1.

U okviru djelatnosti provode se proizvodnja i ugradnja ili se osiguravaju održavanje, popravci ili profesionalne usluge za tehnologije kontrole istjecanja u novim ili postojećim vodoopskrbnim sustavima radi regulacije tlaka u područjima mjerenja vodoopskrbnog sustava i njegova održavanja na minimalnoj razini. Tehnologije za kontrolu istjecanja osobito obuhvaćaju ventile za regulaciju tlaka, odašiljače tlaka, mjerače protoka i komunikacijske uređaje te posebne građevinske radove, uključujući šahtove za održavanje ventila za regulaciju tlaka.

2.

Utvrđuju se i ublažavaju rizici degradacije okoliša koji se odnose na očuvanje kvalitete vode i izbjegavanje nestašice vode kako bi se postiglo dobro stanje vode i dobar ekološki potencijal, kako je definirano u članku 2. točkama 22. i 23. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ (1) i planom korištenja i zaštite voda koji je na temelju te direktive i u suradnji s relevantnim dionicima izrađen za potencijalno izložena vodna tijela.

Ako se provodi procjena učinka na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) i ako ta procjena sadržava procjenu utjecaja na vodu u skladu s Direktivom 2000/60/EZ, nije potrebna dodatna procjena utjecaja na vodu pod uvjetom da se utvrđeni rizici uzimaju u obzir.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

(a)

ponovna uporaba i uporaba sekundarnih sirovina te ponovno upotrijebljenih dijelova u proizvedenim proizvodima;

(b)

izrada koja omogućuje trajnost, recikliranje, jednostavno rastavljanje i prilagodljivost proizvedenih proizvoda;

(c)

gospodarenje otpadom u proizvodnom procesu tako da recikliranje ima prednost pred odlaganjem;

(d)

informiranje o problematičnim tvarima i njihova sljedivost tijekom vijeka trajanja proizvedenih proizvoda.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Kad se odnosi na rad postojećeg vodoopskrbnog sustava kojim se osigurava opskrba potrošača vodom odgovarajuće razine kvalitete i zdravstvene ispravnosti te doprinos učinkovitosti vodnih resursa, ta djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

2.

Kad se odnosi na izgradnju i rad novog vodoopskrbnog sustava ili proširenje postojećeg vodoopskrbnog sustava kojim se voda isporučuje novim područjima ili se poboljšava ta opskrba vodom u postojeća područja, djelatnost je u skladu sa sljedećim kriterijima:

3.

Kad se odnosi na obnovu postojećih vodoopskrbnih sustava, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

4.

Za sustav opskrbe vodom izdane su potrebne dozvole za zahvaćanje vode. Ta su zahvaćanja uključena u registar zahvaćanja vode, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ. Provedena je procjena stvarnog potencijala za zahvaćanje kako dugoročna prosječna godišnja stopa zahvaćanja ne bi premašila raspoložive zalihe podzemne vode ili da se ne bi ugrozila mogućnost postizanja dobrog ekološkog stanja i ostvarivanja ekološkog potencijala površinskog vodnog tijela iz kojeg se zahvaća voda te da se tim zahvaćanjem ne bi pogoršalo stanje ili potencijal tih vodnih tijela.

Rad vodoopskrbnog sustava ne dovodi do pogoršanja stanja izloženih vodnih tijela niti onemogućuje da vodno tijelo postigne dobro stanje i ostvari dobar ekološki potencijal u skladu s Direktivom 2000/60/EZ (5).

Informacije povezane sa zahvaćanjima, registrom zahvaćanja, stanjem vodnih tijela te tlakovima i utjecajima na ta tijela uključene su u plan upravljanja riječnim slivom ili, kad je riječ o djelatnostima koje se provode u trećim zemljama, u jednakovrijedan plan korištenja i zaštite voda.

Djelatnost se ne odnosi na izgradnju novih sustava opskrbe ili na proširenje postojećih, ako se time potencijalno utječe na najmanje jedno vodno tijelo koje nije u dobrom stanju ili potencijalu zbog razloga povezanih s količinom.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Sustav za pročišćavanje otpadnih voda ne dovodi do pogoršanja dobrog stanja i dobrog ekološkog potencijala bilo kojeg zahvaćenog vodnog tijela te znatno doprinosi postizanju dobrog stanja i potencijala izloženih vodnih tijela, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ (6).

Informacije koje se odnose na stanje vodnih tijela, na djelatnosti kojima se potencijalno utječe na to stanje i na mjere poduzete radi izbjegavanja ili umanjivanja takvih utjecaja, uključuju se u plan upravljanja riječnim slivom ili, kad je riječ o djelatnostima koje se provode u trećim zemljama, u jednakovrijedan plan korištenja i zaštite voda. Sustav za pročišćavanje otpadnih voda ispunjava zahtjeve za ispuštanje otpadne vode koje su utvrdila lokalna nadležna tijela. Sustav za pročišćavanje otpadnih voda pridonosi i ostvarivanju ili održavanju dobrog stanja okoliša morskih voda u skladu s Direktivom 2008/56/EZ, ako je primjenjivo.

2.

Sustav za pročišćavanje otpadnih voda ima sustav za prikupljanje vode i sekundarno pročišćavanje. Sustav za pročišćavanje otpadnih voda ispunjava relevantne zahtjeve za ispuštanje iz stanica za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, koji se odnose na veličinu, utvrđene u Direktivi 91/271/EEZ, posebno u člancima od 3. do 8. te u članku 13. te direktive i Prilogu I. toj direktivi.

