EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32024H1029

Preporuka Komisije (EU) 2024/1029 оd 23. veljače 2024. o nacrtu ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Irske za razdoblje 2021. – 2030.

C/2024/1187

SL L, 2024/1029, 5.4.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2024/1029/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2024/1029/oj

European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2024/1029

5.4.2024

PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2024/1029

оd 23. veljače 2024.

o nacrtu ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Irske za razdoblje 2021. – 2030.

(Vjerodostojni su samo tekstovi na engleskom i irskom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2. i članak 14. stavak 6.,

budući da:

(1)

Irska je dostavila svoj nacrt ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana 8. prosinca 2023. Budući da je Irska kasno dostavila svoj nacrt ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Europska komisija nije mogla donijeti ovu preporuku šest mjeseci prije roka za podnošenje finalnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, kako je propisano člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1999.

(2)

U članku 3. i Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/1999 („Uredba o upravljanju”) utvrđeni su elementi koje treba uključiti u ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove. U prosincu 2022. Komisija je donijela smjernice za države članice o postupku i opsegu pripremanja nacrta i finalnih ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (2). U smjernicama je utvrđena dobra praksa i navedene su implikacije nedavnih političkih, zakonodavnih i geopolitičkih kretanja u energetskoj i klimatskoj politici.

(3)

U vezi s planom REPowerEU (3) i u okviru europskog semestra 2022. i 2023. Komisija je u prvi plan stavila potrebe država članica za reformama energetske i klimatske politike i ulaganjima u povećanje energetske sigurnosti i priuštivosti ubrzavanjem zelene i pravedne tranzicije. To je uvršteno u izvješća za Irsku za 2022. i 2023. (4) i preporuke Vijeća za Irsku (5). Države članice trebale bi prilikom izrade finalnih ažuriranih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova uzeti u obzir zadnje preporuke za svoju zemlju.

(4)

Komisijine preporuke u vezi s provedbom nacionalnih ciljeva na temelju Uredbe o raspodjeli tereta (6) zasnivaju se na vjerojatnosti da će države članice ispuniti ciljeve za 2030., uzimajući u obzir pravila za upotrebu fleksibilnih mogućnosti u okviru te uredbe.

(5)

Cilj je Komisijinih preporuka o hvatanju, korištenju i skladištenju ugljika steći pregled nad predviđenim uvođenjem tih tehnologija na nacionalnoj razini, uključujući informacije o godišnjim količinama CO2 koje se namjeravaju uhvatiti do 2030., podijeljeno po izvoru uhvaćenog CO2 iz postrojenja obuhvaćenih Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) ili iz drugih izvora kao što su biogeni izvori ili izravno hvatanje iz zraka, o planiranoj infrastrukturi za transport CO2 i o potencijalnim domaćim kapacitetima za skladištenje CO2 i volumenima utiskivanja CO2 za koje se planira da će biti dostupni 2030.

(6)

Svrha je Komisijinih preporuka o provedbi Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu („Uredba o LULUCF-u”) (8) zajamčiti poštovanje pravila o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci u dotičnoj državi članici u razdoblju 2021. – 2025. (prvo razdoblje) i ostvarenje cilja za razdoblje 2026. – 2030. (drugo razdoblje), uzimajući u obzir pravila za upotrebu fleksibilnih mogućnosti utvrđena u toj uredbi. U Komisijinim preporukama uzima se u obzir i da se svaki višak emisija na temelju Uredbe o LULUCF-u u prvom razdoblju automatski prenosi u kvotu na temelju Uredbe o raspodjeli tereta.

(7)

Kako bi prilagodba klimatskim promjenama na odgovarajući način doprinijela ostvarenju energetskih ciljeva i ciljeva ublažavanja klimatskih promjena, nužno je utvrditi potencijalne klimatske nepogode i analizirati klimatske osjetljivosti i rizike koji mogu utjecati na relevantna područja, populacije i sektore. U Komisijinim preporukama za prilagodbu uzet je u obzir opseg u kojem je Irska u svoj ažurirani nacionalni energetski i klimatski plan uključila ciljeve prilagodbe koji se odnose na klimatske rizike, a koji bi mogli spriječiti da Irska ostvari opće i specifične ciljeve energetske unije. Bez posebnih politika i mjera za prilagodbu, planiranih i provedenih, ugroženo je ostvarenje ciljeva u dimenzijama energetske unije.

