11/Sv. 28

HR

Službeni list Europske unije

189

---

42010X0710(01)

---

L 177/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

---

Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u zadnjem izdanju dokumenta UNECE TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na:

http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 1 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji glavnih svjetala na motornim vozilima koja emitiraju asimetrično kratko svjetlo i/ili dugo svjetlo te su opremljena žaruljama sa žarnom niti kategorije R2 i/ili HS1

Uključuje sav važeći tekst do:

serije izmjena 02 – dan stupanja na snagu: 8. rujna 2001.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

Područje primjene

1.	Definicije

2.	Zahtjev za homologaciju

3.	Označivanje

4.	Homologacija

5.	Opći zahtjevi

6.	Osvjetljenje

7.	Ocjena smetnje

8.	Standardno glavno svjetlo

9.	Sukladnost proizvodnje

10.	Kazne za nesukladnost proizvodnje

11.	Preinaka i proširenje homologacije tipa glavnog svjetla

12.	Konačna obustava proizvodnje

13.	Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i administrativnih tijela

14.	Prijelazne odredbe

PRILOZI

Prilog 1. —

Izjava o izdavanju ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije, ili o konačnoj obustavi proizvodnje tipa glavnog svjetla u skladu s Pravilnikom br 1.

Prilog 2. —

Posebna glavna svjetla za poljoprivredne ili šumske traktore i ostala sporo pokretna vozila

Prilog 3. —

Najmanji zahtjevi za postupke nadzora sukladnosti proizvodnje

Prilog 4. —

Ispitivanja postojanosti fotometrijske značajke glavnih svjetala u radu

Prilog 5. —

Primjeri rješenja homologacijskih oznaka

Prilog 6. —

Mjerni zasloni

Prilog 7. —

Zahtjevi za svjetla s lećama od plastičnog materijala – ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

Prilog 8. —

Najmanji zahtjevi za uzorkovanje od strane inspektora

PODRUČJE PRIMJENE (1)

Ovaj se Pravilnik odnosi na glavna svjetla motornih vozila koja mogu imati leće od stakla ili plastičnog materijala.

1.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

1.1.   „leća” znači krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice, koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2.   „zaštitni sloj” znači proizvod ili proizvodi koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjsku stranu leće.

1.3.   „glavna svjetla različitih tipova” znači glavna svjetla koja se razlikuju u sljedećim bitnim značajkama:

1.3.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.3.2.   značajkama optičkog sustava;

1.3.3.   dodavanju dodatnih dijelova koji bi mogli mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom svjetlosti (refrakcijom), apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja;

1.3.4.   prikladnosti za vožnju desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.3.5.   sposobnosti da daje kratko svjetlo ili dugo svjetlo, ili oba;

1.3.6.   materijalima, iz kojih je izrađena leća i zaštitni sloj, ako postoje;

1.3.7.   držaču (grlu) predviđenom za ugradnju žarulje (žarulja) sa žarnom niti kategorija R2 i/ili HS 1. (2)

2.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

2.1.   Zahtjev za homologaciju podnose nositelj trgovačkog naziva ili oznake, ili njegov propisno ovlašteni zastupnik. U zahtjevu se točno navodi je li glavno svjetlo istodobno namijenjeno emitiranju kratkog i dugog svjetla ili samo jednog od njih;

Ako je glavno svjetlo namijenjeno emitiranju kratkog svjetla, je li konstruirano za vožnju i lijevom i desnom stranom ili samo za vožnju lijevom ili desnom stranom.

Ako je glavno svjetlo opremljeno podesivim reflektorom, pozicije ugradnje glavnog svjetla u odnosu na tlo i longitudinalna središnja kosina vozila.

2.2.   S obzirom na svaki tip glavnog svjetla, zahtjevu je potrebno priložiti:

2.2.1.   skice u tri primjerka, s dovoljno pojedinosti da se omogući identificiranje tipa s pogledom sprijeda na glavno svjetlo (s pojedinostima o rebrastosti leće, ako postoji) i poprečnim presjekom; skice ukazuju na prostor rezerviran za homologacijsku oznaku.

Ako je glavno svjetlo opremljeno podesivim reflektorom, ukazivanje na poziciju(-e) ugradnje glavnog svjetla u odnosu na tlo i longitudinalna središnja kosina vozila, ako je glavno svjetlo namijenjeno upotrebi samo u toj poziciji (tim pozicijama);

2.2.2.   kratke tehničke podatke;

2.2.3.   dva primjerka glavnog svjetla;

2.2.4.   za ispitivanje plastičnog materijala od kojeg su leće napravljene:

2.2.4.1.   trinaest leća;

2.2.4.1.1.   šest se leća može zamijeniti sa šest uzoraka materijala veličine najmanje 60x80 mm koji imaju ravnu ili konveksnu vanjsku površinu i pouzdanu ravnu plohu (polumjera luka od najmanje 300 mm) u sredini koja iznosi najmanje 15x15 mm;

2.2.4.1.2.   svaka takva leća ili uzorak materijala proizvodi se metodom koja se koristi u serijskoj proizvodnji;

2.2.4.2.   reflektor na koji se leće mogu montirati u skladu s uputama proizvođača.

2.3.   Uz materijale od kojih su izrađene leće i zaštitni slojevi, ako postoje, prilaže se izvještaj o ispitivanju svojstava ovih materijala i premaza ako su već ispitani.

2.4.   Nadležno tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućih rješenja za osiguranje učinkovite kontrole sukladnosti proizvoda prije nego što se tip homologira.

3.   OZNAČIVANJE (3)

3.1.   Glavna svjetla dostavljena za homologaciju moraju nositi trgovački naziv ili oznaku podnositelja zahtjeva.

3.2.   Ona na lećama i na tijelu (4) sadrže dovoljno veliki prostor za homologacijsku oznaku i dodatne simbole navedene u stavku 4.; ovi se prostori prikazuju na skicama navedenim gore u stavku 2.2.1.

3.3.   U slučaju kad su glavna svjetla konstruirana tako da ispune uvjete i u državama gdje se promet odvija na desnoj strani i u državama gdje se promet odvija na lijevoj strani, dva se okvira optičke jedinice na vozilu ili od žarulje sa žarnom niti na reflektoru obilježavaju velikim slovima R, D, L i G, svaki pojedinačno.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.   Općenito

4.1.1.   Ako svi uzorci tipa glavnih svjetala koji su dostavljeni u skladu sa stavkom 2., ispunjavaju odredbe ovog Pravilnika, izdaje se homologacija.

4.1.2.   Tamo gdje grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla ispunjavaju uvjete više od jednog pravilnika, može se pričvrstiti jedna međunarodna homologacijska oznaka pod uvjetom da svako od grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala ispunjava odredbe koje se na njega odnose. Ovaj se uvjet ne odnosi na glavna svjetla koja se podudaraju sa žaruljom s dvije žarne niti kada je homologirano jedno svjetlo.

4.1.3.   Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Ista ugovorna strana ne može dodijeliti isti broj drugom tipu glavnog svjetla obuhvaćenom ovim Pravilnikom, osim u slučaju proširenja homologacije na uređaj koji se razlikuje samo po boji emitiranog svjetla.

4.1.4.   Obavijesti o izdavanju homologacije, njezinom proširenju, odbijanju ili povlačenju, ili konačnoj obustavi proizvodnje tipa glavnog svjetla u skladu s ovim Pravilnikom dostavljaju se stranama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom prikazanim u Prilogu 1. ovom Pravilniku koji sadrži upute određene stavkom 2.2.1. Ako je glavno svjetlo opremljeno podesivim reflektorom i ako se koristi samo u položaju u skladu s uputama iz stavka 2.2.1., podnositelj zahtjeva se obvezuje, jednom kad se homologacija izda, na propisan način obavijestiti korisnika o tom pravilnom položaju (položajima).

4.1.5.   Uz oznaku propisanu u stavku 3.1., homologacijska oznaka opisana u stavcima 4.2. i 4.3. pričvršćuje se u prostore iz stavka 3.2. na svako glavno svjetlo u skladu s tipom homologiranim na temelju ovog Pravilnika.

4.2.   Sastav homologacijske oznake

Homologacijska oznaka sastoji se od:

4.2.1.   međunarodne homologacijske oznake koja obuhvaća:

4.2.1.1.   krug koji okružuje slovo „E” a slijedi razlikovni broj države koja je izdala homologaciju (5);

4.2.1.2.   homologacijski broj propisan stavkom 4.1.3.

