(1)

Analiza i razvoj poljoprivrednog sektora Unije i zajedničke poljoprivredne politike iziskuju objektivne, ažurirane i relevantne informacije o uspješnosti i održivosti poljoprivrednih gospodarstava Unije. Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) uspostavljen je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1217/2009 (3).

(2)

Komisijina procjena učinka priloženoj zakonodavnim prijedlozima iz 2018. za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) nakon 2020. utvrdila je potrebu za poboljšanjem prikupljanja podataka na razini poljoprivrednih gospodarstava.

(3)

U komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenoj „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” Komisija je najavila da namjerava pretvoriti sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) u mrežu podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava (FSDN) radi prikupljanja podataka o održivosti na razini poljoprivrednih gospodarstava. Ta će pretvorba omogućiti pretvorenoj mreži podataka da podrži razvoj politika koje se temelje na dokazima i uspješnosti, kao i analizu poljoprivrednih sektora u državama članicama i u Uniji u cjelini, čime će se mjeriti napredak i pružiti vrijedne smjernice oblikovateljima politika. FSDN-om će se doprinijeti analizi poboljšane gospodarske, okolišne i socijalne dimenzije ZPP-a, poboljšanju savjetodavnih usluga za poljoprivrednike i ocjenjivanju uspješnosti poljoprivrednih gospodarstava prema referentnim vrijednostima te transparentnosti i pravednosti lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

(4)

Kako bi se potkrijepili ciljevi ZPP-a utvrđeni u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i osiguralo da Unija na odgovarajući način odgovori na svoje trenutačne i buduće izazove, primjereno je obuhvatiti tri dimenzije održivosti poljoprivrede Unije, odnosno gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, osobito kako je predviđeno u člancima 5. i 6. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Na temelju članka 11. UFEU-a, podaci koji se odnose na zaštitu okoliša mogli bi se integrirati u FSDN kako bi se doprinijelo procjeni dodatnih aspekata povezanih s održivosti poljoprivrede Unije. Osim toga, kako bi se ojačala veza s provedbom Programa Ujedinjenih Naroda za održivi razvoj do 2030., trebalo bi uzeti u obzir okvir za održivost poljoprivrednih gospodarstava na temelju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, i to u tri glavna aspekta: gospodarskom, okolišnom i socijalnom.

(5)

Navedene je ciljeve moguće postići jedino putem mreže Unije za prikupljanje podataka o održivosti s poljoprivrednih gospodarstava, odnosno FSDN-a, koja se temelji na prikupljačima podataka koji već postoje u svakoj državi članici i uživaju povjerenje zainteresiranih strana.

(6)

Podaci se trenutačno prikupljaju uglavnom radi procjene gospodarskih aspekata poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, postoji potreba da se procijeni sveukupna održivost poljoprivrednih gospodarstava, među ostalim, na temelju okolišnih podataka povezanih s tlom, zrakom, vodom i bioraznolikosti te podataka koji obuhvaćaju socijalnu dimenziju poljoprivrede, posvećujući pritom posebnu pozornost ženama i mladima kao poljoprivrednicima i kao radnicima na poljoprivrednim gospodarstvima. Primjereno je u prilogu Uredbi (EZ) br. 1217/2009 utvrditi glavne kategorije gospodarskih, okolišnih i socijalnih podataka, te povezane podatkovne teme unutar tih kategorija, koji se mogu prikupiti i sastaviti u FSDN-u. Te podatkovne teme trebale bi biti povezane s potrebama ZPP-a i relevantne za procjenu održivosti poljoprivrede i poljoprivrednih gospodarstava Unije. Kako bi se uzeli u obzir budući izazovi u pogledu održivosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom tog priloga, među ostalim izmjenom tema i dodavanjem novih, uzimajući u obzir relevantnost podataka koje treba prikupiti i objediniti te administrativno opterećenje nacionalnih tijela i poljoprivrednih gospodarstava. Nadalje, pri dodavanju tema Komisija bi trebala predvidjeti minimalno razdoblje od najmanje godinu dana prije primjene povezanog provedbenog akta, kako bi se državama članicama dalo dovoljno vremena za pripremu prikupljanja podataka. Osim toga, Komisija ne bi trebala dodavati nove teme prve tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(7)