(8)

Komisijine preporuke za irske ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora temelje se na formuli utvrđenoj u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1999, koja se temelji na objektivnim kriterijima, i na glavnim politikama i mjerama koje nedostaju u irskom nacrtu ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana kako bi se omogućilo pravodobno i troškovno učinkovito ostvarenje doprinosa Irske obvezujućem cilju Unije da se 2030. najmanje 42,5 % energije dobiva iz obnovljivih izvora, uz zajedničku obvezu da se taj cilj poveća na 45 % u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (9) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Komisijine preporuke temelje se i na doprinosu Irske specifičnim ciljevima iz članaka 15.a, 22.a, 23., 24. i 25. te direktive i povezanim politikama i mjerama za njezino brzo prenošenje i provedbu. U preporukama je uzeta u obzir važnost sveobuhvatnog dugoročnog planiranja za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, posebno vjetra, kako bi se povećala vidljivost europskog proizvodnog sektora i mrežnih operatora u skladu s europskim paketom za energiju vjetra (11).

(9)

Komisijine preporuke za nacionalne doprinose energetskoj učinkovitosti temelje se na članku 4. Direktive (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća (12) o energetskoj učinkovitosti te na formuli iz Priloga I. toj direktivi i povezanim politikama i mjerama za njezinu provedbu.

(10)

U preporukama Komisije posebna pozornost posvećena je općim i specifičnim ciljevima, doprinosima te povezanim politikama i mjerama za provedbu plana REPowerEU kako bi se brzo prekinula ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Uzeta su u obzir iskustva stečena provedbom paketa „Štednja plina za sigurnu zimu” (13). U preporukama se ističe važnost postizanja veće otpornosti energetskog sustava s obzirom na obveze koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća (14) o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (15) o sigurnosti opskrbe plinom te u skladu s Preporukom Komisije o skladištenju energije (16).

(11)

U Komisijinim preporukama uzeta je obzir potreba da se ubrza integracija unutarnjeg energetskog tržišta kako bi se ojačala uloga fleksibilnosti te položaj i zaštita potrošača. U preporukama Komisije istaknuta je i važnost procjenjivanja broja kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom u skladu sa zahtjevima članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 i Preporuke Komisije (EU) 2023/2407 (17).

(12)

U Komisijinim preporukama naglašava se važnost osiguravanja dovoljnih ulaganja u istraživanja i inovacije u području čiste energije kako bi se povećali kapaciteti za razvoj i proizvodnju, uključujući odgovarajuće politike i mjere za energetski intenzivne industrije i druga poduzeća i važnost potrebe za usavršavanjem radne snage za rad u industriji s nultim neto emisijama kako bi se izgradilo stabilno, konkurentno i čisto gospodarstvo Unije.

(13)

Komisijine preporuke temelje se na obvezama preuzetima u okviru Pariškog sporazuma radi postupnog ukidanja upotrebe fosilnih goriva te na važnosti postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva.

(14)

Komisijina preporuka u vezi s potrebama ulaganja temelji se na procjeni daje li nacrt ažuriranog plana opći pregled potreba ulaganja radi ostvarenja općih i specifičnih ciljeva te doprinosa svim dimenzijama energetske unije, navode li se izvori financiranja s razlikom između privatnih i javnih izvora, navode li se ulaganja u skladu s planom Irske za oporavak i otpornost, teritorijalnim planovima Irske za pravednu tranziciju i preporukama za pojedine zemlje izdanima u okviru europskog semestra za 2022. i 2023. te uključuje li pouzdanu makroekonomsku procjenu planiranih politika i mjera. Nacionalni energetski i klimatski plan trebao bi zajamčiti transparentnost i predvidljivost nacionalnih politika i mjera kako bi se poduprla sigurnost ulaganja.