4.2.2.   sljedeći dodatni simbol (ili više simbola):

4.2.2.1.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju samo uvjete vožnje na lijevoj strani, vodoravna strelica koja pokazuje na desno od promatrača koji gleda u glavno svjetlo, tj. na stranu ceste na kojoj se promet odvija;

4.2.2.2.   na glavnim svjetlima konstruiranim da ispunjavaju uvjete obaju prometnih sustava pomoću odgovarajućeg podešavanja optičke jedinice ili žaruljice sa žarnom niti, vodoravna strelica s vrhom na oba kraja, s tim da su vrhovi usmjereni ulijevo i udesno;

4.2.2.3.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika s obzirom na samo kratko svjetlo, slovo „C”;

4.2.2.4.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika s obzirom na samo dugo svjetlo, slovo „R”;

4.2.2.5.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika s obzirom i na kratko i na dugo svjetlo, slova „CR”;

4.2.2.6.   na glavnim svjetlima s ugrađenom lećom od plastičnog materijala, skupina slova „PL” dodaje se uz simbole propisane u prethodno navedenim stavcima od 4.2.2.3. do 4.2.2.5.

4.2.2.7.   U svakom slučaju, relevantni način rada korišten za vrijeme ispitivanja u skladu sa stavkom 1.1.1.1. Priloga 4. i dopuštenim naponom u skladu s točkom 1.1.1.2. Priloga 4. treba navesti na potvrdi o homologaciji i na izjavi koje se upućuju državama ugovornih stranaka Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik.

U odgovarajućim se slučajevima uređaj obilježava na sljedeći način:

Na glavnim svjetlima koja ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika i koja su tako konstruirana da žarulja sa žarnom niti kratkog svjetla ne svijetli istodobno s bilo kojom drugom svjetlosnom funkcijom s kojom može biti uzajamno povezana: kosa crta (/) se postavlja iza simbola za kratko svjetlo na homologacijskoj oznaci.

Na glavnim svjetlima koja ispunjavaju zahtjeve Priloga 4. ovom Pravilniku samo kad su namijenjena za napon od 6 V ili 12 V, simbol koji se sastoji od prekriženog (X) broja 24 postavlja se uz držač žarulje sa žarnom niti.

4.2.2.8.   Dvije brojke homologacijskog broja koje označuju niz izmjena na snazi u vrijeme izdavanja homologacije i, ako je potrebno, strelica može stajati bliže gore navedenim dodatnim simbolima.

4.2.2.9.   Znakovi i simboli iz stavaka 4.2.1. i 4.2.2. moraju biti jasno čitljivi i neizbrisivi čak i kad je uređaj ugrađen u vozilu.

4.3.   Sastav homologacijske oznake

4.3.1.   Samostalna svjetla

Prilog 5., sa slikama 1. do 9. ovog Pravilnika, sadrži primjere postavljanja homologacijske oznake s gore spomenutim dodatnim simbolima.

4.3.2.   Grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla

4.3.2.1.   Kada grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla ispunjavaju zahtjeve nekoliko pravilnika, smije se pričvrstiti samo jedna međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od kruga koji okružuje slovo „E”, nakon čega slijede razlikovni broj države koja je izdala homologaciju i homologacijski broj. Ova homologacijska oznaka može se smjestiti bilo gdje na grupiranim, kombiniranim ili uzajamno povezanim svjetlima, pod uvjetom:

4.3.2.1.1.   da je vidljiva nakon njihove ugradnje,

4.3.2.1.2.   da se nijedan dio grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala koja emitiraju svjetlo ne smije moći ukloniti bez istodobnog uklanjanja homologacijske oznake.

4.3.2.2.   Potrebno je naznačiti identifikacijski simbol za svako svjetlo koje odgovara Pravilniku na temelju kojeg je homologacija izdana, zajedno s odgovarajućom serijom izmjena u koje su uključene najnovije veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije, a prema potrebi potrebno je postaviti i strelicu:

4.3.2.2.1.   ili na prikladnoj površini koja emitira svjetlo,

4.3.2.2.2.   ili u grupi, na takav način da se svako od grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala može jasno identificirati (vidjeti četiri primjera u Prilogu 5.).

4.3.2.3.   Veličina komponenata jedne homologacijske oznake ne smije biti manja od minimalne veličine koja je propisana za pojedinačne znakove u Pravilniku na temelju kojeg je homologacija izdana.

4.3.2.4.   Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Ista ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala obuhvaćenih ovim Pravilnikom.

4.3.2.5.   Prilog 5. slika 10. ovog Pravilnika sadrži primjere postavljanja homologacijskih oznaka za grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla sa svim gore spomenutim dodatnim simbolima.

4.3.3.   Svjetla čija se leća koristila za različite tipove glavnih svjetala i koja se mogu recipročno ugraditi ili grupirati s ostalim svjetlima.

Primjenjuju se odredbe utvrđene stavkom 4.3.2.

4.3.3.1.   Osim toga, tamo gdje se koristi ista leća, ona može nositi različite homologacijske oznake koje se odnose na različite tipove glavnih svjetala ili jedinica svjetla, pod uvjetom da glavno tijelo glavnog svjetla, čak ako se i ne može odvojiti od leće, također sadrži prostor opisan u stavku 3.2. i nosi homologacijske oznake važećih funkcija. Ako različiti tipovi glavnih svjetala imaju isto kućište, ono može nositi različite homologacijske oznake.

4.3.3.2.   Prilog 5. slika 11. ovog Pravilnika sadrži primjere uređenja homologacijskih oznaka koje se odnose na gore navedeni slučaj.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.   Svaki uzorak mora ispunjavati zahtjeve navedene u sljedećim stavcima 6. i 7.

5.2.   Glavna svjetla moraju biti izrađena tako da zadrže propisane fotometrijske značajke i ostanu u dobrom radnom stanju pri uobičajenoj uporabi, unatoč vibracijama kojima mogu biti izložena.

5.3.   Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu u skladu s odgovarajućim propisima. Ugradnja takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima. Kada su glavno svjetlo koje daje dugo svjetlo i glavno svjetlo koje daje kratko svjetlo, koji su opremljeni svaki svojom žaruljom sa žarnom niti, udruženi da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisano namještanje svakog optičkog sustava posebno.

Međutim, te se odredbe ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav se tip sklopa primjenjuju zahtjevi donjeg stavka 6.

5.4.   Dijelovi s kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti izrađeni tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom može pričvrstiti samo u ispravni položaj. Držač žarulje sa žarnom niti treba biti u skladu s dimenzijama koje su navedene u sljedećim obrascima s podacima u Publikaciji IEC 61-1:

Žarulje sa žarnom niti	Držač	Obrazac s podacima
R 2	P45-41	7005-95-1
HS 1	P45-41	7005-95-1

5.5.   Glavna se svjetla, koja su konstruirana za promet desnom stranom i lijevom stranom, mogu prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradnji na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulja sa žarnom niti pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja, moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednog namještanja u drugo, kao i namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulja sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulja sa žarnom niti na reflektor moraju biti izrađeni tako da se u oba položaja žarulja sa žarnom niti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste.

5.6.   Treba napraviti dodatna ispitivanja u skladu sa zahtjevima iz Priloga 4. radi osiguravanja da u uporabi ne bude prevelike promjene fotometrijskih značajki.

5.7.   Sukladnost sa zahtjevima iz stavaka od 5.2. do 5.5. treba provjeriti vizualno ili, prema potrebi, pokusnom ugradnjom.

5.8.   Ako je leća glavnog svjetla od plastičnog materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima Priloga 7.

6.   OSVJETLJENJE

6.1.1.   Glavna se svjetla izrađuju se tako da s odgovarajućom žaruljom (odgovarajućim žaruljama) sa žarnom niti R2 i/ili HS1 daju s kratkim svjetlom dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja, i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugo svjetlo.

6.1.2.   Osvjetljenje koje proizvodi glavno svjetlo provjerava se na uspravnom zaslonu postavljenom 25 m ispred glavnog svjetla, pod pravim kutovima u odnosu na njegovu os (vidjeti Prilog 6.).

