1.

izvore komunalnih otpadnih voda koje ulaze u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji isporučuje vodu za obradu. Izvori komunalnih otpadnih voda utvrđuju se s pomoću definicija iz Direktive Vijeća 91/271/EEZ (1). Komunalne otpadne vode mogu uključivati mješavinu otpadnih voda iz kućanstava, industrijskih otpadnih voda i otjecanja, a time i ispuštanja različitih vrsta onečišćujućih tvari, patogena ili drugih tvari;

2.

referentnu oznaku ili ime uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji isporučuje vodu za obradu i, ako se razlikuje od postrojenja za obradu vode, informacije o vrstama pročišćavanja koje se provode u tom uređaju (primarno, sekundarno, tercijarno ili kvartarno);

3.

referentnu oznaku ili ime postrojenja za obradu vode ako se razlikuje od uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda te informacije o postupcima i tehnologijama pročišćavanja koje se primjenjuju u tom postrojenju. Navode se i informacije o radnim uvjetima i kontrolnim parametrima postupaka koji su relevantni za upravljanje rizicima, uključujući kontrolne parametre za postupke pročišćavanja za patogene ili onečišćujuće tvari utvrđene kao opasnosti u skladu s točkom 3. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741;

4.

opis kvalitete komunalnih otpadnih voda koje ulaze u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, čime se omogućuje utvrđivanje parametara koji su relevantni za kvalitetu obrađene vode i koji mogu postati opasnosti u smislu točke 3. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741. Može se opisati kvaliteta vode na različitim točkama sustava ponovne upotrebe vode uzimajući u obzir moguće fluktuacije uzrokovane opasnim događajima, kvarovima sustava ili sezonskim varijacijama.

Te točke mogu biti:

Opis kvalitete vode obuhvaća:

5.

količinu vode koja uđe u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i prođe kroz sustav ponovne upotrebe vode tijekom jedne godine (tj. minimalni, maksimalni i prosječni protok), uključujući sve informacije o varijabilnosti protoka zbog vremenskih uvjeta ili drugih događaja (turistička sezona) koji bi eventualno mogli znatno utjecati na količinu i kvalitetu obrađene vode. Ako se za proizvodnju obrađene vode upotrebljava samo dio pročišćenih komunalnih otpadnih voda, te informacije moraju biti ograničene na količinu vode koja ulazi u postrojenje za obradu vode ili nastaje u sekundarnoj fazi pročišćavanja i upotrebljava se za proizvodnju obrađene vode;

6.

definiciju točke usklađenosti u sustavu ponovne upotrebe vode.

1.

vrste sustava za skladištenje (zatvoreni ili otvoreni, uključujući mjere uvedene kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija s drugim izvorima onečišćenja, među ostalim otjecanjem iz industrije i poljoprivrede);

2.

način rada sustava (operativni ili sezonski);

3.

prosječno vrijeme skladištenja;

4.

strategije upravljanja za kontrolu fizikalne, kemijske i biološke kvalitete obrađene vode, uključujući ponovni rast bakterija ili rast algi.

1.

informacije o crpnim sustavima;

2.

vrste cjevovoda, kanala ili drugih korištenih sredstava distribucije;

3.

strategije upravljanja za kontrolu fizikalne, kemijske i biološke kvalitete obrađene vode tijekom opskrbe;

4.

mjere za izbjegavanje unakrsne kontaminacije sa sustavom vode za piće ili kanalizacijskim sustavom ili bilo kojim drugim izvorom onečišćenja, uključujući otjecanje iz industrije ili poljoprivrede u slučaju otvorenih kanala, prema potrebi.

1.

opis već uvedenih ili planiranih metoda navodnjavanja na području koje se opslužuje uzimajući u obzir da se mogu primjenjivati različite metode ovisno o sezoni ili dostupnosti vode. Ako još nisu utvrđeni krajnji korisnici ili ako jedno postrojenje za obradu vode opslužuje velik broj krajnjih korisnika, informacije se mogu odnositi općenito na uobičajene ili češće korištene vrste navodnjavanja na području koje se opslužuje i uključivati propise o metodi navodnjavanja koja je potrebna za sigurnu upotrebu obrađene vode određenog razreda kvalitete za određene vrste poljoprivrednih kultura.

