11/Sv. 076

HR

Službeni list Europske unije

199

---

42006X1227(07)

---

L 375/496

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.12.2006.

---

Pravilnik br. 123 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji sustava prilagodljivog prednjeg osvjetljenja (AFS) za motorna vozila

A.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE

PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Pravilnik primjenjuje na sustave prilagodljivog prednjeg osvjetljenja(AFS) za motorna vozila.

1.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

1.1.   moraju se primjenjivati definicije iz Pravilnika br. 48 i nizovi njegovihizmjena koje su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva zahomologaciju;

1.2.   „sustavprilagodljivog prednjeg osvjetljenja” (ili „sustav”) znači uređaj za osvjetljavanjekoji osigurava svjetlost različitih značajki za automatskoprilagođavanje različitim uvjetima uporabe kratkog svjetlosnog snopa(kratkog svjetla) i dugog svjetlosnog snopa (dugog svjetla) u najmanjojfunkcionalnoj mjeri kako je navedeno u stavku 6.1.1.; takvi sustavisadrže „sustavreguliranja”,jedan ili više „uređaja za napajanje i pogon” i „ugradbene jedinice” s lijeve i desne strane vozila;

1.3.   „razred” kratkog svjetlosnogsnopa (C, V, E ili W) znači oznaka za kratki svjetlosni snop u značenjuodredaba ovog Pravilnika i Pravilnika br. 48  (1);

1.4.   „način” funkcije osvjetljavanjaprednjim svjetlima kojeg omogućuje sustav je, u okviru odredbi (vidjetistavke 6.2. i 6.3. ovog Pravilnika), bilo za jedan od razreda kratkogsvjetlosnog snopa ili za duga svjetla koja je proizvođač konstruirao ipredvidio za prilagodbu određenom tipu vozila i određenim atmosferskimuvjetima;

1.4.1.   „osvjetljavanjeu zavoju” značifunkcija prednjih svjetala koja omogućuje osvjetljavanje pomakom ustranu ili modificiranjem (kako bi se dobio jednak učinak),namijenjena je za krivine, zavoje ili raskrižja na cestama iodređuje se prema posebnim fotometrijskim odrednicama;

1.4.2.   „osvjetljavanjeu zavoju kategorije 1” znači način osvjetljavanja u zavoju vodoravnimpomakom nabora na granici svijetlo–tamno;

1.4.3.   „osvjetljavanjau zavoju kategorije 2” znači način osvjetljavanja u zavoju bez vodoravnogpomaka pregiba na granici svijetlo–tamno;

1.5.   „uređaj zaosvjetljavanje”znači dio sustava koji emitira svjetlost i mogu ga činiti optički,mehanički i električni dijelovi, konstruiran za djelomično ili potpunopropuštanje svjetlosnog snopa jedne ili više funkcija prednjih svjetalakoje omogućava sustav;

1.6.   „ugradbenajedinica” značinedjeljivo kućište (kućište svjetla) koje se sastoji od jednog ili višeuređaja za osvjetljavanje;

1.7.   „desnastrana” odnosno„lijevastrana” značispojeni uređaji za osvjetljavanje koji se trebaju ugraditi na onu stranuuzdužne središnje ravnine vozila u odnosu na kretanje premanaprijed;

1.8.   „upravljačkisustav” značijedan ili više dijelova sustava koji prima signale iz vozila iautomatski upravlja radom uređaja za osvjetljavanje;

1.9.   „neutralnipoložaj” značipoložaj sustava u kojem se na određeni način odašilje kratki svjetlosnisnop razreda C („osnovni kratki svjetlosni snop”) ili dugog svjetlosnog snopa, ako postoji, i u kojemse ne upotrebljava kontrolni signal AFS;

1.10.   „signal” znači svaki kontrolnisignal AFS kako ga definira Pravilnik br. 48, ili svaki dodatni dolaznikontrolni signal u sustav ili izlaz kontrolnog signala iz sustava premavozilu;

1.11.   „signalnigenerator”znači uređaj koji proizvodi jedan ili više signala za ispitivanjesustava;

1.12.   „uređaj za napajanjei pogon” značijedan ili više dijelova sustava koje napajaju jedan ili više dijelovatog sustava uključujući regulator snage i/ili napona za jedan ili višeizvora svjetlosti, na primjer elektronički uređaj za regulaciju izvorasvjetlosti;

1.13.   „referentna ossustava” značisjecište uzdužne srednje ravnine vozila s vodoravnom ravninom krozreferentno središte jednog od uređaja za osvjetljavanje koji je prikazanna crtežu sukladno niže navedenom stavku 2.2.1.;

1.14.   „leća” znači krajnji vanjskidio ugradbene jedinice koja propušta svjetlo kroz osvjetljavajućupovršinu;

1.15.   „premaz” znači svaki proizvodili proizvodi koji se nanose u jednom ili više slojeva na vanjskupovršinu leće;

1.16.   sustavi različitih „tipova” značisustavi koji se međusobno razlikuju u sljedećim bitnim značajkama:

1.16.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci (oznakama);

1.16.2.   dodavanju ili uklanjanju dijelova koji bi mogli izmijeniti optičkasvojstva ili fotometrijske značajke sustava;

1.16.3.   prilagođenosti vožnji lijevom ili desnom stranom ili na obanačina;

1.16.4.   osiguranju funkcije (funkcija), načina ili razreda prednjegsvjetla;

1.16.5.   materijalima od kojih su izrađene leće i njihovi premazi, akopostoje;

1.16.6.   svojstvu (svojstvima) signala koji su predviđeni za sustav;

1.17.   „usmjeravanje”znači pozicioniranje snopa svjetlosti ili njegovog dijela na mjernomzaslonu u skladu s odgovarajućim kriterijima;

1.18.   „namještanje”znači uporaba sredstava koje sustav predviđa za okomito i/ili vodoravnousmjeravanje svjetlosnog snopa;

1.19.   „funkcija zapromjenu strane vožnje” znači svaka funkcija prednjeg svjetla ili jedan odnjegovih načina ili samo jedan njegov dio ili više njih, ili svakakombinacija takvih elemenata kojima se onemogućava zasljepljivanje iosigurava dovoljno osvjetljenja kada se vozilo, opremljeno sustavomnamijenjenim vožnji jednom stranom kolnika privremeno koristi u državi ukojoj se vozi drugom stranom kolnika;

1.20.   „zamjenskafunkcija” značiznači svaka predviđena funkcija prednjeg osvjetljenja i/ili funkcijaprednje svjetlosne signalizacije ili njezin način, dijelove ili svakakombinacija tih dijelova, koja u slučaju kvara treba zamijeniti funkcijuprednjeg osvjetljenja/način.

2.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU SUSTAVA

2.1.   Zahtjev za homologaciju sustava podnosi vlasnik trgovačkog naziva ilioznake sustava ili njegov pravovaljano ovlašteni predstavnik.

U zahtjevu se navode:

2.1.1.   funkcije prednjeg osvjetljenja koje se namjeravaju osigurati sustavomza koji se traži homologacija u skladu s ovim Pravilnikom;

2.1.1.1.   druga funkcija ili funkcije prednjeg osvjetljenja ili prednjesvjetlosne signalizacije koje daju svjetla udružena, spojena iliuzajamno povezana s uređajima za osvjetljavanje sustava za kojise podnosi zahtjev za homologaciju; dostatne informacije zaidentificiranje odgovarajućih svjetala te naznaka pravilnika natemelju kojih se svjetla namjeravaju (odvojeno)homologirati;

2.1.2.   je li kratki svjetlosni snop predviđen za vožnju i lijevom i desnomstranom kolnika ili je konstruiran samo za vožnju jednom stranomkolnika;

2.1.3.   je li sustav opremljen jednim ili više prilagodljivih uređaja zaosvjetljavanje;

2.1.3.1.   položaj (položaji) ugradbe svakog pojedinog uređaja zaosvjetljavanje u odnosu na tlo i uzdužnu središnju ravninuvozila;

2.1.3.2.   najveći kutovi iznad i ispod uobičajenog (uobičajenih) položajakojeg uređaj (uređaji) za okomito namještanje mogu postići;

2.1.4.   kategorija zamjenskih i/ili nezamjenskih izvora svjetlosti korištenihkako je navedeno u Pravilniku br. 37 ili 99;

2.1.5.   ako je sustav opremljen jednim ili većim brojem nezamjenskih izvorasvjetlosti:

2.1.5.1.   identificirati jedinicu/jedinice za osvjetljavanje kod kojih sunavedeni izvori svjetlosti nezamjenski dio.;

2.1.6.   radni uvjeti, na primjer različiti ulazni naponi u skladu s odredbamaPriloga 9. ovom Pravilniku.

2.2.   Svakom zahtjevu za homologaciju potrebno je priložiti:

2.2.1.   nacrte u tri primjerka dovoljno detaljne da se utvrdi tip, kojiprikazuju predviđeni položaj homologacijskog broja (predviđenepoložaje homologacijskih brojeva) i dodatnih simbola u odnosu nakrug (krugove) unutar kojeg (kojih) bi se trebao nalazitihomologacijski broj, u kojem geometrijskom položaju moraju bitiuređaji za osvjetljavanje koji se ugrađuju na vozilo s obzirom naudaljenost između tla i uzdužne središnje ravnine vozila,prikazujući svaki uređaj za osvjetljavanje u okomitom (osnom)presjeku i sprijeda s glavnim pojedinostima optičkih svojstava,uključujući referentnu(-e) os(i) i točku(-e) koje se u ispitivanjimauzimaju kao referentne i, ako je potrebno, svaku optičku osobinuleća;

2.2.2.   kratak tehnički opis sustava u kojem se navode:

(a)	funkcija (funkcije) osvjetljavanja i njihove načinekoje osigurava sustav  (2);

(b)	uređaji za osvjetljavanje koji pridonose njihovomnastanku1 i signali  (3) s tehničkim svojstvima koja su značajna zanjihovo funkcioniranje;

(c)	prema potrebi, kategorije1 osvjetljavanja u zavoju kojese primjenjuju;

(d)	prema potrebi, dodatne skupine podataka za kratkisvjetlosni snop razreda E u skladu s tablicom 6. izPriloga 3. ovom Pravilniku;

(e)	prema potrebi, skupine odredaba za kratki svjetlosnisnop razreda W u skladu s Prilogom 3. ovomPravilniku;

(f)	uređaji za osvjetljavanje2 koji omogućuju granicusvijetlo-tamno;

(g)	podatak (podaci)1 koji su u skladu s odredbama stavka6.4.6. ovog Pravilnika, u odnosu na stavke 6.22.6.1.2.1.i 6.22.6.1.3. Pravilnika br. 48;

(h)	uređaji za osvjetljavanje koji su konstruirani daproizvedu najmanju osvijetljenost kratkim svjetlosnimsnopom u skladu sa stavkom 6.2.9.1. ovogPravilnika;

(i)	pojedinosti o ugradbi i načinu rada u svrhuispitivanja;

(j)	svaka druga značajna informacija;

2.2.2.1.   za potrebe tehničke službe zadužene za homologacijskaispitivanja, dokumentacija u kojoj je obrazloženo načelosigurnosti mora:

i.	opisati u sustav ugrađene mjere za ostvarivanjenjihove usklađenosti s odredbama dolje navedenihstavaka 5.7.3., 5.9., 6.2.6.4.,; i

ii.	navesti upute za njihovu provjeru sukladno stavku6.2.7. dolje; i/ili

iii.

omogućiti pristup odgovarajućoj dokumentaciji kojadokazuje učinkovitost sustava u odnosu nazadovoljavajuću pouzdanost i sigurno djelovanjemjera iz gornjeg stavka 2.2.2.1. točke i., npr. FMEA(„analiza mogućih pogrešaka i njihovihposljedica”), FTA („analiza stablapogrešaka”) ili svaki sličan proces prilagođensigurnosnim razmatranjima.

2.2.2.2.   izrada i tip naprava za napajanje i funkcioniranje koje nisu diouređaja;

2.2.3.   dva uzorka tipa sustava za koje se zahtijeva homologacija, kao inaprave za ugradnju, naprave za napajanje i funkcioniranje,generatore signala i sl.;

2.2.4.   za ispitivanja plastičnog materijala od kojeg su izrađene leće:

2.2.4.1.   četrnaest leća;

2.2.4.1.1.   deset takvih leća može se zamijeniti s deset uzorakamaterijala dimenzija 60 × 80 mm, s ravnom ili izbočenomvanjskom površinom i uglavnom ravnom površinom (polumjerzakrivljenja nije veći od 300 mm), u sredini veličinenajmanje 15 × 15 mm;

2.2.4.1.2.   svaka takva leća ili uzorak materijala mora se proizvestimetodom koja se koristi u masovnoj proizvodnji;

2.2.4.2.   prema potrebi, dio za osvjetljavanje ili optički sklop na kojegje moguće postaviti leće sukladno uputama proizvođača;

2.2.5.   za ispitivanje otpornosti na UV zračenje plastičnih dijelova kojipropuštaju svjetlost i to od zračenja onih izvora svjetlosti unutarsustava koji mogu emitirati UV zračenje, na primjer izvorisvjetlosti s izbojem u plinu, prema točki 2.2.4. Priloga 6. ovomPravilniku:

jedan uzorak svakog odgovarajućeg materijala korištenog u sustavu ilinjegovim dijelovima (dijelu) koji sadrže takve materijale. Sviuzorci materijala moraju imati jednak izgled i biti jednakopovršinski obrađeni kakvi se namjeravaju koristiti u sustavu kojegtreba homologirati;

2.2.6.   materijalima od kojih se izrađuju leće i premazima moraju bitipriložena izvješća o rezultatima ispitivanja svojstava takvihmaterijala i premaza, pod uvjetom da su takva ispitivanjaprovedena;

2.2.7.   ako se radi o sustavu sukladno stavku 4.1.7. dolje, vozilo kojepredstavlja (vozilo) vozila iz niže navedenog stavka 4.1.6.

3.   OZNAČIVANJE

3.1.   Ugradbene jedinice sustava za koji se podnosi zahtjev za homologacijumoraju biti označene trgovačkim nazivom ili oznakom podnositeljazahtjeva.

3.2.   Ugradbene jedinice moraju imati na leći i kućištu dovoljno prostora zahomologacijsku oznaku i dodatne simbole propisane u stavku 4.; spomenutise prostor treba prikazati na crtežima iz gornjeg stavka 2.2.1.

3.2.1.   Sukladno stavku 4.2.5. dovoljna je jedna oznaka ako leće nije mogućeodvojiti od glavnog dijela ugradbene jedinice.

3.3.   Ugradbene jedinice ili sustavi koji su konstruirani tako da ispunjavajuzahtjeve vožnje desnom i lijevom stranom, moraju imati oznake kojeukazuju na postojanje dva sklopa optičkih elemenata na vozilu ili izvorasvjetlosti na reflektoru (reflektorima); takve se oznake sastoje odslova „R/D” za vožnju desnomstranom i „L/G” zavožnju lijevom stranom.

3.4.   Kod sustava koji je konstruiran tako da ispunjava zahtjeve iz stavka5.8.2. pomoću korištenja prostora ispred leća ugradbene jedince, a kojimože biti prikriven, takav prostor treba označiti na neizbrisiv način.Ta oznaka međutim nije potrebna ako je taj prostor jasnoprepoznatljiv.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.   Općenito

4.1.1.   Homologacija se dodjeljuje ako svi uzorci tipa sustava, za koji sepodnio zahtjev sukladno gornjem stavku 2., ispunjavaju zahtjeve ovogPravilnika.

4.1.2.   Kada svjetla udružena, spojena ili uzajamno povezana sa sustavomispunjavaju zahtjeve više od jednog pravilnika, može se postavitijedna međunarodna homologacijska oznaka pod uvjetom da svako odudruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala ispunjavaodredbe koje se na njega odnose.

4.1.3.   Homologacijski broj dodjeljuje se svakom homologiranom tipu. Njegoveprve dvije znamenke (trenutačno 00) ukazuju na nizove izmjena kojeuključuju najnovije veće tehničke izmjene napravljene na Pravilnikuu vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne možedodijeliti isti broj drugom tipu sustava obuhvaćenog ovimPravilnikom.

4.1.4.   Obavijest o dodjeljivanju homologacije, njezinom proširenju,odbijanju, povlačenju ili konačno obustavljenoj proizvodnji tipasustava u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se stranama Sporazumaiz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu spredloškom iz Priloga 1. ovom Pravilniku koji sadrži podatke izstavka 2.1.3.

4.1.4.1.   Ako su ugradbene jedinice opremljene prilagodljivim reflektorom iako se te ugradbene jedinice koriste isključivo u ugradbenimpoložajima u skladu s navodima iz stavka 2.1.3., homologacijomse podnositelj zahtjeva obvezuje da korisnika na primjeren načinobavijesti o ispravnim položajima za ugradbu.

4.1.5.   Uz oznaku propisanu stavkom 3.1., homologacijska oznaka kako jeopisana u stavcima 4.2. i 4.3. dolje postavlja se u prostore izgornjeg stavka 3.2. na svaku ugradbenu jedinicu sustava u skladu stipom homologiranim na temelju ovog Pravilnika.

4.1.6.   Podnositelj zahtjeva mora na odgovarajućem obrascu, koji je sukladanuzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku, navesti tip (tipove) vozilakojima je sustav namijenjen.

4.1.7.   Kada se homologacija zahtijeva za sustav koji nije obuhvaćenhomologacijom tipa vozila u skladu s Pravilnikom br. 48;

4.1.7.1.   podnositelj zahtjeva mora dostaviti dostatnu dokumentaciju kojomdokazuje da sustav, kada se pravilno ugradi, ispunjava zahtjeveiz stavka 6.22. Pravilnika br. 48; i

4.1.7.2.   sustav mora biti homologiran u skladu s Pravilnikom br. 10.