3.

Ako postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda ima kapacitet od najmanje 100 000 ekvivalenta stanovnika (ES) (7) ili dnevni priljev opterećenja petodnevne biokemijske potražnje kisika (BPK5) veći od 6 000  kg, za stabilizaciju mulja primjenjuje obradu kanalizacijskog mulja anaerobnom razgradnjom ili tehnologiju s jednakom ili manjom neto potražnjom za energijom (uzimajući u obzir i proizvodnju i potrošnju energije).

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

(a)

izgradnja i rad sustava održive gradske odvodnje integrirana je u sustav gradske odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kako je prikazano planom upravljanja poplavnim rizicima ili drugim relevantnim alatima za prostorno planiranje. Djelatnost znatno doprinosi postizanju dobrog stanja i ostvarivanju ekološkog potencijala površinskih i podzemnih vodnih tijela ili sprečavanju pogoršanja vodnih tijela koja su već u dobrom stanju i imaju dobar potencijal, a provodi se radi usklađenosti s Direktivom 2000/60/EZ (11) i Direktivom 2008/56/EZ;

(b)

dostavljaju se informacije o postotku određenog područja, kao što je stambena ili poslovna površina, u kojem nema izravne odvodnje kišnice, već se ona zadržava unutar tog područja;

(c)

projektiranjem sustava održive gradske odvodnje postiže se najmanje jedan od sljedećih učinaka:

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Djelatnost je mjerljiva i vremenski ograničena mjera za ostvarivanje ciljeva smanjenja rizika od poplava u skladu s planom upravljanja poplavnim rizicima koji se koordinira na razini riječnog sliva, a izrađen je u skladu s Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14). Kad je riječ o smanjenju rizika od suše, djelatnost je mjerljiva i vremenski ograničena mjera za ostvarivanje ciljeva Direktive 2000/60/EZ u skladu s planom upravljanja riječnim slivom ili planom upravljanja sušom, koji je dio plana upravljanja riječnim slivom.

Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, djelatnost se utvrđuje kao mjera za smanjenje rizika od poplava ili rizika od suše u okviru plana korištenja i zaštite voda na razini riječnog sliva ili u okviru integriranog plana upravljanja obalnim zonama na razini obale. Tim se planovima nastoje ostvariti ciljevi upravljanja rizicima od poplava i suše kako bi se smanjile štetne posljedice, ako je to primjenjivo za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i ekonomsku djelatnost.

2.

Utvrđuju se i ublažavaju rizici degradacije okoliša koji se odnose na očuvanje kvalitete vode i izbjegavanje nestašice vode te na sprečavanje pogoršanja stanja izloženih vodnih tijela kako bi se postiglo dobro stanje vode i dobar ekološki potencijal, kako je definirano u članku 2. točkama 22. i 23. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ, i na temelju toga je za potencijalno izložena vodna tijela u suradnji s relevantnim dionicima izrađen plan upravljanja riječnim slivom.

Utvrđuju se i ublažavaju rizici degradacije okoliša koji se odnose na očuvanje morskog okoliša kako bi se postiglo ili održalo dobro stanje okoliša kako je utvrđeno u točki 5. članka 3. Direktive 2008/56/EZ.

3.

Djelatnost uključuje mjere obnove ili očuvanja prirode koje uključuju specifične posredne koristi za ekosustav i kojima se doprinosi postizanju dobrog stanja ili potencijala vode u skladu s Direktivom 2000/60/EZ, dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ te ciljeva obnove i očuvanja prirode utvrđenih u komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.” (15). Djelatnost sadržava jasne i obvezujuće ciljeve o obnovi ili očuvanju prirode u jasno utvrđenom vremenskom okviru te mjere za ostvarivanje tih ciljeva. Lokalni dionici od početka sudjeluju u fazi planiranja i osmišljavanja. Djelatnost se temelji na načelima iznesenima u okviru Globalnog standarda za prirodna rješenja Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN).

Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, u okviru djelatnosti se, pri utvrđivanju ciljeva očuvanja i obnove prirode i navođenju mjera za ostvarivanje tih ciljeva, uzimaju u obzir nacionalne strategije i akcijski planovi za bioraznolikost.

4.

Uspostavljen je program praćenja kako bi se ocijenila učinkovitost prirodnih rješenja za poboljšanje stanja izloženog vodnog tijela, ostvarivanje ciljeva očuvanja i obnove te prilagodbu promjenjivim klimatskim uvjetima. Program se revidira u skladu s periodičnim pristupom planova upravljanja riječnim slivovima (uključujući, prema potrebi, planove upravljanja sušom) i planova upravljanja poplavnim rizicima.

Ako se djelatnosti obavljaju u trećim zemljama, program se preispituje najmanje jedanput u programskom razdoblju, a u svakom slučaju jedanput u 10 godina. Program se usklađuje s važećim pravnim i regulatornim odredbama, pri čemu se jasno navode pravne odgovornosti i obveze. Lokalne zajednice i drugi izloženi dionici aktivno sudjeluju u programu.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

(a)

u EU-u, kad je riječ o područjima mreže Natura 2000: aktivnost nema znatan utjecaj na zaštićena područja mreže Natura 2000 s obzirom na njihove ciljeve očuvanja na temelju ocjene prihvatljivosti provedene u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive Vijeća 92/43/EEZ (19);

(b)

u EU-u, u bilo kojem području: aktivnost ne šteti oporavku ili održavanju populacija vrsta zaštićenih na temelju Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (20) u povoljnom stanju očuvanosti. Aktivnost također ne šteti oporavku ili održavanju dotičnih stanišnih tipova zaštićenih na temelju Direktive 92/43/EEZ u povoljnom stanju očuvanosti;

(c)

U EU-u, unošenje invazivnih stranih vrsta zabranjeno je ili se njihovim širenjem upravlja u skladu s Uredbom (EU) br. 1143/2014.

