „Površina emitiranja svjetlosti”„uređaja za osvjetljavanje”, „uređaj za svjetlosnu signalizaciju” ili katadiopter znači površina kako je navedena na crtežu u zahtjevu za homologaciju proizvođača uređaja, vidjeti Prilog 3. (vidjeti npr. dio 1. i 4.);

Površina se navodi u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)	u slučaju ako je vanjska leća teksturirana navedena površina emitiranja svjetlosti je cijela vanjska površina vanjske leće ili njezin dio;

(b)	u slučaju ako je vanjska leća neteksturirana vanjska leća se može zanemariti a površina emitiranja svjetlosti je ona koja se navodi na crtežu, Prilog 3. (vidjeti npr. dio 5.);

2.8.1.   „Teksturirana vanjska leća” ili „područje teksturirane vanjske leće” znači cijela ili dio vanjske leće, dizajnirane tako da promijeni prodiranje svijetlosti ili utječe na prodiranje svjetlosti iz svjetlosnog izvora (svjetlosnih izvora) tako da su svjetlosne zrake značajno preusmjerene u odnosu na njihov prvobitni smjer;

2.9.   „Osvjetljavajuća površina” (vidjeti Prilog 3.);

2.9.1.   „Osvjetljavajuća površina uređaja za osvjetljavanje” (stavci 2.7.9., 2.7.10., 2.7.19., 2.7.21. i 2.7.26.) znači pravokutna projekcija promjera reflektora ili, u slučaju glavnih svjetala s elipsoidnim reflektorom „projekcijskih leća”, na poprečnoj ravnini. Ako uređaj za osvjetljavanje nema reflektor, primjenjuje se definicija iz stavka 2.9.2. Ako površina svjetla emitiranja svjetla pokriva samo dio punog promjera reflektora, tada se samo projekcija tog dijela uzima u obzir.

Kod prednjeg kratkog svjetla, osvjetljavajuća površina na strani zasjenjenja (granica svijetlo-tamno) ograničena je stvarnom projekcijom crte zasjenjenja na leću. Ako su reflektor i leće međusobno podesivi, potrebno je upotrijebiti srednji položaj namještanja;

U slučaju kada je ugrađen AFS: ako funkciju osvjetljavanja proizvode dvije ili više istodobno uključenih jedinica za osvjetljavanje na jednoj strani vozila, pojedinačne osvjetljavajuće površine, obuhvaćene zajedno, sačinjavaju osvjetljavajuću površinu koja se razmatra (na primjer, na slici stavka 6.22.4. dolje, pojedinačne osvjetljavajuće površine jedinica za osvjetljavanje 8, 9, i 11, promatrane zajedno i uzimajući u obzir njihov odnosni položaj, predstavljaju osvjetljavajuću površinu koju treba razmotriti za desnu stranu vozila);

2.9.2.   „Osvjetljavajuća površina uređaja za svjetlosnu signalizaciju koja nije katadiopter” (stavci 2.7.11. do 2.7.15., 2.7.18., 2.7.20. te 2.7.22. do 2.7.25.) znači pravokutna projekcija svjetla na ravnini okomitoj na njegovu referentnu os i u doticaju s vanjskom površinom emitiranja svjetla, ova je projekcija ograničena rubovima zaslona smještenih na toj ravnini, svaki propušta samo 98 posto ukupne jakosti svjetlosti u smjeru referentne osi.

Za utvrđivanje donjih, gornjih i bočnih granica osvjetljavajuće površine upotrebljavaju se samo zasloni s vodoravnim ili okomitim rubovima za provjeru udaljenosti krajnjih rubova vozila te visine iznad tla.

Za druge primjene osvjetljavajuće površine, npr. udaljenost između dva svjetla ili funkcije, koristi se oblik ruba ove osvjetljavajuće površine. Zasloni ostaju usporedni, ali moguće je koristiti druga usmjeravanja.

Kod uređaja za svjetlosne signale čija osvjetljavajuća površina u potpunosti ili djelomično zatvara svjetlosnu površinu druge funkcije ili zatvara neosvijetljenu površinu, osvjetljavajuća se površina može smatrati površinom emitiranja svjetla.

2.9.3.   „Osvjetljavajuća površina katadioptera” (stavak 2.7.16.) znači, prema izjavi podnositelja zahtjeva kod postupka homologacije dijelova za katadioptere, pravokutna projekcija katadioptera na ravnini okomitoj na njegovu referentnu os te koja je ograničena ravninama koje dotiču navedene najudaljenije dijelove katadiopterskog optičkog sustava te su paralelne s tom osi. Za utvrđivanje donjih, gornjih i bočnih granica uređaja koriste se samo vodoravne i okomite ravnine.

2.10.   „Prividna površina” za utvrđeni smjer promatranja znači, na zahtjev proizvođača ili njegova valjano ovlaštenog zastupnika, pravokutnu projekciju:

granice osvjetljavajuće površine projicirane na vanjsku površinu leća;

ili površine emitiranja svjetlosti;

u ravnini koja je okomita na smjer promatranja i koja dotiče krajnju vanjsku točku leće. Različiti primjeri primjene prividne površine mogu se vidjeti u Prilogu 3. ovog Pravilnika.

Samo u slučaju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju koji proizvodi promjenjive svjetlosne jakosti, njegova prividna površina koja može biti promjenjiva, kako je određeno u stavku 2.7.1.3., smatra se pod svim uvjetima u skladu s regulacijom promjenjive jakosti, ako je primjenjivo;

2.11.   „Referentna os” (ili „os referencije”) znači karakteristična os svjetla koju je utvrdio proizvođač (svjetla) za upotrebu kao smjer reference (H = 0°, V = 0°) za kutove polja fotometričkih mjerenja te za ugradnju svjetla na vozilo;

2.12.   „Referentno središte” znači sjecište referentne osi s vanjskom površinom emitiranja svjetlosti; utvrđuje ga proizvođač svjetla;

2.13.   „Kutovi geometrijske vidljivosti” znači kutovi koji određuju područje najmanjeg prostornog kuta u kojem mora biti moguće vidjeti vidljivu svjetlosnu površinu svjetla. To područje prostornog kuta određeno je kružnim isječcima čije se središte podudara s referentnim središtem svjetla, a ekvator je paralelan s tlom. Ovi isječci određeni su u odnosu na referentnu os. Vodoravni kutovi ß odgovaraju zemljopisnoj dužini, a okomiti kutovi α zemljopisnoj širini. Ne smije biti nikakvih zapreka unutar kutova geometrijske vidljivosti za prodor svjetlosti s bilo kojeg dijela prividne površine svjetla promatrano iz beskonačnosti.

Ako se mjerenja vrše bliže svjetlu, smjer promatranja mora biti pomaknut usporedno kako bi se postigla jednaka točnost.

Unutar kutova geometrijske vidljivosti zapreke se ne uzimaju u obzir ako su već bile prisutne prilikom homologacije tipa svjetla.

Ako je nakon ugradnje svjetla bilo koji dio prividne površine svjetla skriven dodatnim dijelovima vozila, dostavlja se dokaz da dio svjetla koji nije skriven zaprekama udovoljava fotometričkim vrijednostima propisanim za homologaciju uređaja kao optičke jedinice (vidjeti Prilog 3. ovog Pravilnika). Međutim, kada je moguće okomit kut geometrijske vidljivosti ispod vodoravne ravnine smanjiti na 5° (svjetlo je najmanje 750 mm iznad tla), fotometričko područje mjerenja ugrađene optičke jedinice moguće je smanjiti na 5° ispod vodoravne ravnine.

2.14.   „Krajnji vanjski rub” svake strane vozila znači ravninu paralelnu središnjoj uzdužnoj ravnini te koja dodiruje bočni vanjski rub, bez obzira na izbočinu:

2.14.1.

guma blizu točke njihova dodira s tlom te priključaka za mjerače tlaka zraka u gumama;

2.14.2.

bilo kojih protukliznih uređaja koji su postavljeni na kotače;

2.14.3.

retrovizora;

2.14.4.

bočnih pokazivača smjera, gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, parkirnih svjetala, katadioptera i bočnih svjetala za označivanje;

2.14.5.

carinskih pečata pričvršćenih na vozilo te uređaja za osiguranje i zaštitu takvih pečata;

2.14.6.

sustava za osvjetljavanje pomoćnih vrata na vozilima kategorija M2 i M3 kako je određeno u stavku 2.7.

2.15.   „Sveukupne dimenzije” znači udaljenost između dviju vertikalnih ravnina određenih u gornjem stavku 2.14.;

2.15.1.   „Sveukupna širina” znači udaljenost između dviju vertikalnih ravnina određenih gornjim stavkom 2.14.;

2.15.2.   „Sveukupna duljina” znači udaljenost između dviju vertikalnih ravnina, pravokutno na uzdužnu ravninu vozila koja dodiruje prednji i vanjski stražnji rub pri tome se ne uzimaju u obzir stršeći dijelovi:

(a)	naprava za neizravno gledanje;

(b)	gabaritnih svjetala;

(c)	priključnih naprava za motorna vozila.

Kod prikolica „ukupna duljina” i svako mjerenje duljine uključuje duljinu vučne poluge, osim ako ona nije posebno izuzeta;

2.16.   „Pojedinačna i višestruka svjetla”

2.16.1.   „Pojedinačno svjetlo” znači:

(a)	uređaj ili dio uređaja koji ima jednu funkciju osvjetljavanja ili svjetlosne signalizacije, s jednim ili više izvora svjetlosti te jednom prividnom površinom u smjeru referentne osi koja može biti neprekidna površina ili sastavljena od dva ili više odvojenih dijelova, ili

(b)

svaki skup dva samostalna svjetla, istovjetna ili ne, s istom funkcijom, oba homologirana kao svjetlo tipa „D” te ugrađenih tako da: i. projekcija njihove prividne površine u smjeru referentne osi zauzima najmanje 60 posto najmanjeg pravokutnika koji opisuje projekcije navedenih prividnih površina u smjeru referentne osi; ili ii. udaljenost između dva susjedna/tangencijalna različita dijela ne prelazi 15 mm mjereno pravokutno na referentnu os; ili

(c)

svaki sklop dva samostojeća katadiopetera jednakih ili različitih koji su bili homologirani zasebno i tako su ugrađeni: i. projekcija njihovih prividnih površina u smjeru referentne osi zauzima najmanje 60 % najmanjeg pravokutnika koji opisuje projekcije navedenih prividnih površina u smjeru referentne osi; ili ii. udaljenost između dva susjedna/tangencijalna različita dijela ne prelazi 15 mm mjereno pravokutno na referentnu os;

(d)

svaki sustav međuovisnih svjetala sastavljen od dva ili tri međuovisna svjetla koja proizvode istu funkciju, homologirana zajedno kao tip svaki sustav međuovisnih svjetala sastavljen od dva ili tri međuovisna svjetla koja proizvode istu funkciju, homologirana zajedno kao tip „Y” i ugrađena tako da udaljenost između susjednih prividnih površina u smjeru referentne osi ne prelazi 75 mm kad se mjeri pravokutno na referentnu os;

2.16.2.   „Dva svjetla” ili „paran broj svjetala” znači jednu površinu emitiranja svjetla u obliku vrpce ili traka ako je takva vrpca ili trak položen simetrično u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila, proteže se na obje strane najmanje do udaljenosti 0,4 m od krajnjeg vanjskog ruba vozila te nije kraća od 0,8 m; osvjetljenje takve površine osiguravaju najmanje dva izvora svjetlosti smještena što je moguće bliže njezinim krajevima; površina emitiranja svjetla može se sastojati od većeg broja podređenih dijelova pod uvjetom da projekcije više pojedinačnih površina koje emitiraju svjetlost na poprečnoj ravnini zauzimaju najmanje 60 % područja najmanjeg četverokuta koji je ocrtan projekcijama navedenih pojedinačnih površina koje emitiraju svjetlost;

2.17.   „Udaljenost između dvaju svjetala” koja su okrenuta u istom smjeru znači najmanja udaljenost između dvije prividne površine u smjeru referentne osi. Ako udaljenost između svjetala očito ispunjava zahtjeve Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove prividnih površina;

2.18.   „Radni signal” znači vidni ili slušni signal (ili bilo koji istovrijedan signal) koji ukazuje da je uređaj uključen te da djeluje ispravno ili ne;

2.19.   „Signal zatvorenog strujnog kruga” znači vidni signal(ili bilo koji istovrijedan signal) koji ukazuje da je uređaj uključen, ali ne pokazuje radi li taj uređaj ispravno ili ne;

2.20.   „Izborno svjetlo” znači svjetlo čije je ugradnja ostavljena na volju proizvođača;

2.21.   „Tlo” znači površina na kojoj stoji vozilo i koja je načelno vodoravna;

2.22.   „Pomični elementi” vozila znači oni dijelovi nadogradnje ili drugi dijelovi vozila čiji se položaj(i) mogu mijenjati nagibom, okretanjem ili klizanjem bez upotrebe alata. Oni ne uključuju preklopne vozačke kabine kamiona;

2.23.   „Uobičajeni položaj upotrebe pomičnog elementa” znači položaj(i) pomičnog elementa koje je utvrdio proizvođač vozila za uobičajene uvjete upotrebe te za parkirni položaj vozila.

2.24.   „Uobičajeni uvjeti upotrebe vozila” znači:

2.24.1.

za motorno vozilo, kada je vozilo spremno za pokretanje radom svog pogonskog motora, a njegovi pomični elementi su u uobičajenom položaju(ima) kako je utvrđeno u stavku 2.23.;

2.24.2.

te za prikolicu, kada je prikolica priključena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanim u stavku 2.24.1., a njegovi pomični elementi su u uobičajenom položaju(ima) kako je utvrđeno u stavku 2.23.;

2.25.   „Parkirni položaj vozila” znači:

2.25.1.

za motorno vozilo, kada vozilo miruje i pogonski motor ne radi, a njegovi pomični elementi su u uobičajenom položaju(ima) kako je utvrđeno u stavku 2.23.

2.25.2.

te za prikolicu, kada je prikolica priključena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanima u stavku 2.25.1., a njegovi pomični elementi su u uobičajenom položaju(ima) kako je utvrđeno u stavku 2.23.;

2.26.   „Osvjetljavanje u zavoju” znači funkciju osvjetljavanja koja omogućava bolje osvjetljavanje u zavojima.

2.27.   „Par” znači komplet svjetala iste funkcije na lijevoj i desnoj strani vozila.

2.27.1.   „Odgovarajući par” znači komplet svjetala iste funkcije na lijevoj i desnoj strani vozila, koja su kao par sukladna fotometrijskim zahtjevima.

2.28.   „Signal za zaustavljanje u nuždi” znači signal koji drugim sudionicima u prometu sa stražnje strane vozila ukazuje na to da na vozilo djeluje velika sila za zaustavljanje s obzirom na prevladavajuće uvjete na cesti.

2.29.   Boja svjetlosti koju emitira uređaj

2.29.1.   „Bijela” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

W12	zelena granica:	y = 0,150 + 0,640 x
W23	žuto zelena granica:	y = 0,440
W34	žuta granica:	x = 0,500
W45	crveno ljubičasta granica:	y = 0,382
W56	ljubičasta granica:	y = 0,050 + 0,750 x
W61	plava granica:	x = 0,310

s točkama sjecišta:

	x	y
W1	0,310	0,348
W2	0,453	0,440
W3	0,500	0,440
W4	0,500	0,382
W5	0,443	0,382
W6	0,310	0,283

2.29.2.   ”Selektivno žuta” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

SY12	zelena granica:	y = 1,290 x – 0,100
SY23	lokus spektra
SY34	crvena granica:	y = 0,138 + 0,580 x
SY45	žuto bijela granica:	y = 0,440
SY51	bijela granica:	y = 0,940 – x

s točkama sjecišta:

	x	y
SY1	0,454	0,486
SY2	0,480	0,519
SY3	0,545	0,454
SY4	0,521	0,440
SY5	0,500	0,440

2.29.3.   „Jantarna” (narančasta) znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

A12	zelena granica:	y = x – 0,120
A23	lokus spektra
A34	crvena granica:	y = 0,390
A41	bijela granica:	y = 0,790 – 0,670 x

s točkama sjecišta:

	x	y
A1	0,545	0,425
A2	0,560	0,440
A3	0,609	0,390
A4	0,597	0,390

2.29.4.   „Crvena” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

R12	žuta granica:	y = 0,335
R23	lokus spektra
R34	ljubičasta linija:	(linearno širenje preko područja ljubičastih boja između crvene i plave granice lokusa spektra)
R41	ljubičasta granica:	y = 0,980 – x

s točkama sjecišta:

	x	y
R1	0,645	0,335
R2	0,665	0,335
R3	0,735	0,265
R4	0,721	0,259

2.30.   Noćna boja svjetlosti koju emitira uređaj osim katadioptera na gumama u skladu s Pravilnikom br. 88.

2.30.1.   „Bijela” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

W12	plava granica:	y = 0,843 – 1,182 x
W23	ljubičasta granica:	y = 0,489 x + 0,146
W34	žuta granica:	y = 0,968 – 1,010 x
W41	zelena granica:	y = 1,442 x – 0,136

s točkama sjecišta:

	x	y
W1	0,373	0,402
W2	0,417	0,350
W3	0,548	0,414
W4	0,450	0,513

2.30.2.   „Žuta” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

Y12	zelena granica:	y = x – 0,040
Y23	lokus spektra
Y34	crvena granica:	y = 0,200 x + 0,268
Y41	bijela granica:	y = 0,970 – x

s točkama sjecišta:

	x	y
Y1	0,505	0,465
Y2	0,520	0,480
Y3	0,610	0,390
Y4	0,585	0,385

2.30.3.   „Jantarna” (narančasta) znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

A12	zelena granica:	y = 1,417 x – 0,347
A23	lokus spektra
A34	crvena granica:	y = 0,390
A41	bijela granica:	y = 0,790 – 0,670 x

s točkama sjecišta:

	x	y
A1	0,545	0,425
A2	0,557	0,442
A3	0,609	0,390
A4	0,597	0,390

2.30.4.   „Crvena” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

R12	žuta granica:	y = 0,335
R23	lokus spektra
R34	ljubičasta linija:
R41	ljubičasta granica:	y = 0,978 – x

s točkama sjecišta:

	x	y
R1	0,643	0,335
R2	0,665	0,335
R3	0,735	0,265
R4	0,720	0,258

2.31.   Dnevna boja svjetlosti koju emitira uređaj

2.31.1.   „Bijela” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

W12	ljubičasta granica:	y = x – 0,030
W23	žuta granica:	y = 0,740 – x
W34	zelena granica:	y = x + 0,050
W41	plava granica:	y = 0,570 – x

s točkama sjecišta:

	x	y
W1	0,300	0,270
W2	0,385	0,355
W3	0,345	0,395
W4	0,260	0,310

2.31.2.   „Žuta” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

Y12	crvena granica:	y = 0,534 x + 0,163
Y23	bijela granica:	y = 0,910 – x
Y34	zelena granica:	y = 1,342 x – 0,090
Y41	lokus spektra

s točkama sjecišta:

	x	y
Y1	0,545	0,454
Y2	0,487	0,423
Y3	0,427	0,483
Y4	0,465	0,534

2.31.3.   „Crvena” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

R12	crvena granica:	y = 0,346 – 0,053 x
R23	ljubičasta granica:	y = 0,910 – x
R34	žuta granica	y = 0,350
R41	lokus spektra

s točkama sjecišta:

	x	y
R1	0,690	0,310
R2	0,595	0,315
R3	0,560	0,350
R4	0,650	0,350

2.32.   Dnevna boja fuorescentnog uređaja

2.32.1.   „Crvena” znači kromatske koordinate (x, y) (5) emitirane svjetlosti koje se nalaze unutar kromatskih područja određenih granicama:

FR12	crvena granica:	y = 0,346 – 0,053 x
FR23	ljubičasta granica:	y = 0,910 – x
FR34	žuta linija:	y = 0,315 + 0,047 x
FR41	lokus spektra

s točkama sjecišta:

	x	y
FR1	0,690	0,310
FR2	0,595	0,315
FR3	0,569	0,341
FR4	0,655	0,345

2.33.   „Upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila (RECAS)” znači automatski signal vodećeg vozila vozilu koje ga slijedi. On upozorava da vozilo koje je iza njega treba poduzeti hitne mjere kako bi izbjeglo sudar.

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.	Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugrađene uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju podnosi proizvođač ili njegov valjano ovlašten zastupnik.

3.2.

Uz zahtjev se prilažu sljedeći dokumenti i podaci u tri primjerka: 3.2.1. opis tipa vozila s obzirom na točke navedene u stavcima 2.2.1. do 2.2.4. zajedno s ograničenjima opterećenja, naročito najvećeg dopuštenog opterećenja prtljažnika; 3.2.2. popis uređaja koje je propisao proizvođač za sklapanje uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Popis može obuhvaćati više tipova uređaja za svaku funkciju. Svaki tip mora biti prikladno označen (sastavni dio, homologacijska oznaka, naziv proizvođača itd.), popis može također za svaku funkciju sadržavati dodatnu oznaku „ili jednakovrijedne uređaje”; 3.2.3. pregledna slika uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju u cjelini, prikazujući položaj različitih uređaja na vozilu; 3.2.4. ako je potrebno, kako bi se provjerila usklađenost s odredbama predmetnog Pravilnika, pregledna slika(e) za svako pojedinačno svjetlo uz prikaz osvjetljavajuće površine kako je propisano stavkom 2.9., površine emitiranja svjetla kako je propisano stavkom 2.8., referentna os kako je propisano stavkom 2.11. te referentno središte kako je propisano stavkom 2.12. Navedeni podaci nisu potrebni za svjetlo stražnje registarske pločice (stavak 2.7.13.); 3.2.5. zahtjevu se prilaže izjava korištene metode za određivanje prividne površine (vidjeti stavak 2.10.). 3.2.6. ako je na vozilo ugrađen sustav namjestivog prednjeg osvjetljavanja (AFS), podnositelj zahtjeva podnosi detaljan opis koji sadrži sljedeće informacije: 3.2.6.1. funkcije osvjetljavanja i načini rada za koje je homologiran sustav AFS; 3.2.6.2. povezani AFS kontrolni signali i njihove tehničke značajke kako je definirano u Prilogu 10. Pravilniku br. 123; 3.2.6.3. odredbe koje se primjenjuju za automatsku prilagodbu funkcija prednjeg osvjetljavanja i načina rada u skladu sa stavkom 6.22.7.4. ovog Pravilnika; 3.2.6.4. posebne upute, ako postoje, za pregled svjetlosnih izvora i vizualni pregled snopa; 3.2.6.5. dokumenti u skladu sa stavkom 6.22.9.2. ovog Pravilnika; 3.2.6.6. svjetla koja su udružena ili spojena ili uzajamno povezana u sustav AFS; 3.2.6.7. jedinice za osvjetljavanje koje su dizajnirane u skladu sa zahtjevima stavka 6.22.5. ovog Pravilnika. 3.2.7. Za vozila kategorija M i N opis uvjeta za napajanje električnom energijom za uređaje navedene u stavcima 2.7.9., 2.7.19., 2.7.12., 2.7.14. i 2.7.15. uključujući ako je primjenjivo informacije o posebnom napajanju električnom energijom/elektronskoj upravljačkoj napravi za nadzor svjetlosnog izvora ili regulaciji promjene jakosti svjetlosti.

3.3.	Neopterećeno vozilo opremljeno sa sveukupnom opremom za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, kako je propisano stavkom 3.2.2., te koje predstavlja tip vozila koje se homologira predaje se Tehničkoj službi odgovornoj za vršenje homologacijskih ispitivanja.

3.4.	Homologacijskoj dokumentaciji prilaže se dokument utvrđen Prilogom 1. ovom Pravilniku.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.	Ako tip vozila podnesen za homologaciju sukladno ovom Pravilniku ispunjava zahtjeve Pravilnika s obzirom na sve uređaje navedene u popisu, izdaje se homologacija tog tipa vozila.

4.2.

Homologacijski broj dodjeljuje se svakom homologiranom tipu. Prva dva broja (trenutačno 05, što odgovara nizu izmjena 05) označavaju niz izmjena koje obuhvaćaju posljednje veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila ili istom tipu vozila predanom s opremom koja nije navedena u popisu iz stavka 3.2.2. u skladu s odredbama stavka 7. ovog Pravilnika.

4.3.	Obavijest o izdavanju, proširenju ili odbijanju homologacije ili o konačnoj obustavi proizvodnje tipa vozila/dijelu sukladno predmetnom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu čiji je uzorak sadržan u Prilogu 1. ovog Pravilnika.

4.4.

Na svakom vozilu, koje je usklađeno s tipom vozila homologiranom prema ovom Pravilniku, mora na uočljivom i lagano dostupnom mjestu utvrđenom homologacijskim certifikatom bit pričvršćena međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od: 4.4.1. kružnice koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi različit broj države koja je odobrila homologaciju (6); 4.4.2. broja ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, povlaka i broj homologacije desno od kružnice propisane stavkom 4.4.1.

4.5.