4.2.   Sastav homologacijske oznake

Homologacijska oznaka sadrži:

4.2.1.   međunarodnu homologacijsku oznaku koja obuhvaća:

4.2.1.1.   kružnicu oko slova „E”, iza kojeg se nalazi razlikovni broj državekoja je dodijelila homologaciju  (4);

4.2.1.2.   homologacijski broj propisan gornjim stavkom 4.1.3.;

4.2.2.   sljedeći dodatni simbol (simbole):

4.2.2.1.   na sustavu slovo „X” i slova koja ukazuju na funkcije koje sustavosigurava:

„C” za kratkisvjetlosni snop razreda C s dodatnim simbolima za odgovarajućedruge razrede kratkog svjetlosnog snopa;

„E” za kratkisvjetlosni snop razreda E;

„V” za kratkisvjetlosni snop razreda V;

„W” za kratkisvjetlosni snop razreda W;

„R” za dugisvjetlosni snop;

4.2.2.2.   dodatno uz svaki simbol i crtica iznad njega, ako je funkcija ilinačin osvjetljavanja osiguran iz više ugradbenih jedinica sjedne ili obje strane;

4.2.2.3.   dodatno simbol „T” iza jednog ili više simbola za funkciju(funkcije) i/ili razred (razrede) osvjetljavanja koji morajubiti u skladu s odgovarajućim zahtjevima osvjetljavanja uzavoju, pri čemu se takvi simboli postavljaju zajedno krajnjelijevo;

4.2.2.4.   na odvojenoj ugradbenoj jedinici slovo „X” te slova koja označavajufunkcije koje osiguravaju uređaji za osvjetljavanje, a dio sutakve ugradbene jedinice;

4.2.2.5.   ako ugradbena jedinica na određenoj strani vozila nije jedinakoja osigurava funkciju (funkcije) osvjetljavanja ili njezinenačine, mora iznad simbola imati crticu za takvu funkciju;

4.2.2.6.   na sustavu ili njegovu dijelu koji ispunjava uvjete za vožnjuisključivo lijevom stranom, vodoravna strelica pokazuje desnogledano prema ugradbenoj jedinici, tj. prema strani po kojoj sepromet odvija;

4.2.2.7.   na sustavu ili njegovu dijelu koji je konstruiran tako daispunjava zahtjeve vožnje na obje strane, npr. pomoćuodgovarajućeg namještanja ili postavljanja optičkog elementa iliizvora svjetla, postavlja se vodoravna strelica čiji vrhovipokazuju i lijevo i desno;

4.2.2.8.   na ugradbenu jedinicu koju čini leća od plastičnih materijala,skup slova „PL”koje treba postaviti u neposrednu blizinu simbola koji supropisani u gornjim stavcima od 4.2.2.1 do 4.2.2.7.;

4.2.2.9.   na ugradbenu jedinicu koja pridonosi ispunjavanju zahtjeva ovogPravilnika u pogledu dugih svjetala, oznaka najvećeg intenzitetaosvjetljavanja, izražena referentnom oznakom kako je određeno udonjem stavku 6.3.2.1.3., postavlja se u neposrednu blizinukruga u kojem se nalazi slovo „E”;

4.2.3.   u svakom slučaju odgovarajući način rada koji je korišten tijekomispitivanja sukladno točki 1.1.1.1. Priloga 4. i dopušteni napon(naponi) sukladno točki 1.1.1.2. Priloga 4. moraju biti navedeni nacertifikatu o homologaciji i na obrascima koji se šalju državamakoje su ugovorne stranke u Sporazumu i koje primjenjuju ovajPravilnik.

U odgovarajućim slučajevima sustavi ili njihovi dijelovi trebaju bitioznačeni na sljedeći način:

4.2.3.1.   na ugradbenoj jedinici koja ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika ikoja je konstruirana tako da sprječava svako istodobnouključivanje izvora kratkog svjetlosnog snopa i bilo koje drugefunkcije osvjetljavanja koja može biti zajedno ugrađena, uhomologacijskoj se oznaci iza simbola za kratki svjetlosni snopdodaje kosa crta (/).

4.2.3.2.   na ugradbenoj jedinici koja ispunjava zahtjeve Priloga 4. ovogPravilnika samo kad se napaja naponom od 6 V ili 12 V, u bliziniizvora svjetlosti postavlja se simbol broja 24 prekriženogkrižićem (X).

4.2.4.   Prve dvije znamenke homologacijskog broja (trenutačno 00) označavajuniz izmjena koje obuhvaćaju najnovije veće tehničke izmjenePravilnika u vrijeme izdavanja homologacije, te se prema potrebigore opisanim simbolima može dodati strelica koja se postavlja unjihovoj neposrednoj blizini.

4.2.5.   Oznake i simboli navedeni u gornjim stavcima 4.2.1. i 4.2.2. morajubiti jasno čitljivi i neizbrisivi. Može ih se postaviti na unutarnjiili vanjski dio ugradbene jedinice (transparentan ili ne), koja sene može odvojiti od površine koja emitira svjetlost. U svakomslučaju, moraju biti vidljivi kad se ugradbena jedinica ugrađuje uvozilo. Da bi se ispunio takav zahtjev dopušteno je premještanjepokretnog dijela vozila.

4.3.   Postavljanje homologacijske oznake

4.3.1.   Samostalna svjetla

Slike od 1. do 10. Priloga 2. ovom Pravilniku prikazuju postavljanjehomologacijske oznake s gore spomenutim dodatnim simbolima.

4.3.2.   Udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla

4.3.2.1.   Kada udružena, spojena ili uzajamno povezana svjetla u sustavuispunjavaju zahtjeve iz nekoliko pravilnika, može se postavitisamo jedna međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji odkruga koji okružuje slovo „E”, nakon čega slijederazlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju ihomologacijski broj. Ova homologacijska oznaka može se smjestitibilo gdje na udruženim, spojenim ili uzajamno povezanimsvjetlima pod uvjetom da:

4.3.2.1.1.   je vidljiva kako je to predviđeno stavkom 4.2.5.;

4.3.2.1.2.   ni jedan dio udruženih, spojenih ili uzajamno povezanihsvjetala koja propuštaju svjetlost ne može se ukloniti bezistodobnog uklanjanja homologacijske oznake.

4.3.2.2.   Potrebno je navesti identifikacijski simbol za svako svjetlo kojeodgovara Pravilniku na temelju kojeg je homologacijadodijeljena, zajedno s odgovarajućim nizom izmjena u koje suuključene najnovije veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijemedodjeljivanja homologacije te prema potrebi postaviti propisanustrelicu:

4.3.2.2.1.   bilo na odgovarajućoj površini koja emitira svjetla,

4.3.2.2.2.   ili u skupini, na takav način da se svako od udruženih,spojenih ili uzajamno povezanih svjetala može jasnoidentificirati (vidjeti moguće primjere u Prilogu 2.).

4.3.2.3.   Veličina sastavnih znakova jedne homologacijske oznake ne smijebiti manja od najmanje veličine koja je propisana za pojedinačneznakove u Pravilniku na temelju kojeg je homologacijadodijeljena.

4.3.2.4.   Homologacijski broj dodjeljuje se svakom homologiranom tipu. Istaugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj drugom tipuudruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala obuhvaćenihovim Pravilnikom.

4.3.2.5.   Slike 11. i 12. iz Priloga 2. ovom Pravilniku prikazuju primjerepostavljanja homologacijskih oznaka za udružena, spojena iliuzajamno povezana svjetla sa svim prethodno navedenim dodatnimsimbolima za sustave čije funkcije osigurava više ugradbenihjedinica sa svake strane vozila.

4.3.2.6.   Slika 13. iz Priloga 2. ovom Pravilniku prikazuje primjerepostavljanja homologacijskih oznaka koje se odnose na potpunisustav.

B.   TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA SUSTAVE ILI DIJELOVE SUSTAVA

Ako nije drukčije određeno, fotometrijska se mjerenja moraju provoditi u skladu sodredbama iz Priloga 9. ovom Pravilniku.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.   Kad se podnosi zahtjev za dodjeljivanje homologacije isključivo za vožnjudesnom stranom kolnika, svaki uzorak mora biti u skladu sa zahtjevima izstavaka 6. i 7. dolje; međutim, ako se zahtijeva homologacija za vožnjulijevom stranom kolnika, odredbe niže navedenog stavka 6., uključujući iodgovarajuće priloge ovom Pravilniku, primjenjuju se tako da se desnastrana zamijeni lijevom i obrnuto.U skladu s tim oznake kutnih položajai elemenata prilagođavaju se tako da se „R” mijenja u „L” i obrnuto.

5.1.2.   Sustavi ili njihovi dijelovi trebaju biti izrađeni tako da zadržavajupropisane fotometrijske značajke i da u uobičajenim uvjetima uporabeostanu u dobrom stanju, usprkos vibracijama kojima mogu bitiizloženi.

5.2.   Sustavi ili njihovi dijelovi moraju biti opremljeni napravom kojaomogućuje njihovo namještanje na vozilo u skladu s pravilima koja se nanjih primjenjuju.

5.2.1.   Takve naprave koje omogućavaju prilagodbu nije potrebno ugrađivati usustave ili njihove dijelove, pod uvjetom da je njihova uporabaograničena na vozila kod kojih je prilagodba moguća i drugimsredstvima, ili su one nepotrebne na temelju opisa sustava kojegdostavlja podnositelj zahtjeva.

5.3.   Sustav ne smije biti opremljen izvorima svjetlosti koji nisu homologiranisukladno Pravilnicima br. 37 ili 99;

5.3.1.   ako je izvor svjetlosti zamjenjiv, njegovo kućište mora biti u skladus dimenzijama koje su prikazane u popisu podataka publikacije IECbr. 60061-2, kako je navedeno u odgovarajućem Pravilniku o izvorimasvjetlosti;

5.3.2.   ako izvor svjetlosti nije zamjenjiv, ne može biti sastavni diouređaja za osvjetljavanje koji u neutralnom položaju proizvodikratki svjetlosni snop.

5.4.   Sustav (sustave) ili njihove dijelove koji su konstruirani tako daispunjavaju zahtjeve vožnje na obje strane, desnom i lijevom, moguće jeprilagoditi za vožnju određenom stranom odgovarajućim početnimnamještanjem koje se obavlja pri montaži na vozilo ili namještanjemprema odabiru korisnika. U svakom slučaju moraju biti moguća samo dvarazličita i potpuno odvojiva položaja, jedan za vožnju lijevom i drugiza vožnju desnom stranom kolnika, te je konstrukcijom potrebnospriječiti slučajni pomak iz jednog položaja u drugi ili u srednjipoložaj.

5.5.   Usporedna ispitivanja moraju biti povedena sukladno zahtjevima Priloga 4.ovom Pravilniku, kako bi se osiguralo da se tijekom uporabe ne javljajupretjerana fotometrijska odstupanja.

5.6.   Ako su leće uređaja za osvjetljavanje izrađene iz plastičnog materijala,ispitivanja se moraju provesti sukladno Prilogu 6. ovom Pravilniku.

5.7.   Kod sustava ili njegovih dijelova za naizmjenično davanje dugog i kratkogsvjetlosnog snopa svaka mehanička, elektromehanička ili druga napravaugrađena u uređaj(e) za osvjetljavanje za prebacivanje s jednog na drugisvjetlosni snop, mora biti konstruirana tako da je:

5.7.1.   naprava dovoljno jaka da izdrži 50 000 radnji bez oštećenja, usprkosvibracijama kojima može biti izložena u uobičajenim uvjetimauporabe;

5.7.2.   je uvijek moguće osigurati ili kratki ili dugi svjetlosni snop,isključujući mogućnost međupoložaja ili nedefiniranog položaja; akoto nije moguće, u takvom položaju moraju biti ispunjeni zahtjevi izniže navedenog stavka 5.7.3.;

5.7.3.   u slučaju kvara sustav mora imati mogućnost automatskog postavljanjau položaj za dobivanja kratkog svjetlosnog snopa, ili u takvo stanjeda fotometrijske vrijednosti nisu veće od 1,5 lx u zoni III.b, kakoje određeno Prilogom 3. ovom Pravilniku, niti manje od 4 lx u točki„segmentaEmaks”, na primjer isključivanjem,zasjenjenjem, nagibom prema dolje i/ili funkcionalnom zamjenom;

5.7.4.   korisnik ne može običnim alatom promijeniti izgled ili položajpokretnih dijelova ili utjecati na prekidač.

5.8.   Sustavi moraju biti opremljeni sredstvima koja omogućuju njihovuprivremenu uporabu u područjima sa suprotnim smjerom vožnje od onog zakoji se traži homologacija, bez zasljepljivanja vozila iz suprotnogsmjera. Zato sustav (sustavi) ili njihovi dijelovi moraju:

5.8.1.   korisniku omogućiti namještanje u skladu s gornjim stavkom 5.4. bezuporabe posebnog alata; ili

5.8.2.   imati funkciju za promjenu strane vožnje s osvjetljenjem od najviše1,5 lx u zoni III.b za promet iz suprotnog smjera i najmanje 6 lx utočki 50 V, kada se ispitivanja provode sukladno donjem stavku 6.2.bez promjene prilagodbe u odnosu na izvornu stranu vožnje; gdje

5.8.2.1.   zasjenjenje određene površine leće sukladno gornjem stavku 3.4.,ili jednog njezinog dijela može biti takvo sredstvo ili dionjega.

5.9.   Sustavi moraju biti tako konstruirani da u slučaju kvara na izvorusvjetlosti daju upozoravajući signal sukladno odgovarajućim odredbamaPravilnika br. 48.

5.10.   Element ili elementi na koje su pričvršćeni izmjenjivi izvori svjetlostimoraju biti izrađeni tako da se izvor svjetlosti može lako namjestitičak i u mraku i ne može biti postavljen n u jedan drugi položaj osimispravnog položaja.

5.11.   Kod sustava koji je u skladu s gornjim stavkom 4.1.7.:

5.11.1.   sustavu mora biti priložena preslika obrasca iz gornjeg stavka 4.1.4.i upute za ugradbu u skladu s odredbama Pravilnika br. 48;

5.11.2.   tehnička služba dogovorna za homologaciju tipa mora provjeriti:

(a)	je li moguće sustav ispravno ugraditi premauputama;

(b)

ispunjava li sustav uvjete stavka 6.22. Pravilnikabr. 48 nakon ugradbe u vozilo; obvezna je probna vožnja kojom se potvrđujesukladnost s odredbama stavka 6.22.7.4. Pravilnikabr. 48 u svim važnim situacijama za upravljanjesustavom na temelju opisa sustava koji prilažepodnositelj zahtjeva. Mora se navesti jesu li svinačini uključeni, rade li ili su isključeni u skladus opisom podnositelja zahtjeva; potrebno jepreispitati svaki očiti kvar (npr. kutnoprekoračenje ili treperenje).

6.   OSVJETLJENJE

6.1.   Opće odredbe

6.1.1.   Svaki sustav mora osigurati kratki svjetlosni snop razreda C premadonjem stavku 6.2.5. i jedan ili više kratkih svjetlosnih snopovadrugog ili drugih razreda; može obuhvatiti jedan ili više dodatnihnačina unutar svakog razreda snopa kratkog svjetla i funkcijaprednjeg osvjetljenja, sukladno stavku 6.3. i/ili 2.1.1.1. ovogPravilnika.

6.1.2.   Sustav mora omogućiti automatske izmjene tako da se postigne dobroosvjetljenje prometnice, bez neugode za vozača ili druge sudionike uprometu.

6.1.3.   Sustav se smatra prihvatljivim ako ispunjava odgovarajućefotometrijske zahtjeve iz stavaka 6.2. i 6.3.

6.1.4.   Fotometrijska se mjerenja provode na temelju opisa podnositeljazahtjeva:

6.1.4.1.   u neutralnom položaju kako je određeno stavkom 1.9.;

6.1.4.2.   pri signalima V, W, E i T sukladno stavku 1.10. već prema tomekoji se primjenjuje;

6.1.4.3.   na drugom signalu ili signalima ako postoje, u skladu sa stavkom1.10. i njihovim kombinacijama u skladu sa specifikacijompodnositelja zahtjeva.

6.2.   Odredbe koje se odnose na kratki svjetlosni snop

Prije svakog postupka ispitivanja sustav se mora postaviti u neutralnipoložaj koji emitira kratki svjetlosni snop razreda C.

6.2.1.   Na svakoj strani sustava (vozila) kratki svjetlosni snop u svomneutralnom položaju mora proizvesti iz najmanje jednog uređaja zaosvjetljavanje granicu svijetlo-tamno kako je definirano u Prilogu8. ovom Pravilniku, ili

6.2.1.1.   sustav mora osigurati druga sredstva, npr. optička sredstva iliprivremene pomoćne snopove koji omogućuju jasno i pravilnousmjeravanje.

6.2.1.2.   Prilog 8. se ne primjenjuje na funkciju promjene strane vožnjekako je opisano u gornjim stavcima od 5.8. do 5.8.2.1.

6.2.2.   Sustav ili njegov dio (dijelovi) mora biti usmjeren tako da položajgranice svijetlo tamno bude u skladu sa zahtjevima koji su navedeniu tablici 2. Priloga 3. ovom Pravilniku.

6.2.3.   Tako usmjeren sustav ili njegov dio (dijelovi), ako se njihovahomologacija odnosi samo na kratki svjetlosni snop, mora ispunitizahtjeve iz dolje navedenih stavaka; ako je predviđen za funkcijedodatnog osvjetljenja i svjetlosne signalizacije sukladno područjuprimjene ovog Pravilnika, on mora ispunjavati dodatne zahtjeve uodnosu na one iz odgovarajućih donjih stavaka, ako se ne možepostaviti samostalno.