(d)

izvan EU-a, aktivnosti se provode u skladu s primjenjivim pravom o očuvanju staništa, vrsta i upravljanju invazivnim stranim vrstama.

1.

U okviru ekonomske djelatnosti provodi se proizvodnja, razvoj, ugradnja, primjena, održavanje, popravak ili pružanje profesionalnih usluga, uključujući tehničko savjetovanje ili praćenje, za najmanje jedno od sljedećih rješenja informacijske ili operativne tehnologije temeljenih na podacima namijenjenih kontroli, upravljanju, smanjivanju i ublažavanju istjecanja u novim ili postojećim vodoopskrbnim sustavima:

2.

Utvrđuju se i ublažavaju rizici degradacije okoliša koji se odnose na očuvanje kvalitete vode i izbjegavanje nestašice vode kako bi se postiglo dobro stanje vode i ostvario dobar ekološki potencijal, kako je definirano u članku 2. točkama 22. i 23. Uredba (EU) 2020/852, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ (22) i planom korištenja i zaštite voda, koji je izrađen na temelju te direktive u suradnji s relevantnim dionicima za potencijalno izložena vodna tijela.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(4)

Prelazak na kružno gospodarstvo

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

2.

Ambalažni proizvod može se reciklirati u praksi i u širim razmjerima. Mogućnost recikliranja ambalažnog proizvoda u praksi i širim razmjerima dokazuje se ispunjavanjem svih kriterija navedenih u nastavku (5).

2.1.

Jedinica ambalaže (6) izrađena je tako da se može reciklirati, odnosno da se može sortirati i reciklirati na kraju vijeka trajanja te da je dobiveni reciklirani materijal dovoljno kvalitetan da se može ponovno upotrijebiti za ambalažne primjene. Ne upotrebljavaju se bojila, aditivi ili elementi dizajna ambalaže koji kontaminiraju tok recikliranja kad ambalaža postane otpad i znatno smanjuju kvalitetu dobivenih reciklata. U najboljem slučaju jedinica ambalaže izrađena je od istog materijala (rješenje s monomaterijalom), a minimum je da su materijali prisutni u ambalaži kompatibilni s postojećim tokovima recikliranja i postupcima sortiranja. Ako sve komponente ambalaže nisu kompatibilne s postojećim tokovima recikliranja i postupcima, ambalaža mora omogućivati odvajanje komponenti koje se ne mogu reciklirati, bilo tako da to rade potrošači ručno ili da se radi u okviru postojećih postupaka sortiranja i recikliranja.

2.2.

Osim toga, za ambalažu se smatra da se može reciklirati u širim razmjerima ako ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

3.

Pri proizvodnji ambalažnog materijala sirovinama se ne dodaju sljedeće tvari koje pokazuju opasna svojstva navedena u nastavku:

4.

Plastični materijali u ambalažnim primjenama koji se mogu kompostirati upotrebljavaju se samo za vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, vrećice za čaj, kavu ili druge napitke te uloške za čaj, kavu ili druge napitke i ljepljive etikete koje se stavljaju na voće i povrće.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(a)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade otpadnih voda i plinova te upravljanja njima u kemijskom sektoru (14) za emisije u vodu na koje se primjenjuju relevantne granične vrijednosti emisija;

(b)

zaključke o najboljim raspoloživim tehnikama za zajedničke sustave obrade i upravljanja otpadnim plinovima u kemijskom sektoru (15) za emisije novih pogona (ili postojećih pogona unutar četiri godine od objave zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama) u zrak za koje se primjenjuju relevantni uvjeti;

(c)

Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju polimera (16) za proizvodne procese pod uvjetima koji nisu obuhvaćeni prethodno navedenim zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama;

(d)

Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za industriju baznih anorganskih kemikalija – krute i ostale tvari (17);

(e)

Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju baznih anorganskih kemikalija – amonijaka, kiselina i gnojiva (18);

(f)

Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju organskih finih kemikalija (19);

(g)

Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama za proizvodnju posebnih anorganskih kemikalija (20).

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Ako je ekonomska djelatnost proizvodnja električne i elektroničke opreme koja ispunjava sva mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a primjenjiva na tu kategoriju proizvoda u skladu s Uredbom (EZ) 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (22), subjekt koji obavlja djelatnost dostavlja dokaz o usklađenosti sa svim navedenim zahtjevima, u skladu s verifikacijskim kriterijima predviđenima mjerilima za dodjelu znaka za okoliš EU-a.

2.

Ako ne postoje specifična mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za proizvod ili ako ih subjekt koji obavlja djelatnost nije primjenjivao, ekonomska djelatnost proizvodnje električne i elektroničke opreme u skladu je sa svim sljedećim kriterijima primjenjivima na relevantni proizvod:

2.1.

Izrada koja omogućuje dugi životni vijek

2.1.1.