6.1.3.   Provjera glavnih svjetala obavlja se sa (a) standardnom žaruljom (žaruljama) sa žarnom niti konstruiranom (konstruiranim) za nazivni napon od 12 V, pri čemu postojeće selektivno žute filtre (6) treba zamijeniti bezbojnim, geometrijski istim filtrima sa stupnjem propuštanja svjetlosti od najmanje 80 %. Pri provjeri glavnog svjetla napon na priključcima žarulje sa žarnom niti treba namjestiti tako da se postignu sljedeće vrijednosti:

Kategorija žarulje sa žarnom niti	Približni napon žarulje za mjerenje (V)	Svjetlosni tok (luksa)
		Dugi svjetlosni snop	Kratki svjetlosni snop
R 2	12	700	450
HS 1	12	700	450

6.1.4.   Dimenzije s kojima je određen položaj žarne niti (žarnih niti) unutar standardne žarulje sa žarnom niti, navedene su u odgovarajućem listu s podacima u Pravilniku br. 37.

6.1.5.   Balon standardne žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkoj kvaliteti mora biti takav da ne prouzroči refleksiju ili refrakciju koje bi štetno djelovale na razdiobu svjetlosti. Sukladnost s tim zahtjevom provjerava se mjerenjem razdiobe svjetlosti dobivene pomoću etalon glavnog svjetla opremljenog etalon žaruljom sa žarnom niti.

6.2.   Kratko svjetlo mora proizvesti dovoljno oštri „rez” da se može odgovarajuće namjestiti sa svojom napravom. „Rez” je vodoravna ravna crta na strani suprotnoj od smjera prometa za koju je glavno svjetlo predviđeno. Na drugoj strani ona mora biti vodoravna ili s kutom nagiba 15° iznad vodoravne crte.

Glavno svjetlo mora biti namješteno tako da pri kratkom svjetlu:

6.2.1.   u slučaju glavnih svjetala konstruiranih tako da ispunjavaju zahtjeve za promet desnom stranom, „rez” je vodoravan na lijevoj polovini zaslona (7), a u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da ispunjavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, „rez” je vodoravan na desnoj polovini zaslona;

6.2.2.   da se taj vodoravni dio „reza” nalazi na desnoj polovini zaslona 25 cm ispod razine vodoravne ravnine koja prolazi kroz žarište glavnog svjetla (vidjeti Prilog 6. ovog Pravilnika);

6.2.3.   da je mjerni zaslon postavljen u položaj naveden u Prilogu 6. (8)

Pri takvom namještanju, glavno svjetlo mora ispunjavati zahtjeve navedene u točkama 6.3. i 6.5. ako je predviđeno da daje kratko i dugo svjetlo. Ako je ono u prvom redu predviđeno da daje kratko svjetlo, mora ispunjavati samo zahtjeve navedene u stavku 6.3. (9)

Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u točkama 6.3. i 6.5., njegovo se namještanje može promijeniti, pod uvjetom da se os svjetla ili točka sjecišta HV navedena u Prilogu 6. ovom Pravilniku bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) udesno ili ulijevo (10). Radi lakšeg usmjeravanja pomoću „reza”, glavno svjetlo se može djelomično prekriti kako bi „rez” bio oštriji.

Ako je glavno svjetlo konstruirano da daje samo dugo svjetlo, ono se namješta tako se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu crta hh i vv. Takvo glavno svjetlo mora ispunjavati samo zahtjeve navedene u stavku 6.5.

6.3.   Osvjetljenje, koje proizvodi kratko svjetlo na zaslonu, mora ispunjavati zahtjeve u sljedećoj tablici (11):

Točka na mjernom zaslonu		Potrebno osvjetljenje u luksima
Glavna svjetla za promet desnom stranom	Glavna svjetla za promet lijevom stranom
B 50 L	B 50 R	≤ 0,4
75 R	75 L	≥ 6
50 R	50 L	≥ 6
25 L	25 R	≥ 1,5
25 R	25 L	≥ 1,5
Sve točke u području III.		≤ 0,7
Sve točke u području IV.		≥ 2
Sve točke u području I.		≤ 20

U slučaju mjerenja sa standardnom žaruljom sa žarnom niti čiji svjetlosni tok nije 450 lumena, podrazumijeva se da će se izmjerene vrijednosti ispraviti proporcionalno razinama svjetlosnih tokova. U područjima I., II., III. i IV. ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti, koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

Glavna svjetla koja su konstruirana da ispunjavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom, moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti ispunjavati gore navedene zahtjeve koji se odnose na odgovarajuću stranu prometa.

6.4.   Vrijednosti osvijetljenosti u područjima „A” i „B”, kako su prikazane na slici P1C u Prilogu 6. provjeravaju se mjerenjem fotometrijskih vrijednosti u točkama od 1. do 8. na toj slici. Te se vrijednosti moraju nalaziti unutar sljedećih granica:

1 + 2 + 3 ≥ 0,3 luksa, i

4 + 5 + 6 ≥ 0,6 luksa, i

0,7 luksa ≥ 7 ≥ 0,1 luksa, i

0,7 luksa ≥ 8 ≥ 0,2 luksa.

Te nove vrijednosti osvijetljenosti ne zahtijevaju se za glavna svjetla koja su bila homologirana prije početka primjene dopune 3 uz seriju izmjena 01 ovog Pravilnika (2. prosinca 1992.) ni za proširenje takvih homologacija.

6.5.   U slučaju glavnih svjetala s namjestivim reflektorom, zahtjevi točaka od 6.2. do 6.4. primjenjuju se za svaki položaj ugradnje koji je naveden u skladu sa stavkom 2.1. Za provjeru se upotrebljava sljedeći postupak:

6.5.1.   svaki mogući položaj određuje se na mjernom goniometru s obzirom na crtu koja prolazi kroz središte izvora svjetlosti i na točku HV na mjernom zaslonu. Nakon toga se namjestivi reflektor podstavlja u položaj u kojem razdioba svjetlosti na zaslonu odgovara zahtjevima stavaka 6.1., 6.2. i/ili 6.4.;

6.5.2.   s reflektorom, postavljenim u početni položaj u skladu s točkom 6.5.1., glavno svjetlo mora ispunjavati fotometrijske zahtjeve iz stavaka 6.2., 6.3. i 6.4.;

6.5.3.   dodatna ispitivanja obavljaju se nakon što se reflektor pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala namjesti okomito za ± 2° iz njegova početnog položaja ili, ako je to manje od 2°, najmanje u najviši položaj. Pošto se glavno svjetlo ponovno usmjeri kao cjelina (npr. pomoću goniometra) u odgovarajući suprotni smjer, osvijetljenost u sljedećim smjerovima se provjerava i treba se nalaziti u propisanim granicama: za kratko svjetlo: točke HV i 75R (odnosno 75L), za dugo svjetlo: točka HV (postotak od Emax);

6.5.4.   ako je podnositelj zahtjeva predvidio više od jednog položaja za ugradnju, postupak u stavcima 6.5.1. do 6.5.3. ponavlja se za sve ostale položaje;

6.5.5.   ako podnositelj zahtjeva nije u zahtjevu naveo posebne položaje za ugradnju, za mjerenja prema stavcima 6.2. do 6.4. glavno svjetlo treba namjestiti u svoj središnji položaj pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala. Dodatna ispitivanja prema stavku 6.5.3. treba obaviti s reflektorom koji se postavi u svoje krajnje položaje (umjesto ± 2°) pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala.

6.6.   Mjerenja osvijetljenosti koju dugo svjetlo proizvodi na zaslonu obavlja se istim namještanjem glavnog svjetla kao pri mjerenjima prema stavku 6.3. gore ili, u slučaju glavnog svjetla koje daje samo dugo svjetlo, u skladu sa zadnjim stavkom 6.2.3. U slučaju kad se više izvora svjetlosti upotrebljava za dugo svjetlo, ukupni se učinak upotrebljava za određivanje najveće vrijednosti osvijetljenosti (Emax).

Osvijetljenost, koju dugo svjetlo proizvodi na zaslonu, mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

Točka sjecišta HV crta hh i vv mora se nalaziti unutar „izoluksa” koji predstavlja 90 % najveće osvijetljenosti.

Ta najveća vrijednost ne smije biti manja od 32 luksa.

Polazeći iz točke sjecišta HV, vodoravno udesno i ulijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 16 luksa do udaljenosti 1,125 m, ni manja od 4 luksa do udaljenosti 2,25 m. (Kad svjetlo standardne žarulje sa žarnom niti koja se upotrebljava za mjerenja nije 700 lumena, obavljena mjerenja se ispravljaju proporcionalno omjeru svjetlosnih tokova.)

6.7.   Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu koje se navode u stavcima 6.3. i 6.5. gore, treba mjeriti fotoprijamnikom čija se učinkovita površina nalazi u kvadratu stranice 65 mm.

7.   OCJENA SMETNJE

Treba se ocijeniti smetnja prouzročena kratkim svjetlom glavnog svjetla (12).

