(1)

Sektor poslovnih nekretnina važan je za financijsku stabilnost u Europskom gospodarskom prostoru (EGP). U nekim državama EGP-a izloženosti sektoru poslovnih nekretnina (dalje u tekstu: „izloženosti prema poslovnim nekretninama”) predstavljaju znatan udjel u bruto domaćem proizvodu, kao i u bilancama kreditnih institucija i ostalih financijskih institucija. Sektor poslovnih nekretnina usko je povezan s realnim gospodarstvom i financijskim sustavom. Osim toga, taj je sektor važan za brojne sudionike na financijskom tržištu, poput investicijskih fondova, osiguravajućih društava, mirovinskih fondova i kreditnih institucija. Nepovoljna kretanja u sektoru poslovnih nekretnina mogu imati sistemski učinak i na realno gospodarstvo i na financijski sustav.

(2)

Slabosti povezane s izloženostima prema poslovnim nekretninama mogu se razlikovati među različitim podsektorima i segmentima poslovnih nekretnina. Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) u svojoj procjeni slabosti povezanih s poslovnim nekretninama u državama EGP-a razlikuje prvenstveno podsektore industrijskih, poslovnih, maloprodajnih i stambenih poslovnih nekretnina te glavne i sporedne segmente poslovnih nekretnina. Nadalje, priroda slabosti razlikuje se među državama EGP-a zbog, među ostalim, razlika u važnosti odgovarajućih podsektora i segmenata poslovnih nekretnina u tim državama. Ova Preporuka ESRB-a upućena je nadležnim tijelima na razini Europske unije i na nacionalnoj razini u svim državama EGP-a jer su ona u najboljem položaju da analiziraju važnosti odgovarajućih podsektora i segmenata poslovnih nekretnina te povezanih rizika za financijsku stabilnost, uključujući rizik od prelijevanja iz ostalih država.

(3)

ESRB kontinuirano i pomno prati sektor poslovnih nekretnina te je u 2016. izdao preporuku o zatvaranju praznina u podacima o nekretninama (4). Osim toga, ESRB je u 2015. i 2018. objavio izvješća o slabostima u sektoru poslovnih nekretnina u EU-u (5) te je pružio i konkretne smjernice za dosljednu procjenu sistemskih rizika koji mogu proizaći iz kretanja na tržištima poslovnih nekretnina i povezanih makrobonitetnih politika (6). U svojem nedavnom izvješću o slabostima u sektoru poslovnih nekretnina u EGP-u (7) ESRB je utvrdio slabosti u sektoru poslovnih nekretnina u EGP-u, kao i moguće političke mjere za njihovo uklanjanje. Osim toga, ESRB je u rujnu 2022. objavio Upozorenje ESRB/2022/7 Europskog odbora za sistemske rizike o slabostima u financijskom sustavu Unije (8). Ne zanemarujući prevladavajuću važnost ostalih izvora sistemskog rizika istaknutih u Upozorenju ESRB/2022/7, ESRB djeluje u skladu sa svojim zaduženjima izdavanjem preporuke kojom se utvrđuju sistemski rizici povezani s poslovnim nekretninama i navode korektivne mjere koje treba poduzeti kao odgovor na te sistemske rizike.

(4)

Sektor poslovnih nekretnina trenutačno je osjetljiv na materijalizaciju cikličkih rizika povezanih s povećanom inflacijom, izraženim pogoršanjem izgleda za rast nakon ruske invazije na Ukrajinu i ostalim geopolitičkim napetostima. Općenito, ciklusi u sektoru poslovnih nekretnina imaju veće amplitude od ukupnih gospodarskih ciklusa. Smanjenje vrijednosti nekretnina i tijekova prihoda od najma može potaknuti ulagače na prodaju poslovnih nekretnina, što dodatno povećava pritisak na snižavanje cijena poslovnih nekretnina i može prouzročiti negativne učinke na financijsku stabilnost. Osim toga, pooštravanjem financijskih uvjeta mogu se smanjiti prihodi poduzeća koja se bave poslovnim nekretninama i vrijednost njihovih nekretnina. To znači da bi njihove mogućnosti za refinanciranje postojećeg duga i uzimanje novih zajmova mogle biti znatno ograničene, što može prisiliti neke ulagače na prodaju nekretnina kako bi podmirili dospjela dugovanja i potrebe za likvidnošću, čak i u stresnim tržišnim uvjetima, čime bi se dodatno pojačao pritisak na snižavanje cijena.