Ako proizvod sadržava softver koji zahtijeva redovita ažuriranja, sve verzije softverskih komponenata, softverske podrške i softvera/ugrađenog softvera, uključujući ažuriranja, stavljaju se na raspolaganje korisnicima za cijelog životnog vijeka proizvoda kako je definirano na temelju Direktive 2009/125/EZ i provedbenih akata donesenih na temelju te direktive. Ako dostupnost softverskih ažuriranja nije regulirana, ona su dostupna najmanje osam godina. Softverska ažuriranja ili njihov izostanak ne smanjuju funkcionalnost i životni vijek proizvoda.

2.1.2.

Proizvodi koji sadržavaju prijenosne baterije krajnjem korisniku omogućuju jednostavno uklanjanje i zamjenu tih baterija u bilo kojem trenutku životnog vijeka proizvoda i bez specijaliziranih alata (osim ako se alati dostavljaju besplatno s proizvodom), vlasničkih alata, toplinske energije ili otapala radi rastavljanja, osim ako su baterije izrađene tako da uklanjanje i zamjenu mogu obavljati samo neovisni stručnjaci u slučaju:

2.1.3.

Softver se ne upotrebljava kako bi se štetno utjecalo na kružnost proizvoda, uključujući zamjenu prijenosne baterije, a pravilna zamjena baterije ne narušava funkcioniranje proizvoda.

2.2.

Izrada koja omogućuje popravak i jamstvo

2.2.1.

Ako je za proizvod uspostavljen sustav bodovanja mogućnosti popravka u skladu s pravom Unije, subjekt koji obavlja djelatnost osigurava da su proizvodi svrstani u najviši popunjeni razred mogućnosti popravka (25).

2.2.2.

Subjekt koji obavlja djelatnost daje pristup informacijama stručnim serviserima (26) tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda. Te informacije uključuju sljedeće elemente, prema potrebi:

2.2.3.

Nakon stavljanja posljednje jedinice modela na tržište ključni rezervni dijelovi (27), novi ili rabljeni, kao što su motori, baterije, tiskane pločice i svi dijelovi ili komponente nužni za ispravan rad proizvoda na raspolaganju su stručnim serviserima i krajnjim korisnicima jednu godinu više nego prema zahtjevima u pogledu raspoloživosti rezervnih dijelova iz Direktive 2009/125/EZ i provedbenih akata donesenih na temelju te direktive. Ako raspoloživost rezervnih dijelova za relevantne proizvode nije regulirana, ključni rezervni dijelovi na raspolaganju su barem osam godina od stavljanja na tržište posljednje jedinice modela.

2.2.4.

Ako popravak proizvoda ne predstavlja znatan rizik za zdravlje i sigurnost, subjekt koji obavlja djelatnost daje jasne upute za rastavljanje i popravak, među ostalim u tiskanom ili elektroničkom obliku ili u obliku videozapisa, i daje ih na raspolaganje javnosti tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda kako bi omogućio nerazorno rastavljanje proizvoda radi zamjene ključnih komponenti ili dijelova u svrhu nadogradnje ili popravaka. Ako su s popravkom povezani znatni sigurnosni rizici, subjekt osigurava pristup neovisnim certificiranim stručnim serviserima. Na subjektovim internetskim stranicama naveden je postupak kojim se stručni serviseri mogu registrirati za pristup relevantnim informacijama ili dijeliti te informacije na javnoj internetskoj stranici kojoj se može besplatno pristupiti.

2.2.5.

Za električnu i elektroničku opremu namijenjenu za potrošačku upotrebu subjekt koji obavlja djelatnost daje komercijalno jamstvo u trajanju od najmanje tri godine u skladu sa zahtjevima iz članka 17. Direktive 2019/771/EU Europskog parlamenta i Vijeća (28) bez dodatnog troška.

2.3.

Izrada koja omogućuje ponovnu uporabu i ponovnu proizvodnju

2.3.1.

Ako proizvodi mogu pohranjivati podatke i podaci se šifriraju, potrebna je softverska funkcija koja uređaj vraća na njegove tvorničke postavke i automatski briše ključ za šifriranje.

2.3.2.

Ako proizvodi mogu prenositi pohranjene podatke, pohranjeni podaci mogu se jednostavno i u cijelosti prenijeti na drugi proizvod, a da su pritom zaštićeni privatnost i povjerljivost podataka.

2.4.

Izrada koja omogućuje rastavljanje

2.4.1.

Informacije o gospodarenju proizvodom na kraju vijeka trajanja javno su dostupne za cijelog životnog vijeka proizvoda, uključujući sve informacije koje se zahtijevaju na temelju Direktive 2012/19/EU. Za svaku vrstu novog proizvoda koji se prvi put stavlja na tržište Unije subjekt koji obavlja djelatnost besplatno dijeli relevantne informacije s centrima u kojima se proizvodi pripremaju za ponovnu uporabu i postrojenjima za obradu i recikliranje putem Informacijske platforme za subjekte za recikliranje (29) ili drugim relevantnim kanalom u skladu s člankom 15. stavkom 1. Direktive 2012/19/EU. Informacije o rastavljanju uključuju slijed faza, alata ili tehnologija za rastavljanje potrebnih za pristup ciljanim komponentama.

2.4.2.