8.   STANDARDNO GLAVNO SVJETLO

Glavnim se svjetlom smatra standardno (referentno) glavno svjetlo ako:

8.1.   ispunjava gore navedene zahtjeve za homologaciju;

8.2.   ima efektivni promjer od najmanje 160 mm;

8.3.   sa standardnom žaruljom sa žarnom niti proizvodi, u različitim točkama i na različitim područjima navedenim u stavku 6.3. gore, osvjetljenje koje iznosi:

8.3.1.   najviše 90 % od najvećih vrijednosti i

8.3.2.   najmanje 120 % od najmanjih vrijednosti propisanih u tablici u stavku 6.3.

9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

9.1.   Glavna se svjetla homologirana na temelju ovog Pravilnika proizvode tako da su usklađena s homologiranim tipom i da ispunjavaju uvjete iz stavka 6.

9.2.   Kako bi se provjerilo da su uvjeti iz stavka 9.1. ispunjeni, provodi se odgovarajuća kontrola proizvodnje.

9.3.   Nositelj homologacije posebno je dužan:

9.3.1.   osigurati postupke za učinkovitu kontrolu kvalitete proizvoda;

9.3.2.   imati pristup kontrolnoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;

9.3.3.   osigurati da se rezultati ispitivanja zabilježe i da pripadajući dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje je potrebno utvrditi u skladu s administrativnim tijelom;

9.3.4.   analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja kako bi se provjerila i osigurala stabilnost svojstava proizvoda koji dopuštaju varijacije industrijske proizvodnje;

9.3.5.   osigurati da se za svaku vrstu proizvoda obave barem ispitivanja propisana u Prilogu 3. ovom Pravilniku;

9.3.6.   osigurati da bilo koje prikupljanje uzoraka koje pruža dokaz o nesukladnosti s tipom ispitivanja uzetim u obzir dovede do novog prikupljanja i novog ispitivanja. Poduzimaju se sve potrebne mjere kako bi se ponovo uspostavila sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

9.4.   Nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju tipa može u bilo koje vrijeme provjeriti metode za kontrolu sukladnosti primjenljive na svaku proizvodnu jedinicu.

9.4.1.   Kod svake je inspekcije inspektoru potrebno predočiti knjige ispitivanja i bilješke o pregledima proizvodnje.

9.4.2.   Inspektor može nasumce uzeti uzorke koji se moraju ispitivati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se utvrditi u svjetlu rezultata provjera proizvođača.

9.4.3.   Pokaže li se razina kvalitete nezadovoljavajućom ili se učini potrebnim provjeriti valjanost ispitivanja obavljenih u zahtjevu iz stavka 9.4.2., inspektor odabire uzorke koji se dostavljaju tehničkoj službi koja je pratila tip ispitivanja za homologaciju, primjenjujući kriterije iz Priloga 8.

9.4.4.   Nadležno tijelo može obaviti bilo koje ispitivanje propisano ovim Pravilnikom. Ova se ispitivanja moraju obaviti na uzorcima odabranim nasumce, i to tako da ne dođe do narušavanja obaveza isporuke proizvođača te prema kriterijima iz Priloga 8.

9.4.5.   Nadležno tijelo nastoji obaviti inspekciju jedanput svake dvije godine. Međutim, to ovisi o nahođenju nadležnog tijela i njegovom povjerenju u prihvaćene postupke za učinkovitu kontrolu sukladnosti proizvodnje. U slučaju da su zabilježeni negativni rezultati, nadležno je tijelo dužno u najkraćem roku osigurati poduzimanje svih potrebnih mjera za ponovo uspostavljanje sukladnosti proizvodnje.

9.5.   Glavna svjetla s očitim greškama ne uzimaju se u obzir.

9.6.   Referentna se oznaka ne uzima u obzir.

10.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

10.1.   Homologacija izdana s obzirom na glavno svjetlo u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako gore navedeni uvjeti nisu ispunjeni ili ako glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku nije usklađeno s homologiranim tipom.

10.2.   Ako ugovorna strana Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno izdala, ona o tome odmah obavješćuje ostale ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću obrasca koji je u skladu s primjerkom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

11.   PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA GLAVNOG SVJETLA

11.1.   Svaka promjena tipa glavnog svjetla prijavljuje se administrativnom tijelu koje je izdalo homologaciju za taj tip glavnog svjetla. Tijelo tada može:

11.1.1.   smatrati kako nije vjerojatno da su promjene bitno suprotnog učinka i kako glavno svjetlo u svakom slučaju ispunjava uvjete; ili

11.1.2.   zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

11.2.   Izdavanje ili odbijanje homologacije, s opisanim preinakama, dostavljaju se stranama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik postupkom određenim u stavku 4.1.4.

11.3.   Nadležno tijelo koje potvrđuje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje te o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću obrasca koji je sukladan primjerku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

11.4.   Homologacije izdane prije 18. ožujka 1986. ostaju važeće.

12.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi glavna svjetla homologirana u skladu s ovim Pravilnikom, o tome je dužan obavijestiti tijelo koje je izdalo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuće priopćenje, to je tijelo dužno o predmetu obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću obrasca koji je sukladan primjerku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

13.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I ADMINISTRATIVNIH TIJELA

Strane Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja, kao i administrativnih tijela koja izdaju homologacije te kojima treba slati obrasce kojima se potvrđuje homologacija ili proširenje ili odbijanje ili povlačenje homologacije ili konačno obustavljena proizvodnja, a izdani su u drugim državama.

14.   PRIJELAZNE ODREDBE

14.1.   Šest mjeseci nakon službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 112, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik prestaju izdavati ECE homologacije u skladu s ovim Pravilnikom.

14.2.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne odbijaju proširenja homologacije ove i svake prethodne serije izmjena ovog Pravilnika.

14.3.   Homologacije izdane prema ovom Pravilniku prije datuma stupanja na snagu Pravilnika br. 112 i svih proširenja homologacije uključujući one koje prethode seriji izmjena ovog Pravilnika koje su izdane naknadno, ostaju važeće neograničeno.

14.4.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije za glavna svjetla na temelju ove i svake prethodne serije izmjena ovog Pravilnika, uz uvjet da su glavna svjetla namijenjena kao zamjene za ugradnju na vozila u uporabi.

14.5.   Od službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 112. nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne može zabraniti ugradnju na novo vozilo tipa glavnog svjetla koji je homologiran u skladu s Pravilnikom br. 112.

14.6.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dozvoljavaju ugradnju glavnog svjetla homologiranog prema ovom Pravilniku na tip vozila ili na vozilo.

14.7.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dozvoljavaju ugradnju ili uporabu na vozilu u uporabi glavnog svjetla homologiranog prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen prethodnim serijama izmjena, uz uvjet da je glavno svjetlo namijenjeno za zamjenu.

---

(1)  Odredbe ovog Pravilnika ne sprečavaju stranku Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik da zabrani kombiniranje glavnog svjetla s ugrađenom lećom od plastičnog materijala homologiranog na temelju ovog Pravilnika, s mehaničkim uređajem za čišćenje glavnog svjetla (brisačima).

(2)  Zahtjev za homologaciju žarulje sa žarnom niti: vidjeti Pravilnik br. 37. „Tip žarulje sa žarnom niti” ne treba miješati s kategorijom „žarulje sa žarnom niti”. Ovaj se Pravilnik odnosi na glavna svjetla koja imaju žarulje sa žarnom niti kategorija R2 i/ili HS1. Ove se kategorije žarulje sa žarnom niti bitno razlikuju po svojoj konstrukciji i posebno po kapici. One nisu zamjenljive, ali unutar jedne kategorije žarulje sa žarnom niti obično se nalazi nekoliko vrsta.

(3)  U slučaju kad je glavno svjetlo konstruirano prema uvjetima kretanja u prometu na samo jednoj (desnoj ili lijevoj) strani, preporučuje se da ploha, koja može biti skrivena kako se korisnici ne bi nelagodno osjećali u državi gdje se promet odvija suprotnom stranom ceste, bude neizbrisivo ocrtana na prednjoj leći. Međutim, ovo označivanje nije potrebno ondje gdje je ploha, zahvaljujući konstrukciji, jasno vidljiva.

(4)  Ako se leća ne može odvojiti od tijela glavnog svjetla, dovoljan je prostor na leći.

(5)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 (prazno), 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Belarus, 29 za Estoniju, 30-36 (prazno) i 37 za Tursku. Sljedeći brojevi dodjeljuju se ostalim državama vremenskim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupaju Sporazumu u vezi s donošenjem jedinstvenih homologacijskih uvjeta i uzajamnog priznanja homologacije za opremu i dijelove motornih vozila, a tako dodijeljene brojeve glavni tajnik Ujedinjenih naroda dužan je dostaviti ugovornim stranama Sporazuma.