Kako bi se opisala socijalna dimenzija održivosti potrebno je prikupiti određene vrste osobnih podataka osoba koje rade u poljoprivrednom sektoru. Takvim bi se informacijama trebala potkrijepiti analiza tema povezanih sa specifičnim ciljevima ZPP-a na temelju članka 6. stavka 1. točaka (g) i (h) Uredbe (EU) 2021/2115. Obrada takvih osobnih podataka trebala bi biti ograničena na kategorije podataka koje su nužne za ispunjavanje svrhe Uredbe (EZ) br. 1217/2009, kako je izmijenjena ovom Uredbom, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (5), a posebno njezinim člankom 9. stavkom 1., i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (6), a posebno njezinim člankom 10. stavkom 1.

(8)

Komisija bi trebala objavljivati rezultate analiza stanja održivosti poljoprivrede Unije, posebno kako bi se omogućila upotreba tih rezultata u svrhu ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima. Savjetodavne usluge koje se pružaju poljoprivrednim gospodarstvima koja podnose izvješća na temelju podataka FSDN-a mogu biti vrijedne i stoga mogu pružiti važan poticaj za sudjelovanje u FSDN-u pod uvjetom da se savjeti temelje na relevantnim podacima koji su što noviji, uzimajući u obzir znanstvena kretanja i najnovije dostupno znanje o najboljim praksama. Širenje zbirnih podataka FSDN-a koji se odnose na teme zaštite okoliša utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1217/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom, pod uvjetima utvrđenima u tim uredbama, trebalo bi služiti aktivnom i sustavnom širenju u javnosti informacija o okolišu koje se zahtijevaju Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Uredbom (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(9)

Člankom 8. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2022/2379 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i člankom 4. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća (10) predviđa se mogućnost za države članice za upotrebu drugih izvora za statistička istraživanja. Prilog I. Uredbi (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (11) upućuje na upotrebu podataka iz FADN-a. Na temelju tih mogućnosti i u svrhu ponovne uporabe podataka i povećanja učinkovitosti korisno je dopustiti državama članicama da upotrebljavaju podatke iz FSDN-a u statističke svrhe.

(10)

Kako bi se prikupili podaci za FSDN čiji je opseg veći od FADN-a, primjereno je prilagoditi postojeće definicije. Posebno bi trebalo revidirati definiciju „poljoprivrednika” kako bi se utvrdio subjekt koji je pravno odgovoran za poljoprivredno gospodarstvo, a definiciju „poljoprivrednog gospodarstva” trebalo bi učiniti prikladnijom za analitičke svrhe kako bi se osigurala dosljednost sa sličnim definicijama koje se upotrebljavaju u statističke svrhe. Definicija „pojedinačnih podataka” trebala bi odražavati koncept da bi podaci fizičkih i pravnih osoba trebali biti zaštićeni ako je na temelju takvih podataka moguće izravno ili neizravno identificirati te osobe. Definicija „zbirnih podataka” trebala bi se jasno odnositi na podatke nekoliko poljoprivrednih gospodarstava, što je glavno obilježje tehnike objedinjavanja.

(11)