Kad je riječ o električnoj i elektroničkoj opremi koja sadržava tiskane pločice, tvrde diskove, elektromotore, trajne magnete, baterije, fluorescentne prahove ili druge komponente za koje je u propisima Unije utvrđeno da imaju visok potencijal oporabe kritičnih sirovina, u informacijama o gospodarenju proizvodom na kraju vijeka trajanja iz točke 2.4.1. navode se kritične sirovine (30) koje se obično nalaze u komponentama, informacije o lokaciji tih komponenti i o koracima potrebnima za njihovo odvojeno uklanjanje.

2.4.3.

Djelatnost pruža informacije za praćenje tvari identificiranih kao posebno zabrinjavajuće tvari i tvari koje ispunjavaju kriterije za posebno zabrinjavajuće tvari, pri čemu se poštuje jedan od sljedeća dva okvira za objavu:

2.5.

Izrada koja omogućuje recikliranje

Ekonomska djelatnost proizvodnje proizvoda s dokazano boljom mogućnosti recikliranja. Procjena mogućnosti recikliranja temelji se na normi EN 45555:2019 (34) ili nekoj drugoj normi EN specifičnoj za određeni proizvod koja se temelji na normi EN 45555:2019. Ekonomska djelatnost obavlja se u skladu sa sljedećim zahtjevima:

2.6.

Proaktivna zamjena opasnih tvari

2.6.1.

Ekonomska djelatnost proizvodnje proizvoda kod kojih je vidljiva proaktivna zamjena opasnih tvari.

2.6.2.

Proizvod ne sadržava posebno zabrinjavajuće tvari iz Priloga XIV. Uredbi 1907/2006/EZ.

2.6.3.

Izuzeća od ograničenja uporabe opasnih tvari ograničena su na sljedeće slučajeve:

2.6.4.

Opasne tvari navedene u tablici u nastavku ne unose se u navedene podsklopove i dijelove komponenti te ne nastaju u njima u koncentracijama jednakima navedenoj graničnoj koncentraciji ili većima od nje.

i.

Polimerni stabilizatori, bojila i kontaminanti

dibutilkositrov oksid

dibutilkositrov diacetat

dibutilkositrov dilaurat

dibutilkositrov maleat

dioktilkositrov oksid

dioktilkositrov dilaurat

Vanjsko kućište ne sadržava sljedeća bojila: azo-boje koje se mogu rascijepiti na karcinogene aril amine navedene u Dodatku 8. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 ili spojeve bojila uvrštene u popis tvari koje podliježu deklariranju iz norme IEC 62474.

ii.

Polimerni stabilizatori, bojila i kontaminanti

benzo[a]piren, benzo[e]piren

benzo[a]antracen

krizen

benzo[b]fluoranten

benzo[j]fluoranten

benzo[k]fluoranten

dibenzo[a,h]antracen

dodatni PAH-ovi koji podliježu ograničenju:

acenaften

acenaftilen

antracen

benzo(ghi)perilen

fluoranten

fluoren

indeno[1,2,3,-cd]piren

naftalen

fenantren

piren

iii.

Biocidni proizvodi

v.

Sredstva za obradu stakla

vi.

Plastika na bazi klora

2.6.5.

Proizvod ne sadržava halogene iznad graničnih vrijednosti koje se mogu otkriti u skladu s mjerenjem određenim u postojećim normama za sve njegove komponente: kabeli (EN IEC 60754-3), plastični dijelovi (EN 50642), elektroničke komponente (EN IEC 61249-2-21 ili JS709C), potrošni materijali (EN IEC 61249-2-21 i IPC J-STD-004B).

2.6.6.

Proizvodi ne sadržavaju fluor.

2.6.7.

Tetrabromobisfenol A (TBBPA) smije biti upotrijebljen samo kao reaktivna komponenta za tiskane pločice.

2.7.

Informacije za potrošače

2.7.1.

Subjekt koji obavlja djelatnost potrošačima daje informacije o mogućnostima uporabe proizvoda s obzirom na koristi za okoliš, posebno o tome kako su različiti načini rada proizvoda povezani s produljenjem životnog vijeka proizvoda.

2.7.2.

Subjekt koji obavlja djelatnost potrošačima daje informacije o mogućnostima otkupa, povratne prodaje i preuzimanja proizvoda, informacije o odvojenom skupljanju i mjestima za skupljanje otpadne električne i elektroničke opreme (OEEO) te informacije o opcijama ponovne uporabe. Za prijenosne baterije daje informacije o odvojenom skupljanju i mjestima za skupljanje otpadnih baterija.

2.7.3.

U slučaju električne i elektroničke opreme, subjekt koji obavlja djelatnost proizvod na odgovarajući način označuje simbolom za odvojeno skupljanje električne i elektroničke opreme kako je utvrđen u Prilogu IX. Direktivi 2012/19/EU. Subjekt koji obavlja djelatnost potrošačima daje relevantne informacije o troškovima skupljanja, obrade i zbrinjavanja proizvoda na okolišno prihvatljiv način kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. te direktive.

2.8.

Odgovornost proizvođača

2.8.1.

Subjekt koji obavlja djelatnost pri stavljanju električne i elektroničke opreme na tržište država članica uspostavlja individualni program proširene odgovornosti proizvođača ili sudjeluje u kolektivnim programima proširene odgovornosti proizvođača u svim državama članicama u kojima se proizvod stavlja na tržište, u skladu s Direktivom 2012/19/EU. Financijski doprinosi kolektivnim programima temelje se na ekomodulaciji i pokrivaju troškove odvojenog skupljanja i obrade otpadne električne i elektroničke opreme.