(5)

Slabosti povezane sa strukturnim promjenama uključuju učinak gospodarskih politika povezanih s klimom i pomak prema e-trgovini na tržištu poslovnih nekretnina. Nadalje, pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je potražnju za fleksibilnim najmom uredskog prostora jer su se proširili mobilni i hibridni radni modeli. Zbog tih strukturnih promjena povećava se potražnja za energetski učinkovitim nekretninama i logističkim objektima, poput velikih skladišta, dok se smanjuje potražnja za maloprodajnim, uredskim i, općenito, sporednim poslovnim nekretninama.

(6)

Kreditne institucije posebno su izložene sektoru poslovnih nekretnina zbog kreditnog rizika od kredita za poslovne nekretnine. Dostupni podaci upućuju na to da se kreditiranje banaka u sektoru poslovnih nekretnina odvija s visokim omjerima kredita i vrijednosti nekretnine u nekoliko država EGP-a. Ako se vrijednost kolaterala kredita smanji, povećava se omjera kredita i vrijednosti nekretnine. Time bi se povećale stope gubitaka kreditnih institucija zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, što bi moglo dovesti do većih rezervacija i kapitalnih zahtjeva, a time i ograničavanja sposobnost kreditnih institucija da održavaju ponudu kredita. Čak i ako su omjeri kredita i vrijednosti nekretnine niski, agregirani podaci mogu prikriti ostale rizične karakteristike poput učestalosti programa jednokratne otplate, struktura bez regresa, nezaštićenih promjenjivih kamatnih stopa ili vrlo dugih rokova dospijeća, što bi u nekim slučajevima moglo biti značajno.

(7)

Kad je riječ o bankarskom sektoru, Europska središnja banka (ESB) istaknula je zabrinutost u privremenom izvješću o izloženostima u sektoru poslovnih nekretnina (9) u pogledu standarda kreditiranja, vrednovanja kolaterala i postupaka praćenja za jedinstveni nadzorni mehanizam.

(8)

Jedna od slabosti nebankarskog sektora jest neusklađenost likvidnosti otvorenih investicijskih fondova za nekretnine. Do neusklađenosti likvidnosti dolazi kada ti fondovi svojim ulagateljima nude razdoblja otplate koja su kraća od razdoblja potrebnog za likvidaciju nekretnine u koju je fond uložio po trenutačnim tržišnim cijenama. Investicijski fondovi za nekretnine općenito su izloženi riziku od korekcije cijena imovine ako je učestalost vrednovanja preniska i ako postoje poticaji za precjenjivanje nekretnina, posebno na tržištu na kojem se cijene već smanjuju. To pak može dovesti do učinaka litice pri otplati imovine.

(9)

Rizici povezani s mirovinskim fondovima i društvima za osiguranje na tržištima poslovnih nekretnina mogli bi se znatno razlikovati među nadležnostima, čime se odražavaju različiti poslovni modeli i prakse te različite strukture tržišta. Razumijevanje rizika povezanih s mirovinskim fondovima i društvima za osiguranje na tržištima poslovnih nekretnina i potencijalne neusklađenosti likvidnosti između njihova financiranja i ulaganja na tržištima poslovnih nekretnina, uključujući ulaganja putem investicijskih fondova, preduvjet je za uklanjanje rizika u sektoru poslovnih nekretnina za taj segment tržišta.

(10)

Materijalizacija rizika u sektoru poslovnih nekretnina negativno bi utjecala i na kreditni rejting sekuritizacija koje objedinjavaju kredite za poslovne nekretnine i koje drže kreditne institucije ili ostali sudionici na tržištu. Slabosti koje proizlaze iz sekuritizacija poslovnih nekretnina odnose se na odnosnu kreditnu kvalitetu sekuritiziranih kredita, kao i na koncentraciju ulagača i dužnika te njihovu međusobnu povezanost.

(11)

Prelijevanja među financijskim tržištima i državama mogu povećati slabosti, čime se povećava rizik od širenja zaraze među sektorima ili državama. U tom se pogledu smatra da je razmjena informacija nužna za poboljšanje praćenja i analize potencijalnih izvora sistemskih rizika. ESRB bi mogao podržati razmjenu informacija koje se smatraju potrebnima za praćenje slabosti povezanih s poslovnim nekretninama.

