Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32024R0434

Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/434 оd 5. veljače 2024. o mjerama za sprečavanje udomaćivanja i širenja štetnog organizma Agrilus planipennis Fairmaire na području Unije

C/2024/583

SL L, 2024/434, 6.2.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/434/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/434/oj

European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serije L


2024/434

6.2.2024

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2024/434

оd 5. veljače 2024.

o mjerama za sprečavanje udomaćivanja i širenja štetnog organizma Agrilus planipennis Fairmaire na području Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. točke od (d) do (i),

budući da:

(1)

Zbog nedavnih izbijanja štetnog organizma Agrilus planipennis Fairmaire („navedeni štetni organizam”) u trećim zemljama u blizini granica Unije potrebno je uvesti mjere za sprečavanje udomaćivanja i širenja navedenog štetnog organizma na području Unije ako se utvrdi da je ondje prisutan.

(2)

Navedeni štetni organizam uvršten je na popis prioritetnih štetnih organizama u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/1702 (2).

(3)

Na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih dokaza o navedenom štetnom organizmu mjere u pogledu navedenog štetnog organizma trebalo bi poduzeti samo za bilje rodova i vrsta Chionanthus virginicus L. i Fraxinus L. („navedeno bilje”) te drvo, izoliranu koru i druge predmete proizvedene od kore rodova i vrsta Chionanthus virginicus L. i Fraxinus L. („navedeno drvo i kora”).

(4)

Kako bi se osigurala odsutnost navedenog štetnog organizma na području Unije, države članice trebale bi provoditi intenzivne godišnje nadzore radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma i primjenjivati metode koje su u skladu s najnovijim znanstvenim i tehničkim informacijama.

(5)

Kako bi se spriječilo udomaćivanje i širenje navedenog štetnog organizma na području Unije, države članice trebale bi uspostaviti demarkirana područja koja se sastoje od zaraženog područja i sigurnosnog područja te primijeniti mjere iskorjenjivanja.

(6)

Na temelju biologije navedenog štetnog organizma zaraženo područje trebalo bi uključivati zaraženo bilje i sve navedeno bilje koje bi se moglo zaraziti u krugu od najmanje 100 m oko zaraženog bilja. Jednako tako, sigurnosno područje trebalo bi biti širine najmanje 10 km od granica zaraženog područja, što je primjereno s obzirom na sposobnost širenja navedenog štetnog organizma.

(7)

Međutim, ako je riječ o izoliranim slučajevima otkrivanja navedenog štetnog organizma, uspostava demarkiranog područja ne bi trebala biti obvezna ako se navedeni štetni organizam može ukloniti s tog bilja i ako postoje dokazi da je to bilje zaraženo prije nego što je uneseno na to područje ili da je riječ o izoliranom slučaju za koji se ne očekuje da će dovesti do udomaćivanja. To je najproporcionalniji pristup, pod uvjetom da se nadzorima provedenima na predmetnom području potvrdi odsutnost navedenog štetnog organizma.

(8)

Kako bi se osiguralo neposredno uklanjanje zaraženog bilja i spriječilo daljnje širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije, trebalo bi provoditi godišnje nadzore demarkiranih područja u najprikladnije doba godine i uz odgovarajući intenzitet.

(9)

Kako bi se osigurao proporcionalan pristup fitosanitarnom riziku koji predstavlja navedeni štetni organizam, državama članicama trebalo bi dopustiti ukidanje demarkiranih područja ako na temelju nadzora taj štetni organizam nije otkriven na demarkiranom području tijekom najmanje četiri uzastopne godine.

(10)

Trebalo bi uspostaviti mjere iskorjenjivanja radi uklanjanja navedenog štetnog organizma ako se utvrdi da je prisutan na području Unije. Te bi mjere trebale biti primjerene biologiji navedenog štetnog organizma i temeljiti se na dostupnim znanstvenim i tehničkim informacijama.

(11)

U skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 svaka država članica za svaki prioritetni štetni organizam treba izraditi i ažurirati krizni plan. Na temelju iskustva iz prethodnih izbijanja potrebno je donijeti posebna pravila za provedbu članka 25. Uredbe (EU) 2016/2031 kako bi se osigurao sveobuhvatan krizni plan u slučaju otkrivanja navedenog štetnog organizma u Uniji.