Ako je vozilo usklađeno homologiranom tipu vozila, prema jednom ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu, u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku, znak propisan u stavku 4.4.1. se ne ponavlja, već se u tom slučaju brojevi pravilnika i homologacije te dodatni znakovi svih pravilnika prema kojima je izdana homologacija u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku smještaju u okomitim stupcima desno od znaka propisanog u stavku 4.4.1.

4.6.	Homologacijska oznaka jasno je čitljiva i neizbrisiva.

4.7.	Homologacijska oznaka smješta se u blizini ili na podatkovnu tablicu vozila koju je pričvrstio proizvođač.

4.8.	Prilog 2. ovog Pravilnika sadrži primjere postavljanja homologacijskih oznaka.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.   Uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ugrađuju se tako da u uobičajenim uvjetima upotrebe propisane stavcima 2.24., 2.24.1. i 2.24.2. te bez obzira na vibracije kojima mogu biti izloženi, zadrže značajke propisane ovim Pravilnikom te omogućuju usklađenost vozila s uvjetima ovog Pravilnika. Konkretno, nije moguće da se položaj svjetala slučajno promjeni.

5.2.   Svjetla za osvjetljavanje utvrđena stavcima 2.7.9., 2.7.10. i 2.7.19. ugrađuju se tako da se može lako provesti njihovo ispravno usmjeravanje.

5.2.1.

U slučaju glavnih svjetala ugrađenih s mjerama za sprečavanje neugode za ostale korisnike ceste, u zemlji u kojoj se promet odvija na strani ceste suprotnoj od one u kojoj je glavno svjetlo konstruirano, ta je mjera automatska ili ju korisnik vozila može namjestiti kad je vozilo parkirano bez uporabe posebnih alata (drugih osim onih koji su isporučeni s vozilom (7)). Detaljne upute osigurava proizvođač vozila zajedno s vozilom.

5.3.   Za sve uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, uključujući one postavljene na bočne površine, referentna os ugrađenog svjetla na vozilo mora biti usporedna s ravninom doticaja vozila i ceste; također mora biti okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila u slučaju bočnih katadioptera i bočnih svjetala za označivanje i usporedna s tom ravninom u slučaju svih drugih signalnih uređaja. Dopušteno je odstupanje od ± 3° u svakom smjeru. Također moraju biti zadovoljene sve posebne upute proizvođača vezano uz ugradnju.

5.4.   U nedostatku posebnih uputa, visina i smjer svjetala provjerava se na neopterećenom vozilu smještenom na ravnoj, vodoravnoj površini pod uvjetima utvrđenim u stavcima 2.24., 2.24.1. i 2.24.2., a u slučaju ugrađenog sustava namjestivog prednjeg osvjetljavanja (AFS), sa sustavom u njegovom neutralnom položaju.

5.5.   U nedostatku posebnih uputa, svjetla koja čine par:

5.5.1.

ugrađuju se simetrično na vozilo u odnosu na srednju uzdužnu ravninu (procjena se temelji na vanjskom geometrijskom obliku svjetla, a ne na rubovima njegove osvjetljavajuće površine iz stavka 2.9.);

5.5.2.

međusobno su simetrična u odnosu na srednju uzdužnu ravninu, ovaj uvjet ne vrijedi vezano uz unutarnju strukturu svjetla;

5.5.3.

udovoljavaju istim kolorometrijskim uvjetima; te

5.5.4.

imaju bitno istovjetna fotometrijska obilježja.

5.6.   Na vozilima čiji je vanjski oblik asimetričan, gornji uvjeti se poštuju koliko je to najviše moguće.

5.7.   Udružena, spojena i uzajamno povezana svjetla

5.7.1.

Svjetla mogu biti udružena, spojena i uzajamno povezana pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi vezano uz boju, položaj, usmjerenost, geometrijsku vidljivost, električne veze i druge zahtjeve, ako postoje. 5.7.1.1. Fotometrijski i kolorimetrijski zahtjevi svjetla su ispunjeni kada su isključene sve ostale funkcije s kojima je to svjetlo udruženo, spojeno ili uzajamno povezano. Međutim kada je prednje ili stražnje pozicijsko svjetlo uzajamno povezano s jednom ili više drugih funkcija koje mogu biti istovremno uključene, zahtjevi u pogledu boje svake od tih funkcija bit će ispunjeni kada su uzajamno povezane funkcije i prednja ili stražnja pozicijska svjetla upaljeni. 5.7.1.2. Kočna svjetla i svjetla pokazivača smjera ne smiju biti uzajamno povezana. 5.7.1.3. Ako su kočna svjetla i svjetla pokazivača smjera udružena, ispunjavaju se sljedeći uvjeti: 5.7.1.3.1. niti jedna vodoravna ili okomita ravna linija koja prolazi kroz projekcije prividnih površina tih funkcija na ravnini okomitoj na referentnu os, ne siječe više od dvije granične crte koje odvajaju susjedna područja različite boje; 5.7.1.3.2. Njihove prividne osvjetljavajuće površine u smjeru referentne osi s obzirom na površine ocrtane površinama emitiranja svjetlosti, ne preklapaju se.

5.7.2.

Ako je prividna površina pojedinačnog svjetla sastavljena od dva ili više odvojena dijela, poštuju se sljedeći zahtjevi: 5.7.2.1. Sveukupna površina projekcije odvojenih dijelova na ravnini koja dodiruje vanjsku površinu prozirnog materijala i okomitoj na referentnu os zauzima najmanje 60 % najmanjeg pravokutnika koji je ocrtan navedenom projekcijom, ili udaljenost između dva susjedna dijela ne prelazi 15 mm mjereno okomito na referentnu os. Ovaj se zahtjev ne primjenjuje na katadiopter. 5.7.2.2. Ili, u slučaju međuovisnih svjetala, udaljenost između susjednih prividnih površina u smjeru referentne osi ne prelazi 75 mm mjereno pravokutno na referentnu os.

5.8.   Najveća visina iznad tla mjeri se od najviše točke, a najmanja visina od najniže točke prividne površine u smjeru referentne osi.

U slučaju prednjeg kratkog svjetla, najmanja visina iznad tla mjeri se od najniže točke stvarnog izlaza optičkog sustava (npr. reflektor, leće, projekcijske leće) neovisno o njegovoj upotrebi.

Ako (najveća i najmanja) visina iznad tla očito udovoljava zahtjevima Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove niti jedne površine.

5.8.1.

Položaj se, s obzirom na širinu, utvrđuje od ruba prividne površine u smjeru referentne osi koji je najudaljeniji od srednje uzdužne ravnine vozila kada je riječ o sveukupnoj širini, te od unutarnjih rubova prividne površine u smjeru referentne osi kada je riječ o međusobnoj udaljenosti svjetala. Ako položaj, s obzirom na širinu, očito udovoljava zahtjevima Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove niti jedne površine.

5.9.   U nedostatku posebnih uputa, fotometrijske značajke (npr. jakost, boja, prividna površina itd.) svjetla ne smiju se namjerno mijenjati dok je svjetlo uključeno.

5.9.1.

Pokazivači smjera, upozorni signal za opasnost, jantarna bočna svjetla za označivanje u skladu su sa stavkom 6.18.7. niže, a signal za zaustavljanje u nuždi je bljeskajuće svjetlo.

5.9.2.

Fotometrijske značajke svakog svjetla mogu se razlikovati: (a) s obzirom na okolnu svjetlost; (b) kao posljedica uključivanja drugih svjetala, ili (c) kad su svjetla upotrijebljena da osiguraju drugu funkciju osvjetljavanja, uz uvjet da je svaka varijacija u fotometrijskim značajkama u sukladnosti s tehničkim odredbama za predmetno svjetlo.

5.10.   Iz svjetla utvrđenog u stavku 2.7. nije dopušteno emitiranje crvenog svjetla prema naprijed koje bi moglo uzrokovati zabunu te nije dopušteno odašiljanje bijelog svjetla prema natrag, osim svjetla za vožnju unatrag, iz svjetla utvrđenog u stavku 2.7. Ne uzimaju se u obzir svjetlosni uređaji ugrađeni za unutarnje osvjetljenje vozila. U slučaju sumnje taj se zahtjev provjerava na sljedeći način:

5.10.1.

Za vidljivost crvenog svjetla na vozilu prema naprijed, s iznimkom stražnjeg crvenog bočnog svjetla za označivanje, prividna površina crvenog svjetla ne smije biti izravno vidljiva promatraču koji se kreće unutar područja 1 utvrđenog Prilogom 4.

5.10.2.

Za vidljivost bijelog svjetla prema nazad, prividna površina bijelog svjetla ne smije biti izravno vidljiva promatraču koji se kreće unutar područja 2 u poprečnoj ravnini smještenoj 25 m iza vozila (vidjeti Prilog 4.);

5.10.3.

Područja 1 i 2 koja su vidljiva promatraču ograničena su u svojim ravninama: 5.10.3.1. po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m i 2,2 m iznad tla; 5.10.3.2. po širini, dvjema okomitim ravninama koje, prema naprijed i prema nazad tvore kut od 15° prema van od središnje uzdužne ravnine vozila, prolaze kroz točku ili točke dodira okomitih ravnina usporednih sa središnjom uzdužnom ravninom vozila koja ograničuje sveukupnu širinu vozila; ako postoji više točaka dodira, krajnje prednja odgovara za prednju ravninu, a krajnje zadnja za stražnju ravninu.

5.11.   Električne veze moraju biti takve da prednja i stražnja pozicijska svjetla, gabaritna svjetla, ako postoje, bočna svjetla za označivanje, ako postoje, te svjetlo stražnje registarske pločice mogu biti upaljena i ugašena istodobno.

5.11.1.

Ovaj uvjet se ne primjenjuje: 5.11.1.1. kada su prednja i stražnja pozicijska svjetla upaljena, kao i bočna svjetla za označivanje kada su udružena ili uzajamno ugrađena s navedenim svjetlima, kao i svjetla za parkiranje; ili 5.11.1.2. kada bočna svjetla za označivanje trepću zajedno s pokazivačima smjera; ili 5.11.1.3. kada sustav za svjetlosnu signalizaciju djeluje u skladu s 6.2.7.6.2.; ili

5.11.2.

na prednja pozicijska svjetla kada je njihova funkcija nadomještena prema odredbama stavka 5.12.1. dolje.

5.11.3.

U slučaju međuovisnog sustava svjetala, svi izvori svjetlosti se uključuju i isključuju istodobno.

5.12.   Električne veze moraju biti takve da duga i kratka glavna svjetla te prednja svjetla za maglu ne mogu biti uključena ako svjetla navedena u stavku 5.11. nisu također uključena. Ovaj zahtjev se međutim ne primjenjuje na duga i kratka glavna svjetla kada se njihova osvjetljavajuća upozorenja sastoje od isprekidanog svjetla u kratkim razmacima dugoga glavnog svjetla, ili od isprekidanog svjetla u kratkim razmacima kratkoga glavnog svjetla, ili od izmjeničnog paljenja u kratkim intervalima kratkih i dugih prednjih svjetala.

5.12.1.

Kratka glavna svjetla i/ili duga glavna svjetla i/ili prednja svjetla za maglu mogu nadomjestiti funkciju prednjih pozicijskih svjetala, uz uvjet da: 5.12.1.1. njihove električne veze su takve da se u slučaju kvara bilo kojeg od tih uređaja za osvjetljavanje prednja pozicijska svjetla automatski ponovno upale; i 5.12.1.2. nadomjesno svjetlo/nadomjesna funkcija ispunjava, s obzirom na odnosni položaj svjetla, zahtjeve u pogledu: (a) geometrijske vidljivost propisane za prednja pozicijska svjetla u 6.9.5.; i (b) minimalne fotometrijske vrijednosti s obzirom na kutove raspodjele svjetlosti; i 5.12.1.3. dostavljeni su odgovarajući dokazi u ispitnim izvješćima nadomjesnog svjetla, koji pokazuju da su ispunjeni zahtjevi iz prethodnog stavka 5.12.1.2.

5.13.   Pokazna svjetiljka

Kada je ovim Pravilnikom propisana pokazna svjetiljka zatvorenog kruga, ona može biti zamijenjena „radnom” pokaznom svjetiljkom.

5.14.   Skrivena (zaklonjena) svjetla

5.14.1.

Skrivanje svjetala je zabranjeno uz iznimku dugih i kratkih glavnih svjetala te prednjih svjetala za maglu koja mogu biti skrivena kada nisu u upotrebi.

5.14.2.

U slučaju kvara koji utječe na funkcionalnost uređaja za skrivanje, svjetla ostaju u položaju upotrebe ako su već u upotrebi, odnosno može ih se pomaknuti u položaj upotrebe bez alata.

5.14.3.

Svjetla se pomiču u položaj upotrebe i uključuju se pomoću jednog prekidača, ne isključujući mogućnost pomicanja u položaj upotrebe bez njihova uključivanja. Međutim, u slučaju grupiranih dugih i kratkih glavnih svjetala, navedena kontrola je nužna samo za uključivanje kratkih glavnih svjetala.

5.14.4.

S mjesta vozača nije dopuštena mogućnost namjernog sprečavanja kretanja uključenih svjetala prije nego što ona dosegnu položaj upotrebe. Ako postoji opasnost od zasljepljenja drugih korisnika ceste zbog pomicanja svjetala, ona se mogu uključiti tek kada dosegnu svoj položaj za upotrebu.

5.14.5.

Kada je uređaj za skrivanje na temperaturi od - 30 °C do + 50 °C, glavna svjetla moraju dosegnuti položaj upotrebe unutar tri sekunde od pokretanja ručice (prekidača).

5.15.   Boje svjetlosti koju emitiraju svjetla (8) su sljedeće:

dugo glavno svjetlo:	bijela
kratko glavno svjetlo:	bijela
glavno prednje svjetlo za maglu:	bijela ili selektivno žuta
svjetlo za vožnju unatrag:	bijela
pokazivač smjera:	jantarna
upozoravajući signal opasnosti:	jantarna
kočno svjetlo:	crvena
signal za zaustavljanje u nuždi:	jantarna ili crvena
upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila:	jantarna
uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice:	bijela
prednje pozicijsko svjetlo:	bijela
stražnje pozicijsko svjetlo:	crvena
stražnje svjetlo za maglu:	crvena
parkirno svjetlo:	bijela sprijeda, crvena odostraga, jantarna (amber) ako je uzajamno povezano s bočnim pokazivačima smjera ili s bočnim svjetlima za označivanje.
bočno svjetlo za označivanje:	jantarna (amber); međutim krajnje stražnje bočno svjetlo za označivanje može biti crveno ako je udruženo ili spojeno ili uzajamno povezano sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim gabaritnim svjetlom, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom ili je grupirano ili ima dio zajedničke površine emitiranja svjetla sa stražnjim katadiopterom.
gabaritno svjetlo:	bijela sprijeda, crvena odostraga
svjetlo za dnevnu vožnju:	bijela
stražnji netrokutasti katadiopter:	crvena
stražnji trokutasti katadiopter:	crvena
prednji netrokutasti katadiopter:	istovjetan s upadnim svjetlom (9)
bočni netrokutasti katadiopter:	jantarna (amber); međutim krajnji stražnji katadiopter može biti crven ako je udružen ili ima dio zajedničke površine emitiranja svjetla sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim gabaritnim svjetlom, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom ili krajnjim crvenim stražnjim bočnim svjetlom.
svjetlo za skretanje:	bijela
oznaka uočljivosti:	bijela ili žuta bočno;
	crvena ili žuta straga (10).
namjestivi sustav prednjeg osvjetljavanja (AFS):	bijela
vanjsko svjetlo:	bijela

5.16.   Broj svjetala

5.16.1.

Broj svjetala ugrađenih u vozilo mora biti jednak broju utvrđenom u u pojedinačnim odredbama ovog Pravilnika.

5.17.   Svako svjetlo može biti ugrađeno na pomične elemente ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavcima 5.18., 5.19. i 5.20.

5.18.   Stražnja pozicijska svjetla, stražnji pokazivači smjera i stražnji katadiopteri, trokutasti ili netrokutasti, mogu se ugraditi samo na pomične elemente:

5.18.1.

ako u svim nepomičnim položajima pomičnih elemenata, svjetla na pokretnim dijelovima ispunjavaju sve zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrička svojstava tih svjetala.

5.18.2.

ako se navedene funkcije postižu sklapanjem dva svjetla oznake „D” (vidjeti stavak 2.16.1.), samo jedno od tih svjetala treba ispunjavati zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrička svojstava tih svjetala u svim nepomičnim položajima pomičnih elemenata;

5.18.3.

ako su dodatna svjetla za navedene funkcije ugrađena i uključena, a pomični element se nalazi u bilo kojem otvorenom nepomičnom položaju, pod uvjetom da ta dodatna svjetla ispunjavaju sve zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstva koji su primjenjivi na svjetla ugrađena na pomični element.

5.18.4.

U slučaju kada su funkcije iz stavka 5.18. ostvarene sustavom međuovisnih svjetala primjenjuje se jedan od sljedećih uvjeta (a) ako se cjelovit sustav međuovisnih svjetala namjesti na pomične djelove, ispunjeni su zahtjevi stavka 5.18.1. Međutim mogu se uključiti dodatna svjetla za gore navedene funkcije, ako se pomični dio nalazi u bilo kojem otvorenom nepomičnom položaju, pod uvjetom da ta dodatna svjetla ispunjavaju sve zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstva koji su primjenjivi na svjetla ugrađena na pomični element; ili (b) ako je sustav međuovisnih svjetala djelomično postavljen na nepomični sastavni dio, a djelomično na pomični sastavni dio, međuovisna svjetla koja odredi podnositelj zahtjeva tijekom postupka ispitivanja uređaja moraju ispunjavati sve zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstva koji su primjenjivi na ta svjetla ugrađena u sve stalne položaje pomičnog elementa. Smatra se da su ispunjeni zahtjevi u vezi s geometrijskom vidljivošću ako ta međuovisna svjetla ispunjavaju zahtjeve za fotometrijske vrijednosti propisane u području razdiobe svjetlosti za homologaciju uređaja, u svim stalnim položajima pomičnih sastavnih dijelova.

5.19.   Kada pomični elementi nisu u položaju „uobičajenog položaja upotrebe”, uređaji ugrađeni na njima ne smiju uzrokovati smetnju drugim korisnicima ceste.

5.20.   Kada je svjetlo ugrađeno na pomični element, a pomični element je u „uobičajenom položaju(ima) upotrebe”, svjetlo se uvijek mora vratiti u položaj(e) koje je utvrdio proizvođač u skladu s ovim Pravilnikom. U slučaju kratkih prednjih svjetala i prednjih svjetala za maglu, ovaj zahtjev je ispunjen ako, kada se pomični elementi pomaknu i vrate u uobičajen položaj 10 puta, vrijednost kutnog nagiba tih svjetala u odnosu na svoju potporu, mjereno nakon svakog pomicanja pokretnog dijela, ne prelazi 0,15 posto od prosjeka deset izmjerenih vrijednosti. Ako je ta vrijednost prekoračena, svaka mjerena vrijednost iz stavka 6.2.6.1.1. mijenja se za taj višak kako bi se smanjio dopušteni raspon nagiba prilikom provjera vozila u skladu s Prilogom 6.

5.21.   Prividna površina u smjeru referentne osi prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, prednjih i stražnjih pokazivača smjera i katadioptera ne smije biti skrivena više od 50 % bilo kojom pokretnim dijelom, sa ili bez ugrađenih uređaja za svjetlosne signale, u bilo kojem nepomičnom položaju različitom od „uobičajenog položaja upotrebe”.

Ako navedeni zahtjev nije izvediv:

5.21.1.

uključuju se dodatna svjetla koja ispunjavaju sve zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstva za navedena svjetla kada vidljivu površina u smjeru referentne osi navedenih svjetala više od 50 % skriva pokretan dio; ili

5.21.2.

napomenom u izvještajnom obrascu (točka 10.1. Priloga 1.) obavješćuju se druga upravna tijela da više od 50 % prividne površine u smjeru referentne osi mogu skrivati pomični elementi; i obavijest u vozilu obavješćuje korisnika da se u određenom položaju(ima) pomičnih dijelova drugi korisnici ceste upozoravaju o prisutnosti vozila na cesti; na primjer uz pomoć trokuta upozorenja ili drugih uređaja za upotrebu na cesti sukladno nacionalnim zahtjevima.

5.21.3.

Stavak 5.21.2. ne primjenjuje se na katadioptere.

5.22.   Uz iznimku katadioptera, smatra se da svjetlo ne postoji, čak i ako ima homologacijsku oznaku, ako se ne može dovesti u radno stanje samom ugradnjom izvora svjetlosti.

5.23.   Svjetla se ugrađuju u vozilo tako da se izvor svjetlosti može pravilno zamijeniti sukladno uputama proizvođača vozila bez upotrebe posebnih alata, osim onih koje je vozilu priložio proizvođač. Ovaj se zahtjev ne odnosi na:

(a)	uređaje koji su homologirani s neizmjenjivim izvorom svjetlosti;

(b)	uređaje koji su homologirani s izvorima svjetlosti sukladno Pravilniku br. 99.

5.24.   Svaka privremena sigurnosna zamjena funkcije svjetlosne signalizacije stražnjeg pozicijskog svjetla dopuštena je pod uvjetom da je u slučaju kvara zamjenska funkcija slična bojom, glavnom intenzitetu i položaju funkcije koja je prestala djelovati te pod uvjetom da zamjenski uređaj zadrži zadanu sposobnost izvorne sigurnosne funkcije. Tijekom trajanja zamjene, pokazna svjetiljka na ploči s instrumentima (vidjeti stavak 2.18. ovog Pravilnika) signalizira postojanje privremene zamjene te potrebe za popravkom.

5.25.   Ako je ugrađen namjestivi sustav prednjeg osvjetljavanja, smatra se jednakovrijednim paru kratkih glavnih svjetala a ako osigurava funkciju dugih glavnih svjetala, smatra se jednakovrijednim paru glavnih svjetala.

5.26.   Stražnji pokazivači smjera, stražnja pozicijska svjetla, kočna svjetla (osim kočnih svjetala kategorije S4) i stražnja svjetla za maglu s reguliranom jačinom osvjetljavanja dozvoljena su ovisno o istovremenoj pojavi barem jednog od vanjskih utjecaja: ambientalno osvjetljenje, magla, snježne padaline, kiša, oblaci prašine, onečišćenje povrišne koja emitira svjetlost, uz uvjet da se propisana jakost njihovog međudjelovanja održi tijekom prijelaza varijacija. Ne smije doći do nikakakve oštre varijacije jakosti tijekom prijelaza. Kočna svjetla kategorije S4 mogu proizvesti promjenjivu svjetlosnu jakost neovisno i drugim svjetlima. Može se omogućiti da vozač postavi gornje funkcije na svjetlosne jakosti koje odgovaraju njihovoj stalnoj kategoriji i da ih vrati na njihovu automatsku promjenjivu kategoriju.

5.27.   Za vozila kategorija M i N podnositelj zahtjeva dokazuje tehničkoj službi odgovornoj za homologacijska ispitivanja da su uvjeti električnog napajanja za uređaje navedene u 2.7.9., 2.7.10., 2.7.12., 2.7.14. i 2.7.15. ispunjeni, dok električni sustav vozila djeluje u stanju stalnog napona, i reprezentativan je za relevantnu kategoriju motornog vozila kako je odredio podnositelj zahtjeva, uz sljedeće odredbe:

5.27.1.

Napon na spojnim dijelovima uređaja koji su, u skladu s homologacijskom dokumentacijom, ispitani pomoću primjene posebne upravljačke naprave za napajanje električnom energijom/elektronske upravljačke naprave za nadzor svjetlosnog izvora, ili u sekundarnom načinu rada ili pod naponom koji zahtijeva podnositelj zahtjeva, ne prelazi napon određen za odgovarajuće uređaje ili funkcije koji su bili homologirani.

5.27.2.

U svim slučajevima napajanja električnom energijom koji nisu obuhvaćeni stavkom 5.27.1. napon na spojnim dijelovima uređa ili funkcija ne prelazi 6,75 V (6-voltni sustavi), 13,5 V (12-voltni sustavi) odnosno 28 V (24-voltni sustavi) za više od 3 posto.

5.27.3.

Odredbe stavaka 5.27.1. i 5.27.2. ne primjenjuju se na uređaje koji uključuju elektronsku upravljačku napravu za nadzor svjetlosnog izvora ili regulaciju promjenjive jakosti svjetlosti kao dio uređaja.

5.27.4.

Izvješće se prilaže homologacijskoj dokumentaciji s opisom metoda korištenih za dokaz sukladnosti i postignutih rezultata.

5.28.   Opće odredbe koje se odnose na geometrijsku vidljivost

5.28.1.

S unutarnje strane kutova geometrijske vidljivosti nema prepreka za prodiranje svjetlosti s bilo kojeg dijela prividne površine svjetla, promatrano iz beskonačnosti. Međutim prepreke se ne uzimaju u obzir ako su već bile prisutne kada je svjetlo homologirano.

5.28.2.

Ako se mjerenja obavljaju bliže svjetlu, smjer promatranja je usporedan kako bi se postigla jednaka točnost.

