(1)

Učinkovit sustav prava intelektualnog vlasništva jedan je od temelja svake čvrste industrijske strategije. Industrije koje se intenzivno koriste intelektualnim vlasništvom imaju važnu ulogu u podupiranju otpornog, zelenog i konkurentnog gospodarstva u EU-u s obzirom na njihov doprinos od 47 % ukupnom BDP-u EU-a i od gotovo 40 % ukupnom zapošljavanju. Europske kreativne i inovativne industrije predvodnici su u području zelenih tehnologija i održivih proizvoda. Nositelji su velikog dijela zelenih patenata na globalnoj razini te se ističu u portfeljima intelektualnog vlasništva povezanog s tehnologijama u područjima kao što su prilagodba klimatskim promjenama, hvatanje i skladištenje ugljika i obrada otpada (1). Istodobno je u EU-u u proteklom desetljeću znatno porasla registracija zelenih žigova (2). Pravednom zaštitom prava intelektualnog vlasništva postižu se povećanja gospodarske aktivnosti, ulaganja, zapošljavanja i produktivnosti, među ostalim za mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) (3).

(2)

Velika tržišna vrijednost proizvoda zaštićenih kao intelektualno vlasništvo privukla je kriminalne mreže, pa su slučajevi krivotvorenja robe i piratstva postali sve češći. U Strategiji za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021. – 2025., čiji je cilj razbijanje kriminalnih mreža i njihovih poslovnih modela (4) ., krivotvorenje je utvrđeno kao kazneno djelo sa znatnim učinkom. Ta kriminalna aktivnost ne samo da uzrokuje gubitke prihoda za nositelje prava intelektualnog vlasništva nego znatno ugrožava i sigurnost potrošača, javno zdravlje i okoliš. Pandemija bolesti COVID-19 stvorila je nove mogućnosti da krivotvorena i piratska roba infiltrira tržišta zbog porasta internetske prodaje i nestašice osnovnih proizvoda u tom razdoblju. To je dovelo do incidenata opasnih po život korisnika, uključujući npr. piratske poluvodičke komponente u automatiziranim vanjskim defibrilatorima (5). Osim toga, razne sektore infiltrirali su krivotvoreni ležajevi, koji su ugrozili npr. energetski sektor i dobro funkcioniranje vjetroturbina. Stoga je potrebna čvrsta politika za borbu protiv krivotvorenja i piratstva kako bi se iskoristio puni potencijal prava intelektualnog vlasništva za potporu inovacijama, konkurentnosti te zelenijem i održivijem gospodarstvu.

(3)

Unatoč radu na njihovu suzbijanju, aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva u vezi s krivotvorenom robom i piratstvom i dalje su sve češća pojava s ozbiljnim gospodarskim i socijalnim učincima na radna mjesta i rast u EU-u (6). Aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva predstavljaju prijetnju različitim industrijama i različitim vrstama robe, uključujući uobičajene proizvode široke potrošnje i proizvode kojima se trguje među poduzećima. Što je najvažnije, te aktivnosti mogu biti usko povezane s kriminalnim ponašanjem (7). Kriminalne mreže uključene u kaznena djela povezana s intelektualnim vlasništvom infiltriraju se u sve faze lanca opskrbe, a istrage tih kaznenih djela složene su jer većina krivotvorene robe kojom se trguje unutar EU-a potječe iz inozemstva, što otežava otkrivanje ključnih dionika. U skladu s tim, aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva narušavaju jedinstveno tržište EU-a i pravila EU-a o ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima za robu široke potrošnje. Osim toga, znatno utječu na europska poduzeća, posebno MSP-ove, koji imaju 34 % manje izglede za opstanak u slučaju povrede njihovih prava intelektualnog vlasništva.

(4)

U Akcijskom planu za intelektualno vlasništvo iz 2020. (8) Komisija se obvezala poboljšati provedbu prava intelektualnog vlasništva, prvenstveno donošenjem Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (9), što je bio važan pomak u borbi protiv nezakonitog sadržaja na internetu, a zatim oblikovanjem paketa instrumenata EU-a za borbu protiv krivotvorenja, koji će se donijeti ovom Preporukom. Tim paketom instrumenata trebala bi se promicati i olakšavati djelotvorna suradnja nositelja prava, pružatelja posredničkih usluga i nadležnih tijela, a nastojat će se promicati i dobra praksa i upotreba odgovarajućih alata i novih tehnologija. Europski parlament (10) i Vijeće (11) pozdravili su tu inicijativu.

(5)

Ova se Preporuka temelji na rezultatima opsežnog savjetovanja koje se provodi od 2021. Ono posebno uključuje radionice za dionike organizirane 2021. i 2022., doprinose pozivu na očitovanje iz 2022. (12), okrugli stol na visokoj razini u lipnju 2022., čiji je domaćin bio povjerenik Thierry Breton, sastanke stručnih skupina i Međunarodni sastanak na vrhu o provedbi prava intelektualnog vlasništva održan u lipnju 2023. Tim opsežnim savjetovanjem otkrivena je važnost jačanja suradnje i razmjene informacija među svim relevantnim dionicima, posebno javnim tijelima, nositeljima prava i pružateljima posredničkih usluga. U savjetovanju je prepoznata i važnost izgradnje buduće politike provedbe prava intelektualnog vlasništva na temelju postojećih alata i postojećeg zakonodavstva EU-a, posebno: i. Uredbe (EU) 2022/2065 o digitalnim uslugama; ii. Direktive (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća (13) o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije; iii. Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) o provedbi prava intelektualnog vlasništva i iv. Uredbe (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeć (15)a o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, kao i Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16) o Carinskom zakoniku Unije.

(6)

Direktiva 2004/48/EZ primjenjuje se na sva prava intelektualnog vlasništva obuhvaćena pravom Unije i/ili nacionalnim pravom dotične države članice, kako je utvrđeno u njezinu članku 2. Njome se nastoji osigurati visoka, jednaka i ujednačena razina zaštite na jedinstvenom tržištu, a ukazuje se i na potrebu za zajedničkom praksom u provedbi prava intelektualnog vlasništva. U skladu s tim dosljednim pristupom provedbi prava intelektualnog vlasništva, ova Preporuka obuhvaća sve aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva, a koje se provode u komercijalno relevantnom opsegu kako bi se ostvarila izravna ili neizravna gospodarska ili komercijalna prednost. Za potrebe ove Preporuke, aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva u komercijalno relevantnom opsegu odnose se i na krivotvorenu i piratsku robu i sadržaj koji su bili predmet povrede žiga, oznake zemljopisnog podrijetla, patenta, dizajna ili autorskog prava. Bez uplitanja u aspekte obuhvaćene Preporukom Komisije (EU) 2023/1018 (17), o suzbijanju internetskog piratiziranja sportskih i drugih događanja uživo većina vodećih načela, dobre prakse i alata razvijenih na temelju ove Preporuke može biti relevantna i za suzbijanje povreda koje se odnose na internetski sadržaj zaštićen kao intelektualno vlasništvo, na primjer u područjima dobrovoljnih mjera koje poduzimaju internetski posrednici, pojačane suradnje nadležnih nacionalnih tijela te razmjene informacija i podataka.