Države članice ili nacionalna nadležna tijela trebala bi nastojati što više modernizirati načine prikupljanja podataka. Povrh toga, potrebno je prikupiti usklađene podatke i izbjeći udvostručavanje već prikupljenih podataka, na primjer u okviru statistike o poljoprivrednim inputima i outputima ili ZPP-a. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za poljoprivrednike i prikupljače podataka, radi izbjegavanja dupliciranja zahtjeva za podatke i prikupljanje podataka i obogaćivanja skupa podataka FSDN-a, potrebno je primijeniti načelo prikupljanja podataka jednom i njihove upotrebe više puta. U svrhu primjene tog načela potrebno je uzeti u obzir Direktivu (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Osim toga, potrebno je promicati upotrebu digitalnih rješenja, uključujući ponovnu upotrebu podataka i dijeljenje podataka s drugim izvorima, koja bi se uvijek trebala smatrati prvim izborom tamo gdje to doprinosi širokom sudjelovanju poljoprivrednika i točnosti prikupljenih podataka. U tu bi svrhu trebalo istražiti razvoj ili optimizaciju dostupnih digitalnih alata za prikupljanje podataka. Trebalo bi predvidjeti moguće proširenje sustava prikupljanja podataka, kada se zasniva isključivo na računovodstvenim uredima poljoprivrednih gospodarstava, radi prikupljanja okolišnih i socijalnih varijabli.

(12)

Kako bi se poboljšala učinkovitost sastavljanja izvješća poljoprivrednih gospodarstava i smanjilo opterećenje za poljoprivredna gospodarstva koja podnose izvješća, agencije za vezu trebale bi moći pravodobno i besplatno upotrebljavati nacionalne izvore podataka koji se mogu upotrebljavati za relevantne podatke kako bi se sastavila izvješća poljoprivrednih gospodarstava kako je definirano i utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1217/2009 kako je izmijenja ovom Uredbom. Upotreba takvih izvora podataka potrebna je za izvršavanje zadaća povjerenih agencijama za vezu. U tu je svrhu primjereno definirati načine pristupa takvim izvorima podataka i upotrebljavati druge metode prikupljanja podataka ili inovativne pristupe, uključujući uspostavu mehanizama suradnje među subjektima za obradu podataka unutar dotične države članice. U ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi popis relevantnih izvora podataka dostupnih na nacionalnoj razini kojima se agencije za vezu mogu koristiti za sastavljanje izvješća poljoprivrednih gospodarstava. Kako bi se osiguralo da popis ostane ažuran i relevantan, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom tog popisa. Konkretno, trebalo bi dodati na taj popis skupove podataka izvedene iz integrirane statistike na razini poljoprivrednih gospodarstava uspostavljene Uredbom (EU) 2018/1091 i iz statistike o poljoprivrednim inputima i outputima utvrđene Uredbom (EU) 2022/2379 kad se zakonski omogući razmjena podataka iz tih izvora podataka.

(13)

Uz podatke sadržane u izvješću poljoprivrednog gospodarstva za poljoprivredna gospodarstva koja podnose izvješća, države članice trebale bi Komisiji osigurati sredstva za poboljšanje kapaciteta za analizu pitanja održivosti dopunjavanjem podataka iz izvješća poljoprivrednog gospodarstva sadržajem podataka za praćenje i evaluaciju strateških planova u okviru ZPP-a („DME podaci”) dobivenih u skladu s provedbenim aktom donesenim na temelju članka 133. Uredbe (EU) 2021/2115 ili iz integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (13), izbjegavajući pritom povećanje administrativnog opterećenja za države članice i poljoprivredna gospodarstva koja podnose izvješća. S obzirom na to da se pristupi i metodologije prikupljanja i sastavljanja podataka mogu razlikovati između FSDN-a i tih drugih skupova podataka, na primjer u odnosu na definicije i referentna vremena, može biti potrebno uzeti u obzir probleme dosljednosti pri analizi podataka. U tom kontekstu, obvezu država članica trebalo bi tumačiti kao obvezu pružanja podataka sadržanih u tim skupovima podataka, ali ne i kao obvezu osiguravanja potpune dosljednost s FSDN-om. Kako bi popis skupova podataka bio što ažurniji, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom tog popisa skupova podataka i dodavanja novih odgovarajućih i relevantnih skupova podataka koji su prikladni za povezivanje na razini Unije, uzimajući u obzir i propisno obrazlažući relevantnost podataka koje treba prikupljati i objedinjavati te administrativno opterećenje država članica i poljoprivredna gospodarstava koja podnose izvješća.