5.28.3.

Ako se ugradnjom svjetla bilo koji dio vidljive površine svjetla sakrije bilo kojim drugim dijelovima vozila, prilaže se dokaz da dio svjetla koji nije sakriven drugim dijelom još uvijek ispunjava zahtjeve za fotometrijske vrijednosti propisane za homologaciju uređaja.

5.28.4.

Kada je moguće okomiti kut geometrijske vidljivosti ispod vodoravne ravnine smanjiti na 5° (svjetlo je manje od 750 mm iznad tla), fotometrijsko polje mjerenja ugrađene optičke jedinice može se smanjiti na 5° ispod vodoravne ravnine.

5.28.5.

Kod sustava međuovisnih svjetala zahtjevi za geometrijsku vidljivost ispunjeni su kada sva međuovisna svjetla djeluju zajedno.

6.   POJEDINAČNI ZAHTJEVI

6.1.   Dugo glavno svjetlo (Pravilnici br. 98 i 112)

6.1.1.   Ugradnja

Obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.

6.1.2.   Broj

Dva ili četiri.

Za vozila kategorije N3: mogu biti ugrađena dva dodatna prednja duga svjetla.

Kada je vozilo opremljeno s četiri skrivena glavna svjetla, ugradnja dva dodatna glavna svjetla je dopuštena samo u svrhu svjetlosnih signala isprekidanim osvjetljavanjem u kratkim intervalima (vidjeti stavak 5.12.) tijekom danjeg svjetla.

6.1.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.1.4.   Položaj

6.1.4.1.   Po širini: nema posebnih zahtjeva.

6.1.4.2.   Po visini: nema posebnih zahtjeva.

6.1.4.3.   Po duljini: na prednjem dijelu vozila i ugrađena tako da odašiljano svjetlo ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.

6.1.5.   Geometrijska vidljivost

Vidljivost osvjetljavajuće površine, uključujući vidljivost u područjima koja se ne čine osvijetljenima u smjeru promatranja, mora biti osigurana unutar divergentnog prostora određenog crtama temeljenim na vanjskom rubu osvjetljavajuće površine te koje čine s referentnom osi glavnog svjetla kut od najmanje 5°. Izvor kutova geometrijske vidljivosti vanjski je rub projekcije osvjetljavajuće površine na poprečnu ravninu tangencijalnu krajnjem prednjem dijelu leća prednjih svjetala.

6.1.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

Na svakoj strani vozila najviše se jedno dugo glavno svjetlo može okretati oko osi kako bi se osvijetlio zavoj.

6.1.7.   Električne veze

6.1.7.1.   Osim kad se koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima glavna svjetla mogu biti upaljena samo kada je glavna sklopka za svjetlo u glavnim svjetlima na položaju ON ili AUTO (automatski) i postoje uvjeti za automatsko uključivanje kratkog svjetla. U drugom slučaju glavna duga svjetla se isključuju automatski ako više ne postoje uvjeti za automatsko uključivanje kratkih svjetala.

6.1.7.2.   Duga glavna svjetla mogu se uključiti istodobno ili u parovima. U slučaju da su ugrađena dodatna dva prednja duga svjetla, kako je dopušteno stavkom 6.1.2. samo za vozila kategorije N3, najviše dva para mogu biti uključena istodobno. Za promjenu kratkog u dugo svjetlo najmanje jedan par dugih prednjih svjetala mora biti uključen. Za promjenu dugog u kratko svjetlo sva duga glavna svjetla gase se istodobno.

6.1.7.3.   Kratka svjetla mogu ostati upaljena istodobno s glavnim svjetlima.

6.1.7.4.   Kada su ugrađena četiri skrivena glavna svjetla, njihov otvoren položaj mora spriječiti istodobno djelovanje svih drugih ugrađenih dodatnih prednjih svjetala, ako su namijenjena davanju svjetlosnih signala isprekidanim osvjetljavanjem u kratkim intervalima (vidjeti stavak 5.12.) na danjem svjetlu.

6.1.8.   Pokazna svjetiljka

Obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga.

6.1.9.   Drugi zahtjevi

6.1.9.1.   Ukupna najveća jakost prednjih dugih glavnih svjetala koja se mogu istodobno uključiti ne smije prelaziti 225 000 cd, što odgovara referentnoj vrijednosti 75.

6.1.9.2.   Ta najveća jakost utvrđuje se međusobnim zbrajanjem pojedinačnih referentnih oznaka koje su označene na glavnim svjetlima. Referentna oznaka „10” daje se svakom prednjem svjetlu označenom s „R” ili „CR”.

6.2.   Kratko glavno svjetlo (uredbe br. 98. i 112.)

6.2.1.   Ugradnja

Obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.

6.2.2.   Broj

Dva.

6.2.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.2.4.   Položaj

6.2.4.1.   Po širini: rub prividne površine u smjeru referentne osi koji je najdalji od srednje uzdužne ravnine vozila udaljen je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Unutarnji rubovi prividnih površina u smjeru referentne osi međusobno su udaljeni najmanje 600 mm. Ovo se, međutim, ne primjenjuje na vozila kategorija M1 i N1; za sve druge kategorije motornih vozila navedena se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.2.4.2.   Po visini: najmanje 500 mm i najviše 1 200 mm iznad tla. Za vozila kategorije N3G (terenskih) (11) najveća visina može se povećati do 1 500 mm.

6.2.4.3.   Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako odašiljano svjetlo ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.

6.2.5.   Geometrijska vidljivost

Utvrđena kutovima α i β kako je navedeno u stavku 2.13.:

α	=	15° u smjeru prema gore i 10° u smjeru prema dolje,
β	=	45° u smjeru prema van i 10° u smjeru prema unutra.

Budući da fotometrijske vrijednosti potrebne za kratka glavna svjetla ne pokrivaju cijelo geometrijsko polje vidljivosti, najmanja vrijednost od 1 cd u preostalom prostoru potrebna je u svrhu homologacije tipa. Ugradnja pregrada ili drugih dijelova opreme u blizini glavnog svjetla ne smije uzrokovati sekundarne efekte koji bi ometali druge sudionike u prometu.

6.2.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

6.2.6.1.   Vertikalna usmjerenost

6.2.6.1.1.   Početni nagib prema dolje granice svjetlo-tamno snopa kratkog svjetla utvrđen za neopterećeno vozilo s jednom osobom na mjestu vozača utvrđuje proizvođač s preciznošću od 0,1 % te se naznačuje na jasno čitljiv i neizbrisiv način na svakom vozilu u blizini glavnog svjetla ili pločice proizvođača znakom prikazanim u Prilogu 7.

Vrijednost navedenog nagiba prema dolje utvrđuje se u skladu sa stavkom 6.2.6.1.2.

6.2.6.1.2.   Ovisno o visini ugradnje u metrima (h) donjeg ruba prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla, mjereno na neopterećenim vozilima, okomit nagib granice kratkog svjetla, pod svim statičkim uvjetima iz Priloga 5., ostaje unutar sljedećih granica, a osnovne postavke imaju sljedeće vrijednosti:

h < 0,8 granice : između – 0,5 % i – 2,5 % početna usmjerenost : između – 1,0 % i – 1,5 %

0,8 < h < 1,0 granice : između – 0,5 % i – 2,5 % početna usmjerenost : između – 1,0 % i – 1,5 % ili, po slobodnoj odluci proizvođača, granice : između – 1,0 % i – 3,0 % početna usmjerenost : između – 1,5 % i – 2,0 % Zahtjev za homologaciju tipa vozila u tom slučaju sadrži podatke koju od dvije mogućnosti treba primijeniti.

h > 1,0 granice : između – 1,0 % i – 3,0 % početna usmjerenost : između – 1,5 % i – 2,0 %

Gornje granice i vrijednosti početne usmjerenosti sažete su u donjem grafičkom prikazu.

Za vozila kategorije N3G (terenska vozila) gdje glavna svjetla prelaze visinu od 1 200 mm, granice za vertikalni nagib zasjenjenja (granice svjetlo-tamno) moraju biti između: – 1,5 % i – 3,5 %.

Osnovne postavke su između: – 2 % i – 2,5 %.

6.2.6.2.   Uređaj za poravnavanje glavnog svjetla

6.2.6.2.1.   U slučaju kada je potreban uređaj za poravnavanje glavnog svjetla kako bi se ispunili zahtjevi iz stavaka 6.2.6.1.1. i 6.2.6.1.2., uređaj mora biti automatski.

6.2.6.2.2.   Međutim, uređaji koji se namještaju ručno, neprekidno ili ne, dopušteni su pod uvjetom da imaju takav granični položaj u kojem svjetla mogu biti vraćena na početnu vrijednost nagiba utvrđenu u stavku 6.2.6.1.1. korištenjem uobičajenih vijaka za namještanje ili sličnim sredstvima.

Tim uređajima za ručno namještanje mora se moći upravljati iz vozačkog sjedala.

Povezani uređaji za namještanje moraju imati referentne oznake koje navode uvjete opterećenosti koji zahtijevaju namještanje snopa kratkih svjetala.

Broj položaja na uređajima koji nisu neprekidno podesivi mora osiguravati usklađenost s rasponom vrijednosti utvrđenih u stavku 6.2.6.1.2. u svim uvjetima opterećenja utvrđenim u Prilogu 5.

Također su za ove uređaje uvjeti opterećenja u Prilogu 5., koji zahtijevaju prilagodbu kratkog svjetla, jasno označeni pored sklopke uređaja (vidjeti Prilog 8.).

6.2.6.2.3.   U slučaju kvara uređaja iz točaka 6.2.6.2.1. i 6.2.6.2.2., kratko svjetlo ne zauzima položaj u kojem je nagib manji nego što je bio u vrijeme kada je nastao kvar uređaja.

6.2.6.3.   Mjerni postupak

6.2.6.3.1.   Nakon namještanja početnog nagiba, okomit nagib snopa kratkog svjetla, izražen u postocima, mjeri se u statičnim uvjetima pod svim uvjetima opterećenja utvrđenih u Prilogu 5.

6.2.6.3.2.   Mjerenje razlika u nagibu snopa kratkog svjetla kao rezultata opterećenja mora biti provedeno u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenog u Prilogu 6.

6.2.6.4.   Vodoravna usmjerenost

Vodoravna usmjerenost jednog ili oba kratka glavna svjetla može biti različita kako bi se osvijetlio zavoj, pod uvjetom da, ako se pomakne cijeli svjetlosni snop ili prijelom zasjenjenja (granice svjetlo-tamno), prijelom zasjenjenja ne smije presijecati crtu putanje težišta vozila na udaljenostima s prednje strane vozila koje su veće od 100 puta od visine ugradnje predmetnih kratkih prednjih svjetala.

6.2.7.   Električne veze

6.2.7.1.   Sklopka za promjenu na kratko svjetlo mora istodobno isključiti sva duga glavna svjetla.

6.2.7.2.   Kratko svjetlo može biti uključeno istodobno kada i duga svjetla.

6.2.7.3.   U slučaju kratkih prednjih svjetala sukladno Pravilniku br. 98., izvor svjetlosti s izbojem u plinu ostaje uključen tijekom rada dugih svjetala.

6.2.7.4.   Jedan dodatan izvor svjetlosti, smješten unutar kratkih prednjih svjetala ili u svjetlu (osim dugoga glavnog svjetla) udružen ili uzajamno povezan s predmetnim kratkim prednjim svjetlima, može se uključiti radi osvjetljenja zavoja, pod uvjetom da je vodoravan polumjer zakrivljenosti putanje težišta vozila 500 m ili manji. Ovo proizvođač može prikazati izračunom ili drugim načinima koje prihvaća tijelo odgovorno za homologaciju.

6.2.7.5.   Kratka glavna svjetla mogu se uključiti ili isključiti automatski. Međutim, uvijek je moguće ručno uključiti ili isključiti navedena kratka glavna svjetla.

6.2.7.6.   Ako su prisutna svjetla za dnevnu vožnju i rade u skladu sa stavkom 6.19.:

6.2.7.6.1.

svjetla s kratkim svjetlosnim snopom se uključuju i isključuju automatski u odnosu na okolne svjetlosne uvjete (npr. uključuju se tijekom vožnje po noći, u tunelima itd.) u skladu sa zahtjevima Priloga 12., ili

6.2.7.6.2.

svjetla za dnevnu vožnju rade zajedno sa svjetlima navedenim u stavku 5.11. gdje se kao minimalni zahtjev uključuju barem stražnja pozicijska svjetla, ili

6.2.7.6.3.

osigurana su određena sredstva koja informiraju vozača da glavna svjetla, pozicijska svjetla i ako su ugrađena gabaritna svjetla i bočna svjetla, nisu osvjetljena. Takva sredstva su: 6.2.7.6.3.1. osigurane su dvije jasno različite razine osvjetljenosti instrumentne ploče za vožnju po danu i po noći koje vozača upozoravaju da treba uključiti svjetla s kratkim svjetlosnim snopom, ili 6.2.7.6.3.2. neosvjetljeni pokazatelji i oznake naprava za ručno upravljanje, koji se zahtijevaju prema Pravilniku br. 121., osvijetle se kad se upale glavna svjetla; ili 6.2.7.6.3.3. Pokazna svjetiljka, vidna ili zvučna ili oboje, uključuje se samo u uvjetima smanjene osvijetljenosti okoline, kako je određeno u Prilogu 12., da upozori vozača da treba uključiti svjetla s kratkim svjetlosnim snopom. Kad se pokazna svjetiljka uključi, isključit će se tek kad se uključe svjetla s kratkim svjetlosnim snopom ili kad je naprava za pokretanje i zaustavljanje motora (pogonskog sustava) u položaju koji onemogućava rad motora (pogonskog sustava).

6.2.7.7.   Ne dovodeći u pitanje stavak 6.2.7.6.1. svjetla s kratkim svjetlosnim snopom mogu se uključiti i isključiti automatski bez obzira na druge faktore kao što su vrijeme okolni uvjeti (npr. doba dana, lokacija vozila, kiša, magla itd.)

6.2.8.   Pokazna svjetiljka

6.2.8.1.   Pokazna svjetiljka nije obavezna.

6.2.8.2.   Radna pokazna svjetiljka je obavezna bila treptava ili ne:

(a)	kada se cijeli svjetlosni snop ili prijelom zasjenjenja (granice svjetlo-tamno) pomakne kako bi se osvijetlio zavoj; ili

(b)	ako je upotrijebljen jedan ili više modula LED za stvaranje kratkog glavnog snopa svjetlosti.

Ona se aktivira:

(a)	u slučaju neispravnog pomicanja prijeloma zasjenjenja (granice svjetlo-tamno); ili

(b)	u slučaju neispravnosti nekog od modula LED koji stvara glavni kratki snop svjetlosti.

Ona ostaje aktivirana dok je prisutna neispravnost. Može se privremeno ukloniti ali će se ponovno pojaviti svaki put prilikom uključivanja i isključivanja uređaja kojim se pokreće motor.

6.2.9.   Drugi zahtjevi

Zahtjevi iz stavka 5.5.2. ne primjenjuju se na kratka glavna svjetla.

Kratka glavna svjetla s izvorom svjetlosti ili modul(i) LED koji ima ciljni svjetlosni tok koji prelazi 2 000 lumena ugrađuju se samo zajedno s uređajem(ima) za čišćenje prednjih svjetala sukladno Pravilniku br. 45. (12)

Pored toga, s obzirom na okomit nagib odredbe stavka 6.2.6.2.2. ne primjenjuju se na kratka glavna svjetla:

(a)	s modulom(ima) LED koji proizvode kratki glavni svjetlosni snop, ili

(b)	s izvorom svjetlosti koji proizvodi kratki glavni svjetlosni snop i ima ciljni svjetlosni tok koji prelazi 2 000 lumena.

Za osvjetljenje zavoja mogu se koristiti samo kratka glavna svjetla sukladno pravilnicima br. 98. i br. 112.

Ako se zavoj osvjetljava vodoravnim pomakom cijelog svjetlosnog snopa ili prijeloma zasjenjenja (granice svjetlo-tamno), uključuje se samo ako je vozilo u kretanju prema naprijed; ovo se ne primjenjuje ako je osvjetljenje zavoja za desno skretanje u prometu desnom stranom (lijevo skretanje u prometu lijevom stranom).

6.3.   Prednje svjetlo za maglu (Pravilnik br. 19)

6.3.1.   Ugradnja

Nije obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.

6.3.2.   Broj

Dva.

6.3.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.3.4.   Položaj

6.3.4.1.   Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

6.3.4.2.   Po visini:

najmanje	:	250 mm iznad tla.
najviše	:	Za vozila kategorije M1 i N1 najviše 800 mm iznad tla. Za sve druge kategorije vozila osim N3G (terenska) (13): najviše 1 200 mm iznad tla. Za kategoriju vozila N3G: najveća visina može se povećati na 1 500 mm.

Međutim, nijedna točka prividne površine u smjeru referentne osi ne smije biti viša od najviše točke prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla.

6.3.4.3.   Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Ovaj zahtjev je ispunjen ako svjetlost koja se odašilje ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.

6.3.5.   Geometrijska vidljivost

Utvrđena kutovima α i β kako je navedeno u stavku 2.13.:

α	=	5° u smjeru prema gore i prema dolje,
β	=	45° u smjeru prema van i 10° u smjeru prema unutra.

Budući da fotometrijske značajke zahtijevane za prednja svjetla za maglu ne obuhvaćaju cjelovito geometrijsko vidno polje, za potrebe homologacije se zahtijeva najmanja vrijednost od jednog cd-a u preostalom prostoru. Prisutnost particija ili drugih predmeta opreme blizu prednjeg svjetla za maglu neće uzrokovati popratne učinke koji bi uzrokovali smetnju za druge sudionike na cesti (14).

6.3.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

6.3.6.1.   Vertikalna usmjerenost

6.3.6.1.1.   U slučaju prednjih svjetala za maglu razreda „b” vertikalni nagib granice svjetlo-tamno koji se određuje na neopterećenom vozilu s jednom osobom na vozačkom mjestu iznosi 1,5 posto ili niže (14).

6.3.6.1.2.   U slučaju razreda prednjih svjetala za maglu „F3”:

6.3.6.1.2.1.

početni nagib granice svjetlo-tamno prema dolje snopa kratkog svjetla utvrđen za neopterećeno vozilo s jednom osobom na mjestu vozača utvrđuje proizvođač s preciznošću od jednog decimalnog mjesta, te se jasno čitljivo i neizbrisivo naznačuje na svakom vozilu u blizini prednjeg svjetla za maglu ili pločice proizvođača ili skupa s oznakom iz stavka 6.2.6.1.1. sa simbolom iz Priloga 7. ovom Pravilniku. Vrijednost ovog navedenog nagiba prema dolje određuje se u skladu sa stavkom 6.3.6.1.2.2.;

6.3.6.1.2.2.

ovisno o visini ugradnje donjeg ruba prividne površine u smjeru referentne osi prednjeg svjetla za maglu, mjereno u metrima (h), na neopterećenim vozilima, vrijednost nagiba granice svjetlo-tamno u okomitom smjeru koja se određuje na neopterećenom vozilu s jednom osobom na mjestu vozača, izosi:   h ≤ 0,8 Granične vrijednosti : između – 1,0 posto i – 2,5 posto Osnovne postavke : između – 1,5 posto i – 2,0 posto   h > 0,8 Granične vrijednosti : između – 1,5 posto i – 3,0 posto Osnovne postavke : između – 2,0 posto i – 2,5 posto

6.3.6.2.   Uređaj za poravnavanje prednjeg svjetla za maglu

6.3.6.2.1.   U slučaju prednjih svjetla za maglu sa (a) izvorima svjetlosti koji imaju ukupni ciljni svjetlosni tok koji prelazi 2 000 lumena zahtjevi stavka 6.3.6.1.2.2. automatski su ispunjeni pri svim stanjima opterećenja iz Priloga 5. ovog Pravilnika.

6.3.6.2.2.   Ako je uređaj za poravnavanje namješten na prednje svjetlo za maglu, neovisno ili udruženo s drugim funkcijama za prednje osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, mora biti takvo da nagib vertikalnog usmjerenja ostane pri svim uvjetima opterećenja iz Priloga 5. ovog Pravilnika, unutar graničnih vrijednosti propisanih u stavku 6.3.6.1.2.2.

6.3.6.2.3.   U slučaju kada je prednje svjetlo za maglu kategorije „F3” sastavni dio kratkog glavnog svjetla ili je dio sustava AFS, primjenjuju se zahtjevi stavka 6.2.6. tijekom uporabe prednjeg svjetla za maglu kao dijela kratkog svjetla.

U tom se slučaju granične vrijednosti određene u stavku 6.2.6. mogu primijeniti isto kad se to prednje svjetlo za maglu koristi kao takvo.

6.3.6.2.4.   Uređaj za poravnavanje može se također koristiti da se automatski namjesti nagib prednjeg svjetla za maglu u odnosu na prevladavajuće okolne uvjete, uz uvjet da granične vrijednosti za nagib prema dolje koje su određene u stavku 6.3.6.1.2.2. nisu prekoračene.

6.3.6.2.5.   U slučaju kvara uređaja za poravnavanje prednje svjetlo za maglu ne postavlja se u položaj u kojem je nagib granice svjetlo-tamno manji nego što je bio kad je došlo do kvara uređaja.

6.3.7.   Električne veze

Mora biti moguće uključiti i isključiti prednja svjetla za maglu neovisno o dugim prednjim svjetlima, o kratkim prednjim svjetlima i o bilo kojoj kombinaciji dugih i kratkih prednjih svjetala, osim ako se prednja svjetla za maglu ne koriste kao dio druge funkcije osvjetljavanja u sustavu AFS; međutim, uključivanje funkcije prednjih svjetala za maglu ima prednost pred funkcijom za koju se prednje svjetlo za maglu koristi kao sastavni dio.

6.3.8.   Pokazna svjetiljka

Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Samostalno ne bljeskajuće svjetlo upozorenja.

6.3.9.   Drugi zahtjevi

U slučaju kada postoji pozitivni navod u obrascu s izjavom u Prilogu 1., stavku 10.9. Pravilnika br. 19., usmjerenost i svjetlosne jakosti svjetla za maglu razreda „F3” mogu se automatski prilagođavati s obzirom na prevladavajuće okolne uvjete.

6.4.   Svjetlo za vožnju unatrag (Pravilnik br. 23.)

6.4.1.   Ugradnja

Obavezno na motornim vozilima i prikolicama kategorije O2, O3 i O4. Nije obavezno na prikolicama kategorije O1.

6.4.2.   Broj

6.4.2.1.   Jedan uređaj je obavezan, a drugi nije obavezan na motornim vozilima kategorije M1 i na drugim vozilima duljine do 6 000 mm.

6.4.2.2.   Dva su uređaja obavezna i dva nisu obavezna na svim vozilima duljine preko 6 000 mm, osim vozila kategorije M1.

6.4.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.4.4.   Položaj

6.4.4.1.   Po širini: nema posebnih zahtjeva.

6.4.4.2.   Po visini: između 250 mm i 1 200 mm iznad tla.

6.4.4.3.   Po duljini: na stražnjem dijelu vozila.

Međutim, ako ugrađena, dva neobavezna uređaja navedena u stavku 6.4.4.2. ugrađuju se na bočnu ili stražnju stranu vozila, sukladno zahtjevima u stavcima 6.4.5. i 6.4.6.

6.4.5.   Geometrijska vidljivost

Utvrđena kutovima α i β kako je navedeno u stavku 2.13.:

α	=	15° prema gore i 5° prema dolje,
β	=	45° na desno i na lijevo ako postoji samo jedan uređaj, 45° prema van i 30° prema unutra ako su dva.

Referentna os dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2., ako su ugrađena na bočnu stranu vozila, usmjerena je bočno vodoravno s nagibom 10° ± 5° u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila.

6.4.6.   Usmjerenost

Prema natrag

U slučaju dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2., ako su ugrađena na bočnu stranu vozila, gore navedeni zahtjevi iz stavka 6.4.5. se ne primjenjuju. Međutim, referentna os tih uređaja usmjerena je prema van najviše 15° vodoravno prema stražnjoj strani u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila.

6.4.7.   Električne veze

6.4.7.1.

Moraju biti takve da se svjetlo uključi samo ako je mjenjač u položaju za vožnju unatrag te ako je uređaj koji upravlja za pokretanjem i zaustavljanjem motora u položaju koji omogućuje rad motora. Svjetlo se ne uključuje niti ostaje uključeno ako bilo koji od navedenih uvjeta nije ispunjen.

6.4.7.2.

Pored navedenog, električne veze dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2. su takve da se ti uređaji ne mogu osvijetliti ako nisu uključena svjetla navedena u stavku 5.11. Moguće je uključiti uređaje ugrađene na bočnu stranu vozila za lagana upravljanja pri vožnji prema naprijed do najveće brzine od 10 km/h, uz uvjet da su isounjeni sljedeći uvjeti: Za takve namjene, uređaji se ručno uključuju i isključuju posebnom sklopkom te mogu ostati upaljeni i kada je isključen prijenos za vožnju unatrag. Međutim, ako brzina kretanja vozila prema naprijed prijeđe 10 km/h, uređaji se automatski isključuju te ostaju isključeni sve dok ih se ponovno namjerno ne uključi. (a) uređaji se ručno uključuju i isključuju posebnom sklopkom; (b) ako su tako upaljeni, mogu ostati upaljeni i kada je isključen prijenos za vožnju unatrag; (c) ako brzina kretanja vozila prema naprijed prijeđe 10 km/h, uređaji se automatski isključuju te ostaju isključeni sve dok ih se ponovno namjerno ne uključi.