(7)

Uredbom (EU) 2022/2065 utvrđuju se usklađena pravila za sigurno, predvidljivo i pouzdano internetsko okruženje. U njoj se u tom kontekstu kao primjer nezakonitog sadržaja navode informacije o nezakonitim aktivnostima kao što je prodaja krivotvorenih proizvoda te se za određene posebne kategorije pružatelja posredničkih internetskih usluga uvode posebne obveze. Neke od tih obveza ključne su za poboljšanje borbe protiv krivotvorenja i piratstva. To su, primjerice: i. imenovanje kontaktnih točaka i pravnih zastupnika; ii. zahtjevi u pogledu uvjeta poslovanja; iii. obveze izvješćivanja o transparentnosti; iv. mehanizmi obavješćivanja i djelovanja; v. pritužbeni mehanizam i mehanizam pravne zaštite; vi. mehanizam pouzdanog prijavitelja; vii. mjere i zaštita protiv zlouporabe; viii. mjere za promicanje sljedivosti trgovaca – poznate kao obveze poznavanja poslovnog korisnika; i ix. mjere za procjenu i ublažavanje rizika.

(8)

Komisija podupire provedbu Memoranduma o razumijevanju o prodaji krivotvorene robe na internetu („Memorandum o razumijevanju o krivotvorenju”) i Memoranduma o razumijevanju o internetskom oglašavanju i pravima intelektualnog vlasništva („Memorandum o razumijevanju o oglašavanju”). Oba su dobrovoljni instrumenti dostupni nositeljima prava, internetskim platformama i poslovnim udruženjima. Potpisnici tih memoranduma o razumijevanju obvezuju se na poštovanje načela i poduzimanje mjera utvrđenih u tim memorandumima, uključujući bilateralnu suradnju i razmjenu informacija. Memorandumi o razumijevanju pokazali su se uspješnim inicijativama pod vodstvom industrije. Međutim, stupanje na snagu Uredbe (EU) 2022/2065 prilika je za promišljanje o budućnosti tih memoranduma o razumijevanju kako bi se osiguralo da ostanu svrsishodni. Stoga je potrebno pokrenuti postupak modernizacije navedenih memoranduma o razumijevanju i potaknuti sve potpisnike i druge zainteresirane strane da se aktivno uključe u taj proces. Relevantan je članak 45. Uredbe (EU) 2022/2065, kojim se predviđa mogućnost sastavljanja dobrovoljnih kodeksa ponašanja na razini EU-a kako bi se doprinijelo pravilnoj primjeni te uredbe. Člankom 46. predviđaju se i kodeksi ponašanja za internetsko oglašavanje kako bi se dodatno povećala transparentnost za aktere u vrijednosnom lancu internetskog oglašavanja. Naposljetku, člankom 17. Direktive 2004/48/EZ potiče se i izrada kodeksa ponašanja kako bi se poboljšala provedba prava intelektualnog vlasništva kao dodatnog sredstva za jačanje regulatornog okvira.

(9)

Nositelji prava u jedinstvenom su položaju za otkrivanje, identifikaciju i prijavljivanje aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva povezanih s krivotvorenom ili piratskom robom. Potpisnici Memoranduma o razumijevanju o krivotvorenju pod vodstvom industrije s godinama su stekli znatnu sposobnost i iskustvo jer redovito podnose obavijesti, koje bi, u skladu s načelima Memoranduma o razumijevanju, trebalo obraditi bez nepotrebne odgode. Nadalje, potpisnici tog Memoranduma o razumijevanju obvezali su se da će poduzimati komercijalno razumne i dostupne korake za odgovorno i točno obavješćivanje te s preciznošću potrebnom kako bi identificirali krivotvorenu robu i izbjegli neopravdane, neutemeljene i zloupotrebljive obavijesti. Stoga bi nositelji prava koji su potpisnici tog Memoranduma o razumijevanju mogli razmotriti podnošenje zahtjeva za status pouzdanog prijavitelja kako bi imali koristi od posebnog mehanizma utvrđenog u članku 22. Uredbe (EU) 2022/2065. U tom kontekstu koordinatori za digitalne usluge trebaju procijeniti ispunjava li podnositelj zahtjeva kriterije predviđene u članku 22. stavku 2., posebno i. ima li posebno stručno znanje i sposobnost za potrebe otkrivanja, identificiranja i prijavljivanja nezakonitog sadržaja, ii. je li neovisan o bilo kojem pružatelju internetskih platformi i iii. provodi li svoje aktivnosti podnošenja obavijesti savjesno, točno i objektivno. Komisija nakon savjetovanja s Odborom za digitalne usluge može izdati smjernice o primjeni mehanizma pouzdanog prijavitelja na temelju članka 22. Uredbe (EU) 2022/2065.

(10)

Suradnja i povećana razmjena informacija neophodne su i trebalo bi ih dodatno promicati na svim razinama, u skladu s pravom Unije, zaštitom osobnih podataka i slobodom poduzetništva na temelju članka 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Trebalo bi utvrditi dobre prakse i preporučiti ih svim dionicima, uključujući tržišta e-trgovine, pružatelje usluga prijevoza i logistike, pružatelje platnih usluga, pružatelje usluga društvenih medija, pružatelje usluga naziva domena itd. Kao drugo, trebalo bi poticati daljnju suradnju i razmjenu informacija. To se odnosi na sva nadležna tijela, uključujući tijela za nadzor tržišta koja trenutačno možda nisu nadležna za aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva, i daljnje promicanje upotrebe namjenskih alata kao što su Portal za provedbu prava intelektualnog vlasništva („IPEP”), Informacijski i komunikacijski sustav za tržišni nadzor („ICSMS”) i portal Safety Gate za opasne proizvode koji bi mogli biti krivotvoreni.