(15)

U Komisijinim preporukama ističe se velika važnost šireg regionalnog savjetovanja i osiguravanja ranog i uključivog savjetovanja o planu, uključujući djelotvorno javno sudjelovanje uz dovoljno informacija i dovoljno dug vremenski okvir, u skladu s Aarhuškom konvencijom (18).

(16)

U Komisijinim preporukama o pravednoj tranziciji uzeta je u obzir procjena jesu li u irskom planu dovoljno detaljno navedeni relevantni socijalni učinci klimatske i energetske tranzicije i njezini učinci na zapošljavanje i vještine te odgovarajuće popratne politike i mjere za promicanje pravedne tranzicije uz istodobno promicanje ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.

(17)

Komisijine preporuke Irskoj temelje se na procjeni nacrta ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (19), koja se objavljuje uz ovu Preporuku.

(18)

Irska bi trebala uzeti u obzir ove preporuke pri izradi finalnog ažuriranog integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji treba dostaviti do 30. lipnja 2024.,

PREPORUČUJE DA IRSKA PODUZME MJERE ČIJI JE CILJ:

1.

Utvrditi dodatne troškovno učinkovite politike i mjere, ponajprije u sektoru prometa i poljoprivrede, kako bi se smanjila projicirana razlika od 31,8 postotnih bodova i ispunio nacionalni cilj u vezi sa stakleničkim plinovima od –42 % u 2030. u usporedbi s razinama iz 2005. na temelju Uredbe o raspodjeli tereta. Dostaviti ažurirane projekcije kako bi se pokazalo kako će se postojećim i planiranim politikama ostvariti cilj i, prema potrebi, navesti kako će se fleksibilne mogućnosti dostupne u okviru Uredbe o raspodjeli tereta iskoristiti za osiguravanje usklađenosti. Dopuniti informacije o politikama i mjerama i jasno navesti njihov opseg, vremenski okvir i, ako je moguće, očekivani učinak smanjenja stakleničkih plinova, među ostalim za mjere u Unijinim programima financiranja kao što je zajednička poljoprivredna politika.

2.

Utvrditi količinu emisija CO2 koje bi se mogle uhvatiti na godišnjoj razini do 2030., uključujući njihov izvor. Navesti informacije o tome kako će se uhvaćeni CO2 transportirati. Utvrditi ukupan kapacitet za skladištenje CO2 i volumene utiskivanja CO2 dostupne do 2030.

3.

Utvrditi konkretan put za ostvarivanje nacionalnog cilja o LULUCF-u definiranog u Uredbi (EU) 2018/841. Uključiti dodatne mjere u sektoru LULUCF-a, uz navođenje vremenskog okvira i opsega i kvantifikaciju očekivanog učinka u smislu količine uklonjenog stakleničkog plina koja je u skladu s ciljem neto uklanjanja za 2030. od –310 MtCO2eq i ciljem za Irsku od –626 ktCO2eq, definiranim u Uredbi (EU) 2018/841. Navesti jasne informacije o tome kako se javna sredstva (sredstva Unije, uključujući zajedničku poljoprivrednu politiku, i državne potpore) te privatno financiranje putem programa sekvestracije ugljika dosljedno i djelotvorno upotrebljavaju za ispunjavanje nacionalnog cilja neto uklanjanja. Navesti informacije o statusu i napretku koji treba ostvariti u poboljšanju viših razina/geografski eksplicitnih skupova podataka za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju, u skladu s dijelom 3. Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999.

4.