(6)  Ti su filtri svi dijelovi koji mogu obojiti svjetlost, uključujući leću.

(7)  Mjerni zaslon mora biti dovoljno širok da omogući provjeru „reza” u području koje se proteže najmanje 5° na obje strane crte vv.

(8)  Ako u slučaju glavnoga svjetla konstruiranoga da zadovoljava zahtjeve ovog Pravilnika samo za kratko svjetlo, os žarišta vidno odstupa od općega smjera svjetla, treba obaviti poprečno namještanje tako da najbolje zadovoljava zahtjeve za osvijetljenost u točkama 75 i 50 R.

(9)  Takvo glavno svjetlo koje daje kratko svjetlo može davati dugo svjetlo, koji ne podliježe tom zahtjevu.

(10)  Granica odstupanja od usmjerenosti od 1° udesno ili ulijevo nije nespojiva je s okomitim odstupanjem od usmjerenosti koje je ograničeno samo zahtjevima stavka 6.5.

(11)  Vidjeti Prilog 2. dio koji se odnosi na posebna glavna svjetla za traktore za poljoprivredu i šumarstvo i druga spora vozila.

(12)  Taj će zahtjev biti predmet preporuke tijelu za homologaciju.

---

PRILOG 1.

IZJAVA

[najveći format: A4 (210 × 297 mm)]

(1)

izdaje:

naziv tijela: … … …

o (2):

IZDAVANJU HOMOLOGACIJE PROŠIRENJU HOMOLOGACIJE ODBIJANJU HOMOLOGACIJE POVLAČENJU HOMOLOGACIJE KONAČNOJ OBUSTAVI PROIZVODNJE

za tip glavnog svjetla na temelju Pravilnika br. 1

Homologacijski br. … Proširenje br. …

1.	Trgovački naziv ili oznaka uređaja: …

2.	Naziv proizvođača za tip uređaja: …

3.	Naziv i adresa proizvođača: …

4.	Naziv i adresa zastupnika proizvođača, ako je potrebno: …

5.	Podneseno za homologaciju dana: …

6.	Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja: …

7.	Datum izvješće o ispitivanju: …

8.	Broj izvješće o ispitivanju: …

9.	Kratak opis: … Odgovarajuće obilježena kategorija (3): … Broj i kategorija žarulje ili žarulja sa žarnom niti: …… Boja emitiranog svjetla: bijela/selektivno žuta (2): …

10.	Položaj homologacijske oznake: …

11.	Razlog (razlozi) proširenja (prema potrebi): …

12.	Homologacija izdana/proširena/odbijena/povučena (2): …

13.

Mjesto: …

14.

Datum: …

15.

Potpis: …

16.	Ovoj se izjavi prilaže popis dokumenata pohranjenih pri tijelu koje je izdalo homologaciju te se isti može dobiti na zahtjev.

---

(1)  Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u Pravilniku).

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

(3)  Navesti odgovarajuću oznaku s donjeg prikaza:

---

PRILOG 2.

Posebna glavna svjetla za poljoprivredne ili šumske traktore i ostala sporo pokretna vozila

Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se također na homologaciju posebnih glavnih svjetala za poljoprivredne ili šumske traktore i ostala sporo pokretna vozila, takvih svjetala koja su namijenjena osiguravanju dugog i kratkog svjetla te imaju promjer D manji od 160 mm (1), sa sljedećim promjenama:

(a)	Minimalni zahtjevi za osvjetljenje navedeni u stavku 6.3. smanjuju se u omjeru ovisno o sljedećim apsolutno nižim granicama: 3 luksa na točki 75 R ili na točki 75 L, 5 luksa na točki 50 R ili na točki 50 L, 1,5 luksa u području IV.;

(b)	Umjesto simbola „CR” utvrđenog u stavku 4.2.2.5. Pravilnika, glavno se svjetlo označuje slovom M u trokutu okrenutom prema dolje;

(c)	U izjavi u vezi s homologacijom, točka 9. Priloga 1. glasi: „Glavno svjetlo samo za sporo pokretna vozila”.

---

(1)  Ako vidljiva površina reflektora nije kružna, promjer treba odgovarati promjeru kružne plohe čija površina odgovara upotrebljivoj površini reflektora.

---

PRILOG 3.

Najmanji zahtjevi za postupke kontrole sukladnosti proizvodnje

1.   OPĆENITO

1.1.   Zahtjevi sukladnosti smatraju se zadovoljenim s mehaničkog i geometrijskog stajališta ako razlike ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovog Pravilnika.

1.2.   U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako su pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnog svjetla izabranog slučajnim odabirom:

1.2.1.   ako izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20 % od vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III., najviše odstupanje u najnepovoljnijem slučaju smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R)	20 luksa ekvivalent 20 %
	0,30 luksa ekvivalent 30 %
Područje III	0,30 luksa ekvivalent 20 %
	0,45 luksa ekvivalent 30 %

1.2.2.   ili ako

1.2.2.1.   su za kratko svjetlo u točki HV dostignute vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku (s dopuštenim odstupanjem od + 0,2 luksa) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakog područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti od 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 L (ili R) (1) (s dopuštenim odstupanjem od + 0,1 luksa), 75 R (ili L), 25 R, 25 L, i u cijelom području IV. koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2.   i ako se za dugo svjetlo točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, dopušteno odstupanje + 20 % pri najvećim vrijednostima i – 20 % pri najmanjim vrijednostima smatra se fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki navedenoj u stavku 6.6. ovog Pravilnika.

1.2.3.   Ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnog svjetla, pod uvjetom da se os svjetla ne pomakne bočno za više od 1° udesno ili ulijevo (2).

1.2.4.   Ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavljaju se s drugom standardnom žaruljom sa žarnom niti.

1.3.   U odnosu na provjeru promjene okomitog položaja „reza” pod utjecajem topline, primjenjuje se sljedeći postupak:

Jedno od glavnih svjetala određeno za uzorak treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u stavku 2.1. Priloga 4. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u stavku 2.2.2. Priloga 4.

Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako Δ r ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad ali ne veća od 2,0 mrad, podvrgava se ispitivanju drugo glavno svjetlo, nakon kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na obim uzorcima ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4.   Kromatske koordinate moraju biti zadovoljene.

Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost su vrijednosti navedene u ovom Pravilniku pomnožene s 0,84.

2.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

Za svaki tip glavnog svjetla posjednik homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja se provode u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnog tipa ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1.   Vrsta ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti u ovom Pravilniku primjenjuju se na fotometrijske značajke i provjeru promjene okomitog položaja „reza” pod utjecajem topline.

2.2.   Metode primijenjene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovom Pravilniku.

2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne ustanove odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovom Pravilniku.

2.2.3.   Primjena stavaka 2.2.1. i 2.2.2. zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavi nadležna ustanova.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovog Pravilnika, osobito za potrebe upravnog nadzora i uzorkovanja.

2.3.   Vrsta uzorkovanja

Uzorke glavnih svjetala treba odabrati slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz glavnih svjetala istog tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije objediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

2.4.   Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom Pravilniku, pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV (3), HL i HR (4) u slučaju dugog svjetla i na točke B 50 L (ili R), HV, 75 R (ili L) i 25 L 2 (ili R) u slučaju kratkog svjetla (vidjeti sliku u Prilogu 6).

2.5.   Kriteriji koji određuju prihvatljivost

Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi ispunjavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u stavku 9.1. ovog Pravilnika.

Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s vjerojatnošću prihvaćanja od 95 %, najmanja vjerojatnost prolaza provjere uzorkovanjem u skladu s Prilogom 8. (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

---

(1)  Slova u zagradama odnose na glavna svjetla za promet lijevom stranom.

(2)  Granica odstupanja od usmjerenosti od 1° udesno ili ulijevo nije nespojiva je s okomitim odstupanjem od usmjerenosti koje je ograničeno samo zahtjevima stavka 6.5.

(3)  Kad je dugo svjetlo uzajamno povezano s kratkim svjetlom, mjerna točka HV za dugo svjetlo mora biti ista kao i za kratko svjetlo.

(4)  HL i HR: točke na crti „hh”, koje su postavljene 1,125 m lijevo, odnosno desno od točke HV.

---

PRILOG 4.