(11)

Pružatelji usluga prijevoza i logistike imaju važnu ulogu u prodaji i distribuciji robe te su neophodni za očuvanje pouzdanih lanaca opskrbe. Međutim, počinitelji povreda mogu zloupotrijebiti usluge prijevoza i logistike.

(12)

Slično tome, iako platne usluge mogu biti prijeko potrebne za aktivnosti nositelja prava, mogu se upotrebljavati i za potporu aktivnostima kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva. U određenim slučajevima upotreba različitih platnih usluga može omogućiti razvoj postupaka koji: i. otežavaju praćenje tokova sredstava; i ii. otežavaju otkrivanje svake moguće upotrebe platnih usluga za aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva.

(13)

S obzirom na sve veću popularnost društvenih medija razvijaju se nove strategije koje bi mogle dodatno omogućiti njihovu zloupotrebu za provođenje aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva. To donosi nove probleme za pružatelje usluga društvenih medija, nositelje prava i nadležna tijela te naglašava potrebu za suradnjom. U tom kontekstu promicanje dobre prakse među ključnim pružateljima posredničkih usluga može pomoći u podupiranju dosljedne politike protiv aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva.

(14)

Iako su nazivi domena posebno važni u internetskom okruženju, i oni se mogu upotrebljavati za potporu aktivnostima kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva na internetu, npr. kad se prava intelektualnog vlasništva zloupotrebljavaju u ime same domene (tj. cybersquatting ili typo-squatting) ili kad naziv domene vodi na internetsku stranicu koja podupire povrede prava intelektualnog vlasništva. Podaci o registraciji naziva domena (podaci iz baze podataka WHOIS) ključni su za sigurnost, stabilnost i otpornost sustava naziva domena. Zbog toga se Direktivom (EU) 2022/2555 države članice obvezuju da od registara naziva vršnih domena i subjekata koji pružaju usluge registracije naziva domena zahtijevaju prikupljanje i održavanje točnih i potpunih podataka o registraciji naziva domena u posebnoj bazi podataka koja omogućuje identifikaciju i kontaktiranje nositelja naziva domena. Na temelju zakonitih i propisno obrazloženih zahtjeva legitimnim tražiteljima pristupa mora se omogućiti pristup određenim podacima o registraciji naziva domena. Na takve bi se zahtjeve za pristup trebalo odgovarati bez nepotrebne odgode, a u svakom slučaju u roku od 72 sata od primitka zahtjeva. U skladu s Direktivom (EU) 2022/2555 legitimni tražitelji pristupa trebaju se tumačiti kao svaka fizička ili pravna osoba koja podnosi zahtjev u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Točnost i potpunost podataka o registraciji naziva domena također može imati središnju ulogu u provedbi prava intelektualnog vlasništva. Preuzimanje odgovornosti za povrede i svaku relevantnu štetu moguće je samo ako se identitet navodnog počinitelja povrede i njegovi podaci za kontakt mogu otkriti u skladu s pravom Unije, a posebno u skladu sa zaštitom osobnih podataka, temeljnim pravom na privatnost i pravom na slobodu poduzetništva. Time se ne dovode u pitanje prava obrane, uzimajući u obzir okolnosti predmetnog slučaja i jamstva potrebna za pokrivanje troškova i naknadu štete prouzročene tuženiku, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Direktive 2004/48/EZ.

(15)

Praćenje internetskog tržišta kako bi se uočile aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva za nositelje prava može biti skupo i zahtjevno. Stoga bi trebalo proširiti primjere dobrovoljne dobre prakse kao što je trenutačni sustav za informacije i upozorenja o nazivima domena za vršnu.eu domenu, kojim upravljaju Europski registar internetskih domena („EURid”) i Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo („EUIPO”). Svrha je te suradnje povećati razinu informiranosti kako bi se zaštitila prava intelektualnog vlasništva vlasnika žigova EU-a i pružale pouzdane informacije o nazivima.eu domena i njihovoj dostupnosti.

(16)

Suradnja javnih i privatnih subjekata ključna je u borbi protiv aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva. Jedna je od prvih prepreka uspostavi suradnje to što ne postoji posebna kontaktna točka za rješavanje pitanja povezanih s pravima intelektualnog vlasništva i aktivnostima kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva u nekoj državi članici ili na prekograničnoj razini. Nedostatak takve kontaktne točke sprečava brzu i prilagodljivu provedbu prava intelektualnog vlasništva i utječe na suradnju među dionicima. Međutim, kako je istaknuto u odgovorima na poziv na očitovanje, taj bi se problem mogao lako riješiti određivanjem jedinstvene kontaktne točke za provedbu prava intelektualnog vlasništva.

(17)

Koordinacija i razmjena informacija mogli bi se znatno poboljšati kad bi se predmetni gospodarski subjekti i nadležna tijela u borbi protiv aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva više koristili postojećim alatima kao što su ICSMS, Safety Gate i IPEP. EUIPO razvija portal IPEP, koji omogućuje sigurnu komunikaciju između nositelja prava i nadležnih tijela, npr. tako što omogućuje elektroničko upravljanje carinskim zahtjevima za postupanje u pogledu robe za koju se sumnja da povređuje prava intelektualnog vlasništva. Neke države članice u istu su svrhu razvile i vlastite portale za gospodarske subjekte. Takvi alati olakšavaju rad nositelja prava i carinskih tijela tako što nositeljima prava služe kao središnje ulazne točke u pogledu zaštite intelektualnog vlasništva u svim državama članicama. EUIPO je pokrenuo proširenje platforme IPEP i omogućio pristup posrednicima, počevši od tržišta e-trgovine. To znači da tržišta e-trgovine sad mogu lako provjeriti prava intelektualnog vlasništva i prema potrebi započeti komunikaciju s relevantnim nositeljima prava. Kako bi taj alat ostvario svoj puni potencijal, nositelji prava i nadležna nacionalna tijela moraju ga više koristiti.