6.4.8.   Pokazna svjetiljka

Pokazna svjetiljka nije obvezna.

6.4.9.   Drugi zahtjevi

Ne postoje.

6.5.   Svjetlo pokazivač smjera (Pravilnik br. 6.)

6.5.1.   Ugradnja (vidjeti sliku ispod)

Obavezna. Tipovi pokazivača smjera razvrstani su u kategorije (1, 1a, 1b, 2a, 2b, 5 i 6), a na vozilo su ugrađeni sukladno rasporedu („A” i „B”).

Raspored „A” primjenjuje se na sva motorna vozila.

Raspored „B” primjenjuje se samo na prikolice.

6.5.2.   Broj

U skladu s rasporedom.

6.5.3.   Raspored (vidjeti sliku u nastavku)

A	:	Dva prednja pokazivača smjera sljedećih kategorija:   1 ili 1a ili 1b, ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, najmanje 40 mm;   1a ili 1b, ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, više od 20 mm i manje od 40 mm;   1b ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, manje ili jednaka 20 mm; dva stražnja pokazivača smjera (kategorija 2a ili 2b); dva neobavezna pokazivača smjera (kategorija 2a ili 2b) na svim vozilima kategorija M2, M3, N2, N3. dva bočna pokazivača smjera kategorija 5 ili 6 (minimalni zahtjevi):   5 za sva vozila kategorije M1; za vozila kategorije N1, M2 i M3 koja nisu dulja 6 metara u dužini.   6 za sva vozila kategorije N2 i N3; za vozila kategorije N1, M2 i M3 koja su dulja od 6 metara. U svim slučajevima moguće je zamijeniti kategoriju 5 bočnih pokazivača smjera kategorijom 6 bočnih pokazivača smjera. Najviše tri neobavezna uređaja kategorije 5 ili jedan neobavezan uređaj kategorije 6 sa svake strane, kod vozila kategorija O2, O3 i O4 koja su dulja od 6 metara. Kada su ugrađena svjetla koja spajaju funkcije prednjih pokazivača smjera (kategorije 1, 1a, 1b) i bočnih pokazivača smjera (kategorije 5 ili 6), moguće je ugraditi dva dodatna bočna pokazivača smjera (kategorije 5 ili 6) kako bi se ispunili zahtjevi vidljivosti iz stavka 6.5.5.
B	:	Dva stražnja pokazivača smjera (kategorije 2a ili 2b). dva izborna svjetla (kategorije 2a ili 2b) na svim vozilima kategorija O2, O3 i O4. Najviše tri neobavezna uređaja kategorije 5 ili jedan neobavezan uređaj kategorije 6 sa svake strane, kod vozila kategorija O2, O3 i O4 koja su dulja od 6 metara. Ako je namješten AFS, kod izbora kategorije se poštuje udaljenost između prednjeg pokazivača smjera i najbliže jedinice za osvjetljavanje u njezinom najbližem položaju koja doprinosi funkciji ili obavlja funkciju kratkog svjetlosnog snopa.

6.5.4.   Položaj

6.5.4.1.   Po širini: rub prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila. Ovaj se uvjet ne primjenjuje na izborna stražnja svjetla.

Udaljenost između unutarnjih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi najmanje je 600 mm.

Ova udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.5.4.2.   Po visini: iznad tla.

6.5.4.2.1.   Visina površine emitiranja svjetla bočnih pokazivača smjera kategorije 5 ili 6 ne smije biti:

manja od	:	350 mm za M1 i N1 kategoriju vozila i 500 mm za sve druge kategorije vozila, oboje mjereno iz najniže točke; te
viša od	:	1 500 mm, mjereno iz najviše točke.

6.5.4.2.2.   Visina pokazivača smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b mjereno u skladu sa stavkom 5.8., nije manja od 350 mm i veća od 1 500 mm.

6.5.4.2.3.   Ako struktura vozila ne dopušta navedene gornje granice, mjerenih kako je utvrđeno gore, te ako izborna svjetla nisu ugrađena, one se mogu povećati na 2 300 mm za bočna svjetla za označivanje pokazivače smjera kategorija 5 i 6 te na 2 100 mm za svjetla pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b.

6.5.4.2.4.   Ako su izborna svjetla ugrađena, smještaju se na visinu u skladu s primjenjivim zahtjevima iz stavka 6.5.4.1. i sa simetrijom svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.

6.5.4.3.   Po duljini (vidjeti sliku ispod)

Udaljenost između površine emitiranja svjetla bočnog pokazivača smjera (kategorija 5 i 6) i poprečne ravnine koja označava prednju granicu sveukupne duljine vozila, ne prelazi 1 800 mm.

Međutim, ta udaljenost ne može prijeći 2 500 mm.

(a)	za vozila kategorije M1 i N1;

(b)	za sve druge kategorije ako struktura vozila ne omogućuje usklađenost s minimalnim kutovima vidljivosti.

Neobavezni bočni pokazatelji smjera kategorije 5 ugrađuju se tako da su ravnomjerno raspoređeni po dužini vozila.

Neobavezni bočni pokazatelj smjera kategorije 6 namješta se između prve i zadnje četvrtine dužine prikolice.

6.5.5.   Geometrijska vidljivost

6.5.5.1.   Vodoravni kutovi: (vidjeti sliku ispod)

Okomiti kutovi: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine za svjetla pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a, 2b i 5. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla najviše 750 mm iznad tla; 30° iznad i 5° ispod vodoravne ravnine za svjetla pokazivače smjera kategorije 6. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su izborna svjetla više od 2 100 mm iznad tla.

Slika

(vidjeti stavak 6.5.)

Za vozila kategorije M1 i N1 za pokazivače smjera kategorija 1, 1a ili 1b čiji je donji rub prividne površine koja emitira svjetlost manje od 750 mm iznad tla, vrijednost 45° prema unutra može se smanjiti na 20° ispod vodoravne ravnine u kojoj je referentna os tog pokazivača smjera.

6.5.5.2.   ili, prema prosudbi proizvođača, za vozila kategorije M1 i N1  (16):

Prednja i stražnja svjetla pokazivači smjera, kao i bočna svjetla za označivanje:

Vodoravni kutovi vidjeti sliku ispod:

Za pokazivače smjera kategorija 1, 1a ili 1b čiji je donji rub prividne površine koja emitira svjetlost manje od 750 mm iznad tla, vrijednost 45° prema unutra može se smanjiti na 20° ispod vodoravne ravnine u kojoj je referentna os tog pokazivača smjera.

Okomiti kutovi: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomiti kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla najviše 750 mm iznad tla.

Svjetlo se smatra vidljivim kada je osiguran neometan pogled na vidljivu površinu od najmanje 12,5 kvadratnih centimetara, izuzev za bočne pokazivače smjera kategorija 5 i 6. Veličina osvjetljavajuće površine svakog katadioptera koji ne prenosi svjetlost je isključena.

6.5.6.   Usmjerenost

Sukladno proizvođačevim uputama za ugradnju ako one postoje.

6.5.7.   Električne veze

Pokazivači smjera uključuju se neovisno o drugim svjetlima. Svi pokazivači smjera na jednoj strani vozila uključuju se i isključuju jednom sklopkom te moraju treptati u fazi.

Na vozilima kategorije M1 i N1 kraćim od 6 m duljine, sa shemom namještanja u skladu sa stavkom 6.5.5.2. iznad, jantarna (amber) bočna svjetla za označivanje, kada su ugrađena, također trepću istom frekvencijom (istodobno) kao i pokazivači smjera.

6.5.8.   Pokazna svjetiljka

Obavezan je radni signal za pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b. Može emitirati vidne ili slušne signale, ili i jedne i druge. Ako daje vidne signale, to mora biti treptavo svjetlo koje se u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od prednjih ili stražnjih pokazivača smjera ugasi, ostaje upaljeno bez treptanja ili pokazuje znatnu promjenu frekvencije. Ako emitira samo slušne signale, oni se moraju jasno čuti i moraju pokazati znatnu promjenu frekvencije u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od tih pokazivača smjera.

Ona se mora aktivirati na signal koji se proizvodi u skladu sa stavkom 6.4.2. Pravilnika br. 6. ili na drukčiji odgovarajući način (17).

Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, na prikolici mora biti ugrađena posebna radna pokazna svjetiljka koja emitira vidne signale za pokazivače smjera na prikolici osim ako pokazna svjetiljka vučnog vozila omogućuje otkrivanje kvara bilo kojeg od pokazivača smjera na tako sastavljenoj kombinaciji vozila.

Za izborni par pokazivača smjera na prikolicama nije obavezna radna pokazna svjetiljka.

6.5.9.   Drugi zahtjevi

Svjetlo je treptajuće svjetlo koje treptajuće 90 ± 30 puta u minuti.

Uključivanjem kontrole svjetlosnog signala emitira se svjetlost nakon najviše jedne sekunde, a nakon najviše jedne i pol sekunde ono se gasi. Ako je motor vozila opremljen za vuču prikolice, sklopka pokazivača smjera na vučnom vozilu također upravlja svjetlima pokazivačima smjera na prikolici. U slučaju kvara jednog pokazivača smjera, osim kratkog spoja, druga svjetla moraju nastaviti sa treptanjem, ali frekvencija u tom slučaju može biti različita od propisane.

6.6.   Upozoravajući signal za opasnost

6.6.1.   Ugradnja

Obavezna.

Signal se daje dok istodobno rade pokazivači smjera u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.5.

6.6.2.   Broj

Kako je utvrđeno u stavku 6.5.2.

6.6.3.   Raspored

Kako je utvrđeno u stavku 6.5.3.

6.6.4.   Položaj

6.6.4.1.   Širina: kako je utvrđeno u stavku 6.5.4.1.

6.6.4.2.   Visina: kako je utvrđeno u stavku 6.5.4.2.

6.6.4.3.   Duljina: kako je utvrđeno u stavku 6.5.4.3.

6.6.5.   Geometrijska vidljivost

Kako je utvrđeno u stavku 6.5.5.

6.6.6.   Usmjerenost

Kako je utvrđeno u stavku 6.5.6.

6.6.7.   Električne veze

6.6.7.1.   Signal radi pomoću odvojenog kontrolnog uređaja koji uključuje istodobno bljeskanje svih pokazivača smjera.

6.6.7.2.   Upozoravajući signal za opasnost mora se uključiti automatski u slučaju sudara vozila ili nakon deaktiviranja signala za zaustavljanje u nuždi, kako je određeno u stavku 6.22. U tim slučajevima može ga se isključiti ručno.

6.6.7.3.   Na vozilima kategorije M1 i N1 kraćim od 6 m duljine, sa shemom namještanja u skladu sa stavkom 6.5.5.2., jantarna bočna svjetla za označivanje, ako je ugrađena, također trepće u istoj frekvenciji (istodobno) s pokazivačima smjera.

6.6.8.   Pokazna svjetiljka

Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Treptavo upozoravajuće svjetlo koje može raditi zajedno s pokaznom svjetiljkom (pokaznim svjetiljkama) utvrđenom u stavku 6.5.8.

6.6.9.   Drugi zahtjevi

Kako je utvrđeno u stavku 6.5.9. Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, sklopka za uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora također moći pokretati pokazivače smjera na prikolici. Istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora se moći pokrenuti čak i kad je uređaj koji upravlja pokretanjem i zaustavljanjem motora u takvom položaju da je rad motora nemoguć.

6.7.   Kočno svjetlo (Pravilnik br. 7)

6.7.1.   Ugradnja

Uređaji kategorija S1 i S2	:	obavezio na svim kategorijama vozila.
Uređaji kategorija S3 ili S4	:	obavezni na vozilima kategorija M1 i N1, osim za šasiju s vozačkom kabinom i za vozila kategorije N1 s otvorenim prtljažnim prostorom; nije obavezno na drugim kategorijama vozila.

6.7.2.   Broj

Dva uređaja kategorije S1 ili S2 ili jedan kategorije S3 ili S4 na svim kategorijama vozila.

6.7.2.1.   Osim slučaja gdje je ugrađen uređaj kategorije S3 ili S4, dva neobavezna uređaja kategorije S1 i S2 mogu biti ugrađena na vozila kategorija M2, M3, N2, N3, O2, O3 i O4.

6.7.2.2.   Međutim, ako srednja uzdužna ravnina vozila nije smještena na učvršćenom dijelu nadogradnje, već razdvaja jedan ili dva pomična dijela vozila (npr. vrata), te ako nedostaje dovoljno prostora za ugradnju uređaja kategorije S3 ili S4 na srednjoj uzdužnoj ravnini iznad takvih pomičnih dijelova:

mogu se ugraditi dva uređaja kategorije S3 ili S4 tipa „D”, ili

može se ugraditi jedan uređaj kategorije S3 ili S4 s lijeve ili desne strane srednje uzdužne ravnine; ili

može se ugraditi sustav međuovisnih svjetala kategorije S3 ili S4.

6.7.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.7.4.   Položaj

6.7.4.1.   Po širini:

Za vozila kategorije M1 i N1:   kod uređaja kategorije S1 ili S2, točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.   Nema posebnih zahtjeva za udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi.

Za sve druge kategorije vozila:   Kod uređaja kategorije S1 ili S2, udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi iznosi najviše 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.   Za S3 ili S4 kategoriju uređaja: referentno središte nalazi se na srednjoj uzdužnoj ravnini vozila. Međutim, u slučaju kada su ugrađena dva uređaja kategorije S3 ili S4, sukladno stavku 6.7.2., bit će smješteni što je bliže moguće srednjoj uzdužnoj ravnini, po jedno sa svake strane ravnine.   U slučaju kada je dopušteno jedno svjetlo kategorije S3 ili S4 s pomakom od srednje uzdužne ravnine, sukladno stavku 6.7.2., taj pomak je najviše 150 mm od srednje uzdužne ravnine prema referentnom središtu svjetla.

6.7.4.2.   Po visini:

6.7.4.2.1.

Za uređaje kategorije S1 i S2:   iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm te ako nisu ugrađena neobavezna svjetla).   Ako su ugrađena neobavezna svjetla, smještena su na visini usklađenoj sa zahtjevima za širinu i simetriju svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.

6.7.4.2.2.

Za uređaje kategorije S3 ili S4:   Vodoravna ravnina koja dodiruje donji rub prividne površine: najviše je 150 mm ispod vodoravne ravnine tangencijalne donjem rubu izložene površine stakla ili ostakljenja stražnjeg prozora, ili je najmanje 850 mm iznad tla.   Međutim, vodoravna ravnina koja dodiruje donji rub prividne površine za uređaje kategorije S3 ili S4 iznad je vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prividne površine za uređaje kategorije S1 ili S2.

6.7.4.3.   Po duljini:

6.7.4.4.   Za uređaje kategorije S1 ili S2: sa stražnje strane vozila.

6.7.4.5.   Za uređaje kategorije S3 ili S4: nema posebnih zahtjeva.

6.7.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut:

Za uređaje kategorije S1 ili S2: 45° na lijevo i desno od uzdužne osi vozila;

Za uređaje kategorije S3 ili S4: 10° na lijevo i desno od uzdužne osi vozila.

Okomiti kut:

Za uređaje kategorije S1 ili S2: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Međutim, okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako je visina svjetla manje od 750 mm. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su izborna svjetla više od 2 100 mm iznad tla;

Za uređaje kategorije S3 ili S4: 10° iznad i 5° ispod vodoravne ravnine.

6.7.6.   Usmjerenost

Prema stražnjem dijelu vozila.

6.7.7.   Električne veze

6.7.7.1.   Sva se kočna svjetla uključuju istodobno kada sustav za kočenje daje odgovarajući signal utvrđen pravilnicima br. 13. i 13-H.

6.7.7.2.   Funkcioniranje kočnih svjetala nije potrebno ako je uređaj za pokretanje i gašenje motora u položaju koji onemogućuje rad motora.

6.7.8.   Pokazna svjetiljka

Pokazna svjetiljka nije obvezna; ako je ugrađena, pokazna svjetiljka mora biti radna pokazna svjetiljka koji se sastoji od netreptavog upozoravajućeg svjetlećeg signala koji se pali u slučaju kvara kočnih svjetala.

6.7.9.   Drugi zahtjevi

6.7.9.1.   Uređaj kategorije S3 ili S4 ne smije biti uzajamno povezan s bilo kojim drugim svjetlom.

6.7.9.2.   Uređaj kategorije S3 ili S4 može biti ugrađen unutar ili van vozila.

6.7.9.2.1.   U slučaju kada je ugrađeno unutar vozila:

svjetlo koje se odašilje ne smije ometati vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu (npr. stražnji prozor).

6.8.   Svjetlo za osvjetljavanje stražnje registarske pločice (Pravilnik br. 4.)

6.8.1.   Ugradnja

Obavezno.

6.8.2.   Broj

Toliki da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.

6.8.3.   Raspored

Takvo da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.

6.8.4.   Položaj

6.8.4.1.	:	Po širini	:	Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.4.2.	:	Po visini	:	Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.4.3.	:	Po duljini	:	Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.

6.8.5.   Geometrijska vidljivost

Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.

6.8.6.   Usmjerenost

Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.

6.8.7.   Električne veze

U skladu sa stavkom 5.11.

6.8.8.   Pokazna svjetiljka

Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njegovu funkciju izvršava pokazna svjetiljka koji je potreban za prednja i stražnja pozicijska svjetla.

6.8.9.   Drugi zahtjevi

Ako je uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice spojen sa stražnjim pozicijskim svjetlom, uzajamno povezano s kočnim svjetlom ili sa stražnjim svjetlom za maglu, fotometrijske značajke uređaja za osvjetljavanje stražnje registarske pločice mogu se izmijeniti tijekom svijetljenja kočnog svjetla ili stražnjeg svjetla za maglu.

6.9.   Prednje pozicijsko svjetlo (Pravilnik br. 7.)

6.9.1.   Ugradnja

Obavezno na svim motornim vozilima.

Obavezno na prikolicama širim od 1 600 mm.

Nije obavezno na prikolicama užim od 1 600 mm.

6.9.2.   Broj

Dva.

6.9.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.9.4.   Položaj

6.9.4.1.   Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

U slučaju prikolice, točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 150 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između vanjskih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi:

Za vozila kategorije M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;

Za sve druge kategorije vozila: ne manje od 600 mm. Ova se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.9.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm za O1 i O2 kategorije vozila, ili za sve druge kategorije vozila ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).

6.9.4.3.   Po duljini: nema posebnih zahtjeva.

6.9.4.4.   Ako su prednje pozicijsko svjetlo i drugo svjetlo recipročno ugrađeni, za provjeru usklađenosti sa zahtjevima položaja (stavci 6.9.4.1. do 6.9.4.3.) koristi se prividna površina u smjeru referentne osi drugog svjetla.

6.9.5.   Geometrijska vidljivost

6.9.5.1.   Vodoravan kut za dva pozicijska svjetla:

45° prema unutra i 80° prema van.

Za vozila kategorije M1 i N1 gdje je donji rub prividne površine koja emitira svjetlost manje od 750 mm iznad tla, vrijednost 45° prema unutra može se smanjiti na 20° ispod vodoravne ravnine u kojoj je referentna os tog pokazivača smjera.

U slučaju prikolica, kut prema unutra može se smanjiti na 5°.

Okomiti kut: 15° iznad i ispod horizontalne ravnine. Okomit kut ispod horizontalne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla.

6.9.5.2.   Za vozila kategorije M1 i N1, kao alternativa stavku 6.9.5.1., prema izboru proizvođača ili njegova valjano ovlaštenog zastupnika, te samo ako je na vozilu ugrađeno prednje bočno svjetlo za označivanje.

Vodoravan kut: 45° prema van i 45° prema unutra.

Okomit kut: 15° iznad i ispod horizontalne ravnine. Okomit kut ispod horizontalne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.

Svjetlo se smatra vidljivim ako postoji neometan pogled na vidljivu površinu najmanje 12,5 četvornih centimetara. Područje osvjetljavajuće površine bilo kojeg katadioptera koji ne odašilje svjetlost se isključuje.

6.9.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

6.9.7.   Električne veze

U skladu sa stavkom 5.11.

Međutim, ako je prednje pozicijsko svjetlo integrirano s pokazivačem smjera, električna je veza prednjeg pozicijskog svjetla na odgovarajućoj strani vozila ili na integriranom dijelu takva da se isključuje u trenutku uključivanja i tijekom rada pokazivača smjera (u ciklusu uključeno i isključeno).

6.9.8.   Pokazna svjetiljka

Obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Ta pokazna svjetiljka mora biti netreptava i ne smije se zahtijevati ako se osvjetljenje ploče s instrumentima (kontrolne ploče) može uključiti samo istodobno s prednjim pozicijskim svjetlima.

6.9.9.   Drugi zahtjevi

6.9.9.1.   Ako se u prednje pozicijsko svjetlo ugradi jedan ili više generatora za infracrveno zračenje, oni se mogu uključiti samo kada se uključi glavno svjetlo na istoj strani vozila i kada se vozilo kreće prema naprijed. Ako dođe do kvara prednjeg pozicijskog svjetla ili glavnog svjetla na istoj strani vozila, generator za infracrveno zračenje se automatski isključuje.

6.9.9.2.   U slučaju ugradbe sustava AFS koje daje osvjetljenje u zavoju, prednje pozicijsko svjetlo može biti spojeno s jedinicom za osvjetljavanje s kojom je uzajamno povezano.

6.10.   Stražnje pozicijsko svjetlo (Pravilnik br. 7)

6.10.1.   Ugradnja

Uređaji kategorija R ili R1 ili R2: obavezno.

6.10.2.   Broj

Dva.

6.10.2.1.   Moguće je ugraditi dva neobavezna pozicijska svjetla na sva vozila kategorija M2, M3, N2, N3, O2, O3 i O4, osim u slučaju kada su ugrađena gabaritna svjetla.

6.10.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.10.4.   Položaj

6.10.4.1.   Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila. Ovaj uvjet se ne primjenjuje na izborna stražnja svjetla.

Udaljenost između unutarnjih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi:

Za vozila kategorije M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;

Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm. Ova udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.10.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm te ako nisu ugrađena izborna svjetla). Ako su ugrađena izborna svjetla, smještaju se na visinu usklađenu sa zahtjevima iz stavka 6.10.4.1., simetrijom svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.

6.10.4.3.   Po duljini: sa stražnje strane vozila.

6.10.5.   Geometrijska vidljivost

6.10.5.1.   Vodoravan kut: 45° prema unutra i 80° prema van.

Okomiti kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da izborna svjetla nisu manje od 2 100 mm iznad tla.

6.10.5.2.   Za vozila kategorije M1 i N1, kao alternativa stavku 6.10.5.1., po izboru proizvođača ili njegova zakonski ovlaštenog zastupnika te samo ako je na vozilo ugrađeno stražnje bočno svjetlo za označivanje.

Vodoravan kut: 45° prema van i 80° prema unutra.

Okomiti kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.

Svjetlo se smatra vidljivim ako postoji neometan pogled na prividnu površinu najmanje 12,5 četvornih centimetara. Područje osvjetljavajuće površine bilo kojeg katadioptera koji ne odašilje svjetlost se isključuje.

6.10.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

6.10.7.   Električne veze

U skladu sa stavkom 5.11.

Međutim, ako je stražnje pozicijsko svjetlo integrirano s pokazivačem smjera, električna veza stražnjeg pozicijskog svjetla na odgovarajućoj strani vozila ili na integriranom dijelu je takva da se isključuje u trenutku uključivanja i tijekom rada pokazivača smjera (u ciklusu uključeno i isključeno).

6.10.8.   Pokazna svjetiljka

Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Mora se kombinirati s pokazna svjetiljkom prednjih pozicijskih svjetala.

6.10.9.   Drugi zahtjevi

Nema posebnih zahtjeva.

6.11.   Stražnje svjetlo za maglu (Pravilnik br. 38)

6.11.1.   Ugradnja

Uređaji kategorija F ili F1 ili F2: obavezno.

6.11.2.   Broj

Jedno ili dva.

6.11.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.11.4.   Položaj

6.11.4.1.   Po širini: ako postoji samo jedno stražnje svjetlo za maglu, mora biti na suprotnoj strani središnje uzdužne ravnine vozila u smjeru prometa propisano u državi registracije, referentno središte može biti smješteno na srednjoj uzdužnoj ravnini vozila.

6.11.4.2.   Po visini: ne manje od 250 mm i ne više od 1 000 mm iznad tla. Za vozila kategorije N3G (terenska), najviša visina može se povećati na 1 200 mm.

6.11.4.3.   Po duljini: sa stražnje strane vozila.

6.11.5.   Geometrijska vidljivost

Utvrđena kutovima α i β kako je utvrđeno u stavku 2.13.:

α	=	5° prema gore i 5° prema dolje;
β	=	25° na lijevo i na desno.