Navesti dodatnu analizu relevantnih klimatskih osjetljivosti i rizika s obzirom na postizanje nacionalnih općih i specifičnih ciljeva i doprinosa te politike i mjere u svim dimenzijama energetske unije. Bolje opisati i prema potrebi kvantificirati vezu sa specifičnim ciljevima i politikama energetske unije koje bi politike i mjere prilagodbe trebale podupirati. Dovoljno detaljno utvrditi dodatne politike i mjere prilagodbe kojima će se poduprijeti ispunjavanje nacionalnih općih i specifičnih ciljeva te doprinosa u okviru energetske unije, uključujući mjere za zaštitu kapaciteta za proizvodnju električne energije i uštedu energije u kućanstvima.

5.

Ciljani udio obnovljivih izvora energije kao doprinos obvezujućem cilju Unije u pogledu obnovljive energije za 2030. utvrđenom u članku 3. stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001, kako je izmijenjeno u skladu s formulom u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1999, podići na najmanje 43 %. Uključiti okvirnu putanju koja dostiže referentne točke za 2025. i 2027. prema članku 4. stavku (a) točki 2. Uredbe (EU) 2018/1999. Zajamčiti da su poduzete dovoljne mjere da se smanji razlika u odnosu na osnovni scenarij za obnovljive izvore energije iz 2021., koji nije manji od obveznog nacionalnog općeg cilja za udio energije iz obnovljivih izvora za 2020. u skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1999.

6.

Navesti procijenjene putanje i dugoročni plan za uvođenje tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora u sljedećih 10 godina, s perspektivom do 2040. Uključiti okvirni cilj za tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora do 2030. u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, kako je izmijenjena. Uključiti specifične ciljeve za doprinos okvirnom podcilju u području zgrada i industrije za 2030. i obvezujućem podcilju za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla u industriji za 2030., u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, kako je izmijenjena. Uključiti okvirni cilj za obnovljive izvore energije u području grijanja i hlađenja kako bi se ostvarile dodatne nadopune iz Priloga 1.A Direktivi (EU) 2018/2001, kako je izmijenjena, i okvirni cilj u području centraliziranog grijanja i hlađenja za razdoblje 2021. – 2030. Navesti koji cilj Irska namjerava postići u prometnom sektoru obvezom za opskrbljivače gorivom, među ostalim putem podcilja za napredna biogoriva i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, pri čemu treba osigurati da je dovoljan da se poštuje minimalna razina obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla za 2030.

7.

Razraditi detaljne i kvantificirane politike i mjere tako da se omogući pravodobno i troškovno učinkovito ostvarenje irskog nacionalnog doprinosa obvezujućem cilju Unije u pogledu obnovljive energije od 42,5 % u 2030., uz zajedničku obvezu da se taj cilj poveća na 45 %. Konkretno opisati kako planira ubrzati izdavanje dozvola i za koje tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora planira odrediti područja za ubrzano uvođenje energije iz obnovljivih izvora s bržim i jednostavnijim postupcima. Opisati daljnje mjere za osiguravanje poticajnog okvira za povećavanje integracije elektroenergetskih mreža i mreža za grijanje i hlađenje i za oporabu otpadne topline. Opisati kako će se oblikovati obveza opskrbljivača gorivom u sektoru prometa i uključiti daljnje mjere za promicanje vodika u industriji i pripremu EU za trgovinu čistim vodikom.

8.

Navesti procijenjene putanje opskrbe biomasom prema sirovinama i podrijetlu, uz navođenje razlike između domaće proizvodnje i uvoza. Uključiti procjenu domaće zalihe šumske biomase za energetske potrebe u razdoblju 2021. – 2030. u skladu s ojačanim kriterijima održivosti iz Direktive (EU) 2018/2001, kako je izmijenjena. Uključiti procjenu usklađenosti predviđene upotrebe šumske biomase za proizvodnju energije s irskim obvezama na temelju revidirane Uredbe o LULUCF-u, posebno za razdoblje 2026. – 2030., te potrebne nacionalne mjere i politike za postizanje te usklađenosti. Pojasniti kompatibilnost mjera pošumljavanja, predviđenog povećanja upotrebe krute biomase za energiju, ponora LULUCF-a i bioraznolikosti. Opisati dodatne mjere za promicanje održive proizvodnje biometana, s obzirom na potencijal i proizvodnju održivog bioplina/biometana u Irskoj, profil potrošnje prirodnog plina i postojeću infrastrukturu, upotrebu kao digestata i primjene biogenog CO2.