(18)

Ako pronađu dokaze o navodno krivotvorenoj ili piratskoj robi, mnoga tijela za nadzor tržišta ne poduzimaju mjere kao što su, npr., i. izvješćivanje o nalazima u sustavu ICSMS; ii. suradnja s nositeljima prava ili nadležnim tijelima putem IPEP-a ili iii. slanje upozorenja o opasnim proizvodima putem sustava Safety Gate, EU-ova sustava brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode, uključujući krivotvorine. Tako se propušta prilika da se dodatno doprinese borbi protiv aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva. Osim toga, iako bi tijela za nadzor tržišta mogla imati važnu ulogu u borbi protiv krivotvorenja, mnoga od njih nemaju ovlasti za provedbu prava intelektualnog vlasništva (18). Krivotvorine se često oduzimaju na granicama, ali se mogu otkriti i duž lanca opskrbe, npr. tijekom inspekcija kontrole kvalitete. Države članice stoga bi trebale promicati ulogu tijela za nadzor tržišta u borbi protiv krivotvorenja. Radi jačanja kapaciteta tijela za nadzor tržišta ili drugih provedbenih tijela te na zahtjev države članice može se pružiti tehnička potpora u skladu s Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća (19) o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu.

(19)

EUIPO surađuje s nekoliko uključenih nacionalnih ureda za intelektualno vlasništvo u državama članicama na sastavljanju zbirke ključnih nacionalnih odluka o provedbi prava intelektualnog vlasništva. Ti su nacionalni uredi zajedno s Uredom Zajednice za biljne sorte EU-a od 2014. uključeni u sustavno prikupljanje ključnih presuda o izvršenju, koje su dostupne u bazi podataka sudske prakse eSearch. Ta zbirka sadržava ključne presude o svim vrstama prava intelektualnog vlasništva iz svih država članica i obuhvaća građanske i kaznene predmete. Presude se smatraju „ključnima” ako stvaraju novi smjer ili predstavljaju razvoj sudske prakse. Kazneni predmeti prate se i u okviru Europske mreže državnih odvjetnika za prava intelektualnog vlasništva. Bolje informiranje, redoviti doprinosi ureda za intelektualno vlasništvo i šira upotreba takvih baza podataka mogli bi znatno poboljšati provedbu prava intelektualnog vlasništva.

(20)

Kontinuirana suradnja između EUIPO-a i provedbenih tijela EU-a važna je za povećanje učinkovitosti borbe protiv povreda prava intelektualnog vlasništva. To uključuje podupiranje primjera suradnje kao što je Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela („EMPACT”), platforma za suradnju kojom upravljaju države članice radi utvrđivanja, određivanja prioriteta i uklanjanja prijetnji koje predstavljaju organizirani i teški međunarodni kriminal, što uključuje kriminal u području intelektualnog vlasništva. Zajednica za provedbu prava intelektualnog vlasništva trebala bi što bolje iskoristiti tu multidisciplinarnu platformu za suradnju.

(21)

Postupci alternativnog rješavanja sporova isplativija su, brža i učinkovitija alternativa tradicionalnim pravnim postupcima, posebno kad je riječ o prekograničnim sporovima i MSP-ovima. Stoga bi pristup postupcima alternativnog rješavanja sporova trebalo proširiti na sve vrste sporova o intelektualnom vlasništvu, među ostalim u kontekstu sporova o nazivima domena.

(22)

Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) i 2004/48/EZ omogućuju nositeljima prava da zatraže izdavanje sudskog naloga protiv pružatelja posredničkih usluga čije usluge treća strana koristi kako bi povrijedila njihova prava intelektualnog vlasništva. Direktivom 2004/48/EZ predviđaju se i privremeni postupci ili sudski nalozi s ciljem sprečavanja neposrednih povreda. Njome se predviđa da u slučaju donošenja sudske odluke kojom se utvrđuje povreda prava intelektualnog vlasništva pravosudna tijela mogu izdati sudski nalog protiv počinitelja povrede s ciljem zabrane nastavka povrede. Dinamični nalozi dosad su bili dostupni samo u nekoliko država članica. Područje primjene i zahtjevi tih sudskih naloga razlikuju se među jurisdikcijama, među ostalim u tome mogu li se sudskim nalogom utvrditi posebne tehničke mjere za provedbu sudskog naloga (21). U Komunikaciji Komisije od 29. studenog 2017. „Smjernice o određenim aspektima Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi prava intelektualnog vlasništva” (22) navedeno je da određenim slučajevima djelotvornost sudskih naloga mogu smanjiti promjene u predmetu za koji je sudski nalog izdan. Jedan je takav primjer kad se „zrcalne” internetske stranice pojavljuju pod drugim nazivima domena, pa kao takve nisu obuhvaćene nalogom. U skladu s tim, podložno određenim zaštitnim mjerama, dinamični sudski nalozi mogu biti djelotvorno sredstvo za sprečavanje nastavka povrede prava intelektualnog vlasništva na internetu i izvan njega. U skladu sa sudskom praksom Suda (23) pri izdavanju dinamičnih sudskih naloga trebalo bi uzeti u obzir temeljna prava, posebno pravo na slobodu izražavanja i informiranja u skladu s člankom 11. i slobodu poduzetništva u skladu s člankom 16. Povelje.

(23)

Aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva često uključuju više jurisdikcija i obuhvaćaju različite vrste posredničkih usluga, na internetu i izvan njega. U tom kontekstu olakšavanje pristupa informacijama i razmjena tih informacija među svim relevantnim dionicima tijekom cijelog ciklusa provedbe prava intelektualnog vlasništva ključni su za otkrivanje, istragu i pokretanje postupaka protiv počinitelja aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva, pod uvjetom da se svaki takav pristup i razmjena provode u potpunosti u skladu s pravom Unije, uključujući zaštitu osobnih podataka i pravo na privatnost. Člankom 8. Direktive 2004/48/EZ već se predviđa pravo na informacije o podrijetlu i distribucijskim mrežama robe ili usluga kojima se povređuju prava u postupcima koji se odnose na aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva u komercijalno relevantnom opsegu. To se pravo primjenjuje samo u kontekstu postupaka koji se odnose na povredu prava intelektualnog vlasništva u komercijalno relevantnom opsegu i kao odgovor na opravdan i razmjeran zahtjev tužitelja. Važnost prava na informacije ne smije se podcijeniti. Kako je Sud nedavno podsjetio (24), pravo na informacije ima ulogu u osiguravanju poštovanja prava na djelotvoran pravni lijek i, u konačnici, jamči djelotvorno ostvarivanje temeljnog prava na vlasništvo iz članka 17. Povelje, čiji su dio prava intelektualnog vlasništva.

(24)

Međutim, dionici su u okviru savjetovanja ukazali na nesigurnost u području prava na informacije i zatražili dodatne smjernice u pogledu uvjeta, vrste informacija i odnosa sa zaštitom podataka s obzirom na koje bi se moglo poboljšati pravo na informacije među nositeljima prava i posrednicima.