(14)

Kad je riječ o DME podacima, primjer takvih podataka su raščlanjeni podaci o intervencijama u okviru ZPP-a. Kad je riječ o podacima u IAKS-u, primjeri takvih podataka uključuju pokrivenost poljoprivrednih površina, usjeve, obilježja krajobraza i upravljanje zemljištem u skladu s praksama ekološkog uzgoja. Utvrđivanjem identiteta poljoprivrednih gospodarstava u DME podacima i IAKS-u upravljaju tijela država članica na nacionalnoj razini s pomoću posebnih identifikatora. Na temelju tih identifikatora nacionalna tijela mogu povezati takve podatke na razini pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava. Države članice trebale bi odlučiti poslati Komisiji te poveznice ili relevantne podatke povezane s poljoprivrednim gospodarstvom koje podnosi izvješća, koji su uključeni u te skupove podataka. Kada države članice odluče poslati relevantne podatke, ti podaci bi trebali uključivati FSDN broj kako bi se omogućilo spajanje relevantnog sadržaja s izvješćima poljoprivrednih gospodarstava na razini Unije. Trebalo bi utvrditi način povezivanja tih informacija na razini pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava, među ostalim u pogledu zaštite podataka. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu upotrebe podataka iz tih skupova podataka, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti u vezi s navođenjem podataka koje treba izdvojiti iz tih skupova podataka te za utvrđivanje detaljnih pravila o tehničkim specifikacijama i rokovima za prijenos podataka. Ti podaci trebali bi biti povezani sa svrhom Uredbe (EZ) br. 1217/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom i s jednom ili više tema utvrđenih u njoj.

(15)

Kad je riječ o području praćenja utvrđenom u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1217/2009, trebalo bi zadržati osnovne kriterije za reprezentativnost knjigovodstvenih podataka i kriterije odabira za praćenja, dodajući pritom dodatne informacije za druge aspekte održivosti, imajući na umu da takvo praćenje možda neće biti reprezentativno s obzirom na okolišne ili socijalne varijable.

(16)

FSDN bi se trebao oslanjati na dobrovoljno sudjelovanje. Međutim, s obzirom na to da se pojedine države članice suočavaju s problemima sa sudjelovanjem poljoprivrednih gospodarstava u FSDN-u, države članice trebale bi moći donijeti nacionalna pravila za rješavanje tog pitanja bez nametanja sankcija poljoprivrednicima. Države članice trebale bi poticati poljoprivrednike na sudjelovanje u FSDN-u s pomoću poticaja koje bi trebale utvrditi u posebnom planu. Ti poticaji mogli bi biti u obliku, među ostalim, financijskih doprinosa, povratnih informacija o uspješnosti poljoprivrednog gospodarstva, ili savjeta na temelju informacija iz FSDN-a.

(17)

Pretvorba FADN-a u FSDN trebala bi omogućiti ocjenjivanje podataka s poljoprivrednog gospodarstva koje podnosi izvješća prema zbirnim podacima ako podaci predstavljaju nekoliko poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća i prikazuju se u obliku regionalnih, nacionalnih, Unijinih ili sektorskih prosjeka. Kad je riječ o knjigovodstvenim podacima, poslovne knjige poljoprivrednih gospodarstava osnovni su izvor za procjenu njihovih prihoda ili za analizu njihova poslovanja. Regionalni, nacionalni, Unijini ili sektorski prosjeci trebali bi biti dostupni i na razini država članica kako bi se poboljšalo znanje o stanju u poljoprivredi. Trebalo bi biti moguće upotrebljavati prikupljene podatke za pružanje poboljšanih personaliziranih savjetodavnih usluga i povratnih informacija poljoprivrednicima radi olakšavanja upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i poboljšanja njihove održivosti.