Metode navodnjavanja razvrstavaju se u sljedeće kategorije:

Dodatne informacije koje su relevantne za utvrđivanje načina izloženosti populacija ili okoliša iz točke 4. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741, a koje treba dostaviti ako su relevantne za vrstu primijenjene metode navodnjavanja, uključuju, ako je to primjenjivo:

1.

predviđene upotrebe obrađene vode (u skladu s odabranim razredima kvalitete obrađene vode, kategorijama poljoprivrednih kultura i metodama navodnjavanja utvrđenima u tablici 1 u Prilogu I. Uredbi (EU) 2020/741), mjesta upotrebe, kao i glavni postupak, razdoblja i učestalost sadnje i žetve te glavnu metodu uzgoja poljoprivrednih kultura na području koje se opslužuje. Ako još nisu utvrđeni određeni krajnji korisnici ili upotrebe ili ako jedno postrojenje za obradu vode opslužuje velik broj krajnjih korisnika, informacije se mogu temeljiti na predviđenoj upotrebi obrađene vode na određenom području ili na glavnoj poljoprivrednoj praksi i najčešćim poljoprivrednim kulturama na tom području. Informacije se mogu sastojati i od propisa o tome kako se obrađena voda određenog razreda kvalitete može sigurno upotrebljavati za određene vrste poljoprivrednih kultura i pod određenim uvjetima.

Vrste poljoprivrednih kultura označene kao kategorije u tablici 1 u Prilogu I. Uredbi (EU) 2020/741 opisuju se u skladu s predviđenom upotrebom poljoprivredne kulture:

2.

prema potrebi, informacije o dodatnim postupcima pročišćavanja ili odgovarajućim preprekama iz članka 5. stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) 2020/741 koji se primjenjuju na obrađenu vodu nakon točke usklađenosti, među ostalim, prema potrebi, u infrastrukturi za distribuciju ili skladištenje i na navodnjavanim poljima, radi ispunjavanja zahtjeva za kvalitetu utvrđenih u tablici 2 u Prilogu I. Uredbi (EU) 2020/741;

3.

prema potrebi, informacije o drugim izvorima vode namijenjene miješanju s obrađenom vodom, kao i o točkama miješanja, kvantitativnim i kvalitativnim obilježjima i svim varijabilnostima relevantnima za procjenu rizika, posebno ako se miješanje koristi kao prepreka. Ako još nisu utvrđeni krajnji korisnici ili ako jedno postrojenje za obradu vode opslužuje velik broj krajnjih korisnika, informacije se mogu odnositi općenito na uobičajenu praksu miješanja na području koje se opslužuje i uključivati sigurnosne propise za tu praksu;

4.

protok obrađene vode za koju se očekuje da će biti isporučena i sve sezonske varijabilnosti te razdoblje upotrebe (privremeno ili ad hoc) u skladu s rasporedom navodnjavanja.

—

radnje za koje je ta strana odgovorna,

—

mjesto ili korak u sustavu ponovne upotrebe vode u kojem je potrebno provesti te radnje,

—

vrijeme provedbe radnji.

1.

operateri postrojenja za obradu vode i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ako se razlikuje od postrojenja za obradu vode, uključujući operatere javnih ili privatnih poduzeća za vodoopskrbu;

2.

operateri objekata za skladištenje i distribuciju obrađene vode, prema potrebi;

3.

operateri koji navodnjavaju polja obrađenom vodom, uključujući poljoprivrednike, udruženja poljoprivrednika ili konzorcije navodnjavatelja;

4.

relevantna nadležna ili druga tijela, osim imenovanog nadležnog tijela, uključujući tijela nadležna za vode, tijela nadležna za javno zdravlje, tijela nadležna za okoliš;

5.

druge strane koje bi mogle biti odgovorne u bilo kojem dijelu sustava ponovne upotrebe vode ili koje imaju sjedište na predmetnom lokalnom području.