6.2.4.   Kada tako usmjereni sustav ili njegov dio (dijelovi) ne ispunjava(ju)uvjete iz gornjeg stavka 6.2.3., njegovo se centriranje, premauputama proizvođača, može pomaknuti za najviše 0,5° udesno iliulijevo ili za 0,2° prema gore ili dolje u odnosu na početnousmjeravanje.

6.2.5.   Kada sustav na određeni način emitira kratki svjetlosni snop, on morabiti u skladu sa zahtjevima iz odgovarajućeg odjeljka (C, V, E, W)dijela A tablice 1. (fotometrijske vrijednosti) i tablice 2.(položaj Emaks i granica svijetlo-tamno) uPrilogu 3. ovom Pravilniku, kao i odjeljka 1. (zahtjevi u odnosu nagranicu svijetlo-tamno) u Prilogu 8. ovom Pravilniku.

6.2.6.   Osvjetljenje u zavoju se može emitirati pod uvjetom da:

6.2.6.1.   sustav zadovoljava određene zahtjeve dijela B iz tablice 1.(fotometrijske vrijednosti) i točke 2. iz tablice 2. (odredbekoje se odnose na granicu svijetlo-tamno) Priloga 3. ovomPravilniku, kada se vrijednosti mjere u skladu sa postupkom izPriloga 9. koji se odnosi na kategoriju (kategorija 1 ilikategorija 2) načina osvjetljavanja u zavoju za kojeg se podnosizahtjev za homologaciju;

6.2.6.2.   točka Emaks ne leži izvan pravokutnika kojise proteže od najvišeg okomitog položaja prikazanog u tablici 2.Priloga 3. ovom Pravilniku za odgovarajući razred kratkogsvjetlosnog snopa do 2° ispod linije H-H, te od 45° ulijevo do45° udesno od referentne osi sustava;

6.2.6.3.   kada signal T odgovara najmanjem polumjeru okreta vozila nalijevo (ili desno), sustav osigurava osvjetljenje od najmanje 3lx u točki ili točkama područja koje se proteže od linije H-H do2° ispod nje i od 10 do 45° ulijevo (ili udesno) od referentneosi sustava;

6.2.6.4.   ako se homologacija zahtijeva za kategoriju 1 načinaosvjetljavanja u zavoju, uporaba sustava se ograničava na vozilatako da je vodoravni položaj nabora na granici svijetlo-tamnokoju stvara sustav u skladu s odgovarajućim odredbama stavka6.22.7.4.5. točke i. Pravilnika br. 48;

6.2.6.5.   ako se homologacija zahtijeva za način osvjetljavanja u zavojukategorije 1., sustav je konstruiran tako da u slučaju kvara,koji utječe na bočno kretanje ili promjenu osvjetljavanja,omogući automatsko dobivanje bilo fotometrijskih uvjeta koji iliodgovaraju gornjem stavku 6.2.5., bilo stanja koje, s obzirom nafotometrijske uvjete, ne prelazi 1,5 lx u zoni III.b kako jedefinirano u Prilogu 3. ovom Pravilniku i najmanje 4 lx u točki„segmenta Emaks ”;

6.2.6.5.1.   međutim, to nije potrebno ako se vrijednost od 1 lx nepremašuje niti u jednom od položaja koji su u odnosu nareferentnu os sustava do 5° ulijevo, na 0,3° iznad linijeH-H i više od 5° ulijevo, na 0,57° iznad linije H-H.

6.2.7.   U pogledu sigurnosti sustav se mora provjeriti na temeljuodgovarajućih uputa proizvođača, sukladno gornjem stavku2.2.2.1.

6.2.8.   Sustav ili njegov dio (dijelovi), koji je konstruiran za vožnjudesnom i lijevom stranom, mora u svakom od dva položajapostavljanja, sukladno stavku 5.4., ispuniti postavljene uvjete zaodgovarajući smjer odvijanja prometa.

6.2.9.   Sustav mora biti tako konstruiran da:

6.2.9.1.   svaki definirani način kratkog svjetlosnog snopa proizvodinajmanje 3 lx u točki 50 V na svakoj strani sustava;

način(i) razreda V kratkog svjetlosnog snopa izuzimaju se iztakvog zahtjeva;

6.2.9.2.   četiri sekunde nakon uključivanja sustava koji nije radionajmanje 30 minuta, mora se postići najmanje 5 lx u točki 50 Vkratkog svjetlosnog snopa razreda C;

6.2.9.3.   ostali načini:

kada se primjenjuju ulazni signali sukladno stavku 6.1.4.3. ovogPravilnika, trebaju biti ispunjeni zahtjevi iz stavka 6.2.

6.3.   Odredbe koje se odnose na snop dugog svjetla

Prije provođenja postupka ispitivanja sustav mora biti u neutralnompoložaju.

6.3.1.   Uređaj (uređaji) za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju morajubiti namješteni sukladno uputama proizvođača, tako da je najvećeosvjetljenje usmjereno u točku (HV) u sjecištu linija H-H i V-V;

6.3.1.1.   svaki je uređaj za osvjetljavanje potrebno ispitati unepromijenjenu položaju, ako ga nije moguće samostalno ugraditiili za kojeg je usmjeravanje obavljeno sukladno mjerenjima izstavka 6.2.

6.3.2.   Kad se osvjetljavanje mjeri u skladu s odredbama iz Priloga 9. ovomPravilniku, moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:

6.3.2.1.   točka HV mora ležati unutar izoluks krivulje koja povezuje točkes 80 % najveće osvijetljenosti snopa dugog svjetla;

6.3.2.1.1.   maksimalna vrijednost (EM) ne smije bitiniža od 48 lx i nikako veća od 240 lx;

6.3.2.1.2.   najveća jakost svjetlosti (IM) svakeugradbene jedinice, koja djelomično ili u cijelosti dajedugi svjetlosni snop najveće jakosti, izražena u tisućukandela, računa se prema jednadžbi:

6.3.2.1.3.   referentna oznaka (I’M) najveće jakostiiz gornjeg stavka 4.2.2.9. izračunava se premajednadžbi:

Takva se vrijednost zaokružuje na najbližu vrijednost: 5 – 10– 12,5 – 17,5 – 20 – 25 – 27,5 – 30 – 37,5 – 40 – 45 –50.

6.3.2.2.   Osvjetljenje snopa dugog svjetla, koje započinje u točki HV ikreće se vodoravno nadesno i nalijevo, ne smije biti manje od 24lx do 2,6° i ne manje od 6 lx do 5,2°.

6.3.3.   Osvjetljenje ili njegov dio kojeg emitira sustav može se automatskipomicati u lijevu ili desnu stranu (ili se može mijenjati kako bi sepostigao istovrijedan učinak), pod uvjetom da:

6.3.3.1.   sustav ispunjava zahtjeve iz gornjih stavaka 6.3.2.1.1. i6.3.2.2. te se svaki uređaj za osvjetljavanje mjeri sukladnoodgovarajućem postupku iz Priloga 9.

6.3.4.   Sustav mora biti napravljen tako da:

6.3.4.1.   uređaji za osvjetljavanje na lijevoj i desnoj strani proizvodenajmanje polovicu najmanjeg osvjetljenja dugoga svjetla, kako jeodređeno gornjim stavkom 6.3.2.2.;

6.3.4.2.   četiri sekunde nakon uključivanja sustava koji nije radionajmanje 30 minuta, mora se postići osvjetljenje od najmanje 42lx u točki HV snopa dugog svjetla;

6.3.4.3.   u slučaju ulaznih signala, koji su u skladu sa stavkom 6.1.4.3.ovog Pravilnika, moraju biti ispunjeni zahtjevi iz stavka6.3.

6.3.5.   Ako nisu ispunjeni zahtjevi za određeni snop svjetla, snop se možepreusmjeriti za 0,5° prema gore i dolje i/ili za 1° udesno iliulijevo u odnosu na početno usmjeravanje. U tom novom položajumoraju biti ispunjeni svi fotometrijski zahtjevi. Takve se odredbene primjenjuju na uređaje za osvjetljavanje kako je navedeno ustavku 6.3.1.1. ovog Pravilnika.

6.4.   Ostale odredbe

Kod sustava ili njegova dijela (dijelova) koji je opremljen namjestivimuređajima za osvjetljavanje primjenjuju se stavci 6.2. (kratkisvjetlosni snop) i 6.3. (dugi svjetlosni snop) za svaki položaj ugradbenaveden u stavku 2.1.3. (opseg namještanja). Za provjeru se moraupotrijebiti sljedeći postupak:

6.4.1.   svaki se primijenjeni položaj vidjeti na ispitnom goniometru u odnosuna crtu koja povezuje referentno središte i točku HV na mjernomzaslonu. Sustav prilagodljivog osvjetljenja ili njegovi dijelovi sepotom postavljaju u takav položaj da osvjetljenje na mjernom zaslonuispunjava određena pravila o usmjeravanju;

6.4.2.   kada je sustav ili njegov dio (dijelovi) na početku namještensukladno članku 6.4.1., naprava ili njezin dio (dijelovi) moraispunjavati odgovarajuće fotometrijske zahtjeve iz stavaka 6.2. i6.3.;

6.4.3.   dodatna se ispitivanja provode nakon što je reflektor/sustav ilinjegov dio (dijelovi) pomaknut okomito za ± 2° ili je namješten unajviši položaj ako je on niži od 2° u odnosu na početni položaj,pomoću naprave za namještanje sustava ili njegovog dijela(dijelova). Nakon preusmjeravanja cjelokupnog sustava ili njegovihdijelova (na primjer pomoću goniometra) u odgovarajući suprotnismjer, potrebno je nadzirati količinu izlaznog svjetla u sljedećimsmjerovima i ona mora ostati u propisanim granicama:

6.4.3.1.   kratki svjetlosni snop: točke HV i 75 R, ili prema potrebi 50 R;dugi svjetlosni snop: IM i točka HV(postotak od IM);

6.4.4.   ako je podnositelj zahtjeva naveo više od jednog ugradbenog položaja,za sve ostale položaje se postupak iz stavaka od 6.4.1. do 6.4.3.mora ponoviti;

6.4.5.   ako podnositelj zahtjeva nije zatražio određeni ugradbeni položaj,sustav ili njegov dio (dijelovi) bit će usmjeren za mjerenja izstavka 6.2. (kratki svjetlosni snop) i 6.3. (dugi svjetlosni snop)pomoću odgovarajuće naprave za namještanje sustava ili njegovogdijela (dijelova) u srednjem položaju. Trebaju se provesti dodatnaispitivanja iz stavka 6.4.3. nakon što je sustav ili njegov dio(dijelovi) pomaknut u svoj krajnji položaj (umjesto za ± 2°) pomoćuodgovarajuće naprave za namještanje.

6.4.6.   Na obrascu, sukladno uzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku, mora bitinavedeno koji uređaj (uređaji) za osvjetljavanje ostvaruju granicusvijetlo-tamno, kako je određeno u Prilogu 8. ovom Pravilniku, kojase projicira na površinu koja se proteže od 6° ulijevo do 4° udesnoiznad vodoravne linije koja se nalazi 0,8° dolje.

6.4.7.   Na obrascu, sukladno uzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku, mora bitinavedeno koji su načini izvora kratkog svjetlosnog snopa razreda Eusklađeni s podacima iz tablice 6. u Prilogu 3. ovom Pravilniku.

7.   BOJA

7.1.   Boja emitiranog svjetla mora biti bijela. Izraženo u trikromatskimkoordinatama CIE, svjetlo koje emitira svaki dio sustava mora biti usljedećim granicama:

granica prema plavom x ≥ 0,310

granica prema žutom x ≤ 0,500

granica prema zelenom y ≤ 0,150 + 0,640x

granica prema zelenom y ≤ 0,440

granica prema ljubičastom y ≥ 0,050 + 0,750x

granica prema crvenom y ≥ 0,382

C.   OSTALE ADMINISTRATIVNE ODREDBE

8.   PREINAKA TIPA SUSTAVA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

8.1.   O svakoj izmjeni tipa sustava obavješćuje se administrativno tijelo kojeje dodijelilo homologaciju. Navedeno tijelo može potom:

8.1.1.   zaključiti da preinake ne bi imale nepovoljan učinak i da je, usvakom slučaju, sustav i dalje u skladu sa zahtjevima; ili

8.1.2.   zahtijevati od tehničke službe, nadležne za provedbu ispitivanja,dodatno izvješće o ispitivanju.

8.2.   Potvrda ili odbijanje homologacije, s podrobnim obrazloženjem preinaka,upućuje se ugovornim strankama koje primjenjuju ovaj Pravilnik sukladnopostupku koji je propisan gornjim stavkom 4.1.4.

8.3.   Nadležno tijelo, koje izdaje proširenje homologacije, dodjeljuje serijskibroj za svako takvo proširenje i o tome obavješćuje ugovorne stranke izSporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu s izjavomkoji je u skladu s uzorkom iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Postupci provjere sukladnosti proizvodnje moraju biti u skladu s postupcimaiz Dodatka 2. Sporazumu (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2) u pogledusljedećih zahtjeva:

9.1.   sustavi homologirani na temelju ovog Pravilnika moraju biti proizvedenitako da su u skladu s homologiranim tipom i moraju ispunjavati zahtjeveiz stavaka 6. i 7.;

9.2.   moraju biti ispunjeni najmanji zahtjevi za postupke provjere sukladnostiproizvodnje koji su navedeni u Prilogu 5. ovom Pravilniku;

9.3.   moraju biti ispunjeni najmanji zahtjevi za postupak uzorkovanja, kojiprovodi osoba koja obavlja nadzor, a koji su navedeni u Prilogu 7. ovomPravilniku;

9.4.   nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju tipa može u bilo kojevrijeme provjeriti metode za kontrolu sukladnosti primijenjene na svakupojedinu proizvodnu jedinicu. Uobičajena učestalost takvih provjera jejednom svake dvije godine;

9.5.   u obzir se ne uzimaju sustavi ili njihovi dijelovi s očitim greškama;

9.6.   u obzir se ne uzima referentna oznaka.

10.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

10.1.   Homologacija koja je dodijeljena u skladu s ovim Pravilnikom vezano natip sustava može se povući u slučaju da nisu ispunjeni zahtjevi, ili akosustav ili njegov dio (dijelovi) koji nose homologacijsku oznaku nije uskladu s homologiranim tipom.

10.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povučehomologaciju koju je prethodno dodijelila, ona o tome odmah obavješćujeostale ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću obrasca sizjavom o homologaciji u skladu s uzorkom iz Priloga 1. ovomPravilniku.

11.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

11.1.   Ako nositelj homologacije u potpunosti prestane proizvoditi tip sustavakoji je homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, on o tome trebaobavijestiti tijelo koje je izdalo homologaciju. Nakon što primiodgovarajuću obavijest, navedeno tijelo o tome obavješćuje drugeugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnikputem obrasca s izjavom o homologaciji u skladu s uzorkom iz Priloga 1.ovom Pravilniku.

12.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBA ODGOVORNIH ZA PROVEDBUHOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I NADLEŽNIH ADMINISTRATIVNIHTIJELA

12.1.   Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnikobavješćuju tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkihslužba odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja, kao inadležnih administrativnih tijela koja dodjeljuju homologaciju i šaljuobrasce izdane u drugim državama kojima se potvrđuje homologacija,njezino proširenje, odbijanje ili povlačenje, ili potpuni prestanakproizvodnje.

---

(1)  Samo za potrebe pojašnjenja: razredi kratkog svjetlosnog snopa ses obzirom na svrhu uporabe utvrđuju kako slijedi: C za osnovnikratki svjetlosni snop, V za uporabu u osvijetljenim područjimapoput gradova, E za uporabu na cestama kao što su autoceste, Wza uporabu u nepovoljnim uvjetima poput mokrih kolnika.

(2)  Navodi se na obrascu u skladu s predloškom izPriloga 1.

(3)  Navodi se na obrascu u skladu s predloškom izPriloga 10.

(4)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 zaNizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 zaUjedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg,14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 zaFinsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 zaIrsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku,28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnui Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 zaBugarsku, 35-36 (prazno), 37 za Tursku, 38-39 (prazno),40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41(prazno), 42 za Europsku zajednicu (njezine državečlanice dodjeljuju homologaciju koristeći njihovodgovarajući ECE simbol), 43 za Japan, 44 (prazno), 45za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku, 48 zaNovi Zeland, 49 za Cipar, 50 za Maltu i 51 za RepublikuKoreju. Brojevi koji slijede dodijelit će se državamakronološkim redom prema redosljedu njihove ratifikacijeili pristupanja Sporazumu o usvajanju jednakih tehničkihpropisa za cestovna vozila, opremu i dijelove koji semogu ugraditi i/ili koristiti u cestovnim vozilima i ouvjetima uzajamnog priznavanja dodijeljenih homologacijana temelju takvih propisa te će na taj način dodijeljenebrojeve glavni tajnik Ujedinjenih naroda dostavitiugovornim strankama Sporazuma.

---

PRILOG 1.

IZJAVA

(najveći format: A4 (210 × 297 mm)

---

PRILOG 2.

PRIMJERI POSTAVLJANJA HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

Primjer 1

a ≥ 8 mm (staklena leća)

a ≥ 5 mm (plastična leća)

Ugradbena jedinica sustava s gore prikazanim homologacijskim oznakama homologirana jeu Nizozemskoj (E4) u skladu s ovim Pravilnikom pod homologacijskim brojem 19 243 teispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika u njegovom izvornom obliku (00). Kratkisvjetlosni snop konstruiran je samo za vožnju desnom stranom kolnika. Slova„CT” (slika 1.) označavaju da se radi o kratkomsvjetlosnom snopu s osvjetljavanjem u zavoju, a slova „CWR” (slika 2.) označavaju da se radi o kratkom svjetlosnom snopurazreda C, kratkom svjetlosnom snopu razreda W i dugom svjetlosnom snopu.