(18)

Podaci FSDN-a trebali bi se odnositi na poljoprivredne djelatnosti i druge dohodovne aktivnosti izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvima kako bi se mogli obuhvatili svi relevantni aspekti djelatnosti poljoprivrednog gospodarstava. Trebalo bi uzeti u obzir i aktivnosti izvan poljoprivrednih gospodarstava kao potreban pokazatelj ukupne opstojnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva. U tom bi slučaju detaljnost prikupljenih podataka trebala biti strogo ograničena na ono što je potrebno za analizu značaja aktivnosti izvan poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na poljoprivredne djelatnosti. Pri pripremi izvješća poljoprivrednih gospodarstava ne bi se trebali uzimati u obzir podaci koji se odnose na privatnu imovinu.

(19)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu izvješća poljoprivrednih gospodarstava, a osobito usporedivosti podataka u izvješćima poljoprivrednih gospodarstava, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s definicijama varijabli za koje bi se podaci trebali prikupljati, godinom izvješćivanja, oblikom i izgledom izvješća poljoprivrednih gospodarstava te pravilima za prijenos podataka Komisiji. Pri utvrđivanju tih varijabli Komisija bi trebala nastojati upotrijebiti postojeće izvore podataka i analizirati izvedivost varijabli, na temelju ulaznih podataka država članica o mogućim izvorima podataka i metodama njihova prikupljanja, s ciljem ograničavanja opterećenja država članica i poljoprivrednih gospodarstava koja podnose izvješća. Uz nastojanje osiguravanja da su prikupljeni podaci usporedivi i korisni za analitičke svrhe, radi dobivanja potpunog i ujednačenog skupa podataka na razini Unije primjereno je uzeti u obzir posebne okolnosti država članica te bi stoga trebala biti moguća posebna i opravdana izuzeća.

(20)

Postojeći računalni podatkovni sustav koji je uspostavila Komisija trebao bi i dalje funkcionirati za prijenos i provjeru podataka između država članica i Komisije te za analizu podataka na razini pojedinačnog poljoprivrednog gospodarstva i na agregiranoj razini. Taj računalni podatkovni sustav trebalo bi prilagoditi kako bi se Komisiji ili državama članicama omogućilo kombiniranje podataka na razini pojedinačnog poljoprivrednog gospodarstva između FSDN-a i drugih skupova podataka, kao što su DME podaci i IAKS. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu tog računalnog podatkovnog sustava, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s detaljnim pravilima o pohrani, obradi, ponovnoj uporabi i razmjeni podataka unutar Komisije.

(21)

Kako bi se povećala razina sudjelovanja poljoprivrednika u prikupljanju podataka i kako bi se pojedinačni podaci zaštitili od neovlaštene ili neprimjerene uporabe, potrebno je pojasniti da bi se pojedinačni podaci trebali upotrebljavati samo u analitičke svrhe povezane s ciljevima ZPP-a i održivošću poljoprivrede Unije te, ako države članice tako odluče, u statističke svrhe. Trebalo bi zabraniti svaku drugu upotrebu pojedinačnih podataka od strane država članica ili Komisije, posebno za kontrole u skladu s Uredbom (EU) 2021/2116 ili za potrebe oporezivanja.

(22)

Ako Komisija ili agencije za vezu budu dijelile podatke FSDN-a ili podatke iz drugih skupova podataka, iznimno je važno osigurati zaštitu podataka i zajamčiti poljoprivrednicima, uključujući i fizičke i pravne osobe, da će se njihovi pojedinačni podaci i svi drugi pojedinačni podaci dobiveni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1217/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom anonimizirati kako bi se izbjegla njihova identifikacija. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo navesti da se podaci iz FSDN-a i podaci iz drugih skupova podataka mogu objaviti pod uvjetom da su i agregirani i anonimizirani. Kad je riječ o podacima iz drugih skupova podataka, trebalo bi dodatno pojasniti da će se objaviti u agregiranom i anonimiziranom obliku samo za potrebe Uredbe (EZ) br. 1217/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom i da se time ne dovode u pitanje pravila o tim skupovima podataka predviđena relevantnim posebnim zakonodavstvom Unije.