1.

patogene (uključujući bakterije, viruse, protozoe i helminte) koji uzrokuju bolesti koje se prenose vodom u ljudi i životinja i druge učinke na zdravlje, kad god je to opravdano, te onečišćujuće tvari koje su općenito prisutne u komunalnim otpadnim vodama;

2.

prema potrebi patogene, onečišćujuće tvari ili druge tvari povezane s industrijskim ispuštanjima ili s gradskim otjecanjem s kontaminiranih površina u gradski sustav prikupljanja, koji se mogu nakupljati u visokim koncentracijama u komunalnim otpadnim vodama i tako utjecati na upotrebu obrađene vode;

3.

patogene, onečišćujuće tvari ili druge tvari utvrđene uzimajući u obzir zahtjeve navedene u točki 5. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741 ili druge zahtjeve utvrđene u relevantnom zakonodavstvu EU-a, nacionalnom ili lokalnom zakonodavstvu, uvjete specifične za lokaciju te mogućnost da obrađena voda dođe do osjetljivih receptora. Ti zahtjevi mogu uključivati sljedeće aspekte:

4.

patogene, onečišćujuće tvari ili tvari potencijalno prisutne u obrađenoj vodi koji bi mogli naštetiti tlu i navodnjavanim poljoprivrednim kulturama i utvrđeni su u skladu s normom ISO 16075-1:2020 (3) ili bilo kojim smjernicama za navodnjavanje poljoprivrednih površina, uključujući: i. kemijske tvari, kao što su ukupne topljive soli, natrij, kloridi, bor i ioni specifične toksičnosti; ii. druge kemijske elemente i patogene; i iii. hranjive tvari;

5.

onečišćujuće tvari koje još nisu regulirane (uključujući mikroplastiku ili onečišćujuće tvari koje izazivaju sve veću zabrinutost), a pronađene su u obrađenoj vodi i relevantne su za specifični kontekst sustava ponovne upotrebe vode.

1.

neuspjeh preventivnih mjera u postrojenju za obradu vode (ili u uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ako se razlikuje), u sustavima skladištenja i distribucije ili na polju. To se može dogoditi:

2.

slučajna ili neprimjerena (ili nezakonita) ispuštanja koja bi mogla dovesti do nekontroliranih koncentracija patogena, onečišćujućih tvari ili drugih tvari u kanalizacijskom sustavu i u efluentu iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i koja bi mogla utjecati na kvalitetu obrađene vode;

3.

ljudske pogreške uzrokovane neodgovarajućim osposobljavanjem ili informacijama o dopuštenim upotrebama;

4.

sezonske promjene ili ekstremni vremenski uvjeti (uključujući poplave ili suše), ako je to relevantno;

5.

seizmičke pojave;

6.

vandalizam ili terorizam (uključujući kibernetičke napade na infrastrukturu).

1.

operateri i radnici postrojenja za obradu vode (ili uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ako se razlikuje) i objekata za skladištenje i distribuciju, ako je to primjenjivo;

2.

krajnji korisnici na navodnjavanim poljima;

3.

stanovnici i radnici iz lokalne zajednice ili druge prisutne osobe (uključujući osobe koje se slučajno zateknu unutar ili blizu sustava ponovne upotrebe vode, čija prisutnost nije povezana sa sustavom i koje ne poduzimaju mjere za smanjenje izloženosti, radnici ili korisnici obližnjih aktivnosti) koji bi mogli slučajno biti izloženi obrađenoj vodi (među ostalim sudjelovanjem u rekreacijskim aktivnostima u otvorenim kanalima ili blizu otvorenih kanala u koje bi mogla dospjeti obrađena voda ili izloženošću kapima obrađene vode iz sustava navodnjavanja raspršivanjem).

1.

površinske vode, podzemne vode ili obalne vode i njihovi vodni ekosustavi u blizini sustava ponovne upotrebe vode;

2.

vodni resursi koji se upotrebljavaju za opskrbu vodom za piće, uključujući rezervoare vode za opskrbu vodom za piće (tj. zaštićena područja s vodom za piće), u blizini sustava ponovne upotrebe vode;

3.

tlo i poljoprivredne kulture navodnjavanog polja i okolnih polja;

4.

ekosustavi i/ili zaštićena područja (uključujući ona utvrđena Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i druga zaštićena područja za očuvanje prirode) i povezana kopnena i vodena fauna i flora utvrđenih segmenata okoliša u blizini sustava ponovne upotrebe vode;

5.

područja osjetljiva na hranjive tvari i područja osjetljiva na nitrate u blizini sustava ponovne upotrebe vode.