6.11.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

6.11.7.   Električne veze

Moraju biti takve da:

6.11.7.1.

Stražnje svjetlo(a) za maglu ne može (mogu) se uključiti ako nisu uključena duga glavna svjetla, kratka glavna svjetla ili prednja svjetla za maglu.

6.11.7.2.

Stražnje svjetlo(a) za maglu može (mogu) se isključiti neovisno o bilo kojem drugom svjetlu.

6.11.7.3.

Primjenjuje se jedno od sljedećeg: 6.11.7.3.1. stražnje svjetlo(a) za maglu nastavljaju s radom dok se ne isključe pozicijska svjetla, te stražnje svjetlo(a) za maglu tada ostaju ugašena dok se ponovno namjerno ne uključe; 6.11.7.3.2. uključuje se upozorenje, barem slušno, dodatno uz obaveznu pokaznu svjetiljku (stavak 6.11.8.) ako se motor isključi ili se kontaktni ključ izvuče te su vrata na strani vozača otvorena, a svjetla (stavak 6.11.7.1) su uključena ili isključena, pri čemu je stražnje svjetlo za maglu u položaju uključeno;

6.11.7.4.

Osim kako je utvrđeno u stavcima 6.11.7.1. i 6.11.7.3., na rad stražnjeg svjetla (stražnjih svjetala) za maglu ne utječe uključivanje ili isključivanje bilo kojih drugih svjetala.

6.11.7.5.

Stražnje svjetlo (stražnja svjetla) za maglu na vozilima za vuču mogu se automatski isključiti ako je prikolica spojena a stražnje svjetlo za maglu (stražnja svjetla za maglu) na prikolici su uključena.

6.11.8.   Pokazna svjetiljka

Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Samostalno netreptavo upozoravajuće svjetlo.

6.11.9.   Drugi zahtjevi

U svim slučajevima, udaljenost između stražnjeg svjetla za maglu i svakog kočnog svjetla mora biti veća od 100 mm.

6.12.   Parkirno svjetlo (Pravilnik br. 77 ili 7)

6.12.1.   Ugradnja

Izborno na motornim vozilima koja nisu dulja od 6 m i šira od 2 m.

Zabranjeno je na svim drugim vozilima.

6.12.2.   Broj

Prema rasporedu.

6.12.3.   Raspored

Sva svjetla na prednjoj strani i dva svjetla na stražnjoj strani ili po jedno svjetlo na svakoj strani.

6.12.4.   Položaj

6.12.4.1.   Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Nadalje, ako su dva svjetla, postavljaju se na bočne strane vozila.

6.12.4.2.   Po visini:

Za vozila kategorije M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;

Za sve druge kategorije vozila: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).

6.12.4.3.   Po duljini: nema posebnih zahtjeva.

6.12.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut: 45° prema van, prema naprijed i prema natrag.

Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5°, ali ako je visina svjetla manja od 750 mm.

6.12.6.   Usmjerenost

Svjetla moraju ispunjavati zahtjeve vidljivosti prema naprijed i prema natrag.

6.12.7.   Električne veze

Veza omogućuje uključivanje parkirnog svjetla (parkirnih svjetala) s iste strane vozila neovisno o bilo kojim drugim svjetlima.

Parkirno svjetlo(a) i, ako su ugrađena, prednja i stražnja pozicijska svjetla sukladno stavku 6.12.9. moraju moći raditi čak i ako je uređaj koji pokreće motor u položaju u kojem motor ne može raditi. Zabranjen je uređaj koji automatski isključuje ta svjetla ovisno o protoku vremena.

6.12.8.   Pokazna svjetiljka

Nije obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Ako postoji, ne smije ju se zamijeniti s pokaznom svjetiljkom za prednja i stražnja pozicijska svjetla.

6.12.9.   Drugi zahtjevi

Funkciju ovog svjetla mogu ispunjavati i istodobno uključena prednja i stražnja pozicijska svjetla na istoj strani vozila. U tom slučaju svjetla koja ispunjavaju zahtjeve prednjih ili stražnjih svjetala za maglu smatraju se da zadovoljavaju zahtjeve za parkirna svjetla.

6.13.   Gabaritno svjetlo (Pravilnik br. 7.)

6.13.1.   Ugradnja

Uređaji kategorija A ili AM (vidljivi sprijeda) i kategorija R ili R1 ili R2 (vidljivi odostraga):

obavezni na vozilima širim od 2,10 m. Nisu obavezni na vozilima između 1,80 i 2,10 m po širini. Stražnja gabaritna svjetla nisu obavezna na podvozju s kabinom.

6.13.2.   Broj

Dva vidljiva s prednje strane i dva vidljiva sa stražnje strane.

Nije obavezno: dodatna svjetla mogu se postaviti kako slijedi:

(a)	dva vidljiva sprijeda;

(b)	dva vidljiva odostraga.

6.13.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.13.4.   Položaj

6.13.4.1.   Po širini:

Prednje i stražnje: što je bliže moguće krajnjem vanjskom rubu vozila. Ovaj uvjet se smatra ispunjenim kada točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

6.13.4.2.   Po visini:

Prednje: motorna vozila – vodoravna ravnina tangencijalna gornjem rubu prividne površine u smjeru referentne osi uređaja ne smije biti niža od vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prozirnog područja vjetrobranskog stakla. Prikolice i poluprikolice – na najvišoj visini usklađenoj sa zahtjevima vezano uz širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te uz simetriju svjetala.

Stražnja: Na najvišoj visini usklađenoj sa zahtjevima vezano uz širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te uz simetriju svjetala.

Oba obavezna i neobavezna (kako je primjenjivo) svjetla koja se postavljaju što više udaljena po visini koliko je to praktično moguće i sukladno s konstrukcijskim/operativnim zahtjevima vozila i simetrije svjetala.

6.13.4.3.   Po duljini, nema posebnih zahtjeva.

Dodatna svjetla vidljiva sprijeda kako je navedeno u stavku 6.13.4.2. što je više moguće prema straga. Međutim, udaljenost između dodatnih svjetala i stražnje strane vozila ne smije prelaziti 400 mm.

6.13.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut: 80° prema van.

Okomit kut: 5° iznad i 20° ispod vodoravne ravnine.

6.13.6.   Usmjerenost

Takva da svjetla udovoljavaju zahtjevima vidljivosti prema naprijed i prema natrag.

6.13.7.   Električne veze

U skladu sa stavkom 5.11.

6.13.8.   Pokazna svjetiljka

Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njezinu funkciju izvršava pokazna svjetiljka za prednja i stražnja pozicijska svjetla.

6.13.9.   Drugi zahtjevi

Pod uvjetom da su svi drugi zahtjevi ispunjeni,obavezna i neobavezna svjetla, vidljiva sprijeda, i obavezna i neobavezna svjetla vidljiva straga na istoj stani vozila mogu biti spojena u jedan uređaj.

Dva svjetla vidljiva odostraga mogu biti udružena, spojena ili uzajamno povezana u skladu sa stavkom 5.7.

Položaj gabaritnog svjetla u odnosu na odgovarajuće pozicijsko svjetlo takav je da udaljenost između projekcija na poprečnu okomitu ravninu međusobno najbližih točaka na prividnim površinama u smjeru predmetnih referentnih osi tih dvaju razmatranih svjetala nije manja od 200 mm.

6.14.   Stražnji netrokutasti katadiopter (Pravilnik br. 3.)

6.14.1.   Ugradnja

Obavezna na motornim vozilima.

Nije obavezna na prikolicama pod uvjetom da su udružene s drugim stražnjim uređajima za svjetlosnu signalizaciju.

6.14.2.   Broj

Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.14.4. niže), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.

6.14.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.14.4.   Položaj

6.14.4.1.   Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi:

Za vozila kategorije M1 i N1: Nema posebnih zahtjeva;

Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.14.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).

6.14.4.3.   Po duljini: na stražnjoj strani vozila.

6.14.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van.

Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.

6.14.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

6.14.7.   Drugi zahtjevi

Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog stražnjeg svjetla.

6.15.   Stražnji trokutasti katadiopter (Pravilnik br. 3)

6.15.1.   Ugradnja

Obavezan na prikolicama.

Zabranjen na motornim vozilima.

6.15.2.   Broj

Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IIIA ili IIIB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.15.4.), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.

6.15.3.   Raspored

Vrh trokuta usmjeren je prema gore.

6.15.4.   Položaj

6.15.4.1.   Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Unutarnji rubovi katadioptera udaljeni su najmanje 600 mm. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.15.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).

6.15.4.3.   Po duljini: na stražnjoj strani vozila.

6.15.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van.

Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.

6.15.6.   Usmjerenost

Prema natrag.

6.15.7.   Drugi zahtjevi

Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog stražnjeg svjetla.

6.16.   Prednji netrokutasti katadiopter (Pravilnik br. 3.)

6.16.1.   Ugradnja

Obavezan na prikolicama.

Obavezan na motornim vozilima koja imaju naprijed okrenuta svjetla s reflektorima koji se mogu sakriti.

Nije obavezan na drugim motornim vozilima.

6.16.2.   Broj

Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču kadioptera razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.16.4. niže), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.

6.16.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.16.4.   Položaj

6.16.4.1.   Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

U slučaju prikolice, točka na svjetlosnoj površini koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 150 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi:

Za kategorije vozila M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;

Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.16.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).

6.16.4.3.   Po duljini: na prednjoj strani vozila.

6.16.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van. U slučaju prikolica, kut prema unutra može biti smanjen na 10°. Ako zbog oblika prikolica obavezni katadiopteri ne mogu zadovoljiti taj kut, tada se ugrađuju dodatni katadiopteri bez ograničenja širine (stavak 6.16.4.1.) koji, zajedno s obaveznim katadiopterima, čine potreban kut vidljivosti.

Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.

6.16.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

6.16.7.   Drugi zahtjevi

Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojega drugog svjetla smještenog na prednjoj strani vozila.

6.17.   Bočni netrokutasti katadiopter (Pravilnik br. 3.)

6.17.1.   Ugradnja

Obavezan	:	na svim motornim vozilima dužim od 6 m. Na svim prikolicama.
Nije obavezan	:	na motornim vozilima kraćim od 6 m.

6.17.2.   Broj

Takav da postoji usklađenost sa zahtjevima uzdužnog položaja. Izvedbe tih uređaja usklađene su sa zahtjevima za katadioptere razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.17.4.), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.

6.17.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.17.4.   Položaj

6.17.4.1.   Po širini: Nema posebnih zahtjeva.

6.17.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).

6.17.4.3.   Po duljini: najmanje jedan bočni katadiopter mora biti ugrađen na sredini trećine vozila, s tim da krajnje prednji bočni katadiopter mora biti unutar 3 m od prednje dijela; u slučaju prikolica, kod mjerenja udaljenosti u obzir se uzima duljina vučne poluge.

Udaljenost između dva susjedna bočna katadioptera ne prelazi 3 m. Međutim, ovo se ne primjenjuje na vozila kategorije M1 i N1.

Ako zbog oblika vozila nije moguća usklađenost s tim zahtjevom, ta se udaljenost može povećati na 4 m. Udaljenost između krajnje stražnjeg bočnog katadioptera i kraja vozila ne prelazi 1 m.

Međutim, za motorna vozila kraća od 6 m, dovoljno je da je jedan bočni katadiopter ugrađen u prvoj trećini i/ili posljednjoj trećini duljine vozila. Za vozila kategorije M1 čija duljina prelazi 6 m ali ne prelazi 7 m dovoljan je jedan bočni katadiopter ugrađen ne više od 3 m od prednje strane vozila i jedan unutar zadnje trećine duljine vozila.

6.17.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut	:	45° prema naprijed i prema natrag.
Okomit kut	:	10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.

6.17.6.   Usmjerenost

Prema bočnoj strani.

6.17.7.   Drugi zahtjevi

Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog bočnog svjetla za označivanje.

6.18.   Bočna svjetla za označivanje (Pravilnik br. 91.)

6.18.1.   Ugradnja

Obavezna: Na svim vozilima duljine preko 6 m, osim za podvozja s kabinom;

SM1 tip bočnog svjetla za označivanje koristi se na svim kategorijama vozila; ipak, tip SM2 bočnih svjetala za označivanje može se koristiti na M1 kategoriji vozila.

Pored toga, na M1 i N1 kategorijama vozila kraćim od 6 m duljine, koriste se bočna svjetla za označivanje ako dopunjuju smanjenu geometrijsku vidljivost prednjih pozicijskih svjetala sukladno stavku 6.9.5.2 te stražnjih pozicijskih svjetala sukladno stavku 6.10.5.2.

Nisu obavezna: na svim drugim vozilima.

Može se koristiti SM1 ili SM2 tip bočnih svjetala za označivanje.

6.18.2.   Najmanji broj na svakoj bočnoj strani vozila:

Takav da postoji usklađenost s pravilima za uzdužni položaj.

6.18.3.   Raspored

Nema pojedinačnih zahtjeva.

6.18.4.   Položaj

6.18.4.1.   Po širini: Nema pojedinačnih zahtjeva.

6.18.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).

6.18.4.3.   Po duljini: najmanje jedno bočno svjetlo za označivanje mora biti ugrađeno na sredini trećine vozila, krajnje prednje bočno svjetlo za označivanje mora biti unutar 3 m od prednjeg dijela; u slučaju prikolica, kod mjerenja udaljenosti u obzir se uzima duljina vučne poluge. Udaljenost između dva susjedna bočna svjetla za označivanje ne prelazi 3 m. Ako zbog oblika vozila nije moguća usklađenost s tim zahtjevom, ta se udaljenost može povećati na 4 m.

Udaljenost između krajnjeg stražnjeg bočnog svjetla za označivanje i kraja vozila ne prelazi 1 m.

Međutim, za vozila čija duljina ne prelazi 6 m te za podvozje s kabinom, dovoljno je da je jedno bočno svjetlo za označivanje ugrađeno u prvoj trećini i/ili posljednjoj trećini duljine vozila. Za vozila kategorije M1 čija duljina prelazi 6 m ali ne prelazi 7 m dovoljno je jedno bočno svjetlo za označivanje ugrađeno ne više od 3 m od prednje strane vozila i jedan unutar zadnje trećine duljine vozila.

6.18.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravan kut: 45° prema naprijed i prema natrag; ipak, za vozila na kojima ugradnja bočnih svjetala za označivanje nije obavezna, ta se vrijednost može smanjiti na 30°.

Ako je vozilo opremljeno s bočnim svjetlima za označivanje koja se koriste kao dodatak smanjenoj geometrijskoj vidljivosti prednjih i stražnjih pokazivača smjera sukladno stavku 6.5.5.2. i/ili pozicijskim svjetlima sukladno stavcima 6.9.5.2. i 6.10.5.2., kutovi su 45° prema prednjem i stražnjem dijelu vozila i 30° prema središtu vozila (vidjeti sliku u stavku 6.5.5.2.).

Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su bočna svjetla za označivanje manje od 750 mm iznad tla.

6.18.6.   Usmjerenost

Postranična (bočna).

6.18.7.   Električne veze

Na vozilima kategorije M1 i N1 duljine manje od 6 m, jantarna bočna svjetla za označivanje mogu biti spojena da trepću, pod uvjetom da je to treptanje u fazi i s istom frekvencijom kao i kod pokazivača smjera na istoj strani vozila.

Za sve druge kategorije vozila: nema pojedinačnih zahtjeva.

6.18.8.   Pokazna svjetiljka

Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njezinu funkciju izvršava pokazna svjetiljka koja je potrebna za prednja i stražnja pozicijska svjetla.

6.18.9.   Drugi zahtjevi

Kad je krajnje stražnje bočno svjetlo za označivanje spojeno sa stražnjim pozicijskim svjetlom koje je uzajamno povezano sa stražnjim svjetlom za maglu ili s kočnim svjetlom, fotometrijske značajke bočnog svjetla za označivanje mogu se promijeniti tijekom osvjetljenja stražnjeg svjetla za maglu ili kočnog svjetla.

Stražnja bočna svjetla za označivanje moraju biti žuta ako bljeskaju sa stražnjim svjetlom pokazivača smjera.

6.19.   Svjetlo za dnevnu vožnju (Pravilnik br. 87.) (18)

6.19.1.   Ugradnja

Nije obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.

6.19.2.   Broj

Dva.

6.19.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.19.4.   Položaj

6.19.4.1.   Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

Udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi nije manja od 600 mm.

Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

6.19.4.2.   Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 1 500 mm.

6.19.4.3.   Po duljini: na prednjoj strani vozila. Smatra se da je ovaj zahtjev ispunjen ako emitirano svjetlo ne ometa vozača izravno ili neizravno preko retrovizora i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.

6.19.5.   Geometrijska vidljivost

Vodoravno	:	prema van 20° i prema unutra 20°.
Okomito	:	prema gore 10° i prema dolje 10°.

6.19.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

6.19.7.   Električne veze

6.19.7.1.   Ako su ugrađena, svjetla za vožnju po danu uključuju se automatski kada je uređaj za pokretanje i zaustavljanje motora (pogonskog sustava) u položaju koji omogućuje rad motora (pogonskog sustava). Međutim, svjetla za vožnju po danu mogu ostati isključena u sljedećim uvjetima:

6.19.7.1.1.   kada je naprava za upravljanje automatskim prijenosom u položaju za parkiranje; ili

6.19.7.1.2.   primijenjena je parkirna kočnica; ili

6.19.7.1.3.   prije nego što se vozilo pomakne prilikom prvog ručnog aktiviranja pogonskog sustava.

6.19.7.2.   Svjetla za vožnju po danu mogu se ručno isključiti kada brzina vozila ne prelazi 10 km/h uz uvjet da se automatski uključuju kada brzina vozila prijeđe 10 km/h ili kada je vozilo prešlo više od 100 m i ostaju uključena dok ih se ponovno namjerno ne isključi.

6.19.7.3.   Svjetlo za vožnju po danu automatski se isključuje kad je naprava za pokretanje i/ili zaustavljanje motora (pogonskog sustava) u položaju koji onemogućava rad motora (pogonskog sustava) ili kada su uključena prednja svjetla za maglu ili glavna svjetla, osim kad se potonja koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima (19).

6.19.7.4.   Svjetla navedena u stavku 5.11 nisu uključena kada su uključena svjetla za vožnju po danu, osim ako svjetla za vožnju po danu ne rade u skladu sa stavkom 6.2.7.6.2.

6.19.7.5.   Ako je udaljenost između prednjeg pokazivača smjera u svjetla za vožnju po danu jednaka ili manja od 40 mm, električne veze svjetla za vožnju po danu na odgovarajućoj strani vozila mogu biti takve da:

(a)	je ono isključeno; ili

(b)	njegova svjetlosna jakost je smanjena tijekom rada prednjeg pokazivača smjera (u ciklusu uključeno i isključeno).

6.19.7.6.   Međutim, ako je svjetlo za vožnju po danu integrirano s pokazivačem smjera, električna veza svjetla za vožnju po danu na odgovarajućoj strani vozila je takva da se svjetlo za vožnju po danu isključuje u trenutku uključivanja i tijekom rada pokazivača smjera (u ciklusu uključeno i isključeno).

6.19.8.   Pokazna svjetiljka

Nije obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga.

6.19.9.   Drugi zahtjevi.

Ne postoje.

6.20.   Svjetlo za zavoj (Pravilnik br. 119.)

6.20.1.   Ugradnja

Nije obavezno na motornim vozilima.

6.20.2.   Broj

Dva.

6.20.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.20.4.   Položaj

6.20.4.1.   Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.

6.20.4.2.   Po duljini: ne dalje od 1 000 mm od prednjeg dijela.

Po visini

:

najmanje : ne manje od 250 mm iznad tla; najviše : ne više od 900 mm iznad tla.

Međutim, nijedna točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi nije viša od najviše točke na prividnoj površini u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla.

6.20.5.   Geometrijska vidljivost

Utvrđena kutovima α i β kako je navedeno u stavku 2.13:

α	=	10° prema gore i prema dolje,
β	=	30° do 60° prema van.

6.20.6.   Usmjerenost

Takva da svjetlo udovoljava zahtjevima geometrijske vidljivosti.

6.20.7.   Električne veze

Svjetla za zavoj moraju biti spojena tako da ne mogu biti uključena ako istodobno nisu uključena duga ili kratka glavna svjetla.

6.20.7.1.   Svjetlo za zavoj na jednoj strani vozila može biti automatski uključeno kada su uključeni pokazivači smjera na istoj strani vozila i/ili kada je smjer upravljanja promijenjen iz položaja u smjeru prema ravno naprijed u smjer prema istoj strani vozila.

Svjetlo za skretanje se automatski isključuje kada je pokazivač smjera isključen i/ili je smjer upravljanja vraćen u položaj smjera ravno prema naprijed.

6.20.7.2.   Kada je uključeno svjetlo za vožnju unatrag oba svjetla za skretanje mogu se uključiti istodobno, neovisno o upravljaču i o položaju pokazivača smjera. U tom slučaju svjetla za skretanje se isključuju kad se isključuje i svjetlo za vožnju unatrag.

6.20.8.   Pokazna svjetiljka

Ne postoji.

6.20.9.   Drugi zahtjevi

Svjetla za zavoj se ne uključuju na brzinama vozila koja prelaze 40 km/h.

6.21.   Označivanje visoke uočljivosti (Pravilnik br. 104.)

6.21.1.   Ugradnja

6.21.1.1.   Zabranjena: na vozilima kategorija M1 i O1.

6.21.1.2.   Obavezna:

6.21.1.2.1.

sa stražnje strane oznaka cijelog obrisa na vozilima širine preko 2 100 mm sljedećih kategorija: (a) N2 s najvećom dopuštenom masom preko 7,5 tona i N3 (osim šasije s kabinom, nepotpunih vozila i tegljača za poluprikolice); (b) O3 i O4 (osim nepotpunih vozila).

6.21.1.2.2.

s bočne strane: 6.21.1.2.2.1. oznaka djelomičnog obrisa vozila duljine preko 6 000 mm (uključujući vučnu polugu za prikolice) sljedećih kategorija: (a) N2 sa najvećom dopuštenom masom preko 7,5 tona i N3 (uz izuzetak šasije s kabinom, nepotpunih vozila i tegljača za poluprikolice) (b) O3 i O4

6.21.1.2.3.

Međutim, ako je zbog oblika, strukture, konstrukcije ili radnih zahtjeva nemoguće ugraditi obavezne oznake obrisa, može se ugraditi oznaka linije.

6.21.1.2.4.

Ako su vanjske površine karoserije dijelom od fleksibilnog materijala, oznaka linije postavlja se na čvrste dijelove vozila. Preostali dio vidljivih oznaka se može postaviti na fleksibilan materijal. Međutim, ako su vanjske površine karoserije u cijelosti napravljene od fleksibilnog materijala, ispunjavaju se zahtjevi stavka 6.21.

6.21.1.2.5.

U slučajevima kada proizvođač, nakon provjere tehničke službe, može dokazati na zadovoljstvo tijela nadležnog za homologaciju da je zbog zahtjeva u vezi rada vozila prema kojima se zahtijeva poseban oblik ili konstrukcija vozila, nemoguće ispuniti zahtjeve stavaka 6.21.2. do 6.21.7.5., onda je dozvoljeno djelomično ispunjavanje tih zahtjeva. To je uvjetovano dijelom zahtjeva koji su ispunjeni kada je to moguće, i najvećom mogućom uporabom vidljivih oznaka koje djelomično ispunjavaju zahtjeve na konstrukciji vozila. To može uključivati ugradnju dodatnih nosača ili pločica koji sadrže materijal sukladno Pravilniku br. 104. kada postoji konstrukcija, da se osigura jasna i jedinstvena signalizacija sukladno s ciljevima vidljivosti. Kada se djelomično ispunjavanje zahtjeva smatra prihvatljivim, dio zahtijevanih vidljivih oznaka mogu nadomjestiti katadiopterske naprave kao što su katadiopteri razreda IV Pravilnika br. 3 ili nosači koji sadrže retroreflektirajući materijal sukladno fotometrijskim zahtjevima razreda C Pravilnika br. 104. U tom slučaju ugrađuje se barem jedna od tih katadiopterskih naprava na svakih 1 500 mm. Potrebne informacije navode se u obrascu s izjavom.

6.21.1.3.   Nije obavezno:

6.21.1.3.1.

sa stažnje i s bočne strane:   na svim drugim kategorijama vozila, ako nije drukčije utvrđeno u stavcima 6.21.1.1. i 6.21.1.2., uključujući kabinu tegljača za poluprikolice i kabinu postolja.   Djelomična ili cjelovita oznaka obrisa može se primijeniti umjesto obvezne oznake linije, a cjelovita oznaka obrisa može se primijeniti umjesto obvezne djelomične oznake obrisa.

6.21.1.3.2.

s prednje strane:   Oznaka linije na vozilima kategorija O2, O3 i O4   djelomična ili cjelovita oznaka obrisa ne može se primijeniti s prednje strane.

6.21.2.   Broj

Sukladno ugradnji.