2.8.2.

Za prijenosne baterije proizvođač uspostavlja sustave preuzimanja i skupljanja otpadnih prijenosnih baterija, što uključuje mjesta za skupljanje, u svim državama članicama u kojima je proizvod stavljen na tržište.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Kad je riječ o postupku integriranom u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, koji pretežno zahvaća fosforne soli kao što je struvit – magnezijev amonijev fosfat (NH4MgPO4•6H2O), postupkom oporabe fosfora oporabljuje se barem 15 % ulazne količine fosfora. Za izračun tog praga u obzir se uzima samo prikupljeni materijal, npr. struvit.

2.

Kad je riječ o oporabi nakon toplinske oksidacije mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda primjenom kemijske oporabe fosfora ili nakon toplinske oksidacije tog mulja primjenom termokemijske oporabe fosfora, postupkom se oporabljuje barem 80 % ulazne količine fosfora iz ulaznog materijala, npr. pepela iz mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

3.

Fosfor ekstrahiran iz sustava upotrebljava se kao sastavni materijal gnojidbenog proizvoda u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća (40) ili, ako su stroži, nacionalnim propisima o gnojivima ili u drugom području primjene ako oporabljeni fosfor ispunjava funkcije utvrđene odgovarajućim propisima.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Kad je riječ o proizvodnji obrađene vode, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

2.

Kad je riječ o postrojenjima za prikupljanje kišnice i oborinskih voda, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

3.

Kad je riječ o postrojenjima za skupljanje i obradu sive vode, djelatnost ispunjava sljedeće kriterije:

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Sav odvojeno skupljeni i prevezeni otpad koji se odvaja na izvoru priprema se za ponovnu uporabu ili recikliranje.

2.

Otpad koji se odvaja na izvoru i sastoji se od: i. papira i kartona, ii. tekstila (48), iii. biootpada, iv. drva, v. stakla, vi. otpada od električne i elektroničke opreme (OEEO) ili vii. bilo koje vrste opasnog otpada skuplja se odvojeno (tj. u pojedinačnim frakcijama) i ne miješa se s drugim tokovima otpada.

Kad je riječ o neopasnom otpadu koji se odvaja na izvoru i ne spada u prethodno navedene frakcije, skupljanje u miješanim frakcijama izvodi se samo ako ono ispunjava jedan od kriterija iz članka 10. stavka 3. točaka (a), (b) ili (c) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (49).

Različite vrste opasnog otpada mogu se zajedno staviti u spremnik, ormar ili slično rješenje za opasni otpad pod uvjetom da je svaka vrsta otpada pravilno zapakirana kako bi otpad u spremniku ili ormaru bio odvojen i da se opasni otpad nakon skupljanja iz kućanstava razvrsta po vrstama.

3.

Kad je riječ o tokovima komunalnog otpada, djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

4.

U okviru djelatnosti kontinuirano se prate i procjenjuju količina i kvaliteta skupljenog otpada na temelju unaprijed određenih ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se ispunili svi sljedeći kriteriji:

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

1.

Za djelatnost se koriste vozila za skupljanje otpada koja su minimalno u skladu s normom Euro V. (51)

2.

Opasni otpad skuplja se odvojeno od neopasnog otpada kako bi se spriječila križna kontaminacija. Poduzimaju se odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se za vrijeme odvojenog skupljanja i prijevoza opasni otpad ne miješa s drugim kategorijama opasnog otpada ili s drugim otpadom, tvarima ili materijalima. Miješanje obuhvaća razrjeđivanje opasnih tvari.

3.

Pravilnim skupljanjem i rukovanjem sprečava se istjecanje opasnog otpada za vrijeme skupljanja, prijevoza, skladištenja i isporuke postrojenju za obradu koje ima dozvolu za obradu opasnog otpada.

4.

Opasni otpad pakira se i označuje u skladu s međunarodnim normama i normama Unije koje su na snazi za vrijeme skupljanja, prijevoza i privremenog skladištenja.

5.

Subjekt koji skuplja opasni otpad ispunjava obveze vođenja evidencije, među ostalim o količini, prirodi, podrijetlu, odredištu, učestalosti skupljanja, vrsti prijevoza i metodi obrade, utvrđene u primjenjivim propisima Unije i nacionalnim propisima.

6.

Kad je riječ o otpadu od električne i elektroničke opreme (OEEO):

7.

Subjekt koji obavlja skupljanje i logistiku ima uspostavljen sustav upravljanja za postupanje s rizicima za okoliš, zdravlje i sigurnost.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Djelatnosti se sastoje od oporabe materijala iz sekundarnih sirovina (uključujući kemijske tvari i kritične sirovine) iz opasnog otpada koji se odvaja na izvoru.

2.

Oporabljeni materijali zamjenjuju primarne sirovine, uključujući kritične sirovine, ili kemikalije u proizvodnim postupcima (53).

3.

Oporabljeni materijali u skladu su s primjenjivim industrijskim specifikacijama, usklađenim normama ili kriterijima za prestanak statusa otpada te s relevantnim primjenjivim propisima Unije i nacionalnim propisima.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Biootpad za anaerobnu razgradnju ili kompostiranje razdvaja se na izvoru i odvojeno skuplja. Ako se biootpad skuplja u biorazgradivim vrećicama, vrećice imaju odgovarajuću certifikaciju mogućnosti kompostiranja u skladu s normom EN 13432:2000 (58).