(12)

Odredbe o provedbi nadzora na područjima bez štetnih organizama na temelju Smjernica Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore štetnog organizma Agrilus planipennis (3) utemeljene na riziku trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027. kako bi se nadležnim tijelima dalo dovoljno vremena da isplaniraju i osmisle te nadzore te da za njih dodijele dovoljne resurse.

(13)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„navedeni štetni organizam” znači štetni organizam Agrilus planipennis Fairmaire;

(2)

„navedeno bilje” znači bilje rodova i vrsta Chionanthus virginicus L. i Fraxinus L., osim plodova, sjemena, peluda i bilja u kulturi tkiva;

(3)

„nadzor radi razgraničenja” znači učestali postupak za utvrđivanje granica područja za koje se smatra da je zaraženo štetnim organizmom ili da na njemu nema štetnog organizma;

(4)

„navedeno drvo i kora” znači drvo, izolirana kora i drugi predmeti proizvedeni od drva i kore rodova i vrsta Chionanthus virginicus L. i Fraxinus L.;

(5)

„lovna stabla” znači navedeno bilje s kojeg je uklonjena kora i koje se upotrebljava za potporu ranom otkrivanju navedenog štetnog organizma.

Članak 2.

Nadzori područja Unije u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2016/2031

1.   Države članice provode godišnje nadzore utemeljene na riziku radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma na dijelovima svojeg državnog područja za koja nije poznato da je na njima prisutan navedeni štetni organizam.

2.   Plan nadzora i sustav uzorkovanja tih nadzora moraju omogućiti da se unutar predmetne države članice s dovoljno visokom razinom pouzdanosti otkrije niska razina prisutnosti navedenog štetnog organizma na zaraženom bilju. Temelje se na Smjernicama Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore štetnog organizma Agrilus planipennis utemeljene na riziku, vodeći računa o riziku od prirodnog širenja navedenog štetnog organizma.

3.   Nadzori se provode:

(a)

na otvorenom, na prirodnim i urbanim područjima, stajalištima uz glavne ceste, željezničke pruge i druge prometne putove, u rasadnicima, vrtnim centrima, trgovačkim centrima u kojima se prodaje određeno bilje, drvo i kora, pilanama za tvrdo drvo i na drugim relevantnim mjestima, prema potrebi;

(b)

u prikladno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir biologiju tog štetnog organizma, prisutnost i biologiju navedenog bilja te znanstvene i tehničke informacije navedene u kartici za nadzor štetnog organizma Agrilus planipennis (4) koju je objavila Agencija.

4.   Nadzori se sastoje od:

(a)

postavljanja klopki za navedeni štetni organizam, što može uključivati upotrebu lovnih stabala;

(b)

prema potrebi, vizualnog pregleda navedenog bilja;

(c)

u slučaju sumnje, uzorkovanja i testiranja navedenog bilja i navedenog drva, uključujući rezane grane i drveni materijal za pakiranje; i

(d)

prema potrebi, upotrebe posebno istreniranih pasa tragača.

Članak 3.

Uspostavljanje demarkiranih područja

1.   Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena, predmetna država članica bez odgode uspostavlja demarkirano područje koje se sastoji od:

(a)

zaraženog područja u krugu od najmanje 100 m oko zaraženog bilja, uključujući zaraženo bilje i sve navedeno bilje koje bi se moglo zaraziti („zaraženo područje”);

(b)

sigurnosnog područja širine najmanje 10 km od granice zaraženog područja.

2.   Pri razgraničenju demarkiranog područja uzimaju se u obzir znanstvena načela, biologija navedenog štetnog organizma, razina zaraze, specifična rasprostranjenost navedenog bilja na predmetnom području i dokazi o udomaćivanju navedenog štetnog organizma.

Nakon početnog demarkiranja zaraženog područja odmah se provodi nadzor radi razgraničenja, čiji plan i sustav uzorkovanja omogućuju otkrivanje razine prisutnosti zaraženog bilja od 1 % s najmanje 95 %-tnom pouzdanošću.