Ispitivanja postojanosti fotometrijske značajke glavnih svjetala u radu

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovog Pravilnika, u točki za Emax za dugo svjetlo i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratko svjetlo (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunog glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih značajka u radu. „Potpuno glavno svjetlo” treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.   ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Ispitivanja se provode u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradnji na vozilo.

1.1.   Čisto glavno svjetlo

Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u podstavku 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u podstavku 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

(a)	u slučaju kad se homologira samo svjetlosna funkcija (dugo ili kratko svjetlo), odgovarajući žarna nit svijetli propisano vrijeme (1),

(b)

u slučaju uzajamno povezanoga kratkog svjetla i dugog svjetla (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje sa žarnom niti): Ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istodobno uključenom jednom žarnom niti (2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem svake određene funkcije u trajanju polovine vremena određenog u stavku 1.1.; U svim ostalim slučajevima glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne postigne propisano vrijeme: 15 minuta, svijetli žarna nit za kratko svjetlo 5 minuta, svijetle obje žarne niti;

(c)	u slučaju udruženih funkcija osvjetljivanja sve pojedinačne funkcije trebaju biti uključene istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljivanja (a) pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljivanja; (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.   Napon pri ispitivanju

Napon treba namjestiti za napajanje sa snagom 15 % većom od nazivne snage navedene u pravilniku za žarulje sa žarnom niti (Pravilnik br. 37) s nazivnim naponom 6 V ili 12 V i snagom 26 % većom od nazivne snage za žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom 24 V.

Primijenjena snaga treba u svim slučajevima biti u skladu s odgovarajućom vrijednosti žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom 12 V, osim ako podnositelj zahtjeva za homologaciju ne navede da se glavno svjetlo može upotrebljavati pri drugom naponu. U potonjem slučaju, ispitivanje se obavlja žaruljom sa žarnom niti čija je snaga najveća koja se može upotrijebiti.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.   Vizualni pregled

Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnog svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; ne smije se zamijetiti nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ni promjena boje leće glavnog svjetla ni vanjske leće, ako postoji.

1.1.2.2.   Fotometrijsko ispitivanje

Za ispunjavanje zahtjeva ovog Pravilnika, sljedeće fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

Kratko svjetlo:

50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

50 L – B 50 R – HV za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom.

Dugo svjetlo:

Točka Emax.

Može se obaviti novo namještanje da bi se uzela u obzir bilo koja deformacija nosača glavnog svjetla zbog topline (promjena položaja „reza” obuhvaćena je u stavku 2. ovog Priloga). Dopušteno je neslaganje od 10 % između fotometrijskih značajki i vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

1.2.   Prljavo glavno svjetlo

Nakon što je ispitano kako je određeno u podstavku 1.1. gore, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kako je propisano u stavku 1.2.1., treba raditi jedan sat kako je opisano u stavku 1.1.1., a potom ga je potrebno provjeriti kako je propisano u stavku 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnog svjetla

1.2.1.1.   Ispitna mješavina

1.2.1.1.1.   Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama:

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm,

jednog težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm

0,2 težinska dijela NaCMC (3) i

primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost 1 ≤ mS/m.

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2.   Glavna svjetla s vanjskim lećama od plastičnog materijala:

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm,

1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm

0,2 težinska dijela NaCMC (3) i

13 težinskih dijelova destilirane vode koja ima vodljivost ≤ 1 mS/m.

2 ± 1 težinskih dijelova sredstva za odstranjivanje površinske napetosti (4)

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.   Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnog svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20 % vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku prema zahtjevima opisanim u ovom Prilogu:

Točka Emax pri dugom svjetlu, za fotometrijsku razdiobu za dugo/kratko svjetlo.

Točka Emax pri dugom svjetlu, za fotometrijsku razdiobu samo za dugo svjetlo, 50 R i 50 V (5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet desnom stranom.

50 L i 50 V (5) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet lijevom stranom.

1.2.1.3.   Mjerna oprema

Mjerna oprema mora biti jednakovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnog svjetla. Standardna žarulja sa žarnom niti upotrebljava se za fotometrijsku provjeru.

2.   ISPITIVANJE PROMJENE OKOMITOG POLOŽAJA „REZA” POD UTJECAJEM TOPLINE

Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da okomiti pomak „reza” pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratko svjetlo kad je uključeno.

Glavno svjetlo ispitano u skladu sa stavkom 1. ovog Priloga treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u stavku 2.1. ovog Priloga, bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1.   Ispitivanje

Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

Na serijski proizvedenom glavnom svjetlu sa žarnom niti koje je već bilo ispitivano starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratko svjetlo glavnog svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovog ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u stavku 1.1.1.2. ovog Priloga). Položaj „reza” u njezinu vodoravnom dijelu (između crte vv i okomite crte koja prolazi kroz točku B 50 L za promet desnom stranom ili B 50 R za promet lijevom stranom) treba provjeriti redom 3 minute (r3) odnosno 60 minuta (r60) nakon uključivanja.

Mjerenje promjene položaja „reza” kako je opisano, obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.   Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost ΔrI = | r3 – r60 | utvrđena na ovom glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (ΔrI ≤ 1,0 mrad).

2.2.2.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < ΔrI ≤ 1,5 mrad) treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u stavku 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnog svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradnju na vozilu:

uključeno dugo svjetlo u trajanju od jednog sata (napon treba namjestiti u skladu sa stavkom 1.1.1.2. dolje),

isključeno u trajanju od jednog sata.

Tip glavnog svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti ΔrI izmjerenih na prvom uzorku i ΔrII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

---

(1)  Ako je ispitivano glavno svjetlo udruženo i/ili uzajamno povezano sa signalnim svjetlima, potonja trebaju svijetliti tijekom cijelog trajanja ispitivanja. U slučaju pokazivača smjera, on mora svijetliti žmigajući s omjerom vremena uključeno/isključeno približno jedan prema jedan.

(2)  Trebaju li dvije žarne niti svijetliti istodobno s glavnim svjetlom kad se ono upotrebljava za žmiganje, to se neće smatrati uobičajenom istodobnom uporabom obiju žarnih niti.

(3)  NaCMC predstavlja natrijevu sol karboksilmetilceluloze, koja se običajno označuje kao CMC. NaCMC koji se upotrebljava u j za prljanje, mora imati stupanj supstitucije (DS) 0,6 - 0,7 i viskozitet 200 - 300 cP u otopini od 2 % pri 20 °C.

(4)  Dopušteno odstupanje za količinu potrebno je kako bi se postiglo onečišćenje koje je pravilno razdijeljeno po cijeloj leći od plastike.

(5)  Točka 50 V leži 375 mm ispod HV na okomitoj crti v-v na zaslonu koji je udaljen 25 m.

---

PRILOG 5.

PRIMJERI RJEŠENJA HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

(Vidjeti stavak 4. ovog Pravilnika)

Slika 1.

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika u odnosu na dugo i kratko svjetlo te je namijenjeno samo vožnji desnom stranom.

Bilješka:

Homologacijski broj i dodatni simboli smještaju se blizu kruga iznad ili ispod slova „E”, ili udesno ili ulijevo od tog slova. Znamenke homologacijskog broja nalaze se na istoj strani slova „E” i okrenute su u istom smjeru.

Upotrebu rimskih brojki kao homologacijskih brojeva potrebno je izbjegavati kako ih se ne bi zamijenilo s ostalim simbolima.

Slika 2.

Slika 3.a

Slika 3.b

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku jest glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika u odnosu na dugo i kratko svjetlo te je namijenjeno:

samo vožnji lijevom stranom,

za oba prometna sustava pomoću podešavanja optičke jedinice ili svjetla.

Slika 4.

Slika 5.

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ima ugrađenu leću od plastičnog materijala koja ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika samo u odnosu na kratko svjetlo, te je namijenjeno:

za oba prometna sustava,

samo za vožnju desnom stranom.

Slika 6.

Slika 7.

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika:

samo u odnosu na kratko svjetlo te je konstruirano samo za vožnju lijevom stranom,

samo u odnosu na dugo svjetlo.

Slika 8.

Slika 9.

Identifikacija glavnog svjetla koje ima ugrađenu leću od plastičnog materijala i ispunjava zahtjeve Pravilnika br. 1.:

za kratko i dugo svjetlo te je namijenjeno samo vožnji desnom stranom,

samo za kratko svjetlo te je namijenjeno samo vožnji lijevom stranom.

Žarna nit kratkog svjetla ne pali se istodobno sa žarnom niti dugog svjetla i/ili bilo kojim drugim glavnim svjetlom s kojim je uzajamno povezana.

Pojednostavnjeno obilježavanje grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala.