6.21.3.   Raspored

Oznake visoke uočljivosti moraju biti što je moguće bliže moguće vodoravnoj i okomitoj ravnini, sukladno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila; ako to nije moguće, cijela ili djelomična oznaka obrisa, kad je ugrađena, mora što je više moguće pratiti obris vanjskog oblika vozila.

Osim toga oznaka visoke uočljivosti je što je voše ravnomjerno raspoređena preko vodoravnih dimenzija vozila tako da se može odrediti ukupna duljina i/ili širina vozila.

6.21.4.   Položaj

6.21.4.1.   Širina

6.21.4.1.1.   Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je bliže moguće rubu vozila.

6.21.4.1.2.   Zbirna vodoravna duljina elemenata za označivanje visoke uočljivosti ugrađenih na vozilo iznosi najmanje 80 posto sveukupne širine vozila, isključujući sva vodoravna preklapanja pojedinih elemenata.

6.21.4.1.3.   Međutim, ako proizvođač može na zadovoljavajući način dokazati tijelu odgovornom za homologaciju tipa da je nemoguće postići vrijednost navedenu u stavku 6.21.4.1.2., zbirna duljina može se smanjiti na 60 posto ili, ako to nije moguće na barem 40 posto, što se naznačuje u dokumentu s izjavom o homologaciji i izvješću o ispitivanju (20).

6.21.4.2.   Duljina

6.21.4.2.1.   Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je bliže moguće rubovima vozila te se proteže do 600 mm od svakog ruba vozila (ili kabine u slučaju vučnih vozila za poluprikolice).

6.21.4.2.1.1.

za motorna vozila, svaki rub vozila, ili u slučaju vučnih vozila za poluprikolice svaki rub kabine;

6.21.4.2.1.2.

za prikolice, svaki rub od vozila (isključujući vučnu polugu).

6.21.4.2.2.   Zbirna vodoravna duljina elemenata oznaka uočljivosti ugrađenih na vozilo isključujući vodoravno preklapanje pojedinih elemenata iznosi najmanje 80 posto:

6.21.4.2.2.1.

za motorna vozila, duljine vozila isključujući kabinu, odnosno u slučaju tegljača za poluprikolice ako su ugrađena, duljine kabine;

6.21.4.2.2.2.

za prikolice, duljine vozila (isključujući vučnu polugu).

6.21.4.2.3.   Međutim, ako proizvođač može na zadovoljavajući način dokazati tijelu odgovornom za homologaciju tipa da je nemoguće postići vrijednost navedenu u stavku 6.21.4.2.2., zbirna duljina može se smanjiti na 60 posto, što se naznačuje u dokumentu s izjavom o homologaciji i izvješću o ispitivanju (21).

6.21.4.3.   Visina

6.21.4.3.1.   Donji element(i) oznaka linije i oznaka obrisa:

Što je niže moguće unutar raspona:

Najmanje	:	ne manje od 250 mm iznad tla.
Najviše	:	ne više od 1 500 mm iznad tla.

Međutim, može se prihvatiti najviša visina ugradnje od 2 100 mm ako tehnički uvjeti onemogućuju usklađenost s najvećom vrijednosti od 1 500 mm ili, ako je potrebno, kako bi se ispunili zahtjevi stavaka 6.21.4.1.2., 6.21.4.1.3., 6.21.4.2.2. i 6.21.4.2.3. ili vodoravnog položaja oznake linije ili donjeg elementa(ata) oznake obrisa.

Potrebno opravdanje za instalaciju materijala visoke uočljivosti višeg od 1 500 mm navodi se u obrascu za obavješćivanje.

6.21.4.3.2.   Rubno označivanje gornjih elemenata:

Što je više moguće, ali unutar 400 mm od gornjeg ruba vozila.

6.21.5.   Vidljivost

Označivanje visoke uočljivosti smatra se vidljivim ako je najmanje 80 posto osvjetljavajuće površine oznake vidljivo gledano od strane promatrača smještenog na bilo kojoj točki unutar ravnina za promatranje, utvrđenih niže:

6.21.5.1.

za stražnje oznake uočljivosti (vidjeti Prilog 11., slike 1.a i 1.b) ravnina promatranja je okomita na uzdužnu os vozila te je smještena 25 m od krajnjeg ruba vozila i ograničena je: 6.21.5.1.1. po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1m i 3,0 m iznad tla, 6.21.5.1.2. po širini, dvjema okomitim ravninama koje čine kut od 15° prema van od srednje uzdužne ravnine vozila te koje prolaze kroz sjecište okomitih ravnina usporednih s srednjom uzdužnom ravninom vozila koja određuje sveukupnu širinu vozila, te ravninom okomitom na uzdužnu os vozila koja određuje rub vozila.

6.21.5.2.

za bočno označivanje visoke uočljivosti (vidjeti Prilog 11., sliku 2.) ravnina promatranja je usporedna sa srednjom uzdužnom osi vozila te je smještena 25 m od krajnjeg ruba vozila i ograničena je: 6.21.5.2.1. po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m i 3,0 m iznad tla, 6.21.5.2.2. po širini, dvjema okomitim ravninama koje čine kut od 15° prema van od ravnine okomite na uzdužnu os vozila te koje prolaze kroz sjecište okomitih ravnina koje su okomite na uzdužnu os vozila te određuju sveukupnu duljinu vozila i krajnje vanjske rubove vozila.

6.21.6.   Usmjerenost

6.21.6.1.   Postranična (bočna):

Što je više moguće usporedno sa srednjom uzdužnom ravninom vozila, usklađeno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila; ako to nije moguće oznaka prati što je više moguće obris vanjskog oblika vozila.

6.21.6.2.   Prema stražnjoj strani:

Što je više moguće usporedno s poprečnom ravninom vozila, usklađeno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila, ako to nije moguće oznaka prati što je više moguće obris vanjskog oblika vozila.

6.21.7.   Drugi zahtjevi

6.21.7.1.   Označivanje visoke uočljivosti smatra se neprekinutim ako je udaljenost između susjednih elemenata što je manje moguća te ne prelazi 50 posto duljine najkraćeg susjednog elementa. Međutim ako proizvođač može na zadovoljstvo nadležnog tijela odgovornog za homologaciju tipa dokazati da je moguće poštovati vrijednost od 50 posto, udaljenost između susjednih elemenata može biti veća od 50 posto najkraćeg susjednog elementa i mala što je više moguće i ne prelaziti 1 000 mm.

6.21.7.2.   U slučaju djelomičnog rubnog označivanja, svaki gornji kut je opisan dvama linijama međusobno pod 90° te svaka najmanje 250 mm po duljini; ako to nije moguće oznaka prati što je više moguće obris vanjskog oblika vozila.

6.21.7.3.   Udaljenost između oznaka visoke uočljivosti ugrađenih na stražnjoj strani vozila i svakog obaveznog kočnog svjetla treba biti veća od 200 mm.

6.21.7.4.   Ako su ugrađene stražnje pločice za oznaku sukladno nizu izmjena 01 Pravilnika br. 70., one se mogu smatrati, po izboru proizvođača, dijelom stražnjih oznaka uočljivosti, u svrhu izračuna duljine oznake uočljivosti te njezine blizine bočnoj strani vozila.

6.21.7.5.   Na mjestima na vozilu predviđenim za oznake uočljivosti moguća je ugradnja oznaka širine najmanje 60 mm.

6.22.   Sustav namjestivog prednjeg osvjetljavanja (AFS) (Pravilnik br. 123.)

Ako u nastavku nije drukčije određeno, zahtjevi za glavna duga svjetla (stavak 6.1.) i za glavna kratka svjetla (stavak 6.2.) ovog Pravilnika primjenjuju se na odgovarajuće dijelove sustava namjestivog prednjeg osvjetljavanja.

6.22.1.   Ugradnja

Nije obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.

6.22.2.   Broj

Jedan.

6.22.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.22.4.   Položaj

Sustav namjestivog prednjeg osvjetljavanja se prije daljnjih ispitnih postupaka postavlja u neutralan položaj;

6.22.4.1.   Po visini i po širini:

za danu funkciju ili način rada osvjetljavanja, zahtjeve navedene u stavcima 6.22.4.1.1. do 6.22.4.1.4. dolje, ispunjavaju one jedinice za osvjetljavanje koje se uključuju istodobno za izvođenje navedene funkcije i načina rada u skladu s opisom podnositelja zahtjeva.

Sve dimenzije odnose se na najbliži rub prividne površine (površina) promatranih u smjeru referentne osi jedinica za osvjetljavanje.

6.22.4.1.1.   Dvije simetrično postavljene jedinice za osvjetljavanje postavljaju se na visinu u skladu sa zahtjevima odgovarajućih stavaka 6.1.4. i 6.2.4. gdje se „dvije simetrično postavljene jedinice za osvjetljavanje” smatraju dvjema jedinicama za osvjetljavanje, po jedna sa svake strane vozila postavljene tako da su (geometrijska) središta sile teže njihovih prividnih površina na istoj visini i na istoj udaljenosti od središnje uzdužne ravnine vozila uz dopušteno odstupanje od 50 mm za svaku; međutim njihove površine koje emitiraju svjetlost, osvjetljavajuće površine i proizvedene svjetlosti mogu se razlikovati.

6.22.4.1.2.   Dodatne jedinice za osvjetljavanje, ako postoje, sa svake strane vozila postavljaju se na udaljenosti ne većoj od 140 mm (22) u vodoravnom smjeru (E na slici) i 400 mm u okomitom smjeru iznad ili ispid (D na slici) od najbliže jedinice za osvjetljavanje;

6.22.4.1.3.   Ni jedna od dodatnih jedinice za osvjetljavanje opisanih u stavku 6.22.4.1.2. gore se ne postavlja niže od 250 mm (F na slici) niti više od navedenog u stavku 6.2.4.2. ovog Pravilnika (G na slici) iznad tla;

6.22.4.1.4.   Dodatno, po širini:

za svaki način rada svjetlosti kratkog svjetlosnog snopa:

vanjski rub prividne površine barem jedne jedinice za osvjetljavanje sa svake strane vozila nije udaljen više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila (A na slici); i,

unutarnji rubovi prividnih površina u smjeru referentne osi međusobno su udaljeni najmanje 600 mm. Ovo se, međutim, ne primjenjuje na vozila kategorija M1 i N1; za sve druge kategorije motornih vozila navedena se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.

Slika

Prividne površine jedinica za osvjetljavanje od 1. do 11. sustava AFS (primjer)

6.22.4.2.   Po duljini:

Sve jedinice za osvjetljavanje sustava AFS ugrađuju se sprijeda. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako emitirana svjetlost ne ometa vozača bilo direktno ili indirektno kroz retrovizor (retrovizore) i/ili druge reflektirajuće površine vozila.

6.22.5.   Geometrijska vidljivost

Sa svake strane vozila, za svaku funkciju osvjetljavanja i predviđeni način:

kutove geometrijske vidljivosti propisane za odnosne funkcije osvjetljavanja u skladu sa stavcima 6.1.5. i 6.2.5. ovog Pravilnika mora zadovoljiti barem jedna od jedinica za osvjetljavanje koje imaju istodobno napajanje za izvođenje navedene funkcije i načina rada, u skladu s opisom podnositelja zahtjeva. Pojedinačne jedinice za osvjetljavanje mogu se upotrijebiti kako bi se ispunili zahtjevi za različite kutove.

6.22.6.   Usmjerenost

Prema naprijed.

Sustav AFS se prije daljnjih ispitnih postupaka postavlja u neutralan položaj, emitirajući osnovni kratki svjetlosni snop.

6.22.6.1.   Vertikalna usmjerenost:

6.22.6.1.1.

Početni nagib prema dolje granice svjetlo-tamno snopa kratkog svjetla utvrđen za neopterećeno vozilo s jednom osobom na mjestu vozača utvrđuje proizvođač s preciznošću od 0,1 % te se naznačuje na jasno čitljiv i neizbrisiv način na svakom vozilu u blizini sustava prednjeg osvjetljavanja ili pločice proizvođača, znakom prikazanim u Prilogu 7. Kada proizvođač određuje različite početne nagibe prema dolje za različite jedinice za osvjetljavanje ili doprinose zasjenjenju (granici svjetlo-tamno) osnovnog kratkog svjetlosnog snopa, te vrijednosti nagiba prema dolje utvrđuje proizvođač s preciznošću od 0,1 posto, te na jasno čitljiv i neizbrisiv način naznačuje na svakom vozilu u blizini odgovarajuće jedinice za osvjetljavanje ili na pločicu proizvođača, tako da se sve predmetne jedinice za osvjetljavanje mogu nedvojbeno identificirati.

6.22.6.1.2.

Nagib prema dolje vodoravnog dijela granice svjetlo-tamno osnovnog kratkog svjetlosnog snopa ostaje unutar graničnih vrijednosti navedenih u stavku 6.2.6.1.2. ovog Pravilnika pri svim uvjetima opterećenja vozila iz Priloga 5. ovog Pravilnika; osnovne postavke ostaju unutar određenih vrijednosti. 6.22.6.1.2.1. u slučaju da je kratki svjetlosni snop proizveden iz nekoliko snopova iz različitih jedinica za osvjetljenje, odredbe u skladu sa stavkom 6.22.6.1.2. gore primjenjuju se na granicu svjetlo-tamno svkog navedenog snopa, koji je konstruiran za projekciju u kutno područje, kako je navedeno pod točkom 9.4. obrasca s izjavom koji je u skladu s primjerkom iz Priloga 1. Pravilniku br. 123.

6.22.6.2.   Uređaj za poravnavanje glavnog svjetla

6.22.6.2.1.   U slučaju kada je uređaj za poravnavanje glavnog svjetla nužan za ispunjavanje zahtjeva stavka 6.22.6.1.2. uređaj mora biti automatski.

6.22.6.2.2.   U slučaju kvara naprave, kratko svjetlo ne zauzima položaj u kojem je nagib manji nego što je bio u vrijeme kada je nastao kvar uređaja.

6.22.6.3.   Vodoravna usmjerenost

Za svaku jedinicu za osvjetljavanje prijeloma linije koja ide granicom svjetlo tamno, ako postoji, kad se projicira na zaslon, preklapa se s okomitom linijom kroz referentnu os iste jedinice za osvjetljavanje. Dopušta se odstupanje od 0,5 posto na tu stranu koja je istodobno strana usmjerenosti prometa. Ostale jedinice za osvjetljavanje namještaju se u skladu s odredbama podnositelja zahtjeva, kako je određeno u skladu s Prilogom 10. Pravilniku br. 123.

6.22.6.4.   Mjerni postupak

Nakon namještanja početnog nagiba usmjerenosti snopa, okomit nagib snopa kratkog svjetla, ili, kada je primjenjivo, okomiti nagibi svih različitih jedinica za osvjetljavanje koje osiguravaju ili doprinose granici svjetlo-tamno u skladu sa stavkom 6.22.6.1.2.1. gore osnovnog kratkog svjetlosnog snopa, provjeravaju se pri svim uvjetima opterećenja vozila u skladu sa odredbama iz stavaka 6.2.6.3.1. i 6.2.6.3.2. ovog Pravilnika.

6.22.7.   Električne veze

6.22.7.1.   Svjetla s dugim svjetlosnim snopom (ako su uključena u sustav AFS)

(a)

Jedinice za osvjetljavanje za dugi svjetlosni snop mogu se lako uključiti istodobno ili u parovima. Pri promjeni iz kratkog svjetlosnog snopa na dugi svjetlosni snop uključen je barem jedan par jedinica za osvjetljavanje za dugi svjetlosni snop. Pri promjeni iz dugog svjetlosnog snopa na kratki svjetlosni snop sve jedinice za osvjetljavanje za dugi svjetlosni snop isključuju se istodobno.

(b)	Svjetla s kratkim svjetlosnim snopom mogu ostati upaljena istodobno sa svjetlima sa dugim svjetlosnim snopom.

(c)

Kada su ugrađene četiri jedinice za osvjetljavanje koje se mogu prikriti, njihov radni položaj mora spriječiti istodobni rad drugih dodatno ugrađenih glavnih svjetala, ako ona namjeravaju osigurati svjetlosne signale s isprekidanim osvjetljavanjem u kratkim intervalima (vidjeti stavak 5.12.) po danu.

6.22.7.2.   Svjetla s kratkim svjetlosnim snopom

(a)	Naprava za prebacivanje na kratki svjetlosni snop mora istodobno isključiti sva svjetla dugog svjetlosnog snopa ili isključiti sve jedinice za osvjetljavanje sustava AFS za dugi svjetlosni snop.

(b)	Kratki svjetlosni snop može ostati upaljen istodobno s dugim svjetlosnim snopovima.

(c)	U slučaju jedinica ua osvjetljavanje za kratki svjetlosni snop koje su opremljene izvorom svjetlosti s izbojem u plinu, izvori svjetlosti s izbojem u plinu ostaju upaljeni tijekom rada dugog svjetlosnog snopa.

6.22.7.3.   Uključivanje i isključivanje kratkog svjetlosnog snopa može biti automatsko, ali u skladu sa zahtjevima za „električno spajanje” iz stavka 5.12. ovog Pravilnika.

6.22.7.4.   Automatski rad sustava AFS

Promjene unutar i između predviđenih razreda i njihovih načina rada kod funkcija sustava AFS osvjetljavanja kako se navodi dolje, izvode se automatski i tako da se ne prouzroči nikakva nelagoda ni za vozača ni za ostale korisnike ceste.

Sljedeći uvjeti primjenjuju se na uključivanje razreda i njihovih načina rada za kratki svjetlosni snop, i ako je primjenjivo, glavni svjetlosni snop.

6.22.7.4.1.   Razred C načina rada kratkog svjetlosnog snopa aktivira se ako nije uključen nijedan način rada drugog kratkog svjetlosnog snopa.

6.22.7.4.2.   Razred V načina rada svjetala s kratkim svjetlosnim snopom ne djeluje ako nije automatski ispunjen jedan ili više od sljedećih uvjeta (primjenjuje se signal V):

(a)	ceste na izgrađenim područjima a brzina vozila ne prelazi 60 km/h;

(b)	ceste opremljene stalnim osvjetljenjem cesta a brzina vozila ne prelazi 60 km/h;

(c)	vrijednost luminacije površine ceste 1 cd/m2 i/ili luminacija vodoravne ceste od 10 lx su stalno prekoračeni;

(d)	brzina vozila ne prelazi 50 km/h.

6.22.7.4.3.   Način (načini) rada razreda E svjetla s kratkim svjetlosnim snopom ne djeluje ako brzina vozila ne prelazi 70 km/h i ako nije automatski ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta.

(a)	Značajke ceste odgovaraju uvjetima za autoceste (23) i/ili brzina vozila prelazi 110 km/h (koristi se signal E).

(b)

U slučaju načina rada razreda E svjetla s kratkim svjetlosnim snopom koje u skladu s homologacijskom dokumentacijom/obrascem s izjavom, zadovoljava samo podatke određene u tablici 6. Priloga 3. Pravilniku br. 123.   Set podataka E1: brzina vozila prelazi 100 km/h (koristi se signal E1);   Set podataka E2: brzina vozila prelazi 90 km/h (koristi se signal E2);   Set podataka E3: brzina vozila prelazi 80 km/h (koristi se signal E3);

6.22.7.4.4.   Način (načini) rada razreda W svjetla s kratkim svjetlosnim snopom ne djeluje dok se ne isključe prednja svjetla za maglu, ako postoje, i dok automatski nisu ispunjeni jedan ili više sljedećih uvjeta (koristi se signal W):

(a)	automatski se prepoznaje vlažnost ceste;

(b)	brisač vjetrobranskog stakla je uključen i njegov neprekidan ili automatski kontroliran rad je aktivan tijekom barem dvije minute.

6.22.7.4.5.   Način rada svjetla s kratkim svjetlosnim snopom razreda C, V, E ili W ne mijenja se na način da osvjetljava u zavoju navedenog razreda (upotrebljava se signal T zajedno sa signalom navedenog razreda kratkog svjetla u skladu sa stavcima 6.22.7.4.1. do 6.22.7.4.4. gore) osim ako se ne ocijeni jedna od sljedećih značajki (ili jednakovrijednih pokazatelja):

(a)	kut otklona kola upravljača;

(b)	putanja težišta vozila.

Osim toga vrijede sljedeće odredbe:

i.

vodoravno kretanje asimetrične granice svjetlo-tamno po strani uzdužne osi vozila, ako postoji, dozvoljeno je samo kada je vozilo u kretanju prema naprijed (24) i odvija se tako da uzdužna okomita ravnina kroz prijelom granice svjetlo-tamno ne presjeca put težišta vozila na udaljenostima od prednjeg dijela vozila koje su veće od 100 puta ugradbene visine dotične jedinice za osvjetljavanje;

ii.	jedna ili više jedinica za osvjetljavanje mogu biti dodatno uključene samo ako je vodoravni polumjer zakrivljenosti puta težišta vozila 500 m ili manji.

6.22.7.5.   Vozač može uvijek postaviti sustav AFS u neutralan položaj i ponovno uspostaviti automatsko djelovanje.

6.22.8.   Pokazna svjetiljka

6.22.8.1.   Odredbe stavaka 6.1.8. (za dugo svjetlo) i 6.2.8. (za kratko svjetlo) ovog Pravilnika primjenjuju se za određene dijelove sustava namjestivog prednjeg osvjetljavanja (AFS).

6.22.8.2.   Obavezna je pokazna svjetiljka u slučaju kvara sustava AFS. Ona ne bljeska. Uključuje se kad se otkrije kvar u odnosu na nadzorne signale AFS-a ili kad je zaprimljen signal za kvar u skladu sa stavkom 5.9. Pravilnika br. 123. Ona ostaje uključena dokle god postoji kvar. Može se isključiti privremeno ali se ponovno aktivira kad god se uključi ili isključi naprava za pokretanje i zaustavljanje motora.

6.22.8.3.   Pokazna svjetiljka koja uklazuje da je vozač postavio sustav u stanje iz stavka 5.8. Pravilnika br. 123. nije obavezna.

6.22.9.   Drugi zahtjevi

6.22.9.1.   Sustav AFS dozvoljen je samo kad je ugrađen zajedno s napravom (napravama) za čišćenje glavnog svjetla u skladu s Pravilnikom br. 45. (25) za barem one jedinice za osvjetljenje koje su naveden pod točkom 9.3 obavjesnog obrasca prema primjeru iz Priloga 1. Pravilniku br. 123., ako ukupni ciljni svjetlosni tok izvora svjetlosti tih jedinica prelazi 200 lm na svakoj strani, i koji doprinose svjetlu kratkog svjetlosnog snopa razreda C (osnovni).

6.22.9.2.   Provjera sukladnosti sa zahtjevima za automatski rad AFS-a

6.22.9.2.1.   Podnositelj zahtjeva dokazuje detaljnim opisom ili na drukčiji način prihvatljiv odgovornom nadležnom tijelu za homologaciju:

(a)	prikladnost kontrolnih signala sustava AFS: i. opisom koji se zahtijeva u stavku 3.2.6. ovog Pravilnika i ii. odgovarajućim kontrolnim signalima sustava AFS određenima u homologacijskim dokumentima o AFS-u, i

(b)	sukladnost sa zahtjevima za automatski rad u skladu s gornjim stavcima 6.22.7.4.1. do 6.22.7.4.5.

6.22.9.2.2.   Za provjeru uzrokuje li u skladu sa stavkom 6.22.7.4. automatski rad AFS-a neugodu za vozače, tehnička služba provodi ispitnu vožnju koja obuhvaća sve situacije relevantne za nadzor sustava na temelju opisa podnositelja zahtjeva; obavještava se uključuju li se i isključuju svi načini rada, i djeluju li u skladu s opisom podnositelja zahtjeva; pobijaju li se očite neispravnosti u funkcioniranju, ako postoje (npr. preveliko kutno gibanje ili tresenje).

6.22.9.3.   Najveća zajednička svjetlosna jakost jedinica za osvjetljavanje koje mogu istodobno biti uključene za obavljanje funkcije osvjetljavanja s dugim svjetlosnim snopom ili njegovih načina rada, ako postoje, ne prelazi 430 000 cd, što odgovara referentnoj vrijednosti 100.

Ta najveća svjetlosna jakost dobiva se zbrajanjem pojedinačnih referentnih oznaka navedenih na nekoliko ugradbenih jedinica koje se koriste istodobno za obavljanje funkcije svjetla s dugim svjetlosnim snopom.

6.22.9.4.   Uvjeti u skladu s odredbama stavka 5.8. Pravilnika br. 123. kojima se dozvoljava da se vozilo privremeno koristi na državnom području koje ima suprotni smjer vožnje od onog za koje se zahtijeva homologacija, detaljno su objašnjeni u vlasničkom priručniku.

6.23.   Signal za zaustavljanje u nuždi

6.23.1.   Ugradnja

Nije obavezna.

Signal za zaustavljanje u nuždi uključuje se kada istodobno rade sva kočna svjetla ili svjetla pokazatelja smjera ugrađeno kako je opisano u stavku 6.22.7.

6.23.2.   Broj

Kako je određeno u stavku 6.5.2. ili 6.7.2.

6.23.3.   Raspored

Kako je određeno u stavku 6.5.3. ili 6.7.3.