(23)

Trebalo bi biti moguće odobriti pristup pseudonimiziranim podacima za potrebe istraživanja, u interesu znanstvenog napretka u poljoprivrednom području u Uniji i kako bi se doprinijelo rješavanju izazova s kojima se suočava poljoprivreda Unije. Kako bi se osigurala visoka razina zaštite koja se zahtijeva tim podacima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s utvrđivanjem pravila i uvjeta za takav pristup na razini Unije. Prije no što donese te delegirane akte Komisija bi trebala ishoditi mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

(24)

Komisija i države članice trebale bi upravljanje podacima u pogledu zaštite pojedinačnih podataka odrediti odgovarajućim tehničkim i organizacijskim mjerama kako bi se osiguralo da se podaci upotrebljavaju samo za potrebe Uredbe (EZ) br. 1217/2009. U pogledu odabira tehničkih i organizacijskih mjera za zaštitu podataka te evaluacije i dokumentiranja takvih mjera trebali bi se upotrebljavati postupci koji su dosljedni onima koji se upotrebljavaju za osiguravanje usklađenosti s člankom 24. Uredbe (EU) 2016/679 i člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1725 i koji su koherentni s njima. Osim toga, trebalo bi utvrditi odredbe kojima se osobama koje sudjeluju u FSDN-u zabranjuje otkrivanje pojedinačnih podataka. Kad je riječ o osobnim podacima, puni opseg zaštite, uključujući prava i obveze ispitanika i izvršitelja obrade podataka, trebao bi biti u skladu s člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725.

(25)

U skladu s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 osobne podatke potrebno je držati samo onoliko dugo koliko su potrebni u svrhe u koje su ti podaci prikupljeni. Upotreba podataka FSDN-a, kao i osobnih podataka iz FSDN-a, trebala bi uključivati mogućnost analize dugoročnih trendova na temelju pokazatelja, kao što su upravljanje hranjivim tvarima ili emisije, koje je potrebno procjenjivati tijekom duljeg razdoblja kako bi se držao korak s prirodnim pojavama. Stoga bi trebalo redovito provoditi analize, posebno u pogledu informacija o okolišu. Druge teme koje podrazumijevaju primjenu dugoročnih analiza uključuju korištenje zemljišta i cijene, koje pružaju informacije o strukturnim promjenama u poljoprivredi. Trebalo bi biti moguće i izraditi takve dugoročne analize na temelju razmjene podataka među različitim skupovima podataka uspostavljenima povezivanjem na pojedinačnoj razini. Razmjenom podataka trebala bi se poboljšati dostupnost informacija uzimajući u obzir izazove s kojima bi se poljoprivreda Unije mogla suočiti u budućnosti. Takve izazove nije moguće predvidjeti sada, posebno u pogledu budućih potreba za retrospektivnim studijama koje se ne mogu utvrditi s dovoljnom sigurnošću. Stoga nije primjereno utvrditi rok za upotrebu podataka, nego čuvati podatke onoliko dugo koliko su potrebni za provođenje analiza vremenskih nizova.

(26)

Prikupljanje, obrada i upotreba osobnih podataka trebali bi biti opravdani i razmjerni u odnosu na svrhe predmetnih postupaka, u skladu s, među ostalim, načelom smanjenja količine podataka. Velik udio poljoprivrednika u Uniji čine fizičke osobe. Informacije dostupne iz integrirane statistike poljoprivrednih gospodarstava Unije pokazuju da je 2020. od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u Uniji 96 % poljoprivrednih gospodarstava pripadalo fizičkim osobama. Stoga je potrebno da podaci prikupljeni putem FSDN-a obuhvaćaju fizičke osobe kako bi se osiguralo da rezultati analize podataka odražavaju stvarno stanje poljoprivrednog sektora.