9.

U mjeri u kojoj je to moguće navesti očekivani vremenski okvir koraka koji bi doveli do donošenja zakonodavnih i nezakonodavnih politika i mjera za prenošenje i provedbu odredbi Direktive (EU) 2018/2001, kako je izmijenjena, posebno za mjere u prethodnim točkama.

10.

Uključiti nacionalni doprinos energetskoj učinkovitosti na temelju potrošnje konačne energije obvezujućem cilju Unije za 2030. u skladu s člankom 4. i Prilogom I. Direktivi (EU) 2023/1791 ili jednak ispravljenom okvirnom nacionalnom doprinosu koji će Komisija dostaviti svakoj državi članici do 1. ožujka 2024. na temelju članka 4. stavka 5. te direktive. Uključiti nacionalni doprinos energetskoj učinkovitosti na temelju potrošnje primarne energije okvirnom cilju Unije u skladu s člankom 4. i Prilogom I. Direktivi (EU) 2023/1791. Navesti količinu smanjenja potrošnje energije koju trebaju postići sva javna tijela razvrstano prema sektoru i iznos kumulativne uštede energije koja će se ostvariti od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. i objasniti kako je utvrđen osnovni scenarij za izračun.

11.

Utvrditi cjelokupne politike i mjere za postizanje nacionalnih doprinosa energetskoj učinkovitosti i posebno opisati kako će se provesti načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”. Dodatno kvantificirati očekivanu uštedu energije na temelju planiranih mjera radi postizanja ciljeva energetske učinkovitosti za 2030. Navesti pouzdane programe za financiranje energetske učinkovitosti i programe financijske potpore koji mogu mobilizirati privatna ulaganja i dodatno sufinanciranje. Navesti dodatne informacije o ulozi nacionalnog fonda za energetsku učinkovitost, kako je definirano u članku 30. Direktive (EU) 2023/1791, u ostvarenju nacionalnih doprinosa ciljevima EU-a u području energetske učinkovitosti, uključujući upotrebu financijskih instrumenata u fondu.

12.

Uključiti ažurirane ambicije za osiguravanje energetski visokoučinkovitog i dekarboniziranog nacionalnog fonda zgrada i pretvorbu postojećih zgrada u zgrade s nultim emisijama do 2050., uključujući međuetape za 2030. i 2040. te usporedbu s najnovijom dugoročnom strategijom obnove. Potkrijepiti ciljeve dekarbonizacije zgrada dodatnim informacijama o politikama i mjerama, uključujući troškove i očekivani učinak na uštedu energije za provedbu dosljedne dugoročne strategije obnove.

13.

Dodatno objasniti predviđene mjere za diversifikaciju opskrbe plinom i daljnje poticanje smanjenja potražnje za plinom do 2030. Ojačati otpornost energetskog sustava, posebno pojašnjenjem cilja i predviđenih mjera za skladištenje energije i donošenjem politika i mjera za integriranje cilja prilagodbe klimatskim promjenama u energetski sustav. Ocijeniti primjerenost irske naftne infrastrukture (rafinerije, zalihe nafte, luke, naftovodi) s obzirom na očekivani pad potražnje za naftom i orijentaciju na alternative s manje ugljika.

14.

Navesti jasne opće i specifične ciljeve za upravljanje potrošnjom u planu za fleksibilnost potražnje i utvrditi jasan vremenski okvir za planirane izmjene usluga sustava kako bi se poboljšala fleksibilnost energetskog sustava, s obzirom na procjenu potreba za fleksibilnošću. Opisati kako Irska namjerava olakšati integraciju u energetski sustav u kontekstu članka 20.a Direktive (EU) 2018/2001, kako je izmijenjena. Definirati opće i specifične ciljeve za integraciju tržišta, posebno u pogledu mjera kojima se osigurava da su veleprodajna tržišta konkurentna i da ne stavljaju u nepovoljan položaj nove sudionike na tržištu. Opisati kako mjere navedene u nacrtu ažuriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana mogu doprinijeti razvoju konkurentnijih maloprodajnih elektroenergetskih tržišta i jačanju položaja potrošača na maloprodajnom tržištu.