6.23.4.   Položaj

Kako je određeno u stavku 6.5.4. ili 6.7.4.

6.23.5.   Geometrijska vidljivost

Kako je određeno u stavku 6.5.5. ili 6.7.5.

6.23.6.   Usmjerenost

Kako je određeno u stavku 6.5.6. ili 6.7.6.

6.23.7.   Električne veze

6.23.7.1.   Sva svjetla signala za zaustavljanje u nuždi trepću u fazi pri frekvenciji od 4,0 ± 1,0 Hz.

6.23.7.1.1.   Međutim, ako bilo koje od svjetala signala za zaustavljanje u nuždi na zadnjem dijelu vozila upotrebljava izvore svjetlosti sa žarnom niti, frekvencija je 4,0 + 0,0/– 1,0 Hz.

6.23.7.2.   Signal za zaustavljanje u nuždi djeluje neovisno o drugim svjetlima.

6.23.7.3.   Signal za zaustavljanje u nuždi isključuje se i uključuje automatski.

6.23.7.3.1.   Signal za zaustavljanje u nuždi uključuje se samo kad je brzina vozila iznad 50 km/h a kočni sustav osigurava logični signal za kočenje u nuždi kako je definiran u pravilnicima br. 13 i 13-H.

6.23.7.3.2.   Signal za zaustavljanje u nuždi automatski se isključuje ako više nije aktiviran logični signal za kočenje u nuždi kako je definiran pravilnicima br. 13 i 13-H ili ako je aktiviran upozoravajući signal opasnosti.

6.23.8.   Pokazna svjetiljka

Nije obavezna.

6.23.9.   Drugi zahtjevi

6.23.9.1.   Osim u primjerima iz stavka 6.23.9.2. dolje, ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, signal za zaustavljanje u nuždi na motornom vozilu također može uključivati signal za zaustavljanje u nuždi na prikolici.

Ako je motorno vozilo elektonički povezano s prikolicom, radna frekvencija signala za zaustavljanje u nuždi za kombinaciju ograničena je na frekvenciju određenu u stavku 6.23.7.1.1. Međutim ako motorno vozilo može prepoznati da se izvori svjetlosti sa žarnom niti na prikolici ne upotrebljavaju za signal za zaustavljanje u nuždi, frekvencija može biti jednaka onoj koja je određena u stavku 6.23.7.1.

6.23.9.2.   Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice koja je opremljena pomoćnim kočnim sustavom povezanog ili polupovezanog tipa, kako je određeno u Pravilniku br. 13., na takvoj se prikolici mora osigurati stalno električno napajanje za kočna svjetla putem električnog konektora.

Signal za zaustavljanje u nuždi na bilo kojoj takvoj prikolici može raditi neovisno o vučnom vozilu i ne zahtjeva se ni da radi na istoj frekvenciji kao vučno vozilo ni u istoj fazi.

6.24.   Vanjsko svjetlo

6.24.1.   Ugradnja

Neobavezna na motornim vozilima.

6.24.2.   Broj

Nema posebnih zahtjeva.

6.24.3.   Raspored

Nema posebnih zahtjeva.

6.24.4.   Položaj

Nema posebnih zahtjeva.

6.24.5.   Geometrijska vidljivost

Nema posebnih zahtjeva.

6.24.6.   Usmjerenost

Nema posebnih zahtjeva.

6.24.7.   Električne veze

Nema posebnih zahtjeva.

6.24.8.   Pokazna svjetiljka

Nema posebnih zahtjeva.

6.24.9.   Ostali zahtjevi

Vanjsko svjetlo se ne pali ako vozilo nije u stanju mirovanja i ako nije ispiunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)	motor je isključen; ili

(b)	vozačeva vrata ili vrata prostora za putnike su otvorena; ili

(c)	vrata prostora za utovar su otvorena.

Odredbe stavka 5.10. su ispunjene u svim stalnim položajima uporabe.

6.25.   Upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila

6.25.1.   Ugradba

Neobavezno

Upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila aktivira se uz istovremenu uključenost svih pokazivača smjera, ugrađen kako je opisano u stavku 6.25.7.

6.25.2.   Broj

Kako je određeno u stavku 6.5.2.

6.25.3.   Raspored

Kako je određeno u stavku 6.5.3.

6.25.4.   Položaj

Kako je određeno u stavku 6.5.4.

6.25.5.   Geometrijska vidljivost

Kako je određeno u stavku 6.5.5.

6.25.6.   Usmjerenost

Kako je određeno u stavku 6.5.6.

6.25.7.   Električne veze

Sukladnost s ovim uvjetima dokazuje podnositelj zahtjeva, simulacijom ili drugim sredstvima provjere koja prihvaća tehnička služba odgovorna za homologaciju.

6.25.7.1.   Sva svjetla upozoravajućeg signala za udar u stražnji dio vozila trepere u fazi na frekvenciji od 4 ± 1 Hz.

6.25.7.1.1.   Međutim, ako bilo koje od svjetala upozoravajućeg signala za udar u stražnji dio vozila koriste izvore svjetlosti sa žarnom niti frekvencija će biti 4 + 0/– 1 Hz.

6.25.7.2.   Upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila radi neovisno o drugim svjetlima.

6.25.7.3.   Upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila aktivira se i deaktivira automatski.

6.25.7.4.   Upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila se neće aktivirati ako su aktivirani pokazivači smjera, upozoravajući signal za opasnost ili signal za zaustavljanje u nuždi.

6.25.7.5.   Upozoravajući signal za udar u stražnji dio vozila može se aktivirati samo u sljedećim uvjetima:

Vr	aktiviranje
Vr > 30 km/h	TTC ≤ 1,4
Vr ≤ 30 km/h	TTC ≤ 1,4/30 × Vr

„Vr (relativna brzina)”: znači razlika u brzini između vozila s upozoravajućim signalom za udar u stražnji dio vozila i brzine vozila koje vozi iza njega u istoj traci.

„TTC (vrijeme do udara)”: znači procijenjeno vrijeme u kojem se vozilo s upozoravajućim signalom za udar u stražnji dio vozila i vozilo koje vozi iza njega u istoj traci sudaraju, ako relativna brzina u trenutku procjene ostane nepromijenjena.

6.25.7.6.   Razdoblje uključivanja upozoravajućeg signala za udar u stražnji dio vozila ne traje dulje od 3 sekunde.

6.25.8.   Pokazna svjetiljka

Nije obavezna.

7.   PREINAKE I PROŠIRENJA HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA ILI UGRADNJE NJEGOVIH UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

7.1.

O svakoj izmjeni tipa vozila ili ugradnji njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, odnosno o popisu navedenom u stavku 3.2.2. obavješćuje se administraivno tijelo koje je homologiralo taj tip vozila. Ono tada može: 7.1.1. Smatrati da nije vjerojatno da učinjene izmjene imaju znatan negativan učinak te da u tom slučaju vozilo i nadalje zadovoljava uvjete; ili 7.1.2. Zatražiti daljnje izvješće ispitivanja od tehničkih službi odgovornih za provođenje ispitivanja.

7.2.	Stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju se postupkom iz stavka 4.3. o potvrdi proširenja ili odbijanja homologacije, navodeći izmjene.

7.3.	Nadležno tijelo za izdavanje produženja homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo produženje te o tome obavješćuje stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

8.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Sukladnost postupaka proizvodnje u skladu je s Dodatkom 2. Sporazumu (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2) uz sljedeće uvjete:

8.1.	Svako vozilo homologirano sukladno ovom Pravilniku proizvodi se tako da ispunjava zahtjeve iz točaka 5. i 6. o usklađenosti s homologiranim tipom.

8.2.

Nositelj homologacije naročito: 8.2.1. osigurava postojanje postupaka za učinkovit nadzor kvalitete vozila vezano uz sve aspekte bitne za usklađenost sa zahtjevima utvrđenim u stavcima 5. i 6.; 8.2.2. osigurava da su za svaki tip vozila barem izvršena ispitivanja propisana u Prilogu 9. ovom Pravilniku odnosno fizičke provjere iz kojih se mogu zaključiti istovjetni podaci;

8.3.	Nadležno tijelo može izvršiti svako ispitivanje pripisano ovim Pravilnikom. Ta ispitivanja rade se na uzorcima nasumičnim odabirom bez uzrokovanja smetnje proizvođaču vezano uz obvezu dostave.

8.4.

Nadležno tijelo nastoji postići učestalost inspekcije jedan puta godišnje. Međutim, to ovisi o izboru nadležnog tijela te njegovom povjerenju u dogovore za osiguranje učinkovitog nadzora usklađenosti proizvodnje. U slučaju negativnih rezultata, nadležno tijelo osigurava da su poduzeti svi potrebni koraci kako bi se ponovno uspostavila sukladnost proizvodnje u najkraćem mogućem roku.

9.   SANKCIJE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

9.1.	Odobrena homologacija tipa vozila sukladno ovom Pravilniku može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi ili ako vozilo s homologacijskom oznakom nije usklađeno s homologiranim tipom.

9.2.	Ako stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno odobrenu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

10.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije u potpunosti prekine proizvodnju tipa vozila homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je odobrilo homologaciju. Po primitku obavijesti, to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

11.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE NADLEŽNIH ADMINISTRATIVNIH TIJELA

Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja odobravaju homologaciju te kojima se šalju certifikati izdani u drugim zemljama koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije.

12.   PRIJELAZNE ODREDBE

12.1.

Ne dovodeći u pitanje prijelazne odredbe dolje, ugovorne stranke čija primjena ovog Pravilnika stupa na snagu nakon dana stupanja na snagu najnovijeg niza izmjena nisu obvezne prihvatiti homologacije koje su izdane u skladu s bilo kojim od prethodnih nizova izmjena ovog Pravilnika.

12.2.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik neće odbiti izdati proširenja homologacija prema prethodnom nizu izmjena ovog Pravilnika.

12.3.

Sve dok glavni tajnik Ujedinjenih naroda nije drukčije obaviješten, Japan izjavljuje kako će u pogledu ugradnje uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju Japan jedino biti obvezan obavezama iz Sporazuma kojem je ovaj Pravilnik priložen u odnosu na vozila kategorija M1 i N1.

12.4.

Od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 03, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik neće odbiti izdati homologaciju prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen nizom izmjena 03.

12.5.

Nakon 12 mjeseci od dana stupanja na snagu niza izmjena 03 ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdat će homologacije samo ako tip vozila koji treba homologirati ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 03.

12.6.

Do 36 mjeseci nakon dana stupanja na snagu niza izmjena 03 ovog Pravilnika, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik neće odbiti nacionalnu ni regionalnu homologaciju tipa za tip vozila homologiran prema prethodnom nizu izmjena ovog Pravilnika.

12.7.

S početkom 36 mjeseci nakon dana stupanja na snagu niza izmjena ovog Pravilnika ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti prvu nacionalnu ili regionalnu registraciju (prvo puštanje u promet) za vozilo koje ne ispunjava zahtjeve niza izmjena 03 ovog Pravilnika.

12.8.

Nakon 60 mjeseci od dana stupanja na snagu niza izmjena 03 ovog Pravilnika, homologacije prema ovom Pravilniku prestaju biti važeće osim u slučaju tipova vozila koji ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 03.

12.9.

Ne dovodeći u pitanje odredbe gornjih stavka 12.7.ili 12.8., homologacije tipova vozila prema prethodnim nizovima izmjena ovog Pravilnika na koje ne utječe niz izmjena 03 ostaju važeće i ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ih nastavljaju prihvaćati.

12.10.

S početkom 36 mjeseci od dana stupanja na snagu dopune 3 niza izmjena 03, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije samo ako tip vozila koji treba homologirati ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen dopunom 3 niza izmjena 03.

12.11.

Od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 04 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuju ovaj Pravilnik neće odbiti izdati homologaciju prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen nizom izmjena 04.

12.12.

Nakon 30 mjeseci za vozila kategorija M1 i N1 i 48 mjeseci za vozila drugih kategorija od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 04, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije samo ako tip vozila koji treba homologirati ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 04.

12.13.

Do 30 mjeseci za vozila kategorija M1 i N1 i 48 mjeseci za vozila drugih kategorija od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 04, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije onim tipovima vozila koji ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen prethodnim nizom izmjena.

12.14.

Homologacije izdane prema ovom Pravilniku prije 30 mjeseci za vozila kategorija M1 i N1 i prije 48 mjeseci za vozila drugih kategorija poslije službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 04 i svih proširenja tih homologacija uključujući one prema prethodnom nizu izmjena ovog Pravilnika izdane naknadno, ostaju važeće neograničeno. Ako vozilo homologirano prema prethodnom nizu izmjena ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 04, ugovorna stranka koja je izdala homologaciju o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik

12.15.

Nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik neće odbiti nacionalnu ni regionalnu homologaciju tipa za tip vozila homologiran prema nizu izmjena 04 ovog Pravilnika.

12.16.

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedene prijelazne odredbe, ugovorne stranke čija primjena Pravilnika br. 112. stupa na snagu nakon dana stupanja na snagu niza izmjena 04 ovog Pravilnika nisu obavezne prihvatiti homologacije ako tip vozila koji treba homologirati ne ispunjava zahtjeve stavaka 6.1.2. i 6.2.2. kako su izmijenjeni nizom izmjena 04 ovog Pravilnika s obzirom na Pravilnik br. 112.

12.17.

Stavak 6.19.7.3. stupa na snagu za nove tipove vozila kategorija M1 i N1 nakon 30 mjeseci od dana stupanja na snagu niza izmjena 04, a za nove tipove vozila drugih kategorija nakon 48 mjeseci od dana stupanja na snagu niza izmjena 04.

12.18.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije za tipove vozila koji ne ispunjavaju zahtjeve stavka 5.2.1. dopune 2. niza izmjena 04, ako su na njih ugrađena glavna svjetla homologirana prema Pravilniku br. 98. (prije dopune 8.).

12.19.

Nakon 36 mjeseci od stupanja na snagu dopune 3. niza izmjena 04, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije samo ako tip vozila koji treba homologirati ispunjava zahtjeve stavaka 3.2.7. i 5.27. ovog Pravilnika kako je izmijenjen dopunom 3. niza izmjena 04.

12.20.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik neće odbiti izdati proširenja homologacija prema svim prethodnim verzijama ovog Pravilnika koje su važeće.

12.21.

Od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 05, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik neće odbiti izdati homologaciju prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen nizom izmjena 05.

12.22.

Nakon 48 mjeseci od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 05, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije samo ako tip vozila koji treba homologirati ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 05.

12.23.

Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije za tipove vozila koji ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen prethodnim nizovima izmjena tijekom razdoblja od 48 mjeseci koje se nastavlja na dan stupanja na snagu niza izmjena 05.

12.24.

Nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik neće odbiti nacionalnu ni regionalnu homologaciju za tip vozila homologiran prema nizu izmjena 05 ovog Pravilnika.

12.25.

Do 48 mjeseci nakon dana stupanja na snagu niza izmjena 05 ovog Pravilnika, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik neće odbiti nacionalnu ni regionalnu homologaciju za tip vozila homologiran prema prethodnim nizovima izmjena ovog Pravilnika.

12.26.

Postojeće homologacije izdane prema ovom Pravilniku prije dana stupanja na snagu niza izmjena 05 ovog Pravilnika ostaju važeće neograničeno.

12.27.

Nakon 66 mjeseci za nova vozila kategorija M1 i N1 i nakon 84 mjeseci za nova vozila drugih kategorija od službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 05 ovog Pravilnika, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije samo ako novi tip vozila koji treba homologirati ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen nizom izmjena 05 pri čemu su isključeni stavci 6.2.7.6.2. i 6.2.7.6.3. Postojeće homologacije izdane prema ovom Pravilniku prije tih datuma ostat će važeće neograničeno a proširenje homologacija se izdaje nakon toga.

---

(1)  Kako je određeno u Prilogu 7. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/izmjena 2. kako je zadnje izmijenjena izmjenom 4.).

(2)  Za objašnjenje vidjeti Prilog 10.

(3)  U slučaju da svjetlosni uređaji za stražnje registarske pločice te pokazivače smjera (kategorija 5. i 6.) nemaju svjetlosnu površinu, potrebno zamijeniti s „površine koje odašilju svjetlost”.

(4)  Primjeri koji omogućuju odluku u pogledu uzajamnog integriranja svjetla mogu se naći u Prilogu 3. dijelu 7.

(5)  Publikacija CIE 15.2, 1986, Kolorimetrija, standardni kolorimetrijski analizator CIE (1931).

(6)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Madžarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Srbiju i Crnu Goru, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije izdaju države članice koristeći vlastiti ECE znak), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku, 48 za Novi Zeland, 49 za Cipar, 50 za Maltu, 51 za Republiku Koreju, 52 za Maleziju, 53 za Tajland, 54 i 55 (prazno), 56 za Crnu Goru, 57 (prazno) i 58 za Tunis. Daljnji brojevi dodjeljuju se državama kronološkim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o usvajanju jedinstvenih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremi i dijelovima koje je moguće ugraditi i/ili koristiti na vozilima na kotačima i uvjetima za uzajamno priznavanje izdanih homologacija na temelju tih uvjeta, te glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavješćuje ugovorne stranke Sporazuma o tako dodijeljenim brojevima.

(7)  To se ne primjenjuje za namjenske predmete koji se mogu dodati na vanjsku stranu svjetla.

(8)  Mjerenje kromatskih koordinata emitirane svjetlosti iz svjetala nije dio ovog Pravilnika.

(9)  Također poznat kao bijeli ili bezbojni katadiopter.

(10)  Ovaj Pravilnik ne sprečava ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik da na svojim državnim područjima dopuste upotrebu bijelih oznaka uočljivosti sa stražnje strane.

(11)  Kako je utvrđeno Prilogom 7. Konsolidiranoj rezoluciji o izradi vozila (R.E.3), (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/Amend.2, kako je zadnje izmijenjen izmjenom 4.).

(12)  Ugovorne stranke predmetnih pravilnika mogu još uvijek zabraniti upotrebu mehaničkih sustava za čišćenje ako su ugrađena glavna svjetla s plastičnim lećama oznake „PL”.

(13)  Kako je definirano u Prilogu 7. Konsolidiranojrezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3) (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/izmjena 2. kako je zadnje izmijenjena izmjenom 4.).

(14)  Tipovi vozila koji ne ispunjavaju ovu odredbu mogu i dalje biti homologirani do 18 mjeseci nakon stupanja na snagu dopune 4. niza izmjena 03.

(15)  Vrijednost od 5° gornja je granica za mrtav kut vidljivosti prema natrag bočnog pokazivača smjera. d ≤ 1,80 m (za M1 i N1 kategorije vozila d ≤ 2,50 m).

(16)  Vrijednost od 5° gornja je granica za mrtav kut vidljivosti prema natrag bočnog pokazivača smjera. d ≤ 2,50 m.

(17)  Novi tipovi vozila koji nisu sukladni s ovom odredbom mogu i dalje biti homologirani završno do 18 mjeseci nakon stupanja na snagu dopune 4 niza izmjena 03.

(18)  Ugovorne stranke koje ne primjenjuju Pravilnik br. 87 mogu zabraniti ugradnju ovog uređaja (kako se navodi u stavku 5.2.2.) na temelju nacionalnih odredaba.

(19)  Tipovi vozila koji ne ispunjavaju ovu odredbu mogu i dalje biti homologirani do zaključno 18 mjeseci nakon stupanja na snagu dopune 4. niza izmjena 03.

(20)  Odredba se ne primjenjuje pet godina nakon službenog datuma stupanja na snagu niza izmjena 03 ovog Pravilnika.

(21)  Odredba se ne primjenjuje pet godina nakon službenog dana stupanja na snagu niza izmjena 03 ovog Pravilnika.

(22)  U slučaju dodatnih dviju simetrično postavljenih jedinica za osvjetljavanje vodoravna udaljenost može iznositi 200 mm (C na slici).

(23)  Prometni smjerovi su razdvojeni pomoću konstrukcije ceste ili je definirana odgovarajuća lateralna udaljenost od prometa is suprotnog smjera. To obuhvaća i smanjenje nepoželjnog odbljeska od glavnih svjetala vozila iz suprotnog smjera prometa.

(24)  Ova se odredba ne primjenjuje za osvjetljavanje kratkim svjetlosnim snopom kad se proizvede osvjetljenje u zavoju pri skretanju udesno u prometu desnom stranom ceste (pri skretanju ulijevo u prometu lijevom stranom ceste).

(25)  Ugovorne stranke odgovarajućih pravilnika još uvijek mogu zabraniti uporabu mehaničkih sustava za čišćenje ako su ugrađena glavna svjetla s plastičnim lećama, s oznakom „PL”.

---

PRILOG 1.

IZJAVA

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

---

PRILOG 2.

POSTAVLJANJE HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

UZORAK A

(vidjeti stavak 4.4. ovog Pravilnika)

a = 8 mm min.

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila, s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 48. kako je izmijenjen nizom izmjena 05. Broj homologacije označava da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 48. kako je izmijenjen nizom izmjena 05.

UZORAK B

(Vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila, s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 48 kako je izmijenjen nizom izmjena 05 te Pravilniku br. 33. (1). Broj homologacije označava da je, u vrijeme kada su predmetne homologacije izdane, Pravilnik br. 48. bio izmijenjen nizom izmjena 05, a Pravilnik br. 33. je bio u izvornom obliku.

---

(1)  Drugi broj je naveden samo kao primjer.

---

PRILOG 3.

PRIMJERI POVRŠINA SVJETALA, REFERENTNIH OSI, REFERENTNIH SREDIŠTA I KUTOVA GEOMETRIJSKE VIDLJIVOSTI

Ovi primjeri pokazuju neka namještanja radi pomoći pri razumijevanju odredaba i nisu namijenjeni za ograničavanje dizajna.

Tumač znakova svih primjera u ovom Prilogu:

1.	Osvjetljavajuća površina
2.	Referentna os
3.	Referentno središte
4.	Kut geometrijske vidljivosti
5.	Površina emitiranja svjetlosti
6.	Prividna površina temeljena na osvjetljavajućoj površini
7.a	Prividna površina temeljena na površini emitiranja svjetlosti u skladu sa stavkom 2.8.a (s vanjskom lećom)
7.b	Prividna površina temeljena na površini emitiranja svjetlosti u skladu sa stavkom 2.8.b (bez vanjske leće)
8.	Smjer vidljivosti
IO	Unutarnji optički dio
LG	Svjetlovod
L	Vanjska leća
R	Reflektor
S	Izvor svjetlosti
X	Nije dio ove funkcije
F1	Funkcija jedan
F2	Funkcija dva

DIO 1.

Površina emitiranja svjetlosti uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju osim katadioptera

DIO 2.

Osvjetljavajuća površina uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju osim katadioptera

DIO 3.

Primjeri prividne površine s obzirom na osvjetljavajuću površinu u različitim smjerovima geometrijske vidljivosti

DIO 4.

Primjeri prividne površine s obzirom na površinu emitiranja svjetlosti u različitim smjerovima geometrijske vidljivosti

DIO 5.

Osvjetljavajuća površina u usporedbi s površinom emitiranja svjetlosti u slučaju „svjetla s jednom funkcijom” (vidjeti stavke 2.8. do 2.9. ovog Pravilnika)

Primjeri izvora svjetlosti s reflektorskom optikom za vanjsku leću:

Primjer 1.

Primjer 2.

Primjeri izvora svjetlosti s reflektorskom optikom s unutarnjom lećom za vanjsku leću:

Primjer 3.

Primjer 4.

Primjeri izvora svjetlosti s reflektorskom optikom s djelomičnom unutarnjom lećom za vanjsku leću:

Primjer 5.

Primjer 6.

Primjer optike svjetlovoda za vanjsku leću:

Primjer 7.

Primjer optike svjetlovoda ili reflektorske optike za vanjsku leću:

Primjer 8.

Primjer izvora svjetlosti s reflektorskom optikom u kombinaciji s područjem koje nije dio te funkcije za vanjsku leću:

Primjer 9.

DIO 6.

Primjeri koji pokazuju određivanje površine emitiranja svjetlosti u usporedbi s osvjetljavajućom površinom (vidjeti stavke 2.8. i 2.9. ovog Pravilnika)

Napomena: Reflektirana svjetlost može pomoći u određivanju površine emitiranja svjetlosti

Primjer A

Primjer B

Primjer C

Primjer za određivanje osvjetljavajuće površine u kombinaciji s područjem koje nije dio funkcije:

Primjer D

Primjer za određivanje površine koja emitira svjetlost u skladu sa stavkom 2.8.a u kombinaciji s područjem koje nije dio funkcije:

Primjer E

Primjer za određivanje prividne površine u kombinaciji s područjem koje nije dio funkcije i neteksturirane vanjske leće (u skladu s 2.8.b):

DIO 7.