(12)

Nadzorna tijela Europske unije i nacionalna nadzorna tijela država EGP-a u bankarskom i nebankarskom financijskom sektoru mogu, u bliskoj međusobnoj suradnji, pridonijeti otpornosti financijskog sektora EGP-a praćenjem, utvrđivanjem i uklanjanjem slabosti povezanih s poslovnim nekretninama institucija u svojoj nadležnosti. Praćenje slabosti povezanih sa sektorom poslovnih nekretnina ključno je za utvrđivanje potencijalnih rizika za financijsku stabilnost i procjenu mogućih odgovora za uklanjanje tih rizika. Takvo bi se praćenje moglo temeljiti i na procjenama iz članka 124. stavka 2. i članka 164. stavka 6. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te ih dodatno razraditi (10). Nacionalna nadzorna tijela moraju biti na oprezu u pogledu materijaliziranja rizika povezanih s poslovnim nekretninama ili, suprotno tome, daljnjeg gomilanja slabosti u sektoru poslovnih nekretnina u EGP-u. Pri praćenju slabosti nadležna tijela trebala bi razlikovati podsektore i segmente poslovnih nekretnina.

(13)

U Preporuci ESRB/2016/14 o zatvaranju praznina u podacima o nekretninama (11) istaknuto je da postoje velike praznine u podacima i nedostatak zajedničkih definicija podataka koji utječu na tržišta poslovnih nekretnina diljem EGP-a. Dostupnost i kvaliteta podataka znatno su se poboljšale od objave Preporuke ESRB/2016/14. Iako se provedba završnih dijelova Preporuke ESRB/2016/14 očekuje do 31. prosinca 2025., Preporuka bi trebala usmjeravati nadležna tijela pri praćenju rizika povezanih s poslovnim nekretninama, odnosno ne bi trebala sprečavati nadležna tijela da ulože dodatne napore u praćenje tržišta poslovnih nekretnina primjenom svih dostupnih podataka (12).

(14)

Pri određivanju učestalosti praćenja nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir načelo proporcionalnosti, moguće rizike za financijsku stabilnost koji proizlaze iz tržišta poslovnih nekretnina i veličine izloženosti financijskih institucija različitim podsektorima i tržišnim segmentima poslovnih nekretnina.

(15)

Mjerama politike koje poduzimaju nadležna tijela, među ostalim radi provedbe ove Preporuke, trebali bi se uzeti u obzir rezultati prospektivnog praćenja koje se provodi kako bi se spriječilo da se materijaliziraju sistemski rizici podsektora poslovnih nekretnina. Konkretno, pri kalibriranju mjera i odlučivanju o njihovom postupnom uvođenju nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir položaj odnosne države EGP-a u gospodarskim i financijskim ciklusima. Osim toga, odgovarajuće mjere politike trebale bi razlikovati podsektore i segmente poslovnih nekretnina ovisno o mogućnostima.

(16)

Odgovarajućim mjerama politike za rješavanje rizika u sektoru poslovnih nekretnina potrebno je uravnotežiti nekoliko razmatranja, uključujući opća gospodarska kretanja i potencijalno različitu dinamiku među podsektorima i segmentima poslovnih nekretnina. Potrebno je pratiti kreditnu kvalitetu portfelja poslovnih nekretnina i osigurati odgovarajuća rezerviranja za kategorije kredita na koje bi mogle negativno utjecati promjene na tržištu poslovnih nekretnina ili nepovoljna gospodarska i financijska kretanja. Ako se slabosti nastave povećavati, važno je dodatno osigurati dobre prakse kreditiranja i ulaganja u sektoru poslovnih nekretnina, dopunjene potencijalnim mjerama makrobonitetne politike. Mjere zasnovane na kapitalu i ostale makrobonitetne mjere već su dostupne državama EGP-a na temelju nacionalnog prava ili prava Unije (13), i nude određene makrobonitetne mjere za rješavanje rizika povezanih s poslovnim nekretninama u bankarskom sektoru, investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima i sektoru osiguranja. Za svako djelovanje makrobonitetne politike trebalo bi razmotriti uzajamne mjere nacionalnih tijela u različitim državama EGP-a kako bi se osigurala učinkovitost nacionalnih makrobonitetnih mjera i spriječilo prebacivanje sistemskog rizika iz jedne nadležnosti u drugu.