1.

unos obrađene vode, izravno ili neizravno putem poljoprivrednih kultura, tla ili predmeta koji su bili u dodiru s obrađenom vodom;

2.

dodir s obrađenom vodom (koža ili oči), izravno ili neizravno putem poljoprivrednih kultura, tla ili predmeta koji su bili u dodiru s obrađenom vodom;

3.

udisanje obrađene vode (aerosol).

1.

infiltracija obrađene vode u podzemne vode istjecanjem (među ostalim iz cjevovoda i sustava za skladištenje), navodnjavanjem ili nakon obilnih kiša;

2.

otjecanje obrađene vode u površinske ili obalne vode istjecanjem (među ostalim iz cjevovoda i sustava za skladištenje) ili navodnjavanjem;

3.

otjecanje obrađene vode u područja osjetljiva na hranjive tvari i područja osjetljiva na nitrate ili zaštićena područja (kako je prethodno utvrđeno) zbog istjecanja (među ostalim iz cjevovoda i sustava skladištenja) ili navodnjavanjem.

1.

geološki, hidrogeološki i hidrološki uvjeti na tom području, uključujući prisutnost nezatvorenih ili mješavine zatvorenih i nezatvorenih vodonosnika i sustava crpljenja podzemnih voda (uključujući njihove glavne značajke, na primjer udaljenost od navodnjavanih područja, vrstu sustava, upotrebu crpnog sustava ili arteškog zdenca, upotrebe vode);

2.

prisutnost, značajke i upotrebe površinskih voda, uključujući potrebni minimalni protok, sezonske varijacije protoka, doprinos ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

3.

struktura i svojstva tla u skladu s pedološkim obilježjima područja;

4.

prisutnost propusnih područja (uključujući informacije o tipovima vegetacije, šumama) i nepropusnih površina (uključujući parkirališta ili ulice);

5.

promjene tipičnih vremenskih uvjeta: temperature, padaline, vlažnost, vjetar.

1.

analizu mogućih načina izloženosti za segmente okoliša (utvrđene u skladu s točkom 4. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741) i odgovarajuće (skupine) opasnosti (utvrđene u skladu s točkom 3. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741);

2.

pregled opasnosti (patogeni, onečišćujuće tvari i druge tvari utvrđene u obrađenoj vodi) u odnosu na relevantne standarde kvalitete okoliša ili bilo koje druge granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a, nacionalnom ili lokalnom zakonodavstvu za patogene, onečišćujuće tvari ili druge tvari relevantne za određeni segment okoliša (uključujući podzemne vode, površinske vode, tlo, poljoprivredne kulture) uzimajući u obzir uvjete specifične za lokaciju i utvrđivanje dopuštene koncentracije opasne tvari u obrađenoj vodi;

3.

procjenu razmjera izloženosti na temelju koncentracije svake opasne tvari utvrđene u obrađenoj vodi, načina izloženosti i razina izloženosti, rangiranih prema vjerojatnosti i težini, koje se utvrđuju uzimajući u obzir metodu i praksu navodnjavanja te količinu, učestalost i trajanje navodnjavanja;

4.

procjenu vjerojatnosti da će određena opasnost doprijeti do vodnog tijela primjenom metode predložene u normi ISO 16075-1:2020, kojom se procjenjuje osjetljivost podzemnih i površinskih voda na infiltraciju ili otjecanje obrađene vode uzimajući u obzir hidrogeologiju lokacije, ili primjenom Smjernica Komisije za potporu primjeni Uredbe (EU) 2020/741 ili bilo koje druge jednakovrijedne metode;

5.

opis rizika za okoliš za svaku utvrđenu opasnost ili skupinu opasnosti te za svaki način izloženosti i opasni događaj;

6.

procjenu vjerojatnosti izloženosti i težine posljedica s pomoću matrica rizika koje kombiniraju vjerojatnost i težinu, uključujući one predložene u normi ISO 20426:2018 (5) ili u Priručniku Svjetske zdravstvene organizacije za planiranje sigurnih sanitarnih uvjeta (6) ili u Smjernicama Komisije za potporu primjeni Uredbe (EU) 2020/741 i Tehničkim smjernicama Zajedničkog istraživačkog centra (2022.) (7);

7.

procjenu rizika za tlo ili poljoprivredne kulture na temelju postojećih referentnih vrijednosti agronomski bitnih parametara ovisno o lokalnom kontekstu (uključujući vrstu tla i kiselost tla), uključujući one utvrđene u normi ISO 16075-1:2020 ili jednakovrijednoj normi.