Nadzor radi razgraničenja:

(a)

temelji se na Smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore štetnog organizma Agrilus planipennis utemeljene na riziku; i

(b)

uključuje uzorkovanje grana ili druge odgovarajuće metode kojima se štetni organizam može otkriti prije nego što se pojavi.

3.   Na demarkiranim područjima nadležna tijela informiraju javnost o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama donesenima za sprečavanje njegova daljnjeg širenja izvan tih područja.

Osiguravaju da specijalizirani subjekti i šira javnost budu upoznati s razgraničenjem demarkiranih područja.

4.   Nadležna tijela mogu odlučiti smanjiti krug sigurnosnog područja na temelju informacija o opsegu zaraze, gustoći navedenog bilja, podrijetlu i trajanju izbijanja. U tom slučaju odmah izvješćuju Komisiju i druge države članice o tom smanjenju i razlozima na kojima se ono temelji.

Članak 4.

Odstupanja od uspostavljanja demarkiranih područja

1.   Odstupajući od članka 3., nadležna tijela mogu odlučiti da neće uspostaviti demarkirano područje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

postoje dokazi da je navedeni štetni organizam unesen na određeno područje na bilju ili biljnom materijalu na kojem je otkriven i da je to bilje bilo zaraženo prije unošenja na predmetno područje i da se navedeni štetni organizam nije razmnožio ili dokazi da je riječ o izoliranom slučaju te se ne očekuje da će dovesti do udomaćivanja navedenog štetnog organizma;

(b)

na temelju rezultata posebnog istraživanja te poduzetih mjera iskorjenjivanja utvrđeno je da se navedeni štetni organizam nije udomaćio te da širenje i uspješno razmnožavanje navedenog štetnog organizma nije moguće zbog njegove biologije.

2.   Ako primjenjuje odstupanje predviđeno u stavku 1., nadležno tijelo:

(a)

poduzima mjere kojima se osigurava brzo iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma i otklanja rizik od njegova širenja;

(b)

prema potrebi odmah povećava broj klopki i učestalost njihova provjeravanja na tom području;

(c)

odmah pojačava vizualne preglede radi provjere prisutnosti odraslih jedinki, u kombinaciji s uzorkovanjem grana ili drugim odgovarajućim metodama kojima se štetni organizam može otkriti prije nego što se pojavi;

(d)

tijekom barem jednog životnog ciklusa navedenog štetnog organizma i jedne dodatne godine nadzire područje širine najmanje 1 km oko zaraženog bilja ili od mjesta na kojem je pronađen navedeni štetni organizam, a to nadziranje mora biti redovito i intenzivno tijekom razdoblja leta navedenog štetnog organizma;

(e)

istražuje podrijetlo navedenog štetnog organizma utvrđivanjem sljedivosti bilja, drva, kore i drugih predmeta povezanih s navedenim štetnim organizmom te njihovim pregledom radi otkrivanja znakova zaraze, među ostalim uzorkovanjem grana i ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom;

(f)

informira javnost o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam; i

(g)

poduzima sve druge mjere koje mogu pomoći u iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir normu ISPM br. 9 (5) i primjenjujući integrirani pristup u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (6).

Članak 5.

Godišnji nadzori na demarkiranim područjima

Nadležna tijela na demarkiranim područjima provode intenzivne godišnje nadzore, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/2031, radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnog organizma koju je objavila Agencija.

Pri planiranju nadzora uzimaju se u obzir Smjernice za statistički pouzdane nadzore štetnog organizma Agrilus planipennis utemeljene na riziku. Plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se upotrebljavaju za nadzore radi otkrivanja prisutnosti omogućuju otkrivanje razine prisutnosti navedenog štetnog organizma od 1 % s najmanje 95 %-tnom pouzdanošću.

Godišnji nadzori provode se u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 4. na sigurnosnim područjima radi otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma i na zaraženim područjima radi praćenja njegove prisutnosti na tim područjima.

Članak 6.

Ukidanje demarkiranih područja

Demarkirana područja mogu se ukinuti na temelju nadzora iz članka 5. ako navedeni štetni organizam nije otkriven na demarkiranom području tijekom najmanje četiri uzastopne godine.

Članak 7.