(17)

Kako bi se uzela u obzir heterogena priroda tržišta poslovnih nekretnina, mogle bi se razmotriti mjere pondera rizika i sektorski zaštitni slojevi za sistemski rizik kako bi se povećala otpornost bankarskog sustava u prisutnosti sistemskih rizika.

(18)

Kad je riječ o mjerama politike u pogledu sektora investicijskih fondova, mogla bi se razmotriti makrobonitetna ograničenja financijske poluge i smanjenje neusklađenosti likvidnosti u sektoru (kako je preporučeno u Preporuci ESRB/2020/4 Europskog odbora za sistemske rizike o likvidnosnim rizicima u investicijskim fondovima (14)) kako bi se uklonile utvrđene slabosti, uz istodobno uzimanje u obzir posebnosti država. Preporuka ESRB/2017/6 Europskog odbora za sistemske rizike o likvidnosnim rizicima i rizicima financijske poluge u investicijskim fondovima (15) osmišljena je kako bi se olakšala provedba članka 25. Direktive 2011/61/EU, kojim se predviđa makrobonitetni instrument za ograničavanje financijske poluge u alternativnim investicijskim fondovima.

(19)

Iako su mjere usmjerene na korisnike kredita dostupne u većini država EGP-a za ublažavanje sistemskih rizika povezanih s tržištima stambenih nekretnina, samo su nekoliko država EGP-a dostupne mjere usmjerene na korisnike kredita za rješavanje sistemskih rizika povezanih s tržištima poslovnih nekretnina. O konceptu i obliku mjera usmjerenih na korisnike kredita za rizike povezane s poslovnim nekretninama još se raspravlja na različitim forumima, a još nije utvrđeno zajedničko stajalište o obliku tih mjera. U tom kontekstu trebalo bi dodatno procijeniti izvedivost mjera usmjerenih na korisnike kredita za poslovne nekretnine na razini EU-a. Ako su te mjere usmjerene na korisnike kredita dostupne na nacionalnoj razini, nadležna nacionalna tijela, suočena s kombinacijom snažnog rasta cijena nekretnina i kreditne dinamike te narušavanjem kreditnih standarda, trebala bi razmotriti prikladnost takvih instrumenata. Ako to smatraju potrebnim i izvedivim, nadležna nacionalna tijela trebala bi dopuniti i mjere usmjerene na korisnike kredita drugim mjerama kako bi se osigurala otpornost financijskih institucija i uklonile slabosti povezane s poslovnim nekretninama.

(20)

Kako bi se osiguralo dosljedno postupanje s određenim rizicima u cijelom financijskom sustavu, ESRB nakon sveobuhvatne analize i rasprave smatra poželjnim uvođenje alata zasnovanih na aktivnostima. Prema tome, makrobonitetni alati mogli bi obuhvaćati i kreditne institucije i nebankarske financijske institucije ako su osmišljeni tako da budu alati zasnovani na aktivnostima. Njima bi se dopunili postojeći propisi zasnovani na subjektima.

(21)

Cilj svih mjera makrobonitetne politike trebao bi biti izbjegavanje procikličkih učinaka na realno gospodarstvo i ostale segmente financijskog sektora,

1.

pomno prati trenutačne i potencijalno nove slabosti povezane s poslovnim nekretninama, među ostalim:

2.

redovitim praćenjem rizika na tržištima poslovnih nekretnina u skladu s Preporukom A(1), a najmanje jednom godišnje. U skladu s načelom proporcionalnosti učestalost praćenja rizika trebala bi se temeljiti na relativnoj veličini i važnosti izloženosti.

3.

bliskom koordinacijom i suradnjom međusobno i s Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) pri praćenju slabosti povezanih s poslovnim nekretninama pri praćenju rizika u skladu s Preporukom A(1). Te koordinacija i suradnja trebale bi uključivati razmjenu informacija koje se smatraju potrebnima za praćenje slabosti povezanih s poslovnim nekretninama, posebno u kontekstu međudržavnih i međusektorskih prelijevanja. Razmjena informacija trebala bi temeljiti na najboljoj procjeni uz potporu ESRB-a unutar pravnih okvira različitih nadležnosti.