1.

analizu mogućih načina izloženosti populacija (utvrđenih u skladu s točkom 4. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741) i odgovarajuće (skupine) opasnosti (utvrđene u skladu s točkom 3. Priloga II. Uredbi (EU) 2020/741);

2.

prema potrebi procjenu odnosa doze i reakcije kako bi se utvrdila reakcija populacije izložene određenoj koncentraciji opasne tvari i vjerojatnost mogućih štetnih zdravstvenih učinaka određene težine uzimajući u obzir barem patogene u obrađenoj vodi koji bi mogli uzrokovati zdravstvene probleme (tj. štetan učinak tvari u živom organizmu) izloženim populacijama (uključujući operatere ili poljoprivrednike);

3.

procjenu mogućih razmjera doza ili izloženosti relevantnih za zdravlje ljudi i zdravlje životinja na temelju patogena, onečišćujućih tvari i drugih tvari prisutnih u obrađenoj vodi i njihovih koncentracija uzimajući u obzir vrste poljoprivrednih kultura (prehrambene kulture koje se konzumiraju sirove ili one koje se prerađuju) te metode i praksu navodnjavanja (uključujući učestalost i trajanje navodnjavanja);

4.

opis rizika za zdravlje za svaku utvrđenu opasnost ili skupinu opasnosti te za svaki način izloženosti i opasni događaj;

5.

procjenu vjerojatnosti izloženosti i težine posljedica s pomoću metoda iz norme ISO 20426:2018, Priručnika SZO-a o planiranju sigurnih sanitarnih uvjeta ili bilo koje druge jednakovrijedne metode.

1.

zahtjev za smanjenje i sprečavanje onečišćenja vode nitratima u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ (11): u procjeni rizika utvrđuju se svi mogući utjecaji upotrebe obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina (među ostalim otjecanjem ili infiltracijom) koji bi mogli dovesti do prekomjerne izloženosti nitratima u površinskim vodama ili podzemnim vodama za koje je država članica utvrdila da bi mogle biti pogođene onečišćenjem (nitratima) u skladu s tom direktivom;

2.

obveza da zaštićena područja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju ispunjavaju zahtjeve iz Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća (12): u procjeni rizika utvrđuju se površinske vode ili podzemne vode koje su klasificirane kao zaštićeno područje s vodom za piće i na koje bi mogla utjecati upotreba obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina (među ostalim otjecanjem ili infiltracijom);

3.

zahtjev za ispunjenje okolišnih ciljeva utvrđenih Direktivom 2000/60/EZ: u procjeni rizika utvrđuju se mogući rizici od pogoršanja stanja vodnih tijela obuhvaćenih tom direktivom zbog upotrebe obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina (među ostalim otjecanjem ili infiltracijom);

4.

zahtjev za sprečavanje onečišćenja podzemnih voda u skladu s Direktivom 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13): u procjeni rizika utvrđuju se mogući rizici od pogoršanja kemijskog stanja podzemnih voda zbog upotrebe obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina;

5.

zahtjev za ispunjenje standarda kvalitete okoliša za prioritetne tvari i neke druge onečišćujuće tvari utvrđenih Direktivom 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14): u procjeni rizika utvrđuju se mogući rizici od pogoršanja kemijskog stanja površinskih voda zbog upotrebe obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina;

6.

zahtjev za ispunjenje standarda kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost na nacionalnoj razini, to jest specifične onečišćujuće tvari za neki riječni slijev, koji su utvrđeni Direktivom 2000/60/EZ: u procjeni rizika utvrđuju se mogući rizici od pogoršanja ekološkog stanja ili potencijala površinskih voda zbog upotrebe obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina;

7.

zahtjev za ispunjenje standarda kvalitete vode za kupanje utvrđenih Direktivom 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15): u procjeni rizika utvrđuju se vodna tijela koja se koriste za kupanje i koja su potencijalno pogođena upotrebom obrađene vode (među ostalim otjecanjem);

8.