15.

Navesti konkretan mjerljiv cilj smanjenja energetskog siromaštva u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999, uzimajući u obzir Preporuku (EU) 2023/2407. Objasniti kako će se uvesti mjere u okviru sustava obveze energetske učinkovitosti za suzbijanje energetskog siromaštva na temelju Uredbe (EU) 2018/1999.

16.

Dodatno objasniti nacionalne ciljeve u području istraživanja, inovacija i konkurentnosti za uvođenje čistih tehnologija te utvrditi putanju za 2030. i 2050. kako bi se poduprla dekarbonizacija industrije i prelazak poduzeća na kružno gospodarstvo s nultom neto stopom emisija. Donijeti politike i mjere za promicanje razvoja projekata s ciljem postizanja kružnosti i nulte neto stope emisija uključujući one relevantne za energetski intenzivne industrije. Opisati predvidljiv i pojednostavnjen regulatorni okvir za postupke izdavanja dozvola i kako će se prema potrebi pojednostavniti pristup nacionalnom financiranju. Navesti detaljne politike i mjere za digitalizaciju energetskog sustava, razvoj vještina povezanih s čistom energijom i olakšavanje otvorene i pravedne trgovine za otporne i održive lance opskrbe komponentama i opremom s nultom neto stopom emisija.

17.

Navesti reforme i mjere za mobilizaciju privatnih ulaganja potrebnih za ostvarenje energetskih i klimatskih ciljeva. Poboljšati i proširiti analizu potreba za ulaganjem kako bi se uključio sveobuhvatan i dosljedan pregled potreba za javnim i privatnim ulaganjima ukupno i po sektoru. Dopuniti pristup „odozgo prema dolje” na razini cijelog gospodarstva procjenom pristupa „odozdo prema gore” na razini projekata. Uključiti raščlambu ukupnih potreba za ulaganjima s dodatnim informacijama o nacionalnim, regionalnim i Unijinim izvorima financiranja te privatnim izvorima financiranja koji će se mobilizirati. Dodati kratak opis vrste programa financijske potpore koji je odabran za provedbu politika i mjera koje se financiraju iz javnog proračuna i upotrebe mješovitih financijskih instrumenata u kojima se iskorištavaju bespovratna sredstva, zajmovi, tehnička pomoć i javna jamstva, uključujući ulogu nacionalnih razvojnih banaka u pojedinim programima i/ili o tome kako se mobilizira privatno financiranje. Razmotriti i troškovno učinkovitu provedbu prijenosa drugim državama članicama na temelju Uredbe o raspodjeli tereta kao izvor financiranja. Navesti detaljnu procjenu makroekonomskog učinka planiranih politika i mjera.

18.

Opisati kako su politike i mjere uključene u ažurirani plan dosljedne s irskim planom za oporavak i otpornost.

19.

Detaljnije objasniti kako i dokad Irska namjerava postupno ukinuti subvencije za fosilna goriva. Detaljnije objasniti kako Irska planira postupno ukinuti kruta fosilna goriva za proizvodnju energije, tj. navesti povezane obveze i mjere.

20.

Razraditi analitičku osnovu navođenjem projekcija u okviru planiranih politika i mjera o razvoju energetskog sustava do 2040.

21.