—

redovite procjene kvalitete postojećih kredita i ulaganja u poslovne nekretnine, posebno u pogledu sposobnosti dužnika za otplatu duga i vrijednosti kolaterala;

—

razborite standarde kreditiranja za nove kredite;

—

odgovarajuće prakse rezerviranja;

—

proaktivnu i redovitu prilagodbu projekcija kapitala u skladu s osnovnim i nepovoljnim scenarijima;

—

primjereno iskazivanje utvrđenih rizika;

—

pridržavanje smjernica i očekivanja nadzornika.

1.

ako su izloženosti povezane s poslovnim nekretninama koje drže kreditne institucije značajne, imenovana tijela kojima je povjerena aktivacija mjera zasnovanih na kapitalu ili ostalih makrobonitetnih mjera osiguravaju otpornost kreditnih institucija kojima je izdano odobrenje za rad u odgovarajućim državama EGP-a aktiviranjem odgovarajućih mjera zasnovanih na kapitalu koje se smatraju potrebnima za ublažavanje rizika za financijsku stabilnost koji proizlaze iz sektora poslovnih nekretnina;

2.

ako su izloženosti povezane s poslovnim nekretninama investicijskih fondova značajne, nadzorna tijela u okviru svojih zaduženja promiču otpornost investicijskih fondova koji imaju odobrenje za rad u odgovarajućim državama EGP-a i ublažavaju slabosti sektora poslovnih nekretnina kao izvora rizika za financijsku stabilnost razmatranjem mjera koje bi mogle uključivati:

3.

ako su izloženosti povezane s poslovnim nekretninama društava za osiguranje značajne, nadzorna tijela u okviru svojih zaduženja osiguravaju otpornost društava za osiguranje koja imaju odobrenje za rad u odgovarajućim državama EGP-a i ublažavaju slabosti sektora poslovnih nekretnina kao izvora rizika za financijsku stabilnost razmatranjem mjera koje bi mogle uključivati:

4.

ako su izloženosti povezane s poslovnim nekretninama mirovinskih fondova značajne, nadzorna tijela u okviru svojih zaduženja osiguravaju otpornost mirovinskih fondova koji imaju odobrenje za rad u odgovarajućim državama EGP-a i ublažavaju slabosti sektora poslovnih nekretnina kao izvora rizika za financijsku stabilnost;

5.

nadležna tijela na odgovarajućoj nacionalnoj razini razmatraju primjerenost mjera usmjerenih na korisnike kredita, uz uvjet da su ti instrumenti dostupni na odgovarajućoj nacionalnoj razini, ako se to smatra potrebnim i izvedivim kako bi se dopunile ostale mjere kako bi se osigurale otpornost financijskih institucija i dobre prakse kreditiranja.

(a)

„poslovna nekretnina” znači poslovna nekretnina kako je definirana u odjeljku 2. stavku 1. točki 1. podtočki 4. Preporuke ESRB/2016/14;

(b)

„nadležna tijela” znači:

(c)

„nadležna tijela koja imaju ulogu u financijskoj stabilnosti” znači nadležna tijela koja su zadužena za davanje doprinosa sprečavanju ili ublažavanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost u Uniji ili u državi EGP-a;

(d)

„nadzorno tijelo” znači:

(e)

„europska nadzorna tijela” znači europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, EBA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (18), zajedno s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, EIOPA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ESMA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (20);

(f)

„nacionalno nadzorno tijelo za kreditne institucije” znači nadležno ili nadzorno tijelo u državi EGP-a kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013 i članku 3. stavku 1. točki 36. Direktive 2013/36/EU;

(g)

„nacionalno nadzorno tijelo za upravitelje alternativnih investicijskih fondova i subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire” znači nadležno tijelo u državi EGP-a kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (f) Direktive 2011/61/EU i članku 2. stavku 1. točki (h) Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (21);

(h)

„nacionalna nadzorna tijela za društva za osiguranje” znači nadzorno tijelo u državi EGP-a kako je definirano u članku 13. točki 10. Direktive 2009/138/EZ;

(i)