zahtjevi u pogledu zaštite okoliša, posebno tla, pri upotrebi mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi na temelju Direktive Vijeća 86/278/EEZ (16); u procjeni rizika utvrđuje se može li upotreba kanalizacijskog mulja na poljoprivrednim poljima u kombinaciji s navodnjavanjem obrađenom vodom predstavljati kumulativne rizike;

9.

zahtjevi u pogledu higijene hrane kako su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (17) i smjernice navedene u obavijesti Komisije o smjernicama za smanjenje mikrobioloških rizika u svježem voću i povrću tijekom primarne proizvodnje na temelju dobre higijene (18): u procjeni rizika utvrđuje se može li upotreba obrađene vode predstavljati rizik od neispunjavanja zahtjeva utvrđenih za proizvodnju svježeg voća i povrća;

10.

zahtjevi u pogledu higijene hrane za životinje utvrđeni Uredbom (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (19): u procjeni rizika utvrđuje se može li upotreba obrađene vode predstavljati rizik od neispunjavanja zahtjeva utvrđenih za proizvodnju hrane za životinje (neprehrambene poljoprivredne kulture, uključujući kulture kojima se hrane životinje koje se koriste za proizvodnju hrane);

11.

zahtjev za ispunjenje relevantnih mikrobioloških kriterija utvrđenih Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 (20); u procjeni rizika utvrđuje se može li upotreba obrađene vode predstavljati rizik od neispunjavanja zahtjeva utvrđenih za proizvodnju hrane;

12.

zahtjevi u pogledu najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani utvrđeni Uredbom Komisije (EU) 2023/915 (21): u procjeni rizika utvrđuje se može li upotreba obrađene vode predstavljati rizik od neispunjavanja zahtjeva utvrđenih za proizvodnju hrane;

13.

zahtjevi u pogledu maksimalnih razina ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje utvrđeni Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (22): u procjeni rizika utvrđuje se može li upotreba obrađene vode na poljoprivrednim poljima koja se koriste za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje i na kojima se koriste pesticidi predstavljati kumulativne rizike (ako su u procjeni rizika pesticidi utvrđeni kao potencijalne opasnosti koje bi mogle biti prisutne u obrađenoj vodi);

14.

zahtjevi u pogledu zdravlja životinja utvrđeni Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (23) i Uredbom Komisije (EU) br. 142/2011 (24): u procjeni rizika utvrđuje se može li upotreba obrađene vode za navodnjavanje krmnih kultura ili bilo kojih drugih kultura za hranu za životinje predstavljati rizik od neispunjavanja zahtjeva za zdravlje životinja (konzumacijom hrane za životinje ili izloženošću na polju).

1.

postrojenje za obradu vode (ili uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ako se razlikuje), među ostalim evaluacijom i optimizacijom postupaka koji se provode ili utvrđivanjem dodatnih naprednih postupaka pročišćavanja;

2.

sustave za skladištenje i distribuciju obrađene vode, prema potrebi;

3.

navodnjavana polja ili područje oko njih, ako je primjenjivo, među ostalim razmatranjem alternativnih metoda navodnjavanja kojima se rizik od izloženosti smanjuje na najmanju moguću mjeru, osiguravanjem zaštitnih zona ili sličnih metoda ili zaštitom radnika i poljoprivrednika (zahtjevima za korištenje posebne osobne zaštitne opreme ili uvođenjem higijenskih protokola povrh mogućih mjera koje su već poduzete radi usklađivanja s pravilima o zdravlju i sigurnosti na radu).

1.

primjena prepreka treba dovesti do ispunjavanja zahtjeva u pogledu kvalitete za razrede kvalitete obrađene vode utvrđene u tablici 2 Priloga I. Uredbi (EU) 2020/741. Razred kvalitete može se odrediti uzimajući u obzir akreditirani broj prepreka i kriterije navedene u Smjernicama Komisije o primjeni Uredbe (EU) 2020/741;

2.

prepreke uključuju opcije pročišćavanja ili opcije koje ne uključuju pročišćavanje i mogu se primijeniti prije ili nakon točke usklađenosti;

3.

više prepreka može se upotrebljavati u kombinaciji (pristup s više prepreka) kako bi se postigla različita logaritamska smanjenja (u skladu s normom ISO 16075-2:2020 (25) ili drugim relevantnim smjernicama) i kako bi se postiglo traženo ukupno smanjenje koje je potrebno kako bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru, na temelju odabranog razreda kvalitete obrađene vode.