Mjere iskorjenjivanja

1.   Nakon početnog demarkiranja područja i usporedno s nadzorima radi razgraničenja nadležna tijela poduzimaju sve sljedeće mjere:

(a)

hitna sječa sveg zaraženog bilja i bilja za koje se sumnja da je zaraženo na razini tla;

(b)

hitna sječa na razini tla sveg navedenog bilja u krugu od najmanje 100 m oko zaraženog bilja i temeljit pregled tog navedenog bilja radi otkrivanja znakova zaraze, osim ako je zaraženo bilje otkriveno izvan razdoblja leta navedenog štetnog organizma; u tom se slučaju sječa i uklanjanje navedenog bilja provode prije početka sljedećeg razdoblja leta;

(c)

uklanjanje, pregled i sigurno odlaganje bilja posječenog u skladu s točkama (a) i (b), uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma tijekom i nakon sječe;

(d)

pregled i sigurno odlaganje drva i kore povezanih sa zarazom, uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma;

(e)

zabrana svakog premještanja navedenog bilja, drva i kore s demarkiranog područja;

(f)

istraga izvora zaraze utvrđivanjem sljedivosti bilja, drva, kore i drugih predmeta povezanih sa zarazom te njihov pregled radi otkrivanja znakova zaraze, među ostalim uzorkovanjem grana i ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom;

(g)

prema potrebi, zamjena navedenog bilja drugim biljnim vrstama koje nisu osjetljive;

(h)

zabrana prisutnosti novog navedenog bilja na otvorenom na području iz točke (b), osim prisutnosti lovnih stabala;

(i)

ako se upotrebljavaju lovna stabla, redovite inspekcije tih stabala te njihovo uništavanje i pregled prije sljedećeg razdoblja leta;

(j)

informiranje javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i o mjerama donesenima za sprečavanje njegova unošenja na područje Unije i širenja unutar njega, uključujući uvjete u pogledu premještanja navedenog bilja, drva i kore iz demarkiranog područja;

(k)

prema potrebi, posebne mjere za rješavanje iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnim iskorjenjivanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo te osobu ili subjekt koji je za njega odgovoran; i

(l)

sve druge mjere koje mogu doprinijeti iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma, u skladu s Međunarodnom normom za fitosanitarne mjere („ISPM”) br. 9 i primjeni sustavnog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14.

2.   Nadležna tijela mogu odlučiti proširiti krug iz stavka 1. točke (b) na temelju informacija o opsegu zaraze, gustoći navedenog bilja, podrijetlu i/ili trajanju izbijanja.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (b), ako nadležno tijelo zaključi da sječa nije primjerena za ograničeni broj pojedinačnog bilja zbog njegove posebne društvene, kulturne ili okolišne vrijednosti, to pojedinačno bilje podvrgava se mjesečnim pojedinačnim pregledima kako bi se pronašli znakovi zaraze. U takvim slučajevima poduzimaju se mjere koje nisu sječa, a koje osiguravaju visoku razinu zaštite kako bi se spriječilo moguće širenje navedenog štetnog organizma s tog bilja.

Razlozi za donošenje takvog zaključka i mjere poduzete na temelju tog zaključka dostavljaju se Komisiji u izvješću na temelju članka 9.

4.   Ako rezultati nadzora radi razgraničenja iz članka 3. stavka 2. pokažu da je ponovno utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo primjenjuje sve mjere iz stavka 1. i nastavlja s nadzorom radi razgraničenja.

Članak 8.

Krizni planovi

1.   Države članice u svojim kriznim planovima pored elemenata navedenih u članku 25. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/2031 utvrđuju:

(a)

mjere za iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma kako je utvrđeno u članku 7.;

(b)

mjere opreza povezane s premještanjem navedenog bilja, drva i kore na području Unije, kako je utvrđeno u Prilogu VIII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (7);

(c)

službene inspekcije koje treba provesti pri premještanju navedenog bilja, drva i kore na području Unije;

(d)

minimalne resurse koji se stavljaju na raspolaganje te postupke za stavljanje na raspolaganje tih dodatnih resursa u slučaju potvrde prisutnosti navedenog štetnog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost;

(e)

pravila koja opisuju postupke za identificiranje vlasnika bilja, drva i kore koje treba uništiti, obavješćivanje o nalogu za uklanjanje i pristup privatnim posjedima.