„nacionalna nadzorna tijela za mirovinske fondove” znači nadležno tijelo u državi EGP-a kako je definirano u članku 6. točki 8. Direktive (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća (22);

(j)

„nacionalno makrobonitetno tijelo” znači makrobonitetno tijelo s ciljevima, mehanizmima, zadaćama, ovlastima, instrumentima, zahtjevima u vezi s odgovornošću i drugim svojstvima utvrđenim u Preporuci ESRB/2011/3 Europskog odbora za sistemske rizike (23);

(k)

„imenovano tijelo” znači imenovano tijelo u skladu s glavom VII. poglavljem 4. Direktive 2013/36/EU i u skladu s člankom 124. stavkom 1.a, člankom 164. stavkom 5. i člankom 458. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(l)

„informacije o tržištu” znači izvor informacija za procjenu sistemskih rizika i uključuje informacije dobivene na sastancima s tržišnim kontaktima i redovitom analizom izvješća tržišnih analitičara;

(m)

„kreditna institucija” znači kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(n)

„investicijski fond” znači investicijski fond kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2011/61/EU i subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire kako su definirani u članku 1. stavku 2. Direktive 2009/65/EZ;

(o)

„društvo za osiguranje” znači društvo za osiguranje kako je definirano u članku 13. točki 1. i društva za reosiguranje kako su definirana u članku 13. točki 4. Direktive 2009/138/EZ;

(p)

„mirovinski fond” znači mirovinski sustav kako je definiran u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (24) i institucija za strukovno mirovinsko osiguranje kako je definirana u članku 6. točki 1. Direktive (EU) 2016/2341;

(q)

„financijska institucija” znači kreditne institucije, investicijski fondovi, društva za osiguranje i mirovinski fondovi;

(r)

„financijska poluga” znači metoda kojom investitor povećava svoju izloženost povrh i iznad imovine fonda bilo pozajmljivanjem novca ili vrijednosnih papira ili financijskom polugom ugrađenom u pozicije izvedenica ili drugim sredstvima;

(s)

„mjere zasnovane na kapitalu” znači svaki kapitalni zahtjev nametnut kreditnoj instituciji radi sprječavanja i/ili ublažavanja sistemskog rizika kako je definirano u članku 2. točki (c) Uredbe (EU) br. 1092/2010, uključujući u skladu s člancima 124., 164. ili 458. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili poglavljem 4. glave VII. Direktive (EU) 2013/36, kao što su protuciklički sloj kapitala ili sektorski zaštitni sloj za sistemski rizik;

(t)

„ostale makrobonitetne mjere” znači sve makrobonitetne mjere koje nisu mjere zasnovane na kapitalu i koje su dostupne državama Europskoga gospodarskog prostora (EGP) na temelju nacionalnog prava ili prava Unije te mogu uključivati i pravno neobvezujuće mjere kao što su upozorenja i preporuke;

(u)

„alati zasnovani na aktivnostima” znači namjenski makrobonitetni okvir koji uključuje dosljedna pravila za sve financijske institucije pri obavljanju istih aktivnosti, uzimajući u obzir njihove specifične profile rizičnosti;

(v)

„mjere usmjerene na korisnike kredita” znači makrobonitetne mjere usmjerene na dužnike;

(w)

„sekuritizirani krediti” znači sekuritizacija kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća (25) čija su odnosna imovina krediti za poslovne nekretnine;

(x)

„krediti s jednokratnom otplatom” znači neamortizirajući krediti kod kojih glavnica, u nekim slučajevima uključujući kamatu, dospijeva po dospijeću.

1.

Sljedeći kriteriji primjenjuju se na provedbu ove Preporuke:

2.

Od adresata se traži da izvješćuju Vijeće i ESRB o procjenama i zaključcima donesenima na temelju praćenja u skladu s Preporukom A, kao i o mjerama poduzetima kao odgovor na ovu Preporuku, ili da na odgovarajući način opravdaju svako nepostupanje. Izvješća trebaju sadržavati najmanje:

1.

Tajništvo ESRB-a će:

2.

Opći odbor procijenit će mjere i obrazloženja koje priopćavaju adresati i, ovisno o potrebi, može utvrditi da se nije postupilo u skladu s ovom Preporukom i da adresat nije dao odgovarajuće obrazloženje za svoje nepostupanje.