Slika 10.

(Okomite i vodoravne linije prikazuju shemu oblika uređaja za svjetlosne signale. One nisu dio homologacijske oznake.)

MODEL A

MODEL B

MODEL C

MODEL D

Bilješka: Četiri gore prikazana primjera odgovaraju svjetlosnom uređaju koji nosi homologacijsku oznaku koja se odnosi na:

prednje pozicijsko svjetlo homologirano u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 7,

glavno svjetlo koje daje kratko svjetlo konstruirano za vožnju desnom i lijevom stranom te dugo svjetlo homologirano u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 1 i s ugrađenom lećom od plastičnog materijala,

prednje svjetlo za maglu homologirano u skladu s nizom 02 izmjena Pravilnika br. 19. i s ugrađenom lećom od plastičnog materijala,

prednji pokazivač smjera kategorije 1.a homologiran u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 6.

Slika 11.

Svjetlo uzajamno povezano s glavnim svjetlom

Primjer 1.

Gornji primjer odgovara označivanju leće od plastičnog materijala koja je namijenjena upotrebi kod različitih vrsta glavnih svjetala, naime:

ili: kod glavnog svjetla koje daje kratko svjetlo konstruiranim za vožnju i desnom i lijevom stranom i s dugim svjetlom najvećeg intenziteta koji obuhvaća između 86 250 i 101 250 kandela, homologiranog u Njemačkoj (E1) u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 20 kako je izmijenjen serijom izmjena 02,

koje se uzajamno ugrađuje s

prednjim pozicijskim svjetlom homologiranim u skladu sa serijom izmjena 01 Pravilnika br. 7;

ili: kod glavnog svjetla koje daje kratko svjetlo konstruiranim za vožnju i desnom i lijevom stranom te dugo svjetlo, homologiranog u Njemačkoj (E1) u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 1 kako je izmijenjen serijom izmjena 01,

koje se uzajamno ugrađuje s istim prednjim pozicijskim svjetlom kao gore;

ili čak: kod gore navedenih glavnih svjetala homologiranih kao da se radi o jednom svjetlu. Kućište glavnog svjetla nosi jedini važeći homologacijski broj, na primjer:

Primjer 2.

Gornji primjer odgovara označivanju leće od plastičnog materijala koja se koristi u sklopu od dvaju glavnih svjetala, homologiranom u Francuskoj (E2), koji se sastoji od glavnog svjetla, koje emitira kratko svjetlo, konstruiranog za oba prometna sustava, i dugo svjetlo najvećeg intenziteta koji obuhvaća između x i y kandela te ispunjava zahtjeve Pravilnika br. 1 kako je izmijenjen serijom izmjena 01 i od glavnog svjetla koje emitira dugo svjetlo najvećeg intenziteta koji obuhvaća između w i z kandela, te ispunjava zahtjeve Pravilnika br. 20 kako je izmijenjen serijom izmjena 02. Najveći intenzitet svih dugih svjetala obuhvaća između 86 250 i 101 250 kandela.

---

PRILOG 6.

MJERNI ZASLONI

A.   Glavno svjetlo za promet desnom stranom

(Dimenzije u milimetrima)

h-h: vodoravna ravnina	koje prolaze kroz žarište glavnog svjetla
v-v: vertikalna ravnina

B.   Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

(Dimenzije u milimetrima)

h-h: vodoravna ravnina	koje prolaze kroz žarište glavnog svjetla
v-v: vertikalna ravnina

Slika C.   Mjerne točke za vrijednosti osvijetljenosti

Napomena: Slika C prikazuje mjerne točke za promet desnom stranom. Točke 7. i 8. nalaze se u odgovarajućem položaju na desnoj strani slike za promet lijevom stranom.

---

PRILOG 7.

Zahtjevi za svjetla s lećama od plastičnog materijala – ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

1.   OPĆI ZAHTJEVI

1.1.   Uzorci dostavljeni u skladu sa stavkom 2.2.4. ovog Pravilnika trebaju ispunjavati zahtjeve navedene u stavcima 2.1. do 2.5. dolje.

1.2.   Dva od pet uzoraka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.1.2.1 Priloga I. ovom Pravilniku i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, ispunjavati zahtjeve navedene u stavku 2.6. dolje.

1.3.   Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenljivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A. u dodatku 1. ovog Priloga.

1.4.   Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u točkama 2.1. do 2.5. dolje ili jednakovrijedna ispitivanja u skladu s nekim drugim Pravilnikom, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B. dodatka 1.

2.   ISPITIVANJA

2.1.   Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

Tri nova uzorka (leća) treba podvrgnuti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95 % RH;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH;

15 sati pri 30 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH;

3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH.

Prije ovog ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH.

Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °C trebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.   Metoda

Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

Ova se mjerenja obavljaju uporabom standardnih žarulja na sljedećim točkama:

B 50 L i 50 R za kratko svjetlo žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

Emax za dugo svjetlo žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.   Rezultati

Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10 % uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.   Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnog tijela pri temperaturi između 5 500 K i 6 000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanje zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2 500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave, temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 1/min. Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

prskanje	:	5 minuta;
sušenje	:	25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u stavku 2.2.1. i mjerenje opisano u stavku 2.2.3.1., vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u stavku 2.2.2.2. s mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1.

2.2.2.1.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5 % n-heptana, 12,5 % toluena, 7,5 % etil-tetraklorida, 12,5 % trikloretilena i 6 % ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2.   Nanošenje ispitne mješavine

Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1. i, u roku od 10 sekunda, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

Tijekom ovog 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.   Čišćenje

Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u stavku 2.3. (otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2 % nečistoća pri 23 °C ± 5 °C, a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.   Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacije, a srednja vrijednost promjene propuštanja , izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prekoračiti 0,020 (Δtm ≤ 0,020)

2.2.3.2.   Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati nikakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene , izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prekoračiti 0,020 (Δdm ≤ 0,020).

2.3.   Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02 % nečistoća i jednog dijela alkilaril sulfonata.

Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70 % n-heptana i 30 % toluena (obujamski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja , izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. ovom Prilogu ne smije prekoračiti 0,010 (Δtm ≤ 0,010).

2.4.   Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikog mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dodatku 3. ovom Prilogu.

2.4.2.   Rezultati

Nakon ovog ispitivanja, promjene:

propuštanja:

i raspršivanja

trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. u području određenom u stavku 2.2.4. gore. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da: (Δtm ± 0,100); (Δdm ± 0,050).

2.5.   Ispitivanje prianjanja zaštitnih slojeva, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

Površinu veličine 20 × 20 mm u području premaza leće, treba nožićem za brijanje ili iglom za šivanje narezati u obliku mreže s veličinom oka približno 2 × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje zaštitni sloj.

2.5.2.   Opis ispitivanja

Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20 %, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dodatku 4 ovog Priloga. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u stavku 2.5.1.

Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti tako da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina su dopuštena, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15 % površine područja s mrežom.

2.6.   Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.   Ispitivanja

Leću uzorka svjetla br. 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u stavku 2.4.1. gore.

2.6.1.2.   Rezultati

Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim Pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30 % najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smiju biti za više od 10 % manji od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja zaštitnih slojeva, ako postoje

Leću uzorka svjetla br. 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u stavku 2.5. gore.

3.   PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

3.1.   Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, u skladu s ovim Pravilnikom ako se:

3.1.1.   nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ni deformacije vidljive golim okom (vidjeti stavke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2.   nakon ispitivanja opisanih u stavku 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama navedenim u stavku 2.6.1.2. nalaze unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom Pravilniku.

3.2.   Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumce odabranom uzorku glavnih svjetala.

DODATAK 1.

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A.   Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu sa stavkom 2.2.4. ovog Pravilnika).

Uzorci ispitivanja

Leće ili uzorci materijala

Leće

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1. Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

x

x

x

1.1.1. Promjena temperature (stavak 2.1.1.)

x

x

x

1.1.2. Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

x

x

x

1.2.1. Mjerenje propuštanja

x

x

x

x

x

x

x

x

x

1.2.2. Mjerenje raspršivanja

x

x

x

x

x

x

1.3. Atmosferski utjecaji (stavak 2.2.1.)

x

x

x

1.3.1. Mjerenje propuštanja

x

x

x

1.4. Kemijska sredstva (stavak 2.2.2.)

x

x

x

1.4.1. Mjerenje raspršivanja

x

x

x

1.5. Deterdženti (stavak 2.3.1.)

x

x

x

1.6. Ugljikovodici (stavak 2.3.2.)

x

x

x

1.6.1. Mjerenje propuštanja

x

x

x

1.7. Oštećenje (stavak 2.4.1.)

x

x

x

1.7.1. Mjerenje propuštanja

x

x

x

1.7.2. Mjerenje raspršivanja

x

x

x

1.8. Prianjanje (stavak 2.5.)

x

B.   Ispitivanja na potpunim glavnim svjetlima (dostavljenim u skladu sa stavkom 2.2.3. ovog Pravilnika).

Ispitivanja	Potpuna glavna svjetla
	Uzorak broj
	1	2
2.1. Oštećenje (stavak 2.6.1.1.)	x
2.2. Fotometrija (stavak 2.6.1.2.)	x
2.3. Prianjanje (stavak 2.6.2.)		x

DODATAK 2.