1.

standardne operativne postupke;

2.

raspored rada i održavanja;

3.

mjere kontrole kvalitete;

4.

popis posebnih zadaća i osoba odgovornih za te zadaće;

5.

popis točke usklađenosti i svih drugih kritičnih kontrolnih točaka utvrđenih za upravljanje rizicima, uključujući točke na kojima se obrađena voda isporučuje sljedećoj strani u sustavu ponovne upotrebe vode; informacije o tim točkama uključuju točnu lokaciju (položaj na karti GIS-a ili sa zemljopisnim informacijama, ako je moguće) i metodu uzorkovanja;

6.

postupke za prikupljanje podataka s pomoću laboratorijske analize ili internetskih sustava;

7.

postupke za uzorkovanje i analizu;

8.

postupke ili protokole za praćenje relevantnih parametara obrađene vode;

9.

programe održavanja opreme (uključujući sonde za internetsku detekciju);

10.

programe održavanja za preventivne mjere i prepreke;

11.

postupke osposobljavanja za operatere.

1.

temelji se na rezultatima procjene rizika za zdravlje i okoliš;

2.

uključuje postupke za ispunjavanje barem minimalnih zahtjeva za rutinsko praćenje u skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) 2020/741 i za poštovanje svih parametara i graničnih vrijednosti povezanih s obrađenom vodom koji su utvrđeni kao dodatni zahtjevi na temelju rezultata procjene rizika za zdravlje i okoliš;

3.

uključuje postupke praćenja za uzorkovanje i analizu obrađene vode (laboratorijskom analizom, senzorima ili analizatorima u stvarnom vremenu) s naznakom lokacije i učestalosti te postupke za kontrolu ispuštanja utvrđenih onečišćujućih tvari u izložene okolišne receptore (uključujući površinske vode, podzemne vode i tlo); postupci uključuju dokumentirane mjere kojima se osigurava stalna zaštita zdravlja i okoliša, među ostalim u ekstremnim vremenskim uvjetima;

4.

uključuje postupke koji su u skladu s postojećim zakonodavstvom, pri čemu posebno praćenje vodnih resursa mora biti u skladu s Direktivom Komisije 2009/90/EZ (26) te se osigurava da rezultati budu usporedivi s rezultatima dobivenima praćenjem u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

5.

uključuje praćenje parametara u segmentima okoliša (uključujući površinske vode, podzemne vode ili tlo), prema potrebi i u skladu s rezultatima procjene rizika; ako se u bilo kojem od segmenata okoliša koji se prate utvrde patogeni, onečišćujuće tvari i/ili druge tvari, procjenjuje se je li njihova prisutnost posljedica upotrebe obrađene vode ili potječu iz drugih izvora.

1.

popis korektivnih mjera i osoba odgovornih za utvrđene opasne događaje;

2.

hitni postupci u slučaju neuspješnog pročišćavanja u uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ili postrojenju za obradu vode koje bi moglo dovesti do ispuštanja opasnih tvari u obrađenu vodu;

3.

hitni postupci u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti utvrđenih u skladu s procjenom rizika za opasne tvari u obrađenoj vodi koje bi mogle predstavljati rizik;

4.

hitni postupci povezani s redovitim i izvanrednim postupcima održavanja (uključujući zaobilazni tok ili prelijevanje);

5.

postupci i dijagrami toka za komunikaciju među stranama o izvanrednim situacijama (uključujući sve hitne postupke kojima se osigurava da se poljoprivredni proizvodi navodnjavani potencijalno kontaminiranom vodom ne stavljaju na tržište);

6.

internetski alati, senzori i kontrolni uređaji koji aktiviraju alarme u stvarnom vremenu na temelju praćenja određenih parametara.

1.

popis s relevantnim podacima za kontakt svake uključene strane, za koju se navodi samo dužnost ili položaj (upravitelj postrojenja za obradu vode, upravitelj centra za postupanje u izvanrednim situacijama), čime se osigurava usklađenost sa standardima za zaštitu podataka;

2.

postupci za prijavljivanje incidenata ili izvanrednih situacija nadležnim tijelima i krajnjim korisnicima;

3.

postupci za davanje upozorenja; popis informacija koje je potrebno dostaviti različitim akterima u izvanrednim situacijama.