(25)

Sud je u predmetu C-597/19 utvrdio da pravo na informacije iz članka 8. stavka 1. Direktive 2004/48/EZ u korist nositelja prava predstavlja zaseban postupak u odnosu na postupak zbog povrede. Na pravo na informacije moguće se pozvati u zasebnom postupku jer nije uvijek moguće zatražiti sve relevantne informacije u okviru postupka u kojem se utvrdi da je povrijeđeno pravo intelektualnog vlasništva. Konkretno, moguće je da nositelj prava intelektualnog vlasništva za opseg povrede tog prava sazna tek nakon pravomoćnog okončanja tog postupka (25). Ostvarivanje prava na informaciju iz članka 8. stavka 1. Direktive 2004/48/EZ nije ograničeno na postupke kojima se utvrđuje je li pravo intelektualnog vlasništva povrijeđeno. Svrha zahtjeva za pružanje informacija iz članka 8. Direktive drukčija je od svrhe zahtjeva za pokretanje postupka radi utvrđivanja povrede prava intelektualnog vlasništva. U predmetu C-628/21 Sud je smatrao da bi, kad bi se na taj zahtjev za pružanje informacija primjenjivao isti standard dokazivanja kao i sudski postupak za utvrđivanje povrede prava intelektualnog vlasništva, zaseban postupak predviđen člankom 8. Direktive, koji je posebno obilježje prava Unije, izgubio velik dio svoje praktične korisnosti. Stoga je potrebno razlikovati funkciju zahtjeva za pružanje informacija u skladu s člankom 8. Direktive 2004/48/EZ od funkcije sudskog postupka za utvrđivanje povrede prava intelektualnog vlasništva.

(26)

Još je jedan ključan element politike provedbe prava intelektualnog vlasništva plaćanje odgovarajuće naknade štete u slučaju sudskog utvrđenja povrede prava intelektualnog vlasništva kako je predviđeno člankom 13. Direktive 2004/48/EZ. Tijekom savjetovanja dionici su izjavili da naknada štete često nije primjerena za ispravljanje stvarne štete koju je pretrpio nositelj prava. Kako je Sud naveo u predmetu C-99/15, moralna šteta, kao što je šteta nanesena ugledu autora djela, ako je dokazana, sastavni je dio štete koja je autoru stvarno nanesena (26). Direktiva 2004/48/EZ primjenjuje se neovisno o sredstvima predviđenima, među ostalim, nacionalnim zakonodavstvom, ako su sredstva povoljnija za nositelje prava. Direktivom 2004/48/EZ utvrđuje se minimalni standard za provedbu prava intelektualnog vlasništva i ne sprečava se države članice da utvrde mjere kojima se pruža veća zaštita, pod uvjetom da su u te mjere skladu s pravom Unije. Stoga činjenica da Direktiva 2004/48/EZ ne obvezuje države članice da predvide „kaznenu” naknadu štete ne bi trebala spriječiti uvođenje takve mjere na nacionalnoj razini.

(27)

Uredbom (EU) br. 608/2013, zajedno s općim pravilima utvrđenima Uredbom (EU) br. 952/2013, koja se trenutačno revidira, carinskim se tijelima omogućuje zadržavanje ili zapljena robe za koju se sumnja da se njome povređuju prava intelektualnog vlasništva. Direktivom 2004/48/EZ zapljena robe dopušta se drugim tijelima kao mjera za očuvanje dokaza, a sud može naložiti uništenje te robe zbog odluke o meritumu. Za robu koju zadržavaju carinska tijela, ako posjednik robe osporava uništenje i nositelj prava pokrene sudski postupak, roba mora ostati u skladištu tijekom cijelog postupka. Tijekom savjetovanja s dionicima nositelji prava izrazili su zabrinutost u pogledu troškova povezanih sa skladištenjem i uništavanjem robe koju su carinska i druga nadležna tijela zaplijenila ili zadržala. Ti troškovi nisu ograničeni na skladištenje i uništavanje, nego uključuju i druge povezane troškove kao što su troškovi rukovanja, provjere i prijevoza. Nositelji prava smatraju da su u nekim slučajevima ti troškovi previsoki, a to bi ih moglo odvratiti od provedbe njihovih prava intelektualnog vlasništva (27).

(28)

Važan aspekt uništenja robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva odnosi se na trošak tog uništenja za okoliš. Važno je da se skladištenje i uništavanje robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva provode na način kojim se izbjegava ugrožavanje zdravlja ljudi i okoliša. Ekološki sigurno zbrinjavanje robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva i dalje je visoko na dnevnom redu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. Osim toga, Svjetska carinska organizacija izradila je smjernice o ekološki prihvatljivom zbrinjavanju zadržane robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva. U EU-u recikliranje ili zbrinjavanje robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva koju su zadržala carinska tijela podliježu odluci carinskih tijela i dovršetku povezanih carinskih formalnosti. Potrebna je i suglasnost nositelja prava. Relevantni dionici trebaju učiniti sve što mogu kako bi zajamčili da se roba kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva zbrinjava na način siguran i prihvatljiv za okoliš.

(29)

Aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva unosne su zbog visoke vrijednosti koja je često povezana s intelektualnim vlasništvom i zbog relativno niske razine rizika u smislu vjerojatnosti otkrivanja povreda i provedbe prava. Tako kriminalne organizacije aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva ponekad provode u kombinaciji s kaznenim djelima kao što su pranje novca, utaja poreza, trgovina ljudima i prisilni rad.

(30)

Sud je u predmetu C-655/21 (28) presudio da se, kad države članice ispunjavaju svoje obveze na temelju Sporazuma TRIPS Svjetske trgovinske organizacije o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum TRIPS”), uključujući one koje proizlaze iz članka 61., mora smatrati da provode pravo Unije u smislu članka 51. stavka 1. Povelje. Među državama članicama postoje razlike u pogledu kaznenih sankcija u članku 61. Sporazuma TRIPS za namjerno krivotvorenje žigova ili piratstvo autorskih prava u komercijalno relevantnom opsegu. Na razini EU-a nisu ujednačene maksimalne kazne zatvora za najteže oblike takvih kaznenih djela, tj. ona koja su počinile kriminalne organizacije kako su definirane u članku 1. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP (29). Države članice potiču se da ponovno procijene jesu li kaznene sankcije koje su za takva kaznena djela dostupne u njihovu nacionalnom pravu dovoljno odvraćajuće u skladu s razinom kazni koje se primjenjuju na kaznena djela odgovarajuće težine kako bi se osigurala djelotvorna provedba i poštovalo načelo proporcionalnosti, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda EU-a, uključujući predmet C-655/21. Od njih bi trebalo zatražiti i da procijene odgovaraju li kaznene sankcije za takva kaznena djela prouzročenoj šteti, a da istodobno osiguraju usklađenost s primjenjivim pravilima Unije i međunarodnim pravom, među ostalim u pogledu zaštite temeljnih prava svih uključenih strana.