Broj 30 označava da je najveća jakost svjetlosti dugog svjetlosnog snopa između86 250 i 101 250 kandela.

Napomena: Homologacijski broj i dodatni simboli postavljaju seblizu kruga koji okružuje slovo „E” i bilo iznad ili ispodslova „E”, ili desno ili lijevo od tog slova. Znamenkehomologacijskog broja su na istoj strani gdje i slovo „E” i okrenute su u istom smjeru.

Potrebno je izbjegavati uporabu rimskih brojeva u homologacijskim brojevima da bi sespriječila moguća zamjena s drugim simbolima.

Primjer 2

Ugradbena jedinica sustava s gore prikazanom homologacijskom oznakom ispunjavazahtjeve iz ovog Pravilnika i za kratki i za dugi svjetlosni snop i konstruirana jeza:

Slika 3.: kratki svjetlosni snop razreda C s kratkimsvjetlosnim snopom razreda E samo za vožnju lijevom stranom kolnika.

Slike 4.a i 4.b: kratki svjetlosni snop razreda C s kratkimsvjetlosnim snopom razreda V za oba prometna sustava uz uporabu odgovarajućegmehanizma za namještanje optičkog elementa ili izvora svjetlosti na vozilu, te dugisvjetlosni snop. Kratki svjetlosni snop razreda C, kratki svjetlosni snop razreda Vi dugi svjetlosni snop moraju biti u skladu s odredbama koje se odnose naosvjetljavanje u zavoju, na što upućuje slovo „T”. Crtica iznad slova „R” označava dafunkciju dugog svjetlosnog snopa proizvodi veći broj ugradbenih jedinica na tojstrani sustava.

Primjer 3

Ugradbena jedinica sustava s gore prikazanom homologacijskom oznakom sadrži plastičnuleću i ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika samo za kratki svjetlosni snop ikonstruirana je za:

Slika 5.: kratki svjetlosni snop razreda C i kratki svjetlosnisnop razreda W za oba prometna sustava.

Slika 6.: kratki svjetlosni snop razreda C s osvjetljavanjem uzavoju samo za vožnju desnom stranom kolnika.

Primjer 4

Slika 7: ugradbena jedinica sustava s gore prikazanomhomologacijskom oznakom ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika u odnosu na kratkisvjetlosni snop razreda C i kratki svjetlosni snop razreda V i predviđena je samo zavožnju lijevom stranom kolnika.

Slika 8.: ugradbena jedinica s gore prikazanom homologacijskomoznakom je (odvojena) ugradbena jedinica sustava i ispunjava zahtjeve iz ovogPravilnika samo u odnosu na dugi svjetlosni snop.

Primjer 5.: označivanje ugradbene jedinice koja sadrži leću od plastičnogmaterijala i ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika:

Slika 9.: za kratki svjetlosni snop razreda C i kratkisvjetlosni snop razreda W, oba s osvjetljavanjem u zavoju, te dugi svjetlosni snop ikonstruirana je samo za vožnju desnom stranom kolnika.

Kratki svjetlosni snop i njegovi načini ne smiju biti uključeni istodobno s dugimsvjetlosnim snopom i/ili drugim uzajamno povezanim glavnim svjetlom.

Slika 10.: za kratki svjetlosni snop razreda E i kratkisvjetlosni snop razreda W te dugi svjetlosni snop i konstruirana je samo za vožnjudesnom stranom kolnika. Crtica iznad slova „E” i„W” označava da te razrede kratkih svjetlosnihsnopova na predmetnoj strani sustava proizvodi više ugradbenih jedinica.

Primjer 6.: Pojednostavljeno označivanje za udružena, spojena ili uzajamnopovezana svjetla homologirana u skladu s nekim drugim Pravilnikom (slika11.). (Vodoravne i okomite crte nisu dio homologacijske oznake i samoprikazuju oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju).

Ova dva primjera odgovaraju dvjema ugradbenim jedinicama na istoj strani sustava koje nose homologacijsku oznaku koja obuhvaća (model A i B):

Ugradbena jedinica br. 1

Prednje pozicijsko svjetlo homologirano u skladu s nizom izmjena 02 Pravilnika br. 7;

Jedan ili više uređaja za osvjetljavanje s kratkim svjetlosnim snopom razreda C s osvjetljavanjem u zavoju predviđenim za rad s jednom ili više drugih ugradbenih jedinica na istoj stani sustava (kako je označeno crticom iznad slova „C”) i s kratkim svjetlosnim snopom razreda V, oba konstruirana za vožnju desnom i lijevom stranom kolnika, te dugim svjetlosnim snopom najveće jakosti između 86 250 i 101 250 kandela (na što ukazuje brojka 30), homologiranima u skladu sa zahtjevima iz ovog Pravilnika u njegovom izvornom obliku (00) i s lećom od plastičnog materijala;

Dnevno pozicijsko svjetlo homologirano u skladu s nizom izmjena 00 Pravilnika br. 87;

Prednji pokazivač smjera kategorije 1a homologiran u skladu s nizom izmjena 01 Pravilnika br. 6.

Ugradbena jedinica br. 3

prednje svjetlo za maglu homologirano u skladu s nizom izmjena 02 Pravilnika br. 19 ili kratki svjetlosni snop razreda C s osvjetljavanjem u zavoju konstruiran za vožnju desnom i lijevom stranom kolnika predviđen za rad s jednom ili više drugih ugradbenih jedinica na istoj strani sustava, kako je označeno crticom iznad slova „C”.

Primjer 7.: Raspored homologacijskih oznaka s obzirom na sustav (slika12.)

Ova dva primjera odgovaraju sustavu prilagodljivog prednjeg osvjetljenja koji sesastoji od dvije ugradbene jedinice (s istim funkcijama) na svakoj stranisustava (jedinice 1 i 3 za lijevu stranu i jedinice 2 i 4 za desnu stranu).

Ugradbena jedinica 1 (ili 2) sustava s gore prikazanim homologacijskim oznakamakoja ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika (niza izmjena 00) u odnosu na kratkisvjetlosni snop razreda C za vožnju lijevom stranom kolnika te na dugisvjetlosni snop najveće jakosti svjetlosti između 86 250 i 101 250 kandela (našto ukazuje brojka 30), udružena s prednjim pokazivačem smjera kategorije 1ahomologiranim u skladu s nizom izmjena 01 Pravilnika br. 6.

U Primjeru 7.a: ugradbena jedinica 1 (ili 2) sustava sadrži kratki svjetlosnisnop razreda C s osvjetljavanjem u zavoju, kratki svjetlosni snop razreda W,kratki svjetlosni snop razreda V te kratki svjetlosni snop razreda E. Crticaiznad slova „C” označava da kratki svjetlosnisnop razreda C daju dvije ugradbene jedinice na toj strani sustava.

Ugradbena jedinica 3 (ili 4) konstruirana je tako da daje drugi dio kratkogsvjetlosnog snopa razreda C na toj strani sustava, na što upućuje crtica iznadslova „C”.

U primjeru 7.b: ugradbena jedinica 1 (ili 2) sustava konstruirana je tako da dajekratki svjetlosni snop razreda C, kratki svjetlosni snop razreda W te kratkisvjetlosni snop razreda E. Crtica iznad slova „W” označava da kratki svjetlosni snop razreda W daju dvijeugradbene jedinice na toj strani sustava. Slovo „T” na desnoj stani iza navedenih simbola (i lijevo odhomologacijskog broja) označava da svi kratki svjetlosni snopovi razreda C, W, Ei dugi svjetlosni snop daju osvjetljavanje u zavoju.

Ugradbena jedinica 3 (ili 4) konstruirana je tako da daje drugi dio kratkogsvjetlosnog snopa razreda W na toj strani sustava (na što upućuje crtica iznadslova „W”) i kratki svjetlosni snoprazreda V.

Primjer 8.:

Postavljanje homologacijskih oznaka za obje strane sustava (slika 13.)

Ovaj primjer pokazuje sustav prilagodljivog prednjeg osvjetljenja koji se sastoji od dvije ugradbene jedinice za lijevu stanu vozila i jedne ugradbene jedinice za desnu stranu vozila.

Sustav s gore prikazanim homologacijskim oznakama ispunjava zahtjeve iz ovog Pravilnika (niz izmjena 00) u odnosu na kratki svjetlosni snop za vožnju lijevom stranom kolnika i dugi svjetlosni snop najveće jakosti svjetlosti između 86 250 i 101 250 kandela (na što ukazuje brojka 30), koji su udruženi s prednjim pokazivačem smjera kategorije 1a homologiranim u skladu s nizom izmjena 01 Pravilnika br. 6 i prednjim pozicijskim svjetlom homologiranim u skladu s nizom izmjena 02 Pravilnika br. 7.

Ugradbena jedinica 1 sustava (lijeva strana) konstruirana je tako da djelomično daje kratki svjetlosni snop razreda C i kratki svjetlosni snop razreda E. Crtica iznad slova „C” označava da na toj strani kratki svjetlosni snop razreda C daje više ugradbenih jedinica. Slovo „T” na desnoj stani iza navedenih simbola označava da kratki svjetlosni snop razreda C i kratki svjetlosni snop razreda E daju osvjetljavanje u zavoju.

Ugradbena jedinica 3 sustava (lijeva strana) konstruirana je tako da daje drugi dio kratkog svjetlosnog snopa razreda C na toj strani sustava (na što upućuje crtica iznad slova „C”) i kratki svjetlosni snop razreda W.

Ugradbena jedinica 2 sustava (desna strana) konstruirana je tako da djelomično daje kratki svjetlosni snop razreda C i kratki svjetlosni snop razreda E, oba s osvjetljavanjem u zavoju, te kratki svjetlosni snop razreda W.

Napomena: U gornjim primjerima 6., 7. i 8. različite ugradbene jedinice sustava moraju imati isti homologacijski broj.

---

PRILOG 3.

FOTOMETRIJSKI ZAHTJEVI ZA KRATKI SVJETLOSNI SNOP (1)

Za potrebe ovog Priloga:

„iznad” znači isključivo okomito iznad; „ispod” znači isključivo okomito ispod.

Kutni položaji izraženi su u stupnjevima iznad (U) ili ispod (D) crte H-H, odnosno desno (R) ili lijevo (L) od crte V-V.

Slika 1.:   Kutni položaji za propisane fotometrijske vrijednosti kratkog svjetlosnog snopa (za vožnju desnom stranom kolnika)

Tablica 1.

Fotometrijski zahtjevi kratkog svjetlosnog snopa (dio A)

tablični zahtjevi izraženi u lux @ 25 m			Položaj/stupanj		Kratki svjetlosni snop
			vodoravno		okomito	razred C		razred V		razred E		razred W
	Br.	Element	na/od	Do	na	min.	maks.	min.	maks.	min.	maks.	min.	maks.
Dio A	1	B50L (5)	L 3.43		U 0.57		0.4		0.4		0.7 (9)		0.7
	2	HV (5)	V		H		0.7		0.7
	3	BR (5)	R 2.5		U 1	0.2	2	0.1	1	0.2	2	0.2	3
	4	Segment BRR (5)	R 8	R 20	U 0.57		4		1		4		6
	5	Segment BLL (5)	L 8	L 20	U 0.57		0.7		1		1		1
	6	P	L 7		H	0.1						0.1
	7	Područje III. (kako je određeno u tablici 3. ovog Priloga)					0.7		0.7		1		1
	8a	S50, S50LL, S50RR (6)			U 4	0.1 (8)				0.1 (8)		0.1 (8)
	9a	S100, S100LL, S100RR (6)			U 2	0.2 (8)				0.2 (8)		0.2 (8)
	10	50R	R 1,72		D 0.86			6
	11	75R	R 1.15		D 0.57	12				18		24
	12	50V	V		D 0.86	6		6		12		12
	13	50L	L 3.43		D 0.86	4.2	15	4.2	15	8		8	30
	14	25LL	L 16		D 1.72	1.4		1		1.4		4
	15	25RR	R 11		D 1.72	1.4		1		1.4		4
	16	Segment 20 i niže	L 3.5	V	D 2								20 (3)
	17	Segment 10 i niže	L 4.5	R 2.0	D 4		14 (2)		14 (2)		14 (2)		8 (3)
	18	Emaks  (4)				20	50	10	50	20	90 (9)	35	80 (3)
Dio B. (načini osvjetljavanja u zavoju): tablica 1. dijela A. primjenjuje se, osim što se redovi 1, 2, 7, 13 i 18 zamjenjuju prema donjoj tablici
Dio B	1	B50L (5)	L 3.43		U 0.57		0.6		0.6				0.9
	2	HV (5)					1		1
	7	Područje III. (kako je određeno u tablici 3. ovog Priloga					1		1		1		1
	13	50L	L 3.43		D 0.86	2		2		4		4
	18	Emaks  (7)				12	50	6	50	12	90 (9)	24	80 (3)

Tablica 2.

Elementi, kutni položaj ili vrijednosti kratkog svjetlosnog snopa u stupnjevima – dodatni zahtjevi

	Kutni položaj/vrijednost u stupnjevima	Kratki svjetlosni snop razreda C		Kratki svjetlosni snop razreda V		Kratki svjetlosni snop razreda E		Kratki svjetlosni snop razreda W
Br.	Označavanje dijela snopa i zahtjev	vodoravno	okomito	vodoravno	okomito	vodoravno	okomito	vodoravno	okomito
2.1.	Emaks ne smije biti izvan pravokutnika koji se proteže iznad segmenta Emaks	0,5 L do 3 R	0,3 D do 1,72 D		0,3 D do 1,72 D	0,5 L do 3 R	0,1 D do 1,72 D	0,5 L do 3 R	0,1 D do 1,72 D
2.2.	Granica „svijetlo-tamno” mora: — ◻ biti u skladu sa zahtjevima točke 1. Priloga 8. ovom Pravilniku i biti smještena sa svojim naborom na crti V-V i
	— ◻ biti namještena sa svojim „plosnatim vodoravnim dijelom”		na V = 0,57 D		ne iznad 0,57D ne ispod 1,3D		ne iznad 0,23D (10) ne ispod 0,57D		ne iznad 0,23 D ne ispod 0,57 D

Tablica 3.

Područje III. kratkog svjetlosnog snopa, koordinate vrhova

Kutni položaj u stupnjevima	Kutna točka br.	1	2	3	4	5	6	7	8
Područje III.a za kratki svjetlosni snop razreda C ili V	vodoravno	8 L	8 L	8 R	8 R	6 R	1.5 R	V-V	4 L
	okomito	1 U	4 U	4 U	2 U	1.5 U	1.5 U	H-H	H-H
Područje III.b za kratki svjetlosni snop razreda W ili E	vodoravno	8 L	8 L	8 R	8 R	6 R	1.5 R	0.5 L	4 L
	okomito	1 U	4 U	4 U	2 U	1.5 U	1.5 U	0.34 U	0.34 U

Tablica 4.

Dodatne odredbe za Kratki svjetlosni snop razreda W izražene u lx@25m

4.1.	Definicije i zahtjevi za segmente E, F1, F2 i F3 (nisu prikazani na donjoj slici 1.)
	Dopušteno najviše 0,2 lx: a) na segmentu E koji leži na 10° U između 20° L i 20° R i b) na tri okomita segmenta (F1, F2 i F3) na vodoravnom položaju od 10° L,V i 10° R, sva tri se protežu od 10° U do 60° U.
4.2.	Druga (dodatna) skupina zahtjeva za Emaks, segment 20 i segment 10: Primjenjuje se tablica 1. dio A ili B ako se maksimalni zahtjevi iz redova br. 16, 17 i 18 zamijene dolje navedenim zahtjevima
	Ako je prema specifikacijama podnositelja, sukladno stavku 2.2.2. točki (e) ovog Pravilnika, kratki svjetlosni snop razreda W konstruiran tako da na segmentu 20 i niže ne proizvodi više od 10 lx i na segmentu 10 i niže ne proizvodi više od 4 lx, nominalna vrijednost Emaks tog snopa svjetla ne smije prijeći 100 lx

Tablica 5.

Zahtjevi za gornji dio i kutni položaj mjernih točaka

Označavanje točke	S50LL	S50	S50RR	S100LL	S100	S100RR
Kutni položaj u stupnjevima	4 U/8 L	4 U/V-V	4 U/8 R	2 U/4 L	2 U/V-V	2 U/4 R

Tablica 6.