2.

U tim postrojenjima za anaerobnu razgradnju biootpad koji se odvaja na izvoru iz odvojenog skupljanja prosječno godišnje čini barem 70 % mase ulaznih sirovina. Kodigestija može pokriti do 30 % ulaznih sirovina koje se sastoje od sirovina za naprednu bioenergiju navedenih u Prilogu IX. Direktivi (EU) 2018/2001, koje ne smiju uključivati kontaminirane sirovine iz frakcije biomase iz miješanog komunalnog i industrijskog otpada. Ulazni materijal ne uključuje sirovine isključene dijelom II. Priloga II. Uredbi (EU) 2019/1009 za 3. kategoriju sastavnih materijala (CMC) (Kompost) u skladu s točkom (c) te kategorije i 5. kategoriju sastavnih materijala (Digestati koji nisu digestati svježih usjeva) u skladu s točkom (c) te kategorije.

3.

Djelatnošću se proizvodi nešto od sljedećega:

4.

Osiguranje kvalitete postupka proizvodnje obavlja se primjenom Modula D1 iz Uredbe (EU) 2019/1009.

5.

Kompost ili digestat u skladu s Uredbom (EU) 2019/1009 ili jednakovrijednim nacionalnim pravilima ne odlaže se na odlagališta.

Digestat se po mogućnosti kompostira nakon anaerobne razgradnje da se što više povećaju koristi za tlo na kojem će se poslije koristiti i što više suzbiju određeni potencijalni poljoprivredno-okolišni problemi kao što je oslobađanje amonijaka i nitrata.

6.

Ako se izvodi anaerobna razgradnja, dobiveni bioplin koristi se izravno za proizvodnju električne ili toplinske energije, prerađuje u biometan za primjenu kao gorivo, izravno utiskuje u plinsku mrežu i koristi za energetske potrebe umjesto prirodnog plina, upotrebljava kao industrijska sirovina za proizvodnju drugih kemikalija ili se pretvara u vodik za primjenu kao gorivo.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

U okviru ekonomske djelatnosti u najsuvremenijim se postrojenjima rastavlja odvojeno skupljeni otpad od složenih proizvoda na kraju vijeka trajanja, kao što su automobili, električna i elektronička oprema ili brodovi, te se iz njega uklanjaju onečišćujuće tvari kako bi se:

2.

Ekonomska djelatnost rastavljanja i uklanjanja onečišćujućih tvari iz otpadne električne i elektroničke opreme (OEEO) u skladu je sa zahtjevima iz članka 8. Direktive 2012/19/EU i priloga VII. i VIII. toj direktivi. Ekonomska djelatnost rastavljanja i uklanjanja onečišćujućih tvari iz otpadnih vozila u skladu je sa zahtjevima iz članaka 6. i 7. Direktive 2000/53/EZ i Priloga I. toj direktivi.

3.

Kad je riječ o rastavljanju brodova i uklanjanju onečišćujućih tvari iz njih, postrojenje je uvršteno na Europski popis postrojenja za recikliranje brodova iz Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/2323 (62). Kad je riječ o izgradnji novog postrojenja ili modernizaciji postojećeg postrojenja koje još nije uvršteno na Europski popis postrojenja za recikliranje brodova, postrojenje ispunjava sve zahtjeve iz članka 13. Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (63) te je podnijelo zahtjev za uvrštenje na taj popis.

4.

Za rastavljanje otpada od električne i elektroničke opreme te otpadnih vozila i uklanjanju onečišćujućih tvari iz njih otpad potječe iz mjesta za skupljanje koja ispunjavaju primjenjive zahtjeve iz propisa Unije (64) i nacionalnih propisa.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

1.

Postrojenje je opremljeno za sigurno i ekološki prihvatljivo upravljanje opasnim tvarima, smjesama i komponentama odstranjenima za vrijeme postupaka uklanjanja onečišćujućih tvari te za njihovo skladištenje.

2.

Kad je riječ o otpadnim vozilima, postrojenje ispunjava zahtjeve za lokacije za skladištenje, obradu, sprečavanje onečišćenja te operacije obrade utvrđene u Prilogu I. Direktivi 2000/53/EZ.

3.

Kad je riječ o otpadu od električne i elektroničke opreme, postrojenje ispunjava zahtjeve u pogledu propisne obrade iz članka 8. Direktive 2012/19/EU, posebno u pogledu selektivne obrade za materijale i komponente otpadne električne i elektroničke opreme iz Priloga VII. toj direktivi i za skladištenje i obradu iz Priloga VIII. toj direktivi.

Postrojenje ispunjava normativne zahtjeve relevantne za njegove djelatnosti koji se odnose na uklanjanje onečišćujućih tvari utvrđene u normama EN 50625-1:2014 (65), EN 50625-2-1:2014 (66), EN 50625-2-2:2015 (67), EN 50625-2-3:2017 (68) i EN 50625-2-4:2017 (69).

Provedba tih mjera može se dokazati i usklađenošću s regulatornim zahtjevima koji su jednakovrijedni onima iz prethodno navedenih EN normi.

Za obradu otpada od električne i elektroničke opreme koji sadržava hlapljive fluorougljike i hlapljive ugljikovodike te onog koji sadržava živu emisije su ispod ili unutar raspona razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama za obradu otpada (70).

4.