2.   Države članice prema potrebi ažuriraju svoje krizne planove do 31. prosinca svake godine.

Članak 9.

Godišnje izvješćivanje

Države članice do 30. travnja svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju izvješće o mjerama poduzetima tijekom prethodne kalendarske godine i o rezultatima tih mjera u skladu s člancima od 2. do 8.

Rezultati nadzora provedenih na temelju članka 5. dostavljaju se Komisiji koristeći predložak iz Priloga.

Članak 10.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 2. stavak 2. primjenjuje se od 1. siječnja 2027.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. veljače 2024.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1702 od 1. kolovoza 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća izradom popisa prioritetnih štetnih organizama (SL L 260, 11.10.2019., str. 8.).

(3)  EFSA, Guidelines for statistically sound and risk-based surveys of Agrilus planipennis, 17. prosinca 2020., https://doi.org/10.2903/sp.efsa.2020.EN-1983.

(4)  EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), 2020. Story map for survey of Agrilus planipennis (Kartica za nadzor štetnog organizma Agrilus planipennis). EFSA, povezana publikacija 2020.: EN-1945. https://arcg.is/09S94u.

(5)  Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. https://www.fao.org/3/x2981e/x2981e.pdf.

(6)  Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. https://www.ippc.int/en/publications/607/

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1.).


PRILOG

1.   Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora na demarkiranim područjima s pomoću statistički utemeljenog pristupa

1.

Opis demarkiranog područja (DP)

2.

Početna veličina DP-a (ha)

3.

Ažurirana veličina DP-a (ha)

4.

Pristup

5.

Područje

6.

Mjesta nadzora

7.

Razdoblje

A.

Definiranje nadzora (ulazni parametri za RiBESS+)

B.

Napor uzorkovanja

C.

Rezultati nadzora

25.

Napomene

8.

Ciljana populacija

9.

Epidemiološke jedinice

10.

Metode otkrivanja

11.

Djelotvornost uzorkovanja

12.

Osjetljivost metode

13.

Čimbenici rizika (aktivnosti, lokacije i područja)

14.

Broj pregledanih epidemioloških jedinica

15.

Broj vizualnih pregleda

16.

Broj uzoraka

17.

Broj klopki

18.

Broj mjesta postavljanja klopki

19.

Broj testova

20.

Broj ostalih mjera

21.

Rezultati

22.

Broj obavijesti o prijavljenim izbijanjima, prema potrebi, u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1715

23.

Postignuta razina pouzdanosti

24.

Zadana prevalencija

Naziv

Datum uspostavljanja

Opis

Broj

Vrsta domaćina

Površina (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica)

Inspekcijske jedinice

Opis

Jedinice

Vizualni pregledi

Postavljanje klopki

Testiranje

Ostale metode

Čimbenik rizika

Razine rizika

Broj lokacija

Relativni rizici

Udio populacije domaćina

Pozitivni

Negativni

Neodređeni

Broj

Datum:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.   Upute za ispunjavanje predloška

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 1.:

navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.

Za stupac 3.:

navesti veličinu DP-a nakon nadzora.

Za stupac 4.:

navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ itd.) u zasebnim recima.

Za stupac 6.:

navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:

1.

otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.

fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 7.:

navesti mjesece u kojima su provedeni nadzori.

Za stupac 8.:

navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama.

Za stupac 9.:

navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije statističke nomenklature prostornih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci, poljoprivredna gospodarstva ili hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora se obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 10.:

navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 11.:

navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 12.:

„osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci) i dijagnostičke osjetljivosti (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 13.:

navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije domaćina.

Za stupac B:

navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „Metode otkrivanja”.

Za stupac 18.:

navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 21.:

navesti broj uzoraka s pozitivnim, negativnim ili neodređenim rezultatom. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).

Za stupac 22.:

navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”).

Za stupac 23.:

navesti osjetljivost nadzora kako je definirana u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM) 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 24.:

navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora i predstavlja kompromis koji su osobe odgovorne za upravljanje rizikom pronašle između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Za nadzor za otkrivanje prisutnosti obično se utvrđuje vrijednost od 1 %.


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/434/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)


Top