Dodatne odredbe za kratki svjetlosni snop razreda E

Gornja tablica 1. dio A ili B i tablica 2. primjenjuju se ako se redovi br. 1 i 18 tablice 1., te točka 2.2. tablice 2. zamijene kako je dolje navedeno
Točka	Oznaka	Red 1 gornje tablice 1. dio A ili B	Red 18 gornje tablice 1. dio A ili B	Točka 2.2. gornje tablice 2.
broj	Skup podataka	EB50L i lx@25m	Emax i lx@25m	Položaj vodoravnog dijela granice svijetlo-tamno u stupnjevima
		maksimum	maksimum	ne iznad
6.1.	E1	0,6	80	0,34 D
6.2.	E2	0,5	70	0,45 D
6.3.	E3	0,4	60	0,75 D

Samo za informaciju: fotometrijske vrijednosti kratki svjetlosni snop iz tablice 1. izražene u kandelima

	Tablični zahtjevi u cd		Položaj/stupanj		Kratki svjetlosni snop
			vodoravno		okomito	razred C		razred V		razred E		razred W
	Br.	Element	na/od	do	na	min.	maks.	min.	maks.	min.	maks.	min.	maks.
Dio A	1	B50L	L 3.43		U 0.57		250		250		438 (17)		438
	2	HV	V		H		438		438
	3	BR	R 2.5		U 1	125	1 250	63	625	125	1 250	125	1 875
	4	Segment BRR	R 8	R 20	U 0.57		2 500		625		2 500		3 750
	5	Segment BLL	L 8	L 20	U 0.57		438		625		625		625
	6	P	L 7		H	63						63
	7	Područje III. (kako je određeno u tablici 3. ovog Priloga)					438		438		625		625
	8a	S50, S50LL, S50RR			U 4	63 (16)				63 (16)		63 (16)
	9a	S100, S100LL, S100RR			U 2	125 (16)				125 (16)		125 (16)
	10	50 R	R 1.72		D 0.86			3 750
	11	75 R	R 1.15		D 0.57	7 500				11 250		15 000
	12	50 V	V		D 0.86	3 750		3 750		7 500		7 500
	13	50 L	L 3.43		D 0.86	2 625	9 375	2 625	9 375	5 000		5 000	18 750
	14	25 LL	L 16		D 1.72	875		625		875		2 500
	15	25 RR	R 11		D 1.72	875		625		875		2 500
	16	Segment 20 i niže	L 3.5	V	D 2								12 500 (12)
	17	Segment 10 i niže	L 4.5	R 2.0	D 4		8 750 (11)		8 750 (11)		8 750 (11)		5 000 (12)
	18	Emaks  (13)				12 500	31 250	6 250	31 250	12 500	56 250 (17)	21 875	50 000 (12)
Dio B. (načini osvjetljavanja u zavoju): Primjenjuje se tablica 1. dijela A., osim što se redovi 1, 2, 7, 13 i 18 zamjenjuju prema donjoj tablici
Dio B	1	B50L (14)	L 3.43		U 0.57		375		375				563
	2	HV (14)					625		625
	7	Područje III. (kako je određeno u Tablici 3. ovog Priloga					625		625		625		625
	13	50L	L 3.43		D 0.86	1 250		1 250		2 500		2 500
	18	Emaks  (15)				7 500	31 250	3 750	31 250	7 500	56 250 (17)	15 000	50 000 (12)
(5) Zahtjevi u odnosu na položaj sukladno donjoj tablici 5.

---

(1)  Napomena: Postupak mjerenja propisan je u Prilogu 9. ovom Pravilniku.

(2)  Najviše 18 lx, ako je sustav konstruiran da daje i kratki svjetlosni snop razreda W.

(3)  Dodatno se primjenjuju zahtjevi u skladu s odredbama iz niže navedene tablice 4.

(4)  Zahtjevi u odnosu na položaj sukladno donjoj tablici 2. („Segment Emaks”)

(5)  Sudjelovanje obje strane sustava, sukladno Prilogu 9. ovog Pravilnika, kod mjerenja ne smije biti manji od 0,1 lx

(6)  Zahtjevi u odnosu na položaj sukladno donjoj tablici 5.

(7)  Zahtjevi u odnosu na položaj iz stavka 6.2.6.2. ovog Pravilnika

(8)  Jedan par pozicijskih svjetala ugrađenih u sustav ili namijenjenih za ugradbu u sustav može se aktivirati u skladu s napomenama.

(9)  Dodatno se primjenjuju zahtjevi sukladno odredbama iz donje tablice 6.

(10)  Dodatno se primjenjuju zahtjevi u skladu s odredbama iz iže navedene tablice 6.

(11)  Maks. 11 250 cd, ako je sustav konstruiran da osigura također kratki svjetlosni snop razreda W.

(12)  Zahtjevi prema odredbama iz donje tablice 4. primjenjuju se u

(13)  Zahtjevi u odnosu na položaj sukladno donjoj tablici 2. („Segment Emaks”).

(14)  Sudjelovanje obje strane sustava, sukladno Prilogu 9. ovom Pravilniku, kod mjerenja ne smije biti manji od 63 cd

(5)	Zahtjevi u odnosu na položaj sukladno donjoj tablici 5.

(15)  Zahtjevi u odnosu na položaj iz stavka 6.2.6.2. ovog Pravilnika

(16)  Jedan par pozicijskih svjetala ugrađenih u sustav ili namijenjeni za ugradbu u sustav, može se aktivirati u skaladu s napomenama

(17)  Dodatno se primjenjuju zahtjevi sukladno odredbama iz donje tablice 6.

---

PRILOG 4.

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE SUSTAVA U RADU

ISPITIVANJA CJELOVITIH SUSTAVA

Nakon provedenih ispitivanja fotometrijskih vrijednosti, sukladno zahtjevima ovog Pravilnika, u točki Emaks za duga svjetla i u točkama HV, 50 V i B 50 L (ili R), ovisno o tome što se primjenjuje na kratki svjetlosni snop, potrebno je ispitati stabilnost fotometrijskih značajki u procesu rada na uzorku cjelovitog sustava.

Za potrebe ovog Priloga:

(a)

„cjeloviti sustav” znači potpuna lijeva i desna strana samog sustava, uključujući napravu (naprave) za elektroničku regulaciju izvora svjetlosti i/ili naprave za napajanje i funkcioniranje, kao i dijelove kućišta i svjetala koji mogu utjecati na širenje topline. Odvojeno se može ispitati svaka se ugradbena jedinica sustava i svjetlo (svjetla), ako postoje;

(b)	„ispitni uzorak” dalje u tekstu znači „cjeloviti sustav” ili ugradbenu jedinicu koja se ispituje;

(c)	„izvor svijetlosti” treba shvatiti i kao svaku pojedinačnu žarnu nit žarulje sa žarnom niti.

Ispitivanja se moraju provoditi:

i.	u suhom i mirnom okolišu na sobnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu se ispitni uzorak postavlja na stalak oponašajući pravilnu ugradbu na vozilu;

ii.	u slučaju zamjenjivih izvora svjetlosti: koriste se serijski proizvedeni izvori svjetlosti sa žarnom niti koji su odstajali najmanje sat vremena ili serijski proizvedeni izvori svjetlosti s izbijanjem u plinu koji je odstajao najmanje 15 sati.

Oprema za mjerenje mora biti jednaka opremi koja se koristi za vrijeme homologacijskih ispitivanja sustava. Sustav ili njegov dio (dijelovi) mora prije ispitivanja biti postavljan u neutralan položaj.

1.   ISPITIVANJA STABILNOSTI FOTOMETRIJSKIH ZNAČAJKA

1.1.   Čisti ispitni uzorak

Svaki ispitni uzorak mora raditi 12 sati, kako je opisano u točki 1.1.1., i mora biti provjeravan kako je propisano u točki 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

1.1.1.1.    Slijed ispitivanja

(a)	kad je ispitni uzorak konstruiran da osigura samo jednu funkciju osvjetljavanja (dugi ili kratki svjetlosni snop) i samo za jedan razred u slučaju kratkog svjetlosnog snopa, odgovarajući se izvor/izvori svjetlosti uključuju za vrijeme (1) navedeno u gornjoj točki 1.1.;

(b)

kad ispitni uzorak osigurava više od jedne funkcije ili više od jednog razreda kratkog svjetlosnog snopa sukladno ovom Pravilniku: ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da svaka funkcija i svaki razred izvora kratkog svjetlosnog snopa ispitnog uzorka ima svoj vlastiti izvor svjetlosti koji se uključuje isključivo (2), povremeno, ispitivanje se mora provesti u skladu s tim uvjetom, tako da se uključi (1) onaj način ili razred kratkog svjetlosnog snopa koji troši najviše energije u istom (jednako podijeljenom) vremenskom roku, kako je to određeno u točki 1.1.; U svim ostalim slučajevima (1)  (2) ispitni se uzorak podvrgava niže navedenom cikličkom ispitivanju za svaki od načina kratkog svjetlosnog snopa razreda C, V, E i W, već prema tome što osigurava ili djelomično osigurava ispitni uzorak u jednakom (jednakomjerno razdijeljenom) vremenu koje je određeno u točki 1.1.: najprije 15 minuta, npr. za kratki svjetlosni snop razreda C koji je uključen na način koji troši najviše energije u uvjetima vožnje po ravnoj cesti; 5 minuta za isti kratki svjetlosni snop uključen na isti način kao ranije, s tim da se uključuju svi izvori svjetlosti (3) ispitnog uzorka koji se, sukladno izjavi podnositelja zahtjeva, mogu uključiti u isto vrijeme; nakon što se postigne dio navedenog vremena (jednakomjerno razdijeljenog) koji je naznačen u gornjoj točki 1.1., navedeno cikličko ispitivanje mora biti provedeno u drugom, trećem, četvrtom razredu kratkog svjetlosnog snopa, ako postoje, i prema potrebi navedenim redom.

(c)	Kad ispitni uzorak obuhvaća ostale udružene funkcije osvjetljavanja, sve se pojedinačne funkcije moraju uključiti istodobno u trajanju koje je određeno pod gornjim podtočkama (a) ili (b), za svaku pojedinu funkciju osvjetljavanja, prema preporuci proizvođača.

(d)

Kod ispitnog uzorka koji je konstruiran da osigura kratki svjetlosni snop s načinom osvjetljavanja u zavoju pomoću dodatnog izvora svjetlosti pod naponom, navedeni se izvor svjetlosti mora uključiti na 1 minutu i isključiti na 9 minuta, za vrijeme uključivanja samo kratkog svjetlosnog snopa, kako je naznačeno pod gornjim podtočkama (a) ili (b).

1.1.1.2.    Ispitni napon

(a)

Kod izmjenjivih izvora svjetlosti sa žarnom niti koji rade neposredno u uvjetima naponskog sistema vozila: napon se mora namjestiti tako da osigurava 90 % najveće potrošnje u vatima kako je određeno u Pravilniku br. 37 za korištene izvore svjetlosti sa žarnom niti. Korištena potrošnja u vatima mora u svim slučajevima biti u skladu s odgovarajućom vrijednosti izvora svjetlosti sa žarnom niti od 12 V nazivnog napona, osim ako podnositelj zahtjeva ne navede da se ispitni uzorak može upotrijebiti pri drukčijem naponu. U tom se slučaju ispitivanje mora provoditi s izvorom svjetlosti sa žarnom niti čija je snaga u vatima najveća koja se može upotrijebiti.

(b)	Kod izvora svjetlosti s izbijanjem u plinu: ispitni napon naprave za elektroničku regulaciju izvora svjetlosti iznosi 13,5 V ± 0,1 V za vozilo pod naponom od 12 V, osim ako nije drukčije naznačeno u zahtjevu za homologaciju.

(c)

Kod neizmjenjivih izvora svjetlosti kojim rade neposredno u uvjetima naponskog sistema vozila: sva mjerenja na jedinicama za osvjetljavanje koje su opremljene neizmjenjivim izvorima svjetlosti (izvori svjetlosti sa žarnom niti i/ili drugi) moraju se provoditi pri naponu od 6,75 V, 13,5 V, ili 28,0 V ili pri nekom drugom naponu, sukladno naponu vozila, kojeg pojedinačno određuje podnositelj zahtjeva.

(d)

Kod izmjenjivih i neizmjenjivih izvora svjetlosti kojima se upravlja neovisno pod radnim naponom vozila i sustav upravlja njima u potpunosti, ili kada se radi o izvoru svjetlosti koji se napaja iz naprave za pogonsko napajanje, moraju se koristiti gore navedene vrijednosti ispitnog napona na ulaznim priključcima takve naprave. Ispitni laboratorij može zahtijevati od proizvođača da dostavi naprave za pogonsko napajanje ili posebnu napravu za napajanje koja je potrebna za napajanje izvora svjetlosti.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.    Vizualni pregled

nakon što se temperatura ispitivanog uzorka izjednačila sa sobnom temperaturom, ispitni se uzorci leća i vanjske leće, ako ih ima, moraju očistiti čistom, vlažnom pamučnom krpom. Potom ih se vizualno pregledava; ne smiju biti vidljiva nikakva iskrivljenja, deformacije, pucanje ili promjena boje na ispitnom uzorku leće ili na vanjskoj leći, ako je ima.

1.1.2.2.    Fotometrijsko ispitivanje

U skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika, fotometrijske se vrijednosti provjeravaju u sljedećim točkama:

kratki svjetlosni snop razreda C i neki drugi određeni razred kratkog svjetlosnog snopa: 50 V, B 50 L (ili R) i prema potrebi HV.

Za dugi svjetlosni snop u neutralnom položaju: točka Emaks.

Može se provesti novo usmjeravanje radi moguće deformacije baze ispitnog uzorka zbog topline (promjena položaja granice svijetlo-tamno obuhvaćena je stavkom 2. ovog Pravilnika).

Dovoljna je 10 %-na razlika između fotometrijskih značajki i vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja, uključujući također odstupanja od fotometrijskih vrijednosti

1.2.   Prljavi ispitni uzorak

Nakon što je ispitan kako je određeno u gornjoj točki 1.1., ispitni se uzorak mora staviti u pogon na jedan sat, kako stoji u točki 1.1.1. za svaku funkciju ili razred kratkog svjetlosnog snopa (4), nakon što je bio pripremljen u skladu s točkom 1.2.1. i provjeren sukladno točki 1.1.2.; nakon svakog ispitivanja potrebno je osigurati dovoljno vremena za hlađenje.

1.2.1.   Priprema ispitnog uzorka

1.2.1.   Ispitna mješavina

1.2.1.1.   Za sustav ili njegove dijelove s vanjskim staklenim lećama: mješavina vode i onečišćivača koja se nanosi na ispitni uzorak i sastoji se od:

9 masenih jedinica kremenog pijeska veličine zrna 0-100 µm, što odgovara udjelu propisanom u točki 2.1.3.;

1 masena jedinica drvenog ugljena u obliku prašine (bukovina) veličine zrna 0-100 µm;

0,2 masene jedinice NaCMC (5); i

odgovarajuća količina destilirane vode čija je provodljivost manja od 1 mS/m.

1.2.1.2.   Za sustav ili njegove dijelove s vanjskim plastičnim lećama:

Mješavina vode i onečišćivača koja se nanosi na ispitni uzorak i sastoji se od:

9 masenih jedinica kremenog pijeska veličine zrna 0-100 µm, što odgovara udjelu propisanom u točki 2.1.3.;

1 masena jedinica drvenog ugljena u obliku prašine (bukovina) veličine zrna 0-100 µm;

0,2 masene jedinice NaCMC (5),

5 masenih jedinica natrijeva klorida (99 % čistoće;

13 masenih jedinica destilirane vode čija je provodljivost manja od 1 mS/m; i

2 ± 1 masenih jedinica površinski aktivne tvari.

1.2.1.3.   Udio čestica po veličini

Veličina čestice (u mm)	Podjela čestica po veličini u (%)
0 - 5	12 ± 2
5 - 10	12 ± 3
10 - 20	14 ± 3
20 - 40	23 ± 3
40 - 80	30 ± 3
80 - 100	9 ± 3

1.2.1.4.   Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.5.   Premaz ispitne mješavine na ispitnom uzorku:

Ispitna mješavina se mora ravnomjerno nanijeti na cijelu osvjetljavajuću površinu ili površine ispitnog uzorka i potom je ostaviti da se osuši. Takav se postupak mora ponavljati sve dok se vrijednost osvjetljenja ne spusti na razinu između 15 %-20 % vrijednosti izmjerenih u svakoj od sljedećih točaka, pod uvjetima koji su opisani u ovom Prilogu:

točka Emaks u dugom svjetlosnom snopu u neutralnom položaju;

50 V za kratki svjetlosni snop razreda C i za svaki od navedenih načina.

2.   PROVJERA OKOMITOG POMAKA GRANICE SVIJETLO-TAMNO POD UTJECAJEM TOPLINE

Ispitivanjem se provjerava prelazi li okomiti pomak granice svijetlo-tamno, pod utjecajem topline, vrijednosti koje su propisane za sustav ili njegov dio (dijelove) koji emitira kratki svjetlosni snop razreda C (osnovni) ili za svaki propisani način kratkog svjetlosnog snopa.

Ako je ispitni uzorak sastavljen od više jedinica za osvjetljavanje ili više sklopova jedinica za osvjetljavanje koje omogućuju granicu svijetlo-tamno, svaka se takva jedinica smatra ispitnim uzorkom za potrebe takvog ispitivanja i ispituje se odvojeno.

Nad ispitnim uzorkom koji je ispitan u skladu s točkom 1. provodi se ispitivanje opisano u točki 2.1., a da ga se ne uklanjanja sa stalka ili namješta u odnosu na njega.

Ako ispitni uzorak ima pomični optički dio, za takvu vrstu ispitivanja se odabire samo položaj koji je najbliži prosječnom okomitom kutnom pomaku i/ili početnom položaju u odnosu na neutralni.

Ispitivanje se ograničava samo za dolazne signale koji odgovaraju uvjetima vožnje na ravnoj cesti.

2.1.   Ispitivanje

Za potrebe ovog ispitivanja potrebno je namjestiti napon sukladno točki 1.1.1.2.;

Ispitni uzorak se stavlja u funkciju i provjerava na kratkom svjetlosnom snopu razreda C, V, E i W, neovisno o kojem je razredu riječ.

Položaj granice svijetlo-tamno, u svom vodoravnom dijelu između VV i okomite linije koja prolazi kroz točku B 50 L (ili R), mora se provjeriti 3 minute (r3) i 60 minuta (r60) nakon uključivanja.

Mjerenja promjene položaja granice svijetlo-tamno, kako je gore opisano, provode se svakom metodom koja daje prihvatljivo točne i ponovljive rezultate.

2.2.   Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim za ispitni uzorak kratkog svjetlosnog snopa, kada apsolutna vrijednost ,zabilježena na ispitnom uzorku, nije veća od 1,0 mrad (Δ rI ≤ 1,0 mrad).

2.2.2.   Međutim, ako ta vrijednosti iznosi više od 1,0 mrad ali ne prelazi vrijednost od 1,5 mrad (1,0 mrad < Δ rI ≤ 1,5 mrad), drugi se ispitni uzorak mora ispitati sukladno točki 2.1. nakon što je tri puta zaredom bio podvrgnut dolje opisanom ciklusu, kako bi se stabilizirao položaj mehaničkih dijelova ispitnog uzorka na podlozi koja predstavlja pravilnu ugradbu u vozilo:

uključivanjem kratkog svjetlosnog snopa na jedan sat (napon se mora namjestiti kako je određeno u točki 1.1.1.2.);

isključivanjem na sat vremena.