(31)

Osim toga, neke države članice u okviru tijela za kazneni progon ili tužiteljstava nemaju jedinice specijalizirane za kaznena djela povezana s pravima intelektualnog vlasništva. To priječi djelotvornu prekograničnu suradnju u provedbi i nadležnim tijelima otežava zadržavanje znanja. Djelotvornost prekograničnih istraga kaznenih djela koja su počinile kriminalne organizacije mogla bi se povećati primjenom prikrivenih istražnih radnji (npr. presretanjem telefona i podataka te tajnim operacijama), vodeći računa o usklađenosti s primjenjivim pravilima Unije i međunarodnim pravom, među ostalim u pogledu zaštite temeljnih prava svih uključenih strana. U tom su kontekstu vrlo važne i financijske istrage, uključujući istrage praksi internetskog oglašavanja i upotrebe kriptovaluta (30), te dostatna specijalizacija nadležnih istražnih jedinica i tužitelja. Specijalizacijom relevantnih istražnih jedinica u državama članicama olakšalo bi se i osnivanje fokusnih skupina policije, carine i tužitelja na razini EU-a u suradnji s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”), Europskim uredom za borbu protiv prijevara („OLAF”) i Eurojustom. Stoga bi trebalo što više poticati upotrebu specijaliziranih istražnih jedinica s odgovarajućim resursima i istodobno osiguravanje usklađenosti s primjenjivim pravilima prava Unije i međunarodnog prava, među ostalim za zaštitu temeljnih prava svih uključenih strana.

(32)

Kad je riječ o provedbi prava intelektualnog vlasništva, tehnologije u nastajanju i tehnologije koje se brzo razvijaju mogu predstavljati izazove i nove mogućnosti. UI sustavi kao što su sustavi automatiziranog prepoznavanja sadržaja i algoritmi strojnog učenja mogu se upotrebljavati za prepoznavanje krivotvorenih ili piratskih proizvoda ili obrazaca povezanih s promicanjem ili distribucijom takvih proizvoda i mogu postati ključne tehnologije u borbi protiv aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva. Gospodarski subjekti potiču se da budu oprezni pri upotrebi UI sustava i da izbjegavaju unositi u sustav neotkrivene povjerljive informacije, znanje i iskustvo ili poslovne tajne jer bi ih to moglo spriječiti u dobivanju zaštite intelektualnog vlasništva za takve informacije u kasnijoj fazi. Svladavanje izazova i iskorištavanje prilika koje donosi umjetna inteligencija može biti komplicirano, posebno za MSP-ove. Stoga se države članice i dionici iz industrije potiču da sudjeluju u izradi sveobuhvatnog kontrolnog popisa koji bi MSP-ovima trebao pružiti vrijedne uvide, smjernice i praktične strategije, promiču inovacije, štite intelektualno vlasništvo i osiguravaju odgovorno prihvaćanje tehnologija umjetne inteligencije u poslovnom okruženju EU-a.

(33)

Tržište tehnologija za borbu protiv krivotvorenja i piratstva složeno je i brzo se razvija. Nositeljima prava moglo bi biti teško snaći se na tom tržištu i pronaći odgovarajuća tehnička rješenja ili pružatelje tehnologije. Međutim, nositeljima prava koji su voljni upotrebljavati tehnologije za borbu protiv krivotvorenja mogu pomoći resursi kao što su EUIPO-ov tehnološki vodič protiv krivotvorenja i piratstva. Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (uključujući, ali ne ograničavajući se na tehnologije koje se temelje na lancima blokova) prikladna je za povećanje sljedivosti i transparentnosti lanca opskrbe, u skladu s digitalnom putovnicom za proizvode (31), a to može pomoći u utvrđivanju i zaustavljanju aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva. Tokenizirana evidencija koraka u lancu opskrbe zabilježena na lancu blokova nepromjenjiva je i transparentna, u njoj se dokumentiraju svaka transakcija i kretanje proizvoda te se može podnijeti kao dokaz u skladu s nacionalnim postupovnim pravom.

(34)

Europska infrastruktura za usluge lanaca blokova („EBSI”) sastoji se od javne istorazinske mreže međusobno povezanih čvorišta koja upravljaju infrastrukturom usluga koja se temelji na lancu blokova. EBSI je koncipiran kao iterativan i usmjeren na manji broj posebnih primjera uporabe (primjene), koji se zatim s vremenom širi. Naposljetku, privatna poduzeća i organizacije moći će se pridružiti EBSI-ju i koristiti ga kao uslugu.

(35)

EUIPO-ov europski autentifikator proizvoda i logističkih usluga („EBSI-ELSA”) je pilot-program za sustav utemeljen na lancu blokova koji bi povezao sve zainteresirane strane i njihove sustave kako bi se osigurala autentičnost proizvoda duž cijelog lanca opskrbe, a naposljetku i šire. Kad se roba poveže s infrastrukturom za blokaton, stvara se digitalni blizanac u kojem se pohranjuju informacije kojima se dokazuje njezina autentičnost. Time će se dionicima osigurati mogućnost prijenosa robe zajedno s njezinim virtualnim ekvivalentom, pri čemu će on imati nepromjenjiv digitalni potpis vlasnika robne marke. Sustav pruža i mogućnost razmjene digitalnih informacija sa stranama uključenima u logistički lanac, među ostalim s posrednicima i nadležnim tijelima.

(36)

U nedavnoj Komunikaciji o tehnologiji Web 4.0 i virtualnim svjetovima (32) utvrđuje se strategija EU-a za tehnologiju Web 4.0, revolucionarna tehnološka tranzicija prema svijetu u kojem nema prepreka međusobnoj povezanosti. Očekuje se da će se s razvojem virtualnih svjetova pojaviti novi izazovi u pogledu provedbe prava intelektualnog vlasništva i utvrđivanja navodnih počinitelja povrede, npr. u vezi s nezamjenjivim tokenima („NFT”). Ti će izazovi iziskivati daljnje praćenje i dijalog s dionicima.