Navesti detaljne informacije o socijalnim posljedicama i posljedicama na zapošljavanje i vještine ili drugim distribucijskim učincima klimatske i energetske tranzicije i o planiranim ciljevima i mjerama za podupiranje pravedne tranzicije uz sveobuhvatniji pristup na nacionalnoj razini. Navesti oblik potpore, učinak inicijativa, ciljne skupine, predviđene resurse i okvir za praćenje, uzimajući u obzir Preporuku Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti (20). Uključiti, koliko je to moguće, više elemenata koji bi bili odgovarajuća analitička baza za pripremu budućeg socijalnog plana za klimatsku politiku, u skladu s Uredbom (EU) 2023/955 Europskog parlamenta i Vijeća (21), uključujući informacije o tome kako procijeniti izazove i socijalne učinke na najranjivije sudionike u sustavu za trgovanje emisijama iz izgaranja goriva u sektoru zgrada, prometnom sektoru i drugim sektorima i na temelju kojih bi se utvrdili potencijalni korisnici i relevantni okvir politike. Objasniti kako će okvir politike utvrđen u nacionalnom energetskom i klimatskom planu doprinijeti pripremi irskog socijalnog plana za klimatsku politiku i kako će se zajamčiti dosljednost između ta dva plana.

22.

Navesti jasan i detaljan pregled toga kako će postupak savjetovanja omogućiti šire sudjelovanje svih relevantnih tijela, građana i dionika, uključujući socijalne partnere, u pripremi finalnog ažuriranog plana, uključujući informacije o vremenu i trajanju raznih savjetovanja. Navesti sažetak mišljenja različitih dionika i sažetak toga kako su u plan uključena mišljenja izražena na savjetovanjima.

23.

Proširiti postojeću dobru regionalnu suradnju sa susjednim državama članicama u svim područjima i unutar uspostavljenog okvira regionalne suradnje kao što je Energetska suradnja zemalja Sjevernog mora (NSEC). Opisati kako Irska namjerava uspostaviti okvir za suradnju s drugim državama članicama do 2025. u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2023/2413. Dalje raditi na potpisivanju potrebnih sporazuma o solidarnosti za sigurnost opskrbe plinom (s Belgijom i Nizozemskom).

Sastavljeno u Bruxellesu 23. veljače 2024.

Za Komisiju

Kadri SIMSON

Članica Komisije


(1)   SL L 328, 21.12.2018., str. 1.

(2)   SL C 495, 29.12.2022., str. 24.

(3)  COM(2022) 230 final.

(4)  SWD(2022) 615 final; SWD(2023) 607 final.

(5)  COM(2022) 615 final; COM(2023) 607 final.

(6)  Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2023/857 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (SL L 111, 26.4.2023., str. 1.).

(7)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(8)  Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU, SL L 156, 19.6.2018., str. 1., kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2023/839 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o izvješćivanju i usklađenosti i utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja (SL L 107, 21.4.2023., str. 1.).

(9)  Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(10)  Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 (SL L, 2023/2413, 31.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2023/2413/oj).

(11)  Komunikacija o europskom akcijskom planu za energiju vjetra, COM(2023) 669 final, 24.10.2023. i Komunikacija o ostvarivanju ambicija EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru, COM(2023) 668 final.

(12)  Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (SL L 231, 20.9.2023., str. 1.).

(13)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Štednja plina za sigurnu zimu”, COM(2022) 360 final.

(14)  Uredba (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ (SL L 158, 14.6.2019., str. 1).

(15)  Uredba (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28.10.2017., str. 1.).

(16)  Preporuka Komisije od 14. ožujka 2023. o skladištenju energije – temelj dekarboniziranog i zaštićenog energetskog sustava EU-a (SL C 103, 20.3.2023., str. 1.).

(17)  Preporuka Komisije (EU) 2023/2407 od 20. listopada 2023. o energetskom siromaštvu (SL L, 2023/2407, 23.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2023/2407/oj).

(18)  Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”).

(19)  SWD(2024) 42.

(20)  Preporuka Vijeća od 16. lipnja 2022. o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, SL C 243, 27.6.2022., str. 35.

(21)  Uredba (EU) 2023/955 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku i o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1060 (SL L 130, 16.5.2023., str. 1.).


ELI: http://data.europa.eu/eli/reco/2024/1029/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)


Top