Sustav ili njegov dio smatrat će se prihvatljivim ako srednja vrijednost od apsolutnih vrijednosti Δ rI izmjerenih na prvom ispitnom uzorku i Δ rII izmjerenih na drugom ispitnom uzorku nije veća od 1,0 mrad.

---

(1)  Kad je „ispitni uzorak” grupiran i/ili ugrađen sa svjetlima za signalizaciju, ona moraju biti uključena za vrijeme trajanja ispitivanja. U slučaju svjetiljke žmigavca, ona mora biti uključena načinom treptanja s približno jednakim omjerom isključivanja/uključivanja.

(2)  Uključivanje dodatnih izvora svjetlosti istodobno sa promjenom intenziteta prednjeg svjetla ne smatra se uobičajenim postupkom.

(3)  Potrebno je uzeti u obzir sve funkcije izvora svjetlosti, osim onih iz napomene 2, čak i u slučaju kad za njih nije zatražena homologacija sukladno ovom Pravilniku.

(4)  Kratki svjetlosni snop razreda W, ako postoji, ne uzima se u obzir kod jedinica za osvjetljavanje koje propuštaju svaki drugi razred kratkog svjetlosnog snopa, ili osiguravaju drugu funkciju osvjetljavanja.

(5)  NaCMC predstavlja natrijevu sol karboksimetilceluloze, obično se označava s CMC. NaCMC se upotrebljava u mješavini, sa stupnjem supstitucije (DS) između 0,6-0,7, dok joj je viskoznost između 200-300 cP za dvopostotnu otopinu pri temperaturi od 20 °C.

---

Prilog 5.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE ZA NADZOR SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

1.   OPĆENITO

1.1.   S mehaničkog i geometrijskog stajališta smatra se da su zahtjevi za sukladnošću ispunjeni u skladu s ovim Pravilnikom, ako razlike ne prelaze neizbježna odstupanja u proizvodnji. Takav se uvjet također odnosi na boju.

U pogledu fotometrijskih osobina, usklađenost serijski proizvedenih sustava neće se osporavati, ako tijekom ispitivanja fotometrijskih osobina svakog slučajno odabranog sustava opremljenog izvorom svjetla koji je pod naponom i prema potrebi ispravljen, kako je propisano točkama 1. i 2. Priloga 9. ovom Pravilniku:

ni jedna vrijednost izmjerena i ispravljena kako je propisano točkom 2. Priloga 9. ovom Pravilniku nepovoljno ne odstupa za više od 20 % od vrijednosti propisane ovim Pravilnikom;

1.2.1.1.   za sljedeće vrijednosti kratkog svjetlosnog snopa i njegove načine, najveće nepovoljno odstupanje može biti:

najveća vrijednost u točki B 50 L: 0,2 lx jednako 20 % i 0,3 lx jednako 30 %;

najveća vrijednost u zoni III., točki HV i segmentu BLL: 0,3 lx jednako 20 % i 0,45 lx jednako 30 %;

najveća vrijednost u segmentima E, F1, F2 i F3: 0,2 lx jednako 20 % i 0,3 lx jednako 30 %;

najmanje vrijednosti u točkama BR, P, S 50, S 50LL, S 50RR, S 100, S 100LL, S 100RR i one koje se zahtijevaju bilješkom 4 tablice 1. Priloga 3. ovom Pravilniku (B 50 L, HV, BR, BRR, BLL): polovina traženih vrijednosti jednaka je 20 %, a tri četvrtine traženih vrijednosti jednaka je 30 %;

1.2.1.2.   za dugo svjetlo točke HV koja je smještena unutar izoluks krivulje 0,75 Emaks, dopušta se dozvoljeno odstupanje od + 20 % za najveće vrijednosti i –20 % za najmanje vrijednosti za fotometrijske vrijednosti u svim točkama mjerenja, kako je određeno u točki 6.3.2. ovog Pravilnika.

1.2.2.   Ako rezultati gore opisanog ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, može se promijeniti centriranje sustava pod uvjetom da se os snopa svjetla ne pomakne za više od 0,5° na lijevu ili desnu stranu niti za više od 0,2° gore ili dolje, samostalno i u odnosu na početni položaj.

Ove se odredbe ne primjenjuju na jedinice za osvjetljavanje navedene u okviru točke 6.3.1.1. ovog Pravilnika.

1.2.3.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanja se moraju ponoviti s drugim normiranim izvorom svjetla i/ili drugom napravom za pogonsko napajanje.

1.3.   U odnosu na provjere promjene u okomiti položaj granice svijetlo-tamno za kratki svjetlosni snop zbog utjecaja topline, mora se primijeniti sljedeći se postupak:

jedan od uzoraka sustava mora se ispitati sukladno postupku koji je opisan u točki 2.1. Priloga 4. nakon što je tri puta uzastopno bio podvrgnut opisanom ciklusu u točki 2.2.2. Priloga 4.

Sustav se smatra prihvatljivim ako Δr ne prelazi 1,5 mrad.

Ako takva vrijednost prelazi 1,5 mrad, ali nije veća od 2,0 mrad, drugi se uzorak mora ispitati nakon čega prosjek apsolutnih vrijednosti zabilježenih na oba uzorka ne smije prelaziti 1,5 mrad.

1.4.   Treba se pridržavati kromatskih koordinata, kako su definirane u stavku 7. ovog Pravilnika

2.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

Nositelj homologacijske oznake mora za svaki tip sustava u svakom slučaju provesti sljedeća ispitivanja u odgovarajućim vremenskim razmacima. Ispitivanja se moraju provesti u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Ako bilo koje uzorkovanje pokaže neusklađenost u odnosu na tip dotičnog ispitivanja, mora se obaviti novo uzorkovanje i ispitivanje. Proizvođač mora poduzeti korake kako bi osigurao sukladnost predmetne proizvodnje,

2.1.   Vrsta ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti u ovom Pravilniku moraju obuhvatiti fotometrijske značajke i provjeru promjene okomitog položaja granice svijetlo-tamno za kratki svjetlosni snop pod utjecajem topline.

2.2.   Metode primijenjene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito moraju provoditi u skladu s metodama koje su utvrđene ovim Pravilnikom.

2.2.2.   Proizvođač može u svakom ispitivanju sukladnosti koristiti jednake metode uz odobrenje odgovornog tijela koje je zaduženo za provođenje homologacijskih ispitivanja. Proizvođač je dužan dokazati da su korištene metode jednake onima koje propisuje ovaj Pravilnik.

2.2.3.   Pridržavanje točaka 2.2.1. i 2.2.2. zahtijeva redovito baždarenje mjernog instrumenta koji se koristi u ispitivanju i korelaciju s mjerenjima koje je obavilo nadležno tijelo.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode moraju biti one iz ovog Pravilnika, posebno u smislu administrativne provjere i uzorkovanja.

2.3.   Vrsta uzorkovanja

Uzorci sustava moraju se odabrati slučajno iz iste serije. Ista serija znači skup sustava istog tipa, određena u skladu s proizvodnim metodama proizvođača.

Procjena se obično odnosi na sustave koje pojedina tvornica proizvodi serijski. Međutim, proizvođač može grupirati podatke koji se odnose na proizvodnju istog tipa sustava kojeg proizvodi više tvornica, pod uvjetom da koriste ista mjerila kakvoće i na isti način njome upravljaju.

2.4.   Izmjerene i zabilježene fotometrijske značajke

Uzorci prednjih svjetala moraju se podvrći fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenima ovim Pravilnikom, pri čemu se mjerenje očitava:

u točkama Emaks, HV  (1), „HL” i „HR”  (2) kod dugog svjetlosnog snopa;

u točkama B 50 L, prema potrebi u HV, 50V, prema potrebi u 75R i 25LL kod kratkog svjetlosnog snopa (vidjeti sliku 1. u Prilogu 3.).

2.5.   Mjerila prihvatljivosti

Proizvođač je dužan provesti statističko istraživanje rezultata ispitivanja i, u dogovoru s nadležnim tijelom, odrediti mjerila prihvatljivosti za svoje proizvode kako bi ispunio zahtjeve o provjeri sukladnosti proizvoda iz stavka 9.1. ovog Pravilnika.

Mjerila prihvatljivosti moraju biti takva da s 95 % sigurnosti najmanja prolaznost iznenadne provjere iznosi 0,95, sukladno Prilogu 7. (prvo uzorkovanje).

---

(1)  Kad je dugo svjetlo ugrađeno zajedno s kratkim svjetlom, točka HV mora biti ista mjerna točka u slučaju oba svjetla.

(2)  „HL” i „HR”: točke na liniji H-H smještene na 2,6° ulijevo i udesno od točke HV.

---

PRILOG 6.

ZAHTJEVI ZA SUSTAVE S UGRAĐENIM LEĆAMA OD PLASTIČNOG MATERIJALA: ISPITIVANJE LEĆA ILI UZORAKA MATERIJALA KAO I CJELOVITIH SUSTAVA ILI NJIHOVIH DIJELOVA

1.   OPĆI ZAHTJEVI

1.1.   Uzorci prikupljeni sukladno stavku 2.2.4. ovog Pravilnika moraju zadovoljavati opće zahtjeve navedene u donjim točkama od 2.1. do 2.5.

1.2.   Dva uzorka cjelovitog sustava ili njegovog dijela s lećama od plastičnog materijala, koji su prikupljeni sukladno stavku 2.2.3. ovog Pravilnika, moraju ispuniti zahtjeve iz niže navedene točke 2.6. u odnosu na materijal iz kojeg je proizvedena leća

1.3.   Uzorci leća iz plastičnog materijala ili uzorci materijala zajedno s reflektorom na kojega se prema potrebi ugrađuju leće, moraju biti podvrgnuti homologacijskim ispitivanjima prema kronološkom redoslijedu, kako je navedeno u tablici A u Dodatku 1. ovom Prilogu.

1.4.   Međutim, ako proizvođač sustava može dokazati da je proizvod već uspješno prošao ispitivanja propisana u donjim točkama od 2.1. do 2.5., ili istovjetna ispitivanja sukladno drugom pravilniku, takva se ispitivanja ne trebaju ponavljati; obvezna moraju biti samo ispitivanja propisana u tablici B Dodatka 1.

1.5.   Ako je sustav ili njegov dio konstruiran samo za vožnju desnom ili samo lijevom stranom, ispitivanja se mogu provesti sukladno ovom Prilogu samo na jednom uzorku, prema izboru podnositelja zahtjeva.

2.   ISPITIVANJA

2.1.   Otpornost na temperaturne promjene

2.1.1.   Ispitivanja

Tri nova uzorka (leće) moraju biti izloženi promjenama temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u pet ciklusa u skladu sa sljedećim programom:

3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85-95 % RH;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60-75 % RH;

15 sati pri -30 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60-75 % RH;

3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60-75 % RH.

Prije takvog ispitivanja uzorci moraju odstajati najmanje 4 sata pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C i vlazi od 60-75 % RH.

Napomena: razdoblje od jednog sata pri 23 °C ± 5 °C mora uključivati prijelazna razdoblja od jedne do druge temperature, što je potrebno kako bi se izbjegao učinak toplinskog šoka.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.   Metoda

Fotometrijska se mjerenja na uzorcima moraju provoditi prije i nakon ispitivanja.

Fotometrijska se mjerenja moraju provoditi sukladno Prilogu 9. ovom Pravilniku na sljedećim točkama:

B 50 L i 50 V za kratki svjetlosni snop razreda C;

Emaks za dugi svjetlosni snop.

2.1.2.2.   Rezultati

Razlike među fotometrijskim vrijednostima izmjerenima na svakom uzorku prije i nakon ispitivanja ne smiju prelaziti 10 %, uključujući dopušteno odstupanje zbog fotometrijskih mjerenja.

2.2.   Otpornost na atmosferske i kemijske utjecaje

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

Tri nova uzorka (leće ili uzorci materijala) se izlažu zračenju iz izvora sa spektralnom distribucijom energije koja odgovara distribuciji energije crnoga tijela na temperaturi između 5  500 K i 6  000 K. Između izvora i uzoraka postavljaju se odgovarajući filteri tako da što je više moguće smanje zračenje valne dužine manje od 295 nm i veće od 2  500 nm. Energetsko osvjetljenje na ravnini uzorka mora biti 1 200W/m2 ± 200 W/m2 tako dugo sve dok svjetlosna energija koju primaju uzorci ne dosegne 4  500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar kućišta, temperatura izmjerena na crnoj ploči smještenoj u ravnini s uzrocima mora iznositi 50 °C ± 5 °C. Kako bi se osiguralo redovno izlaganje, uzorci se moraju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

Uzorke je potrebno prskati destiliranom vodom provodljivosti manjom od 1 mS/m pri temperaturi 23 °C ± 5 °C, u skladu sa sljedećom ciklusom:

prskanje: 5 minuta; sušenje 25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijske utjecaje

Nakon što su izvedena ispitivanja opisana u gornjoj točki 2.2.1. i mjerenja opisana u donjoj točki 2.2.3.1., vanjska površina tih triju uzoraka mora se obraditi kako je opisano u točki 2.2.2.2. mješavinom koja je određena donjom točkom 2.2.2.1.

2.2.2.1.   Ispitna mješavina

Ispitna mješavina se sastoji od 61,5 % n-heptana, 12,5 % toluene, 7,5 % etil tetraklorida, 12,5 % trikloretilena i 6 % kisilena (volumni omjer).

2.2.2.2.   Nanošenje ispitne mješavine

Pamučnu krpu (u skladu sa standardom ISO 105) namočite mješavinom određenom u gornjoj točki 2.2.2.1., sve dok nije potpuno zasićena, zatim se u roku 10 sekunda na 10 minuta njome premaže vanjska površina pod tlakom od 50 N/cm2, što odgovara sili od 100 N koja djeluje na ispitivanu površinu dimenzija 14 × 14 mm.

U tih se 10 minuta krpa ponovo namoči mješavinom, tako da je sastav nanesene tekućine uvijek jednak mješavini propisanoj za ispitivanje.

Između nanošenja dopušteno je izjednačiti tlak koji se koristi na uzorke, tako da se spriječi nastanak pukotina.

2.2.2.3.   Čišćenje

Nakon nanošenja ispitne mješavine, uzorke je potrebno osušiti na otvorenom i potom pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C očistiti otopinom opisanom u točki 2.3. (otpornost na deterdžente). Uzorke se potom dobro ispere destiliranom vodom koja sadrži manje od 0,2 % nečistoća pri temperaturi 23 °C ± 5 °C i nakon toga se obrišu mekom krpom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.   Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje na vanjskoj se površini uzorka ne smiju nalaziti pukotine, ogrebotine, krhotine ili deformacije i srednja promjena propuštanja svjetlosti izmjerena na tri uzorka, sukladno postupku opisanu u Dodatku 2. ovom Prilogu, mora biti manja ili jednaka 0,020 (Δtm≤ 0,020).

2.2.3.2.   Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, na uzorcima ne smiju biti vidljivi nikakvi tragovi kemijskog djelovanja koji mogu prouzročiti promjenu toka difuzije svjetla izmjerena na tri uzorka, sukladno postupku opisanom u Dodatku 2. ovom Prilogu, mora biti manja ili jednaka 0,020 (Δdm≤ 0,020).

2.2.4.   Otpornost na zračenje iz izvora svjetlosti

Prema potrebi se provodi sljedeće ispitivanje:

Ravni uzorci svakog elementa sustava, izrađeni iz plastičnih materijala koji se koriste za propuštanje svjetlosti, izlažu se izvoru svjetlosti. Parametri, kao što su kutovi i udaljenosti takvih uzoraka, moraju biti jednaki kao i kod sustava. Svi uzorci moraju biti iste boje i prema potrebi jednako površinski obrađeni kao dijelovi sustava.

Nakon 1  500 sati neprekidnog izlaganja izvoru svjetlosti, novi izvori svjetlosti moraju ispuniti kolorimetrijske zahtjeve za svjetlost koju propuštaju, te se na površini uzorka ne smiju nalaziti pukotine, ogrebotine, krhotine ili deformacije.

Provjeravanje otpornosti unutarnjih materijala na ultraljubičasto zračenje izvora svjetlosti nije potrebno ako se koristi izvor svjetlosti koji je u skladu s Pravilnikom br. 37 i/ili je izvor svjetlosti s izbijanjem u plinu s niskim ultraljubičastim značenjem, ili ako se primjenjuju odredbe za zaštitu određenih elemenata sustava od ultraljubičastog zračenja, npr. korištenje staklenih filtera.

2.3.   Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

Vanjska se površina triju uzoraka (leće ili uzorci materijala) mora zagrijati na temperaturu 50 °C ± 5 °C i potom uroniti na pet minuta u mješavinu koja je držana na temperaturi od 23 °C ± 5 °C i koja sadrži 99 masenih jedinica destilirane vode s manje od 0,02 % nečistoće i jednu masenu jedinicu alkilaril sulfonata.

Nakon ispitivanja se uzorci moraju osušiti na 50 °C ± 5 °C. Površinu uzoraka je potrebno očistiti vlažnom krpom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

Vanjsku se površinu tih triju uzoraka potom 1 minutu lagano trlja pamučnom krpom koja je natopljena mješavinom od 70 % n-heptana i 30 % toluena (volumni postotak) i osuši na zraku.

2.3.3.   Rezultati

Nakon što su dva gore spomenuta ispitivanja bila provedena jedan za drugim, srednja vrijednosti promjene propuštanja svjetla izmjerena na tri uzorka, sukladno postupku opisanom u Dodatku 2. ovom Prilogu, mora biti manja ili jednaka 0,010 (Δtm≤ 0,010).