Primjeri koji omogućuju odlučivanje u pogledu integriranja dviju funkcija

Kod teksturirane vanjske leće i s razdjelnom stijenom:

Kod teksturirane vanjske leće:

Kada je neteksturirana vanjska leća isključena:

Kada je neteksturirana vanjska leća isključena:

Kada je vanjska leća (teksturirana ili ne) uključena:

Kada je vanjska leća (teksturirana ili ne) uključena:

Kada je neteksturirana vanjska leća isključena, 7b je prividna površina u skladu sa stavkom 2.8. a F1 nije propusna za F2:

Kada je neteksturirana vanjska leća isključena ili ne:

---

PRILOG 4.

VIDLJIVOST CRVENOG SVJETLA SPRIJEDA I VIDLJIVOST BIJELOG SVJETLA ODOSTRAGA

(Vidjeti stavke 5.10.1. i 5.10.2. ovog Pravilnika)

Slika 1.

Slika 2.

---

PRILOG 5.

Stanja opterećenja koja je potrebno uzeti u obzir kod utvrđivanja promjena u okomitoj usmjerenosti kratkih glavnih svjetala

Uvjeti opterećenja na osima navedenim u stavcima 6.2.6.1. i 6.2.6.3.1.

1.	Za sljedeća ispitivanja, masa putnika računa se na osnovi 75 kg po osobi.

2.

Uvjeti opterećenja za različite tipove vozila: 2.1. Vozila kategorije M1  (1): 2.1.1. Kut svjetlosnog snopa kratkoga glavnog svjetla utvrđuje se pod sljedećim uvjetima: 2.1.1.1. jedna osoba na mjestu vozača; 2.1.1.2. vozač te jedan putnik na prednjem sjedalu najdalje od vozača; 2.1.1.3. vozač, jedan putnik na prednjem sjedalu najdalje od vozača, sva sjedala najdalje prema natrag zaposjednuta; 2.1.1.4. sva sjedala zaposjednuta; 2.1.1.5. sva sjedala zaposjednuta i ravnomjerno raspoređeno opterećenje u prostoru za prtljagu kako bi se postiglo dopušteno opterećenje na stražnjoj osovini, odnosno na prednjoj osovini ako je prtljažnik naprijed. Ako vozilo ima prednji i stražnji prtljažnik, dodatno opterećenje mora se prikladno rasporediti kako bi se postiglo dopušteno opterećenje osovina. Međutim, ako se najveća dopuštena masa opterećenja postigne prije dopuštenog opterećenja na jednoj od osovina, opterećenje prtljažnika ograničava se na vrijednost pri kojoj se postiže ta masa opterećenja; 2.1.1.6. vozač i ravnomjerno raspoređeno opterećenje u prtljažniku kako bi se postiglo dopušteno opterećenje na odgovarajuću osovinu. Međutim, ako se najveća dopuštena masa opterećenja postigne prije dopuštenog opterećenja na osovini, opterećenje prtljažnika ograničava se na vrijednost pri kojoj se postiže ta masa opterećenja. 2.1.2. Prilikom utvrđivanja navedenih uvjeta opterećenja, u obzir se moraju uzeti sva ograničenja opterećenja koje je utvrdio proizvođač. 2.2. Vozila kategorija M2 i M3  (1): Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala utvrđuje se pod sljedećim uvjetima opterećenja: 2.2.1. vozilo neopterećeno i jedna osoba na mjestu vozača; 2.2.2. vozilo opterećeno tako da je na svakoj osovini najveće tehnički dopušteno opterećenje, odnosno postignuta je najveća dopuštena masa vozila razmjernim opterećivanjem prednjih i stražnjih osovina do najvećeg tehnički dopuštenog opterećenja, što god se prije dostigne. 2.3. Vozila kategorije N s prtljažnim površinama: 2.3.1. Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala utvrđuje se pod sljedećim uvjetima opterećenja: 2.3.1.1. vozilo neopterećeno i jedna osoba na mjestu vozača; 2.3.1.2. vozač i opterećenje raspoređeno tako da je na stražnjoj osovini(ama) najveće tehnički dopušteno opterećenje, odnosno postignuta je najveća dopuštena masa vozila, što god se prije dostigne, bez prelaženja opterećenja prednje osovine koje se računa kao zbroj opterećenja prednje osovine neopterećenog vozila i 25 % najvećeg dopuštenog opterećenja prednje osovine. Obratno, ovo vrijedi za prednju osovinu kada je prtljažna površina naprijed. 2.4. Vozila kategorije N bez prtljažnih površina: 2.4.1. Vučna vozila za poluprikolice: 2.4.1.1. Neopterećeno vozilo bez opterećenja na sedlu i jedna osoba na mjestu vozača; 2.4.1.2. jedna osoba na mjestu vozača; tehnički dopušteno opterećenje na sedlu pri položaju sedla koje odgovara najvećem opterećenju stražnje osovine. 2.4.2. Vučna vozila za prikolice: 2.4.2.1. vozilo neopterećeno i jedna osoba na mjestu vozača; 2.4.2.2. jedna osoba na mjestu vozača, sva druga mjesta u vozačkoj kabini zaposjednuta.

---

(1)  Kako je određenou Konsolidiranoj rRezoluciji o izradi vozila (R.E.3), Prilog 7. (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/Amend.2, kako je zadnje izmijenjen izmjenom 4).

---

PRILOG 6.

MJERENJE PROMJENE NAGIBA SNOPA KRATKOG SVJETLA KAO FUNKCIJE OPTEREĆENJA

1.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj prilog utvrđuje način mjerenja promjene nagiba snopa kratkog svjetla vozila u odnosu na početni nagib što je uzrokovano promjenama položaja vozila zbog opterećenja.

2.   DEFINICIJE

2.1.   Početni nagib

2.1.1.   Utvrđeni početni nagib

Vrijednost početnog nagiba snopa kratkog svjetla koju je naveo proizvođač motornog vozila služi kao referentna vrijednost za izračun dopuštenih promjena.

2.1.2.   Izmjeren početni nagib

Srednja vrijednost nagiba kratkog svjetla ili nagiba vozila izmjerenog kada je vozilo u stanju br. 1., kako je utvrđeno u Prilogu 5., za kategoriju vozila koje se ispituje služi kao referentna vrijednost za procjenu promjena u nagibu snopa svjetlosti zbog promjene opterećenja.

2.2.   Nagib kratkog svjetla

Utvrđuje se kako slijedi:

kao kut, izražen u miliradijanima, između smjera snopa svjetlosti usmjerenog prema karakterističnoj točki na vodoravnom dijelu zasjenjenja (granice svjetlo-tamno) u svjetlosnoj raspodjeli kratkoga glavnog svjetla i vodoravne ravnine,

ili tangensom tog kuta, izraženog u postotku nagiba, budući da su kutovi mali (za male kutove 1 % predstavlja 10 mrad).

Ako se nagib izražava u postotku nagiba, računa se uz pomoć sljedeće formule:

pri čemu:

h1	predstavlja visinu gore navedene karakteristične točke iznad tla, u milimetrima, izmjerene na okomitom zaslonu okomitom na srednju uzdužnu ravninu vozila i smještenom na vodoravnoj udaljenosti L;
h2	je visina referentnog središta (koje je uzeto za nazivno ishodište karakteristične točke odabrane u h1) iznad tla, u milimetrima;
L	je udaljenost, u milimetrima, od zaslona do referentnog središta.

Negativne vrijednosti označavaju nagib prema dolje (vidjeti sliku 1.).

Pozitivne vrijednosti označavaju nagib prema gore.

Slika

Nagib prema dolje snopa kratkog svjetla vozila kategorije M1

Napomene:

1.	Ovaj crtež predstavlja vozilo kategorije M1, ali se prikazano načelo jednako primjenjuje na vozila drugih kategorija.

2.	Ako u vozilu nije ugrađen sustav za poravnavanje glavnih svjetala, promjena u nagibu snopa kratkog svjetla istovjetna je promjeni nagiba samog vozila.

3.   UVJETI MJERENJA

3.1.   Ako se koristi vizualna provjera projekcije snopa kratkog svjetla na zaslonu, odnosno fotometrijska metoda, mjerenje se provodi u tamnom okružju (primjerice u tamnoj komori) dovoljnog prostora za smještaj vozila i zaslona na način prikazan na slici 1. Referentna središta glavnih svjetala udaljena su od zaslona najmanje 10 m.

3.2.   Tlo na kojem se provodi mjerenje mora biti što je moguće više ravno i vodoravno, tako da se može osigurati ponovno provođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib ± 0,5 %).

3.3.   Ako se koristi zaslon, njegovo označivanje, položaj i usmjerenost u odnosu na tlo i na središnju uzdužnu ravninu vozila je takva da se može osigurati ponovno provođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib ± 0,5 %).

3.4.   Tijekom mjerenja, temperatura okoliša mora iznositi između 10 i 30 °C.

4.   PRIPREMA VOZILA

4.1.   Mjerenja se provode na vozilu koje je prešlo udaljenost između 1 000 km i 10 000 km, po mogućnosti 5 000 km.

4.2.   Gume moraju biti napunjene do tlaka za puno opterećenje koji je naveo proizvođač vozila. Vozilo mora biti potpuno napunjeno (gorivom, vodom, uljem) te opremljeno sa svim priborom i alatima koje je naveo proizvođač. Potpuna napunjenost gorivom znači da je spremnik goriva napunjen s najmanje 90 % svog kapaciteta.

4.3.   Vozilo mora imati otpuštenu parkirnu kočnicu i mjenjač u neutralnom položaju.

4.4.   Vozilo se priprema najmanje 8 h na temperaturi utvrđenoj u stavku 3.4.

4.5.   Ako se koristi fotometrijska ili vizualna metoda, kako bi se olakšala mjerenja na testnom vozilu bi se po mogućnosti trebala ugraditi glavna svjetla s precizno utvrđenim zasjenjenjem (granicom svjetlo-tamno) snopa kratkog svjetla. Dozvoljeni su i drugi načini za utvrđivanje preciznijeg očitanja (na primjer, odstranjivanje leće glavnog svjetla).

5.   POSTUPAK ISPITIVANJA

5.1.   Općenito

Promjene u nagibu kratkog svjetla ili vozila, ovisno o odabranoj metodi, mjere se odvojeno za svaku stranu vozila. Dobiveni rezultati za lijeva i desna glavna svjetla pod svim uvjetima opterećenja utvrđenim u Prilogu 5., moraju biti unutar granica utvrđenih u stavku 5.5. Opterećenje s primjenjuje postupno bez izlaganja vozila pretjeranim šokovima.

5.1.1.   Ako je ugrađen sustav AFS mjerenja se izvode s AFS-om u neutralnom položaju.

5.2.   Utvrđivanje izmjerenog početnog nagiba

Vozilo se priprema kako je utvrđeno u stavku 4. te se opterećuje kako je utvrđeno u Prilogu 5. (prvi uvjeti opterećenja predmetne kategorije vozila). Prije svakog mjerenja, vozilo se mora zanjihati kako je utvrđeno u stavku 5.4. Mjerenja se izvode tri puta.

5.2.1.   Ako se niti jedan od tri mjerena rezultata ne razlikuje za više od 2 mrad (0,2 % nagib) od aritmetičke sredine rezultata, ta sredina predstavlja konačan rezultat.

5.2.2.   Ako se bilo koje mjerenje razlikuje od aritmetičke sredine rezultata za više od 2 mrad (0,2 % nagib), izvodi se dodatna serija od 10 mjerenja čija će aritmetička sredina predstavljati konačan rezultat.

5.3.   Mjerne metode

Bilo koja metoda može se koristiti za mjerenje promjena nagiba pod uvjetom da je točnost očitovanja unutar ± 2 mrad (nagib ± 0,2 %).

5.4.   Postupak s vozilom u svakom stanju opterećenja

Ovjes vozila i svaki drugi dio za koji je vjerojatno da utječe na nagib snopa kratkog svjetla pripremaju se sukladno niže navedenim metodama.

Međutim, tehnička tijela i proizvođači mogu zajednički predložiti druge metode (pokusne ili temeljene na proračunima), posebno kada ispitivanje predstavlja naročite probleme, pod uvjetom da su takvi proračuni očigledno opravdani.

5.4.1.   Vozila kategorije M1 s konvencionalnim ovjesom

S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i, ako je potrebno, s kotačima na pomičnim platformama (koje se moraju upotrijebiti ako bi njihov izostanak doveo do ograničenja gibanja ovjesa što bi vjerojatno utjecalo na rezultate mjerenja) treba njihati vozilo neprekidno do barem tri potpuna ciklusa, s tim da u svakom ciklusu treba gurnuti prema dolje prvo stražnji a zatim prednji kraj vozila.

Tijek njihanja mora završiti s krajem ciklusa. Prije mjerenja, vozilo mora spontano dospjeti u stanje mirovanja. Umjesto uporabe pomičnih platformi, isti učinak može se postići pomicanjem vozila naprijed natrag za barem jedan puni okret kotača.

5.4.2.   Vozila kategorije M2, M3 i N s konvencionalnim ovjesom

5.4.2.1.

Ako metoda pripreme za vozila kategorije M1 navedena u stavku 5.4.1. nije moguća, može se koristiti metoda navedena u stavcima 5.4.2.2. ili 5.4.2.3.

5.4.2.2.

Vozilo, koje stoji na mjestu mjerenja i s kotačima na tlu zanjiše se kratkotrajnim promjenama opterećenja.

5.4.2.3.

Dok vozilo stoji na mjestu mjerenja s kotačima na tlu, vibracijama se pokreće ovjes i svi drugi dijelovi koji mogu utjecati na nagib snopa kratkog svjetla. To može biti vibrirajuća platforma na kojoj su postavljeni kotači.

5.4.3.   Vozila s nekonvencionalnim ovjesom, gdje motor mora biti u pogonu

Prije izvršavanja bilo kojeg mjerenja, čeka se dok vozilo ne postigne svoj konačan položaj s motorom u radu.

5.5.   Mjerenja

Promjene nagiba snopa kratkog svjetla mjeri se za svaki od različitih stanja opterećenja u odnosu na izmjereni početni nagib utvrđen u skladu sa stavkom 5.2.

Ako je u vozilo ugrađen sustav za ručno poravnavanje nagiba glavnog svjetla, potonji se namješta u položaje koje je utvrdio proizvođač za navedene uvjete opterećenja (sukladno Prilogu 5.).

5.5.1.   Za početak se provodi jedno mjerenje u svakom stanju opterećenja. Zahtjevi su ispunjeni ako je za sva stanja opterećenja promjena nagiba unutar izračunanih granica (na primjer, unutar granice između navedenog početnog nagiba te gornjih i donjih granica utvrđenih za homologaciju), uz sigurnosno granično područje od 4 mrad (nagib 0,4 %).

5.5.2.   Ako rezultat(i) mjerenja nisu unutar sigurnosnoga graničnog područja navedenog u stavku 5.5.1. ili prelazi(e) granične vrijednosti, provode se dodatna tri mjerenja u stanjima opterećenja koja odgovaraju tom (tim) rezultatu(ima) navedenim u stavku 5.5.3.

5.5.3.   Za svako od gornjih stanja opterećenja:

5.5.3.1.

Ako niti jedan od tri rezultata mjerenja ne odstupa više od 2 mrad (nagib 0,2 %) od aritmetičke sredine rezultata, tada ta sredina predstavlja konačan rezultat.

5.5.3.2.

Ako bilo koje mjerenje odstupa od aritmetičke sredine rezultata za više od 2 mrad (nagib 0,2 %), provodi se dodatni niz od deset mjerenja, a čija aritmetička sredina predstavlja konačan rezultat.

5.5.3.3.

Ako je vozilo opremljeno automatskim sustavom za poravnavanje glavnog svjetla koji ima inherentnu petlju histereze, prosječni rezultati na vrhu i na dnu petlje histereze moraju se uzeti kao značajne vrijednosti. Sva navedena mjerenja provode se u skladu sa stavcima 5.5.3.1. i 5.5.3.2.

5.5.4.   Zahtjevima je udovoljeno ako je pod svim uvjetima opterećenja, promjena između izmjerenog početnog nagiba utvrđenog u skladu sa stavkom 5.2. i nagiba izmjerenog pod svakim uvjetom opterećenja manje od vrijednosti izračunanih u stavku 5.5.1. (bez sigurnosnoga graničnog područja).

5.5.5.   Ako je samo jedna od izračunanih gornjih ili donjih vrijednosti prekoračena, proizvođaču se dopušta da odabere drugu vrijednost za navedeni početni nagib, unutar granica utvrđenih za homologaciju.

---

PRILOG 7.

OZNAČIVANJE NAGIBA PREMA DOLJE GRANICE SVJETLO-TAMNO GLAVNIH SVJETALA S KRATKIM SVJETLOSNIM SNOPOM IZ STAVKA 6.2.6.1.1. I PREDNJEG SVJETLA ZA MAGLU IZ STAVKA 6.3.6.1.2. OVOG PRAVILNIKA

Primjer 1.

Veličina simbola i znakova ostavljena je na izbor proizvođaču.

Primjer 2.

Veličina simbola i znakova ostavljena je na izbor proizvođaču.

---

PRILOG 8.

SKLOPKE ILI RUČICE ZA UPRAVLJANJE UREĐAJIMA ZA PORAVNAVANJE GLAVNIH SVJETALA IZ STAVKA 6.2.6.2.2. OVOG PRAVILNIKA

1.   SPECIFIKACIJE

1.1.

Nagib prema dolje snopa kratkog svjetla mora se u svim slučajevima postići na jedan od sljedećih načina: (a) pomicanjem ručice (prekidača) prema dolje ili na lijevo; (b) okretanjem sklopke u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu; (c) pritiskom na gumb (sustav gurni-povuci). Ako se koristi više gumba za namještanje snopa, gumb koji daje najveći nagib prema dolje mora biti ugrađen na lijevo ili ispod gumba (jednog ili više) za druge položaje snopa kratkog svjetla. Kod naprava za namještanje tipa s okretanjem koje su ugrađene bočno ili tako da je vidljiv samo rub, potrebno je slijediti radna načela za tipove (a) ili (c).

1.1.1.

Ta sklopka mora biti označena simbolima koji jasno označuju pokrete koji odgovaraju nagibu prema dolje ili prema gore snopa kratkog svjetla.

1.2.	Položaj „0” odgovara početnom nagibu sukladno stavku 6.2.6.1.1. ovog Pravilnika.

1.3.	Položaj „0” koji, sukladno stavku 6.2.6.2.2. ovog Pravilnika, mora biti „granični položaj” ne mora nužno biti na kraju ljestvice.

1.4.	Oznake korištene na sklopki moraju biti objašnjene u uputama za vlasnike.

1.5.	Samo sljedeći simboli mogu se koristiti za raspoznavanje sklopki:

Također se mogu koristiti simboli koji sadrže pet crta umjesto četiri

Primjer 1.:

Primjer 2.:

Primjer 3:

---

PRILOG 9.

NADZOR SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

1.   ISPITIVANJA

1.1.   Položaj svjetala

Položaj svjetala, utvrđen u stavku 2.7. ovog Pravilnika, po širini, visini i duljini provjerava se u skladu s općim zahtjevima utvrđenima u stavcima 2.8. do 2.10., 2.14. i 5.4. ovog Pravilnika.

Vrijednosti izmjerene za udaljenosti su takve da su ispunjene pojedinačne specifikacije primjenjive za svako svjetlo.

1.2.   Vidljivost svjetala

1.2.1.   Kutovi geometrijske vidljivosti provjeravaju se u skladu sa stavkom 2.13. ovog Pravilnika.

Vrijednosti izmjerene za kutove moraju biti takve da ispunjavaju pojedinačne specifikacije primjenjive za svako svjetlo, osim što granični kutovi mogu imati dozvoljeno odstupanje ± 3° kako je dopušteno stavkom 5.3. za ugradnju uređaja za svjetlosnu signalizaciju.

1.2.2.   Vidljivost crvenog svjetla sprijeda i bijelog svjetla odostraga provjerava se u skladu sa stavkom 5.10. ovog Pravilnika.

1.3.   Poravnavanje kratkih prednjih svjetala prema naprijed

1.3.1.   Početni nagib prema dolje

Početni nagib ruba snopa kratkog svjetla prema dolje postavlja se na pločicu s brojem kako je zatraženo i prikazano u Prilogu 7.

Alternativno, proizvođač utvrđuje početnu vrijednost koja je različita od vrijednosti navedene na pločici s brojem ako je moguće prikazati da ta vrijednost predstavlja uzorak homologiranog tipa prilikom ispitivanja u skladu s postupcima sadržanim u Prilogu 6., naročito stavku 4.1.

1.3.2.   Promjene nagiba s opterećenjem

Promjene nagiba prema dolje snopa kratkog svjetla kao funkcije uvjeta opterećenja utvrđenih u ovom odjeljku unutar su sljedećih granica:

0,2 posto do 2,8 posto	za visinu ugradnje glavnog svjetla h < 0,8;
0,2 posto do 2,8 posto	za visinu ugradnje glavnog svjetla 0,8 ≤ h ≤ 1,0; ili
0,7 posto do 3,3 posto	(sukladno ciljnom rasponu koji je odabrao proizvođač prilikom homologacije);
0,7 posto do 3,3 posto	za visinu ugradnje glavnog svjetla 1,0 < h ≤ 1,2 m;
1,2 posto do 3,8 posto	za visinu ugradnje glavnog svjetla h > 1,2 m.

U slučaju prednjeg svjetla za maglu razreda F3 s izvorom svjetlosti koji ima ukupni ciljni svjetlosni tok koji prelazi 2 000 lumena, varijacija nagiba prema dolje kao funkcije opterećenja utvrđenih u ovom odjeljku, ostaju u rasponu:

0,7 posto do 3,3 posto	za visinu ugradnje prednjeg svjetla za maglu h ≤ 0,8 m;
1,2 posto do 3,8 posto	za visinu ugradnje prednjeg svjetla h > 0,8 m

Stanja opterećenja koja se koriste, kako je navedeno u Prilogu 5. ovog Pravilnika, za svaki su za svaki sustav odgovarajući način kako slijedi.

1.3.2.1.

Vozila kategorije M1:   Stavak 2.1.1.1.   Stavak 2.1.1.6. uzimajući u obzir   Stavak 2.1.2.

1.3.2.2.

Vozila kategorije M2 i M3:   Stavak 2.2.1.   Stavak 2.2.2.

1.3.2.3.

Vozila kategorije N s teretnim sandukom:   Stavak 2.3.1.1.   Stavak 2.3.1.2.

1.3.2.4.

Vozila kategorije N bez teretnog sanduka: 1.3.2.4.1. Vučna vozila za poluprikolice:   Stavak 2.4.1.1.   Stavak 2.4.1.2. 1.3.2.4.2. Vučna vozila za prikolice:   Stavak 2.4.2.1.   Stavak 2.4.2.2.

1.4.   Električne veze i pokazne svjetiljke

Električne veze se provjeravaju uključivanjem svakog svjetla napajanog električnim sustavom vozila.

Svjetla i pokazne svjetiljke moraju funkcionirati u skladu s odredbama utvrđenim u stavcima 5.11. do 5.14. ovog Pravilnika te s pojedinačnim specifikacijama primjenjivima na svako svjetlo.

1.5.   Jakosti svjetla

1.5.1.   Duga glavna svjetla

Ukupna najveća jakost dugih prednjih svjetala provjerava se postupkom navedenim u stavku 6.1.9.2. ovog Pravilnika. Dobivena vrijednost mora biti takva da ispunjava zahtjev iz stavka 6.1.9.1. ovog Pravilnika.

1.6.   Prisutnost, broj, boja, raspored te, gdje je primjenjivo, kategorija svjetala provjeravaju se vizualnom provjerom svjetala i njihovih oznaka.

Oni su takvi da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u stavcima 5.15. i 5.16. kao i pojedinačne specifikacije primjenjivi na svako svjetlo.

---

PRILOG 10.

PRIMJERI MOGUĆIH IZVORA SVJETLOSTI

---

PRILOG 11.

VIDLJIVOST OZNAČIVANJA VISOKE UOČLJIVOSTI ODOSTRAGA I NA BOČNOJ STRANI VOZILA

(vidjeti stavak 6.21.5. ovog Pravilnika)

Slika 1a.

Odostraga

Slika 1b.

Sprijeda (samo prikolice)

Slika 2.

Bočno

---

PRILOG 12.

Uvjeti za automatsko uključivanje glavnih svjetala s kratkim svjetlosnim snopom (1)
Okolno svjetlo izvan vozila (2)	Glavna svjetla s kratkim svjetlosnim snopom	Vrijeme odziva
manje od 1 000 lx	uključena	najviše 2 sekunde
između 1 000 lx i 7 000 lx	prema odluci proizvođača	prema odluci proizvođača
više od 7 000 lx	isključena	dulje od 5 sekundi, ali ne više od 300 sekundi

---

(1)  Sukladnost s ovim uvjetima dokazuje podnositelj zahtjeva, simulacijom ili drugim sredstvima koja prihvaća nadležno tijelo odgovorno za homologaciju.

(2)  Jakost osvjetljenja se mjeri na vodoravnoj površini sa senzorom korigiranog kosinusa na istoj visini na kojoj je ugrađen senzor na vozilu. Proizvođač to može dokazati dostatnom dokumentacijom ili na drugi način prihvaćen od strane nadležnog tijela odgovornog za homologaciju.

---