(37)

NFT je digitalna imovina koja predstavlja jedinstvenost i autentičnost određenog digitalnog predmeta ili sadržaja na temelju tehnologije lanca blokova. Svaki NFT ima jedinstvenu kriptografsku identifikacijsku oznaku koja ga razdvaja od drugih, zbog čega su NFT-ovi rijetki i provjerljivi. NFT-ovi mogu, među ostalim, omogućiti stvarateljima da tokeniziraju i prodaju svoja (digitalna ili fizička) djela, a kupcima pružiti dokaz o jedinstvenosti predmeta i mogućnosti da na siguran i decentraliziran način trguju tom imovinom ili je prezentiraju na internetskim platformama. Međutim, vlasništvo nad NFT-om ne predstavlja vlasništvo nad temeljnom imovinom koja je u njemu sadržana ili na koju se odnosi. Iako vlasnik NFT-a općenito ima isključiva prava nad samim NFT-om (a time i pravo na prijenos, prodaju ili prikazivanje tokeniziranog prikaza imovine), vlasništvo nad NFT-om ne podrazumijeva nužno nikakva prava u pogledu izvorne fizičke ili digitalne imovine jer je i dalje riječ o različitim pravnim konceptima.

(38)

Komisija i EUIPO osnovali su 1. siječnja 2021. Fond za MSP-ove (33), koji pruža financijsku potporu MSP-ovima pogođenima pandemijom bolesti COVID-19 i agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine kako bi se MSP-ovima pomoglo da upravljaju svojim portfeljima intelektualnog vlasništva. Kako bi se dodatno pružila potpora MSP-ovima u provedbi njihovih prava intelektualnog vlasništva, iz Fonda za MSP-ove 2024. se nadoknađuju i troškovi početnog savjetovanja sa stručnjakom za uslugu IP Scan Enforcement (34) kojeg je imenovao nacionalni ured za intelektualno vlasništvo (vrijednosni kupon za uslugu IP Scan Enforcement). To savjetovanje i smjernice uključuju preporuke mjera za rješavanje postojećih povreda prava intelektualnog vlasništva i sprečavanje mogućih budućih povreda. Vrijednosni kupon za uslugu IP Scan Enforcement ne uključuje formalne provedbene aktivnosti, kao što je sastavljanje pisanih naloga o zabrani ili prestanku aktivnosti povrede ili podnošenje sudskih tužbi. Zahvaljujući tom dodatnom alatu MSP-ovi mogu dobiti savjete ili smjernice u sljedećim situacijama: i. ako MSP postane svjestan da je treća strana povrijedila njegovo pravo intelektualnog vlasništva; ii. ako postoji rizik da ga treća strana optuži za navodnu povredu imovine intelektualnog vlasništva treće strane; ili iii. ako MSP mora poduzeti preventivne mjere povezane s provedbom prava intelektualnog vlasništva.

(39)

Budući da se svjetsko gospodarstvo sve više digitalizira, povećava se rizik od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja neobjavljenog praktičnog znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) putem kibernetičkih napada. Takvi kibernetički napadi uključuju obavljanje gospodarske aktivnosti usmjerene na pribavljanje poslovnih tajni koje bi se kasnije mogle zaštititi kao intelektualno vlasništvo. MSP-ovi su izloženiji kibernetičkim napadima nego veća poduzeća zbog nedovoljne informiranosti o kibernetičkoj sigurnosti i nedovoljno strogih mjera za zaštitu kibernetičke sigurnosti. Kibernetički napadi MSP-ovima uzrokuju i ozbiljnu gospodarsku štetu i narušavaju njihovu ukupnu konkurentnost. Kako je najavljeno u akcijskom planu za intelektualno vlasništvo iz 2020., Komisija priprema skup alata za informiranje MSP-ova kako bi im pomogla da spriječe kibernetičke napade na poslovne tajne ili reagiraju na njih.

(40)

Većina europskih građana tvrdi da dobro razumije pojam prava intelektualnog vlasništva, a još veća većina (93 %) smatra da je ta prava važno zaštititi. Europska je javnost općenito svjesna negativnih učinaka krivotvorenja, pri čemu velika većina (oko 80 %) Europljana smatra da aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva: i. podupiru neetičko ponašanje i kriminalne organizacije; ii. utječu na poduzeća i ugrožavaju radna mjesta; i iii. predstavljaju prijetnju zdravlju, sigurnosti i okolišu. Unatoč tome, više od četvrtine mladih Europljana (u dobi od 15 do 24 godine) namjerno je kupilo barem jedan krivotvoreni proizvod na internetu (35), što pokazuje potrebu za ciljanim mjerama kako bi se taj trend zaustavio i dodatno poboljšalo prikupljanje dokaza i informiranost o zdravstvenim i sigurnosnim rizicima koje mogu predstavljati kupljeni krivotvoreni proizvodi. U tom je kontekstu EUIPO osnovao mrežu stručnjaka iz ministarstava obrazovanja država članica i predstavnika nacionalnih ureda za intelektualno vlasništvo kako bi se okupili relevantni donositelji odluka i oblikovao zajednički pristup intelektualnom vlasništvu u obrazovanju. Jedan je od najvidljivijih rezultata te mreže projekt „Ideas Powered @ School”, u čijem se okviru izrađuju i prikupljaju materijali za obrazovanje i osposobljavanje o intelektualnom vlasništvu.

(41)

Za učinkovitost i djelotvornost rada nadležnih tijela, kao što su carinska tijela, policija i državna odvjetništva, ona moraju imati potrebno temeljito znanje o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva te uvijek biti ukorak s najnovijim trendovima i tehnološkim dostignućima u tom području. S tim su ciljem EUIPO i Agencija EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva („CEPOL”) već osnovali Virtualni centar za osposobljavanje o pravima intelektualnog vlasništva za carinska tijela, policijske službe, državna odvjetništva i tijela za nadzor tržišta. Osim toga, EUIPO i CEPOL izradili se prilagođene resurse i materijale za osposobljavanje tih tijela i skupina. Osim toga, na zahtjev države članice nadležnim nacionalnim tijelima može se pružiti tehnička potpora u skladu s Uredbom (EU) 2021/240.