2.4.   Otpornost na mehanička oštećenja

2.4.1.   Metoda mehaničkih oštećenja

Vanjsku se površinu na tri nova uzorka (leće) podvrgava jednakim ispitivanjima mehaničkih oštećenja prema metodi koja je opisana u Dodatku 3. ovom Prilogu.

2.4.2.   Rezultati

Nakon ovog se ispitivanja, promjene:

u propusnosti:

u raspršenosti svjetla

moraju izmjeriti prema postupku opisanom u Dodatku 2. na površini koja je određena stavkom 2.2.4.1.1. ovog Pravilnika. Srednja vrijednost kod tri uzorka mora biti sljedeća:

Δtm≤ 0,100; Δdm≤ 0,050.

2.5.   Ispitivanje prianjanja eventualnog premaza

2.5.1.   Priprema uzorka

Na dijelu leće koji je premazan britvicom ili iglom izreže se površina veličine 20 mm × 20 mm u mrežu s kvadratima veličine približno 2 mm × 2 mm. Pritisak oštrice ili igle mora biti dovoljno jak da izreže barem premaz.

2.5.2.   Opis ispitivanja

Upotrijebiti ljepljivu traku čija je sila lijepljenja 2 N/(cm širine) ± 20 % izmjereno u standardnim uvjetima, kako je opisano u Dodatku 4. ovom Prilogu. Takva se ljepljiva traka, širine najmanje 25 mm, pritišće najmanje 5 minuta na površinu koja je pripremljena kako je propisano točkom 2.5.1.

Zatim se kraj ljepljive trake optereti tako da se sila lijepljenja na dotičnu površinu izjednači silom koja djeluje pod pravim kutem na takvu površinu. U tom se trenutku traka mora razderati pr konstantnoj brzini od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

Ne smije biti nikakvog značajnijeg oštećenja mrežastog dijela. Dozvoljena su oštećenja na sjecištima kvadrata ili na rubovima zareza, pod uvjetom da oštećena površina ne prelazi 15 % mrežaste površine.

2.6.   Ispitivanja cjelovitog sustava s ugrađenim lećama od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehanička oštećena površine leća

2.6.1.1.   Ispitivanja

Na leći sustava br. 1. provodi se ispitivanje opisano u gornjoj točki 2.4.1.

2.6.1.2.   Rezultati

Nakon ispitivanja u skladu s ovim Pravilnikom ‚rezultati fotometrijskih mjerenja na sustavu ili njegovom dijelu ne smiju biti veći od 30 % propisanih najvećih vrijednosti za točke B 50 L i HV, niti manji od 10 % eventualno najmanje vrijednosti propisane za točku 75 R.

2.6.2.   Test prianjanja eventualnog premaza

Na leći uzorka ugradbene jedinice br. 2 mora se obaviti ispitivanje opisano u gornjoj točki 2.5.

3.   PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

Smatra se da su ugradbene jedinice jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, sukladne s ovim Pravilnikom ako se:

3.1.1.   nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike na vanjskom sloju uzoraka nema pukotina, krhotina ili deformacija vodljivih golim okom (vidjeti točke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2.   nakon ispitivanja opisanih u točki 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti su na točkama mjerenja iz točke 2.6.1.2. unutar granica koje ovaj Pravilnik propisuje za sukladnost proizvodnje.

3.2.   Ako rezultati ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, tada moraju biti ponovljeni na drugom slučajno odabranom uzorku sustava.

PRILOG 6.

Dodatak 1.

KRONOLOŠKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

A.   Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni sukladno stavku 2.2.4. ovog Pravilnika)

Uzorci

Leće ili uzorci materijala

Leće

Ispitivanja

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

1.1.

Ograničena fotometrija (stav. 2.1.2.)

X

X

X

1.1.1.

Promjena temperature (stav.2.1.1.)

X

X

X

1.2.

Ograničena fotometrija (stav. 2.1.2.)

X

X

X

1.2.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

X

X

X

X

X

X

X

X

X

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja svjetla

X

X

X

X

X

X

1.3.

Atmosferski čimbenici (stav. 2.2.1.)

X

X

X

1.3.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

X

X

X

1.4.

Kemijska sredstva (stav. 2.2.2.)

X

X

X

1.4.1.

Mjerenje raspršenosti svjetla

X

X

X

1.5.

Deterdženti (stav. 2.3.1.)

X

X

X

1.6.

Ugljikovodici (stav. 2.3.2.)

X

X

X

1.6.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

X

X

X

1.7.

Oštećenja (stav. 2.4.1.)

X

X

X

1.7.1.

Mjerenje propuštanja svjetla

X

X

X

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja svjetla

X

X

X

1.8.

Prianjanje (stav. 2.5.)

X

1.9.

Otpornost na zračenje izvora svjetlosti (stav. 2.2.4.)

X

B.   Ispitivanja cjelovitog sustava ili jednog njegovog dijela/dijelova (dostavljenih sukladno stavku 2.2.3. ovog Pravilnika

Ispitivanja		Cjeloviti sustav
		Uzorak br.
		1	2
2.1.	Oštećenja (stav. 2.6.1.1.)	X
2.2.	Fotometrija (stav. 2.6.1.2.)	X
2.3.	Prianjanje (stav. 2.6.2.)		X

PRILOG 6.

Dodatak 2.

METODE MJERENJA RASPRŠIVANJA I PROPUŠTANJA SVJETLA

1.   OPREMA (vidjeti sliku 1. dolje)

Svjetlosni snop kolimatora K s polovicom divergencije ß/2 = 17,4 × 10-4 rad ograniči se s blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

Konvergentna akromatska leća L2, korigirana za sferni lom svjetla, povezuje dijafragmu Dτ s prijemnikom R; promjer leće L2 mora biti takav da ne smije zasjeniti svjetlost koju raspršuje uzorak u stošcu s polovičnim vršnim kutom ß/2 = 14°.

Prstenasta dijafragmaDD s kutovima α0/2 = 1° i αmaks/2 = 12° smještena je u žarišnu ravninu slike leće L2.

Neprozirni srednji dio dijafragme potreban je da se zaustavi svjetlo koje izravno dolazi iz izvora svjetlosti. Mora se moći odvojiti taj dio dijafragme od izvora svjetlosti tako da se točno vrati u svoj početni položaj.

Udaljenost L2 Dτ i žarišna duljina F2 leće L2 moraju biti izabrane tako da slika Dτ u cijelosti pokriva prijemnik R.

Za L2 se preporuča koristiti žarišnu udaljenost od oko 80 mm.

Kad se početni upadni svjetlosni tok odnosi na 1, apsolutna točnost svakog očitanja mora biti veća od 0,001.

2.   MJERENJA

Provode se sljedeća očitavanja:

Očitanje	S uzorkom	Sa središnjim dijelom DD	Predstavljena količina
T1	Ne	Ne	Upadni svjetlosni tok pri prvom očitanju
T2	Da (prije ispitivanja)	Ne	Svjetlosni tok kojeg propušta novi materijal u području od 24°.
T3	Da (prije ispitivanja)	Ne	Svjetlosni tok kojeg propušta ispitni materijal u području od 24°.
T4	Da (prije ispitivanja)	Da	Svjetlosni tok kojeg raspršuje novi materijal
T5	Da (prije ispitivanja)	Da	Svjetlosni tok kojeg raspršuje ispitni materijal

PRILOG 6.

Dodatak 3.

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.   ISPITNA OPREMA

1.1.   Prskalica

Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bara – 0/+ 0,5 bara.

Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 ± 10 mm od sapnice.

1.2.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od:

kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2;

vode tvrdoće koja ne prelazi 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.   ISPITIVANJE

Vanjsku se površinu leće svjetla jednom ili više puta izloži djelovanju mlaza pijeska kako je gore opisano. Mlaz se raspršuje gotovo okomito po površini koja se ispituje.

Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednog ili više uzoraka stakla smještenih kao referentni uzorci blizu leća koje se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u Dodatku 2. ne bude takva da je: .

Može se upotrijebiti nekoliko referentnih uzoraka kako bi se provjerilo jesu li oštećenja nastala ravnomjerno po cijeloj ispitivanoj površini.

PRILOG 6.

Dodatak 4.

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE TRAKE

1.   SVRHA

Svrha ove metode je odrediti linearnu silu prianjanja ljepljive trake na staklenu ploču u standardnim uvjetima.

2.   NAČELO

Izmjeriti potrebnu silu za odljepljivanje ljepljive trake sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.   POSEBNI ATMOSFERSKI UVJETI

Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i relativna vlažnost od 65 ± 15 %.

4.   UZORCI

Prije ispitivanja uzorak koluta ljepljive trake mora odstajati 24 sata u posebnim atmosferskim uvjetima (vidjeti gornju točku 3.).

Iz svakog se koluta ispituje 5 uzoraka, svaki dužine 400 mm. Takvi se uzorci uzimaju iz koluta nakon što se prva tri navoja odmotaju.

5.   POSTUPAK

Ispitivanje se mora obavljati u uvjetima okoline koji su određeni u točki 3.

Uzme se pet uzoraka tako da se traka radijalno odmota približnom brzinom od 300 mm/s, te se potom nalijepi u roku od 15 sekunda na sljedeći način:

traka se na staklenu ploču lijepi postupno, laganim uzdužnim pritiskom prsta, bez pretjeranog pritiskanja, tako da se ne pojave mjehurići zraka između trake i staklene ploče.

Sve zajedno ostaviti u propisanoj okolini 10 minuta.

S ploče odlijepiti približno 25 mm uzorka pod pravim kutom na os uzorka.

Pričvrstiti ploču i presavinuti prema nazad slobodni kraj trake pod kutom od 90°. Primijeni se sila tako da je granica između trake i ploče pod pravim kutom u odnosu na silu i ploču.

Traka se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i zabilježi se potrebna sila.

6.   REZULTATI

Pet dobivenih vrijednosti se poreda po redoslijedu, a kao rezultat mjerenja uzima se srednja vrijednost. Takva se vrijednost izražava u N (newton) po centimetru širine trake.

---

PRILOG 7.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE OSOBE KOJA OBAVLJA NADZOR

1.   OPĆENITO

1.1.   Smatra se da su zahtjevi za usklađenost, s mehaničkog i geometrijskog stajališta, zadovoljeni ako razlike ne prelaze neizbježna odstupanja u proizvodnji u okviru zahtjeva ovog Pravilnika. Takvi se zahtjevi također primjenjuju i na boje.

U pogledu fotometrijskih osobina, usklađenost serijski proizvedenih sustava ne dovodi se u pitanje, ako tijekom ispitivanja fotometrijskih osobina svakog slučajno odabranog sustava, opremljenog izvorom svjetlosti koji je pod naponom i prema potrebi ispravljen, kako je propisano točkama 1. i 2. Priloga 9. ovom Pravilniku.

Ni jedna vrijednost ne odstupa nepovoljno za više od 20 % od vrijednosti propisane ovim Pravilnikom.

1.2.1.1.   Za sljedeće vrijednosti kratkog svjetlosnog snopa i njegove načine, najveće nepovoljno odstupanje može biti:

—	za najveće vrijednosti u točki B 50 L: 0,2 lx jednako 20 % i 0,3 lx jednako 30 %,

—	za najveće vrijednosti u zoni III., točku HV i segmentu BLL: 0,3 lx jednako 20 % i 0,45 lx jednako 30 %,

—	za najveće vrijednosti u segmentima E, F1, F2 i F3: 0,2 lx jednako 20 % i 0,3 lx jednako 30 %,

—	za najmanje vrijednosti u točkama BR, P, S 50, S 50LL, S 50RR, S 100, S 100LL, S 100RR i one koje se zahtijevaju u bilješci 4 tablice 1. Priloga 3. ovom Pravilniku (B 50 L, HV, BR, BRR, BLL): polovina traženih vrijednosti jednaka je 20 %, a tri četvrtine traženih vrijednosti jednaka je 30 %.

1.2.1.2.   Za dugo svjetlo točke HV koja je smještena unutar izoluks krivulje 0,75 Emax, dopušta se dozvoljeno odstupanje od + 20 % za najveće vrijednosti i –20 % za najmanje vrijednosti za fotometrijske vrijednosti u svim točkama mjerenja, kako je određeno u stavku 6.3.2. ovog Pravilnika.

1.2.2.   Ako rezultati gore opisanoga ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, može se promijeniti centriranje sustava pod uvjetom da se os snopa svjetla ne pomakne za više od 0,5° na lijevu ili desnu stranu, niti za više od 0,2° prema gore ili dolje. Takve se odredbe ne primjenjuju na jedinice za osvjetljavanje navedene u okviru stavka 6.3.1.1. ovog Pravilnika.

1.2.3.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanja se moraju ponoviti s drugim normiranim izvorom svjetlosti i/ili drugom napravom za pogonsko napajanje.

1.2.4.   Ne uzimaju se u obzir sustavi s očitim oštećenjima.

1.2.5.   Ne uzima se u obzir referentna oznaka.

2.   PRVO UZORKOVANJE

U prvom se uzorkovanju odabiru četiri sustava slučajnim odabirom. Prvi i treći sustav se označavaju slovom A, dok se drugi i četvrti označavaju slovom B.

2.1.   Sukladnost se ne dovodi u pitanje

Nakon postupka uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, sukladnost serijski proizvedenih sustava ne dovodi se u pitanje ako su nepovoljna odstupanja vrijednosti izmjerenih na sustavima sljedeća:

2.1.1.1.   Uzorak A

A1:	jedan sustav		0 %
	jedan sustav	ne više od	20 %
A2:	oba sustava	više od	0 %
		ali ne više od	20 %
	prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.   Uzorak B

B1:

oba sustava

0 %

2.1.2.   ili ako su za uzorak A ispunjeni uvjeti iz točke 1.2.2.

2.2.   Sukladnost se dovodi u pitanje

Nakon postupka uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, sukladnost serijski proizvedenih sustava dovodi se u pitanje i od proizvođača se zahtijeva usklađivanje proizvodnje sa zahtjevima, ako su odstupanja vrijednosti izmjerenih na sustavima sljedeća:

2.2.1.1.   Uzorak A

A3:	jedan sustav	ne više od	20 %
	jedan sustav	više od	20 %
		ali ne više od	30 %

2.2.1.2.   Uzorak B

B2:	u slučaju A2
	jedan sustav	više od	0 %
		ali ne više od	20 %
	jedan sustav	ne više od	20 %
B3:	u slučaju A2
	jedan sustav		0 %
	jedan sustav	više od	20 %
		ali ne više od	30 %

2.2.2.   ili ako uvjeti točke 1.2.2. za uzorak A nisu ispunjeni.

2.3.   Homologacija povučena

Sukladnost se pobija i primjenjuje se točka 10. ako nakon postupka uzorkovanja, prikazanog na slici 1. ovog Priloga, odstupanja izmjerenih vrijednosti sustava iznose:

2.3.1.   Uzorak A

A4:	jedan sustav	ne više od	20 %
	jedan sustav	više od	30 %
A5:	oba sustava	više od	20 %

2.3.2.   Uzorak B

B4:	u slučaju A2
	jedan sustav	ne više od	0 %
		ali ne više od	20 %
	jedan sustav	više od	20 %
B5:	u slučaju A2
	oba sustava	više od	20 %
B6:	u slučaju A2
	jedan sustav		0 %
	jedan sustav	više od	30 %

2.3.3.   ili ako uvjeti iz točka 1.2.2. za uzorke A i B nisu ispunjeni.

3.   PONOVLJENO UZORKOVANJE

U slučaju uzoraka A3, B2 i B3 potrebno je ponoviti uzorkovanje, te odabrati treći uzorak C koji se sastoji od dva sustava i izabran je iz zalihe proizvedene nakon usklađivanja, u roku od dva mjeseca nakon slanja obavijesti.

3.1.   Sukladnost se ne dovodi u pitanje

Nakon završenog uzorkovanja prikazanog na slici 1 ovog Priloga, sukladnost serijskih sustava se ne dovodi u pitanje ako su odstupanja izmjerenih vrijednosti sljedeća:

3.1.1.1.   Uzorak C

C1:	jedan sustav		0 %
	jedan sustav	ne više od	20 %
C2:	oba sustava	više od	0 %
		ali ne više od	20 %
	prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.   Uzorak D

D1:	u slučaju C2
	oba sustava	0 %

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti točke 1.2.2. za uzorak C.

3.2.   Sukladnost se dovodi u pitanje

Nakon završenog uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga sukladnost serijskih sustava se dovodi u pitanje i od proizvođača se zahtijeva sukladnost proizvodnje sa zahtjevima, ako su odstupanja izmjerenih vrijednosti sljedeća:

3.2.1.1.   uzorak D

D2:	u slučaju C2
	jedan sustav	više od	0 %
		ali ne više od	20 %
	jedan sustav	ne više od	20 %

3.2.1.2.   ili ako uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorak C nisu ispunjeni.

3.3.   Homologacija povučena

Sukladnost se dovodi u pitanje i primjenjuje se stavak 10. ako nakon postupka uzorkovanja, prikazanog na slici 1. ovog Priloga, odstupanja izmjerenih vrijednosti sustava iznose:

3.3.1.   Uzorak C

C3:	jedan sustav	ne više od	20 %
	jedan sustav	više od	20 %
C4:	oba sustava	više od	20 %

3.3.2.   Uzorak D

D3:	u slučaju C2
	jedan sustav		0 %
		ili više od	0 %
	jedan sustav	više od	20 %

3.3.3.   ili ako uvjeti iz točke 1.2.2. za uzorke C i D nisu ispunjeni.