METODA MJERENJA RASPRŠIVANJA I PROPUŠTANJA SVJETLOSTI

1.   OPREMA (vidjeti sliku)

Svjetlosni snop kolimatora K s polovicom divergencije ograniči se s blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga kuta .

Prstenasta blenda DD s kutovima și smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

Neprozirni središnji dio blende potreban je da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba se moći ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvotni položaj.

Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2  (1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakog očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.   MJERENJA

Obavljaju se sljedeća očitavanja:

Očitavanje	S uzorkom	Sa središnjim dijelom od DD	Predstavljena veličina
T1	ne	ne	Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju
T2	da (prije ispitivanja)	ne	Snop koji propušta novi materijal u području od 24 °C
T3	da (nakon ispitivanja)	ne	Snop koji propušta ispitivani materijal u području od 24 °C
T4	da (prije ispitivanja)	da	Svjetlosni tok raspršen novim materijalom
T5	da (nakon ispitivanja)	da	Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

---

(1)  Za L2 preporučuje se upotrijebiti žarišnu duljinu od oko 80 mm.

DODATAK 3.

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.   ISPITNA OPREMA

1.1.   Prskalica

Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bara - 0, + 0,5 bara.

Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 mm ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 mm ± 10 mm od sapnice.

1.2.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od:

kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.   ISPITIVANJE

Vanjsku površinu leća svjetla treba jedanput ili više puta podvrgnuti djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano gore. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednog ili više uzoraka stakla smještenih kao referencija blizu leća koje se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u dodatku 2. ne bude takva da je:

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

DODATAK 4.

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE VRPCE

1.   SVRHA

Ova metoda omogućuje određivanje linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču u standardnim uvjetima.

2.   NAČELO

Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.   UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15 % relativna vlažnost (RH).

4.   UZORCI KOJI SE TESTIRAJU

Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidjeti stavak 3. gore).

Iz svakog svitka treba ispitati pet ispitnih uzoraka duljine 400 mm. Ove ispitne uzorke treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.   POSTUPAK

Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u stavku 3.

Pet ispitnih uzoraka treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekunda, treba upotrijebiti na sljedeći način:

Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, tako da između vrpce i staklene ploče ne ostane nijedan zračni mjehurić.

Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada. Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti tako da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

Vrpcu treba povući da se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom treba zapisati potrebnu silu.

6.   REZULTATI

Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

---

PRILOG 8.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE INSPEKTORA

1.   OPĆENITO

1.1.   Zahtjeve za sukladnost treba smatrati ispunjenima s mehaničkog i geometrijskog stajališta, u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.   U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnog svjetla izabranog slučajnim odabirom koje je opremljeno etalon žaruljom sa žarnom niti:

1.2.1.   izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20 % od vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i područje III. najveće najnepovoljnije odstupanje smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R):	0,20 luksa ekvivalent 20 %,
	0,30 luksa ekvivalent 30 %;
Područje III.:	0,30 luksa ekvivalent 20 %,
	0,45 luksa ekvivalent 30 %;

1.2.2.   ili ako

1.2.2.1.   su za kratko svjetlo u točki HV dostignute vrijednosti propisane u ovom Pravilniku (s dopuštenim odstupanjem od 0,2 luksa) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakog područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti 25 m) ograničeno s krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R) (s dopuštenim odstupanjem od 0,1 luksa), 75 R (ili L), 25 R i 25 L, i u cijeloj površini područja IV., ali koje je najviše 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2.   i ako se za dugo svjetlo točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki navedenoj u stavku 6.6. ovog Pravilnika dopušteno je odstupanje od + 20 % pri najvećim vrijednostima i – 20 % pri najmanjim vrijednostima. Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.2.3.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnog svjetla, pod uvjetom da se os svjetlosnog snopa ne pomakne bočno za više od 1° udesno ili ulijevo.

1.2.4.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavljaju se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.2.5.   Glavna svjetla s očitim greškama se ne uzimaju u obzir.

1.2.6.   Referentna oznaka ne uzima se u obzir.

1.3.   Kromatske koordinate trebaju biti zadovoljene.

Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost, vrijednosti iz ovog Pravilnika treba pomnožiti s 0,84.

2.   PRVO UZORKOVANJE

U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dvaju uređaja označen je s A, drugi uzorak od dvaju uređaja označen je s B.

2.1.   Sukladnost nije sporna

2.1.1.   Sljedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1.   uzorak A

A1:	jedno glavno svjetlo	0 %
	jedno glavno svjetlo najviše	20 %
A2:	oba glavna svjetla više od	0 %
	ali najviše	20 %
	prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.   uzorak B

B1:

oba glavna svjetla

0 %

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak A.

2.2.   Sukladnost jest sporna

2.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.2.1.1.   uzorak A

A3:	jedno glavno svjetlo najviše	20 %
	jedno glavno svjetlo više od	20 %
	ali najviše	30 %

2.2.1.2.   uzorak B

B2:	u slučaju A2
	jedno glavno svjetlo više od	0 %
	ali najviše	20 %
	jedno glavno svjetlo najviše	20 %
B3:	u slučaju A2
	jedno glavno svjetlo	0 %
	jedno glavno svjetlo više od	20 %
	ali najviše	30 %

2.2.2.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak A.

2.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost treba osporavati i primijeniti stavak 10. ako, slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1. u ovom Prilogu, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1.   uzorak A

A4:	jedno glavno svjetlo najviše	20 %
	jedno glavno svjetlo više od	30 %
A5:	oba glavna svjetla više od	20 %

2.3.2.   uzorak B

B4:	u slučaju A2
	jedno glavno svjetlo najviše	0 %
	ali najviše	20 %
	jedno glavno svjetlo više od	20 %
B5:	u slučaju A2
	oba glavna svjetla više od	20 %
B6:	u slučaju A2
	jedno glavno svjetlo	0 %
	jedno glavno svjetlo više od	30 %

2.3.3.   ili ako su nisu ispunjeni uvjeti iz stavka1.2.2. za uzorke A i B.

3.   PONOVLJENO UZORKOVANJE

U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dvaju glavnih svjetala i četvrti uzorak D od dvaju glavnih svjetala odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1.   Sukladnost nije sporna

3.1.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala iznose:

3.1.1.1.   uzorak C

C1:	jedno glavno svjetlo	0 %
	jedno glavno svjetlo najviše	20 %
C2:	oba glavna svjetla više od	0 %
	ali najviše	20 %
	prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.   uzorak D

D1:	u slučaju C2
	oba glavna svjetla	0 %

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak C.

3.2.   Sukladnost jest sporna

3.2.1.   Slijedeći postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala treba osporavati i od proizvođača treba zahtijevati da svoju proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.2.1.1.   uzorak D

D2:	u slučaju C2
	jedno glavno svjetlo više od	0 %
	ali najviše	20 %
	jedno glavno svjetlo najviše	20 %

3.2.1.2.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak C.

3.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost treba osporavati i primijeniti stavak 10. ako, slijedeći postupak uzorkovanja sa slike 1. u ovome Prilogu, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1.   uzorak C

C3:	jedno glavno svjetlo najviše	20 %
	jedno glavno svjetlo više od	20 %
C4:	oba glavna svjetla više od	20 %

3.3.2.   uzorak D

D3:	u slučaju C2
	jedno glavno svjetlo 0 % ili više od 0 %
	jedno glavno svjetlo više od	20 %

3.3.3.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorke C. i D.

4.   PROMJENA VETIKALNOG POLOŽAJA GRANICE „SVIJETLO-TAMNO”

U odnosu na provjeru promjene vertikalnih položaja „reza” pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1. u ovom Prilogu, treba se ispitati u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 4. stavku 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u Prilogu 4. stavku 2.2.2.

Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako Δ r ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, poslije kojega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na obim uzorcima ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije ispunjena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost Δ r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

Slika 1.

---