(27)

Za potrebe obrade osobnih podataka na razini Unije trebalo bi utvrditi uloge povezane s upravljanjem osobnim podacima i njihovom obradom. Uloge obrade podataka na razini Unije trebale bi se primjenjivati na podatke od prijenosa tih podataka Komisiji putem izvješća poljoprivrednih gospodarstava. Države članice trebale bi odrediti upravljanje osobnim podacima u svojoj nadležnosti, uključujući uloge u području zaštite podataka, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, posebno uzimajući u obzir činjenicu da se podaci mogu prikupljati u više svrha, od kojih jedna može biti upotreba u izvješćima poljoprivrednih gospodarstava.

(28)

S obzirom na prošireni opseg FSDN-a u usporedbi s FADN-om, potrebno je prilagoditi pravila o njegovu proračunu. Uredbom (EU) 2021/2116 predviđeno je da se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) financiraju uspostava i održavanje informatičkih sustava za poljoprivredno računovodstvo kao rashod u okviru izravnog upravljanja. Iznos bi se i dalje trebao plaćati iz EFJP-a državama članicama za dostavu, u utvrđenom roku, propisno ispunjenih izvješća poljoprivrednih gospodarstava, koji bi mogao biti razmjeran mjeri u kojoj ta izvješća poljoprivrednih gospodarstava obuhvaćaju relevantne podatkovne teme. Nadalje, EFJP bi trebao financijski doprinositi provedbi sustava država članica kako bi se oni uskladili s revidiranim opsegom FSDN-a i upravljanjem njime. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu takvog financiranja, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s utvrđivanjem postupaka za iznose i doprinose koje treba platiti državama članicama iz proračuna Unije, uključujući kriterije za dodjelu financijskih doprinosa.

(29)

Pri donošenju delegiranih akata na temelju Uredbe (EZ) br. 1217/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom, posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (14) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(30)

Ime Odbora za sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka trebalo bi promijeniti u skladu s izmjenama Uredbe (EZ) br. 1217/2009 u skladu s ovom Uredbom.

(31)

Provedbene ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju Uredbe (EZ) br. 1217/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(32)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno stvaranje FSDN-a, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka ove Uredbe on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(33)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 11. kolovoza 2022. (16).

(34)

Uredbu (EZ) br. 1217/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

naslov zamjenjuje se sljedećim:

„Uredba Vijeća (EZ) br. 1217/2009 od 30. studenoga 2009. o uspostavi mreže podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava”;

2.

naslov poglavlja I. zamjenjuje se sljedećim:

„STVARANJE MREŽE PODATAKA O ODRŽIVOSTI POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA”;

3.

članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Uredba (EU) 2022/2379 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o statistici poljoprivrednog inputa i outputa, izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 617/2008 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1165/2008, (EZ) br. 543/2009 i (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Direktive Vijeća 96/16/EZ (SL L 315, 7.12.2022., str. 1.)."

(*2)  Uredba (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 (SL L 200, 7.8.2018., str. 1.)."

(*3)  Uredba (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima poljoprivrede na području Zajednice (SL L 33, 5.2.2004., str. 1.).”;"

4.

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(*4)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.)."

(*5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).”;"

5.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

6.

naslov poglavlja II. zamjenjuje se sljedećim:

„PODACI ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠĆA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA I POVEZIVANJE PODATAKA”;

7.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(*6)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 187.)."

(*7)  Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja (‚Zakon o zdravlju životinja’) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.)."

(*8)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.)."

(*9)  Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.)."

(*10)  Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.)."

(*11)  Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).”;"

8.

umeće se sljedeći članak:

9.

članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

10.

članak 5.a mijenja se kako slijedi:

11.

u članku 5.b stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

12.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

13.

u članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

14.

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

15.

umeće se sljedeći članak:

16.

članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

17.

umeću se sljedeći članci:

18.

u članku 17. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

19.

članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

20.

članak 19.a mijenja se kako slijedi:

21.

članak 19.b zamjenjuje se sljedećim:

(*12)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;"

22.

umeće se sljedeći članak:

23.

tekst iz Priloga ovoj Uredbi umeće se kao Prilog -I.;

24.

naslov Priloga I. zamjenjuje se sljedećim:

„ Popis područnih jedinica FSDN-a ”.