4.   PROMJENA OKOMITOG POLOŽAJA GRANICE SVIJETLO-TAMNO KRATKOG SVJETLOSNOG SNOPA

Za provjeru promjene okomitog položaja granice svijetlo-tamno za kratki svjetlosni snop zbog utjecaja topline, koristi se sljedeća metoda:

nakon uzorkovanja sa slike 1. ovog Priloga, jedan se od sustava uzorka A mora ispitati u skladu s postupkom iz točke 2.1. Priloga 4., nakon što je tri puta zaredom bio podvrgnut ciklusu opisanom u točki 2.2.2. Priloga 4.

Sustav se smatra prihvatljivim ako Δr ne prelazi 1,5 mrad.

Ako takva vrijednost prelazi 1,5 mrad, ali nije veća od 2 mrad, ispitivanje se mora provesti na drugom sustavu uzorka A, nakon čega srednja apsolutna vrijednost zabilježena za oba uzorka ne prelazi 1,5 mrad.

Međutim, ako takva vrijednost od 1,5 mrad nije u skladu s vrijednosti uzorka A, tada se oba sustava uzorka B moraju podvrgnuti istom postupku i vrijednost Δr za svaki od njih ne smije prijeći 1,5 mrad.

Slika 1.

---

PRILOG 8.

ODREDBE O GRANICI „SVIJETLO-TAMNO” I USMJERAVANJU KRATKOG SVJETLOSNOG SNOPA (1)

1.   DEFINICIJA GRANICE SVIJETLO-TAMNO

Granica svijetlo-tamno mora biti dovoljno oštra da omogući usmjeravanje kada se projicira na zaslon, kako je određeno u Prilogu 9. ovom Pravilniku, te mora ispunjavati dolje navedene zahtjeve:

1.1.   Oblik (vidjeti sliku A.8.-1.)

Granica svijetlo-tamno sadrži:

—	vodoravni ravni dio prema lijevo, i

—	podignuti dio na desno,

osim toga mora biti takva da, nakon što se usmjeri u skladu s odredbama u donjim stavcima od 2.1. do 2.5.

1.1.1.   Vodoravni dio ne odstupa okomito više od

—	0,2° iznad ili ispod središnje vodoravne crte između 0,5° i 4,5° lijevo od crte V-V, i

—	0,1° iznad ili ispod područja koje predstavlja dvije trećine navedene dužine;

1.1.2.   Podignuti dio

—	mora imati dovoljno oštar lijevi rub, i

—	crta s ishodištem u sjecištu crta A i V-V koja dodiruje taj rub mora s crtom H-H činiti kut od najmanje 10° i najviše 60° (vidjeti sliku A.8.-1. dolje)

2.   POSTUPAK VIZUALNOG USMJERAVANJA

2.1.   Prije svakog ispitivanja sustav mora biti u neutralnom položaju.

Donje upute se primjenjuju na svjetla onih uređaja za osvjetljavanje koje je potrebno usmjeriti, sukladno navodima podnositelja zahtjeva.

2.2.   Snop svjetlosti se okomito usmjeri tako da se ravni dio njegove granice svijetlo-tamno nalazi u nominalnom okomitom položaju (linija A), u skladu sa odgovarajućim zahtjevima iz tablice 2. u Prilogu 3. ovom Pravilniku; takvi su zahtjevi ispunjeni ako se srednja vodoravna linija ravnoga dijela granice svijetlo-tamno nalazi na crti A (vidjeti sl. A.8.-2. dolje).

Snop svjetla se usmjeri vodoravno tako da je podignuti dio desno od linije V-V koju dodiruje (vidjeti sl. A.8.-2. dolje)

2.3.1.   Ako djelomični snop svjetla propušta samo vodoravnu granicu svijetlo-tamno, ne primjenjuju se nikakvi posebni zahtjevi za vodoravno namještanje, ako ih podnositelj zahtjeva nije odredio.

2.4.   Svaka granica svijetlo-tamno uređaja za osvjetljavanje, koja nije konstruirana za zasebno usmjeravanje u skladu s pojašnjenjima podnositelja zahtjeva, mora ispunjavati određene uvjete.

2.5.   Uređaji za osvjetljavanje, kada se usmjeravaju korištenjem metode koju je odredio podnositelj zahtjeva u skladu s odredbama stavaka 5.2. i 6.2.1.1. ovog Pravilnika, moraju ostvariti granicu svijetlo-tamno čiji oblik i položaj moraju biti u skladu s odgovarajućom zahtjevima iz tablice 2. u Prilogu 3. ovom Pravilniku.

2.6.   Za svaki drugi način kratkog svjetlosnog snopa. Oblik i položaj granice svijetlo-tamnom ako postoji, moraju automatski ispunjavati odgovarajuće zahtjeve iz tablice 2. Priloga 3. ovom Pravilniku.

2.7.   Početno usmjeravanje i/ili namještanje, u skladu s navodima podnositelja zahtjeva koji se temelje na odredbama gornjih točaka od 2.1. do 2.6., može se primijeniti na uređaje za osvjetljavanje koji se ugrađuju odvojeno.

Slike

Napomena: Projekcija granice „svijetlo-tamno” na mjernom zaslonu prikazana je shematski.

---

(1)  Prema potrebi se dopunjavaju dodatnim općim odredbama na temelju studije GRE.

---

PRILOG 9.

ODREDBE O FOTOMETRIJSKOM MJERENJU

1.   OPĆE ODREDBE

1.1.   Sustav ili njegov dio/dijelovi moraju biti postavljeni na goniometar s fiksnom vodoravnom osi i pokretnom osi koja je pod pravim kutom u odnosu na fiksnu vodoravnu os.

1.2.   Vrijednost osvjetljenja se mora utvrditi pomoću fotoreceptora kvadratnog oblika sa stranicom od 65 mm, koji je postavljen na udaljenost od najmanje 25 m ispred referentnog središta svake jedinice za osvjetljavanje, pod pravim kutem u odnosu na mjernu os koja prolazi kroz izvor svjetlosti goniometra;

1.3.   Za vrijeme fotometrijskih mjerenja potrebno je odgovarajućim maskiranjem izbjegavati neželjeno odbijanje svjetlosti.

1.4.   Jačina osvjetljenja mjeri se pod pravim kutom na smjer mjerenja i na normalnoj udaljenosti od 25 m te se prikazuje u vrijednostima osvjetljenja.

1.5.   Kutne se koordinate navode u stupnjevima na kugli s okomitom polarnom osi, u skladu s publikacijom CIE br. 70, Beč 1987., što odgovara goniometru s vodoravnom („podignutom”) osi pričvršćenom na tlo i pokretnom („rotacijskom”) osi koja je pod pravim kutom u odnosu na fiksnu vodoravnu os.

1.6.   Prihvaća se svaka druga fotometrijska metoda ako se poštuje odgovarajuće primjenjiva korelacija.

1.7.   Potrebno je izbjegavati svako odstupanje od referentnog središta uređaja za osvjetljavanje u odnosu na rotacijske osi goniometra. To se posebno primjenjuje na okomiti smjer i uređaje za osvjetljavanje koji proizvode granicu svijetlo-tamno.

Za usmjeravanje se koristi zaslon koji se može namjestiti na kraću udaljenost od fotoreceptora.

Fotometrijski zahtjevi za svaku mjernu točku (kutni položaj) funkcije osvjetljavanja ili načina osvjetljavanja, navedeni u ovom Pravilniku, primjenjuju se na polovinu zbroja mjernih vrijednosti dobivenih na svim uređajima za osvjetljavanje sustava koji primjenjuju takvu funkciju ili način osvjetljavanja, ili na sve uređaje za osvjetljavanja kako je navedeno u odgovarajućem zahtjevu.

1.8.1.   Međutim, kada se odredba odnosi samo na jednu stranu, ne primjenjuje se dijeljenje s čimbenikom 2. To se odnosi na stavke 6.2.9.1., 6.3.2.1.2., 6.3.2.1.3., 6.4.6. i bilješku 4 iz tablice 1. u Prilogu 3.

1.9.   Uređaji za osvjetljavanje sustava moraju se mjeriti pojedinačno; međutim moguće je mjerenje provoditi istodobno na dva uređaja za osvjetljavanje ili više njih, koji su dio iste ugradbene jedinice i koji su opremljeni izvorom svjetlosti s jednakim napajanjem (reguliranim ili ne), ako su njihove osvjetljavajuće površine, zbog dimenzija ili položaja, u cijelosti obuhvaćene unutar pravokutnika koji nije dulji od 300 mm (vodoravno) i širi od 150 mm (okomito) te ako proizvođač odredi zajedničko referentno središte.

1.10.   Sustav mora biti u neutralnom položaju prije svakog novog postupka ispitivanja.

1.11.   Sustav ili njegov dio (dijelovi) mora biti tako usmjeren da prije početka mjerenja položaj granice svijetlo-tamno ispunjava zahtjeve navedene u tablici 2. Priloga 3. ovom Pravilniku. Dijelovi sustava na kojima se obavljaju pojedinačna mjerenja i koji nemaju granicu svijetlo-tamno, moraju se postaviti na goniometar u skladu s uvjetima podnositelja zahtjeva (položaj postavljanja).

2.   UVJETI MJERENJA U POGLEDU IZVORA SVJETLOSTI

2.1.   U slučaju izmjenjivih svjetala sa žarnom niti s neposrednim pogonskim napajanjem vozila:

Sustav ili njegovi dijelovi moraju se provjeravati jednim ili više neobojenih, normiranih svjetala sa žarnom niti koja su konstruirana za nazivni napon od 12 volti. Tijekom ispitivanja sustava ili jednog njegovog dijela, napon na priključnim spojnicama svjetla (svjetala) sa žarnom niti mora se regulirati tako da se dobije referentni svjetlosni tok kako je određeno odgovarajućim listovima s podacima u Pravilniku br. 37.

Sustav ili njegovi dijelovi moraju biti prihvaćeni, ako zahtjeve iz stavka 6. ovog Pravilnika ispunjava najmanje jedno normirano svjetlo sa žarnom niti koje može biti dostavljeno zajedno sa sustavom.

2.2.   U slučaju izmjenjivih izvora svjetlosti s izbijanjem u plinu:

Sustav ili njegovi dijelovi koji koriste zamjenjivi izvor svjetlosti s izbijanjem u plinu mora biti u skladu s fotometrijskim zahtjevima koji su određeni u odgovarajućim stavcima ovog Pravilnika, s najmanje jednim normiranim izvorom svjetlosti koji se trošio tijekom najmanje 15 ciklusa, kako propisuje Pravilnik br. 99. Svjetlosni tok takvog izvora svjetlosti s izbijanjem u plinu može se razlikovati od objektivnog svjetlosnog toka kako je opisano u Pravilniku br. 99.

U tom se slučaju na odgovarajući način moraju ispraviti izmjerene fotometrijske vrijednosti. Dobivene se fotometrijske vrijednosti mora prije provjere sukladnosti pomnožiti s faktorom 0,7.

2.3.   U slučaju neizmjenjivih izvora svjetlosti s neposrednim pogonskim napajanjem vozila:

sva mjerenja na svjetlima koja su opremljena neizmjenjivim izvorima svjetlosti (svjetla sa žarnom niti i druga) moraju se obaviti na 6,75 V, 13,5 V ili 28,0 V, ili pod naponom kojega je odredio podnositelj zahtjeva u odnosu na svaki drugi sustav napajanja vozila. Dobivene se fotometrijske vrijednosti mora prije provjere sukladnosti pomnožiti s faktorom 0,7.

2.4.   Kod izmjenjivog ili neizmjenjivog izvora svjetlosti koji radi neovisno o napajanju vozila i kojega u cijelosti nadzire sustav, ili izvora svjetlosti koji se napaja iz posebnog izvora napajanja, ispitivani se napon iz gornje točke 2.3. mora primijeniti na dolaznim priključnim spojnicama toga sustava ili toga izvora napajanja. Ispitni laboratorij može od proizvođača zahtijevati dostavu takvih posebnih izvora napajanja.

Dobivene se fotometrijske vrijednosti mora prije provjere sukladnosti pomnožiti s faktorom 0,7, osim u slučaju kada se takav korektivni koeficijent već primjenjuje sukladno odredbama gornje točke 2.2.

3.   MJERNI UVJETI S OBZIROM NA NAČINE OSVJETLJAVANJA U ZAVOJU

Kada se radi o sustavu ili njegovom dijelu (dijelovima) koji omogućava osvjetljavanje u zavoju, zahtjevi iz stavaka 6.2. (kratki svjetlosni snop) i/ili 6.3. (dugi svjetlosni snop) ovog Pravilnika primjenjuju se za sve slučajeve koji odgovaraju polumjeru okreta vozila. Za provjeru kratkog i dugog svjetlosnog snopa mora se koristiti sljedeći postupak:

Sustav se mora ispitati u neutralnom položaju (sredina/ravno) i osim toga u položaju (položajima) koji odgovaraju najmanjem polumjeru okreta vozila u oba smjera korištenjem, prema potrebi, signalnog generatora.

3.1.1.1.   Usklađenost sa zahtjevima iz stavaka 6.2.6.2., 6.2.6.3. i 6.2.6.5.1. ovog Pravilnika mora se provjeriti za načine osvjetljavanja u zavoju za kategorije 1 i 2 bez dodatnog vodoravnog preusmjeravanja.

3.1.1.2.   Usklađenost sa zahtjevima iz stavaka 6.2.6.1. i 6.3. ovog Pravilnika, ovisno o tome koji se primjenjuje, mora se provjeriti:

—	kada se radi o načinu osvjetljavanja u zavoju kategorije 2 bez dodatnog vodoravnog preusmjeravanja,

—	kada se radi o kratkom svjetlu u načinu osvjetljavanja u zavoju kategorije 1 ili dugom svjetlu za osvjetljavanje u zavoju: nakon vodoravnog preusmjeravanja odgovarajuće ugradbene jedinice (primjerice s pomoću goniometra) u odgovarajući suprotan smjer.

3.1.2.   Kod provjere načina osvjetljavanja u zavoju kategorije 1 i 2 za polumjer okreta vozila koji nije određen gornjom točkom 3.1.1., mora se promatrati je li osvjetljenje ravnomjerno raspoređeno i uzrokuje li zaslijepljenost. Ako se to ne može potvrditi, mora se provjeriti usklađenost sa zahtjevima iz tablice 1. u Prilogu 3. ovog Pravilnika.

---

PRILOG 10.

OPISNI OBRASCI

Najveći format A4 (210 × 297 mm)

OPISNI OBRAZAC SUSTAVA PRILAGODLJIVOG PREDNJEG OSVJETLJENJA BR. 1

AFS kontrolni signali odgovaraju funkcijama osvjetljavanja i načinima funkcija koje omogućuje sustav

Kontrolni signal AFS	Funkcija/način(i) pod utjecajem signala (1)					tehničke osobine (2) (koristiti posebni list ako je potrebno)
	Kratki svjetlosni snop				Dugo svjetlo
	Razred C	Razred V	Razred E	Razred W
nema ga/ne postoji
V - signal
E - signal
W - signal
T - signal
Ostali signali (3)

OPISNI OBRAZAC SUSTAVA PRILAGODLJIVOG PREDNJEG OSVJETLJENJA BR. 1

Stanje granice svijetlo-tamno, uređaji za prilagodbu i odgovarajući postupci prilagodbe jedinica za osvjetljavanje

Jedinica za osvjetljavanje br. (4)	Stanje granice svijetlo-tamno (5)		Uređaj za namještanje				Osobine i dodatne odredbe (ako ih ima) (7)
	Jedinica za osvjetljavanje omogućava ili doprinosi jednoj ili više granica svijetlo-tamno kratkog svjetlosnog snopa		okomito		vodoravno
	kako je određeno u Prilogu 8. ovog Pravilnika (6)	i primjenjuju se odredbe stavka 6.4.6. ovog Pravilnika (6)	pojedinačni („glavni”) (6),  (8)	Povezan s „glavnom” jedinicom br. (9)	Pojedinačni („glavni”) (6)  (8)	Povezan s „glavnom” jedinicom br. (9)
1	da/ne	da/ne	da/ne	…	da/ne	…
2	da/ne	da/ne	da/ne	…	da/ne	…
3	da/ne	da/ne	da/ne	…	da/ne	…
4	da/ne	da/ne	da/ne	…	da/ne	…
5	da/ne	da/ne	da/ne	…	da/ne	…
6	da/ne	da/ne	da/ne	…	da/ne	…
7	da/ne	da/ne	da/ne	…	da/ne	…

---

(1)  Označiti u odgovarajuću kućicu/kućice križić x. za kombinaciju koja se upotrebljava.

(2)  Se indică în termenii:

—	Navesti sljedeće podatke:

—	tehničke osobine (električna struja/napon, optičke, mehaničke, hidraulične, pneumatske…),

—	vrstu informacije (neprekidna, analogna, binarna, digitalna, šifrirana itd.),

—	značajke ovisne o vremenu (vremenska konstanta, rezolucija…),

—	stanje signala u slučaju kvara (u odnosu na ulazni signal sustava).

(3)  Sukladno opisu podnositelja zahtjeva, ako je potrebno koristiti posebni list.

(4)  Oznaka svake pojedinačne jedinice za osvjetljavanje sustava kako je navedeno u Prilogu 1. ovom Pravilniku i kako je prikazano na crtežu sukladno stavku 2.1.1. ovog Pravilnika; prema potrebi koristiti odvojeni list (listove).

(5)  U skladu sa odredbama stavka 6.22.6.1.2. Pravilnika br. 48.

(6)  Prekrižiti nepotrebno.

(7)  Prema potrebi napisati odgovarajući broj jedinica ili jedinice za osvjetljavanje.

(8)  Informacije kao redoslijed postavljanja jedinica za osvjetljavanje ili njihovih sklopova, sve dodatne odredbe u pogledu procesa postavljanja.

(9)  Zbog postavljanja „glavne” jedinice za osvjetljavanje može se također postaviti druga jedinica ili jedinice za osvjetljavanje.

---