(42)

Trgovina krivotvorenim farmaceutskim proizvodima u EU-u posljednjih je godina u porastu (36), a lijekovi su 2020. bili sedma po redu kategorija proizvoda koji su se najčešće zapljenjivali na vanjskoj granici EU-a. Krivotvoreni farmaceutski proizvodi također se široko oglašavaju i nude na prodaju na internetu. Često sadržavaju toksične sastojke, sastojke loše kvalitete ili pogrešne doze sastojaka, pa se također smatraju krivotvorenim lijekovima u skladu s Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (37). Potrošačima je potrebno pomoći da prepoznaju koje internetske stranice prodaju krivotvorene farmaceutske proizvode. Unatoč tome što su pravila o zajedničkom logotipu koji potrošačima omogućuje identifikaciju zakonitih internetskih ljekarni od 2011. godine utvrđena Direktivom 2001/83/EZ, osviještenost potrošača u tom je području i dalje vrlo niska.

(43)

Cilj je izvješća Komisije o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama (38) informirati nositelje prava, posebno MSP-ove, o mogućim rizicima za njihova prava intelektualnog vlasništva pri obavljanju poslovnih aktivnosti u određenim zemljama izvan EU-a. Njime im se nastoji omogućiti da osmisle poslovne strategije i operacije za zaštitu vrijednosti svoje nematerijalne imovine kao što je intelektualno vlasništvo. Komisija je osnovala službe za pomoć MSP-ovima u području prava intelektualnog vlasništva u Kini, Latinskoj Americi, jugoistočnoj Aziji, Indiji i Africi kako bi pružila potporu poduzećima iz EU-a koja žele u tim regijama zaštititi i provoditi svoja prava intelektualnog vlasništva. Te službe pomažu gospodarskim subjektima iz EU-a da se upoznaju s pravnim okruženjem u tim regijama prije nego što ondje započnu s poslovnim aktivnostima.

(44)

Redoviti popis Komisije za praćenje krivotvorenja i piratstva sadržava primjere prijavljenih tržišta ili pružatelja usluga čiji se gospodarski subjekti ili vlasnici nalaze izvan EU-a, a koji navodno sudjeluju u krivotvorenju i piratstvu, olakšavaju ih ili od njih ostvaruju korist. Cilj je tog popisa za praćenje potaknuti gospodarske subjekte i vlasnike, kao i nadležna nacionalna tijela i vlade da poduzmu potrebne mjere za smanjenje dostupnosti robe ili usluga kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva na tim tržištima. Popisom za praćenje nastoji se potrošačima ukazati na rizike povezane s okolišem i sigurnošću proizvoda i druge rizike kupnje s potencijalno problematičnih tržišta. Popis za praćenje priprema se u suradnji s Europolom i EUIPO-om, čije stručno znanje, posebno o društvenim mrežama i internetskim platformama, doprinosi izradi detaljnije analize trendova i izazova povezanih s piratstvom i krivotvorenjem internetskih usluga trećih zemalja i mjera koje se u vezi s tim poduzimaju.

(45)

Povećanje broja zona slobodne trgovine izvan EU-a moglo bi olakšati prodaju navodno krivotvorene i piratske robe jer zone slobodne trgovine: i. pružaju izuzeća od carina i poreza; ii. imaju jednostavnije administrativne postupke; i iii. omogućuju bescarinski uvoz sirovina, strojeva, dijelova i opreme. Neki gospodarski subjekti mogli bi iskoristiti nedovoljni nadzor, neodgovarajuće provjere i nedostatak transparentnosti u zonama slobodne trgovine za obavljanje aktivnosti kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva. Kako bi se stanje poboljšalo, Vijeće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) donijelo je 2019. Preporuku o suzbijanju nezakonite trgovine: povećanje transparentnosti u zonama slobodne trgovine. Ta preporuka sadržava Prilog o Kodeksu ponašanja za čiste zone slobodne trgovine, koji uključuje preporuke za gospodarske subjekte u zonama slobodne trgovine o tome kako u tim zonama smanjiti dostupnost nezakonite robe. Ta je preporuka OECD-a naknadno potvrđena Odlukom Vijeća (39). U interesu je nositelja prava i potrošača u EU-u da gospodarski subjekti u zonama slobodne trgovine u EU-u: i. poštuju Kodeks ponašanja za čiste zone slobodne trgovine; ii. poboljšaju transparentnost svojih zona slobodne trgovine; i iii. pomognu smanjiti dostupnost robe za koju se sumnja da se njome povređuju prava intelektualnog vlasništva u svojim zonama slobodne trgovine.

(46)

Ključno je da države članice i dionici razmjenjuju relevantne informacije o daljnjem postupanju na temelju ove Preporuke i njezinoj provedbi. EUIPO, koji ima središnju ulogu u radu EU-a na borbi protiv krivotvorenja i poboljšanju provedbe prava intelektualnog vlasništva, trebao bi podupirati širenje, provedbu i praćenje ove Preporuke. EUIPO bi trebalo poticati da na temelju svojeg širokog stručnog znanja i mreže predstavnika javnog i privatnog sektora pomaže u prikupljanju informacija, praćenju dobre prakse i uspostavu veza s njegovom mrežom kako bi se među svim relevantnim dionicima povećala prekogranična suradnja u provedbi. Budući da su postupci alternativnog rješavanja sporova jednostavno, brzo i jeftino izvansudsko rješenje za sporove u vezi s intelektualnim vlasništvom, potrebno je proširiti i promicati njihovu upotrebu. EUIPO-ov Centar za mirenje mogao bi učinkovito obavljati takve zadaće.

(47)

Kako bi se osiguralo poštovanje temeljnog prava na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka, kao i slobodno kretanje osobnih podataka, obrada osobnih podataka u kontekstu svih mjera poduzetih radi provedbe ove Preporuke trebala bi biti u potpunosti u skladu s pravilima o zaštiti podataka. Konkretno, trebala bi biti u potpunosti usklađena s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (40) i Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (41) te bi je trebala pratiti nadležna nadzorna tijela.

(48)

Ovom se Preporukom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom. Točnije, ovom se Preporukom nastoji osigurati potpuna usklađenost članaka 8., 11., 16., 17., 47. i 49. Povelje.

(49)

Zbog komplementarnosti ove Preporuke, Uredbe (EU) 2022/2065 i Preporuke (EU) 2023/1018, učinke ove Preporuke trebalo bi procijeniti, uzimajući u obzir nalaze EUIPO-a, najkasnije tri godine nakon donošenja ove Preporuke,