Kad je riječ o recikliranju brodova, postrojenje ispunjava zahtjeve iz članka 13. Uredbe (EU) br. 1257/2013 i uvršteno je na Europski popis postrojenja za recikliranje brodova uspostavljen na temelju te uredbe. Postrojenje ispunjava zahtjeve iz članka 7. te uredbe u pogledu izrade plana recikliranja specifičnog za svaki pojedini brod prije recikliranja broda.

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

(a)

odvojeno skupljeni i prevezeni otpad, među ostalim u miješanim frakcijama (71);

(b)

frakcije neopasnog otpada koje potječu iz djelatnosti rastavljanja i uklanjanja onečišćenja od proizvoda na kraju vijeka trajanja;

(c)

građevinski otpad i otpad od rušenja koji nastaje selektivnim rušenjem ili se na drugi način odvaja na izvoru;

(d)

frakcije neopasnog otpada koje potječu iz sortiranja miješanog otpada predviđenog za recikliranje ako postrojenje ostvaruje zadane kriterije kvalitete učinka i otpad dolazi iz područja u kojima se poštuju obveze odvojenog skupljanja utvrđene u Direktivi 2008/98/EZ.

(a)

postupak karakterizacije otpada i strog postupak za prihvat otpada u pogledu kvalitete dolaznog otpada;

(b)

sustav praćenja i popis čiji je cilj pratiti lokaciju i količinu otpada u postrojenju;

(c)

sustav upravljanja kvalitetom proizvoda obrade kako bi se osiguralo da je proizvod obrade otpada u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu ili normama, na primjer primjenom postojećih normi EN ili ISO;

(d)

relevantne mjere ili postupke odvajanja otpada kojima se osigurava da se otpad nakon odvajanja skladišti odvojeno ovisno o njegovim svojstvima kako bi se omogućili skladištenje i obrada koji su jednostavniji i sigurniji za okoliš;

(e)

relevantne mjere za postizanje kompatibilnosti otpada prije miješanja ili homogenizacije otpada;

(f)

postrojenje je uvelo tehnologije i postupke za sortiranje i oporabu materijala kako bi ispunilo relevantne tehničke specifikacije, standarde kvalitete ili kriterije za prestanak statusa otpada. Za obavljanje djelatnosti upotrebljavaju se najsuvremenije tehnologije prikladne za frakcije otpada koje se obrađuju, uključujući optičku separaciju spektroskopijom u bliskom infracrvenom području ili rendgenskim sustavom, separaciju po gustoći, magnetsko odvajanje ili separaciju po veličini.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Sav nastali građevinski otpad i otpad od rušenja obrađuje se u skladu s propisima Unije o otpadu i cijelom kontrolnom listom iz Protokola EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, posebno uspostavom sustava sortiranja i nadzorima prije rušenja (74). Priprema za ponovnu uporabu (75) ili recikliranje (76) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu iznosi najmanje 90 % (mase u kilogramima), ne računajući nasipavanje (77). To ne uključuje prirodni materijal iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ. Subjekt koji obavlja djelatnost dokazuje usklađenost s pragom od 90 % izvješćivanjem o pokazatelju 2.2. okvira „Level(s)” (78) prema predlošku za izvješćivanje razine 2 za različite tokove otpada.

2.

Potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) tijekom životnog ciklusa zgrade koji je rezultat gradnje izračunava se za svaku fazu životnog ciklusa te se ulagačima i klijentima priopćuje na zahtjev (79).

3.

Građevinski projekti i tehnike podupiru kružnost uključivanjem koncepata izrade koja omogućuje prilagodljivost i rušenje kako je opisano u pokazateljima 2.3. i 2.4. okvira „Level(s)”. Usklađenost s tim zahtjevom dokazuje se izvješćivanjem o pokazateljima 2.3. (80) i 2.4. (81) okvira „Level(s)” na 2. razini.

4.

Upotreba primarnih sirovina u izgradnji zgrade minimizira se upotrebom sekundarnih sirovina (82). Subjekt koji obavlja djelatnost osigurava da su tri najteže kategorije materijala koji se upotrebljavaju za izgradnju zgrade, mjereno masom u kilogramima, u skladu sa sljedećim maksimalnim ukupnim količinama upotrijebljenih primarnih sirovina:

Pragovi se računaju tako da se sekundarna sirovina oduzme od ukupne količine svake kategorije materijala upotrijebljenog u radovima, mjereno masom u kilogramima. Ako informacije o recikliranom sadržaju građevnog proizvoda nisu dostupne, smatra se da sadržava 100 % primarne sirovine. Kako bi se poštovala hijerarhija otpada i stoga ponovnoj uporabi dala prednost nad recikliranjem, smatra se da ponovno uporabljeni građevni proizvodi ne sadržavaju primarnu sirovinu. Usklađenost s tim kriterijem dokazuje se izvješćivanjem u skladu s pokazateljem 2.1. okvira „Level(s)” (85).

5.

Subjekt koji obavlja djelatnost koristi elektroničke alate za opis svojstava izgrađene zgrade, uključujući korištene materijale i komponente, za potrebe budućeg održavanja, oporabe i ponovne uporabe, na primjer s pomoću norme EN ISO 22057:2022 izrađuje izjave o okolišu za proizvod (86). Te se informacije pohranjuju u digitalnom obliku i na zahtjev stavljaju na raspolaganje klijentima i ulagačima. Usto, subjekt osigurava dugoročno čuvanje tih informacija nakon korisnog vijeka zgrade korištenjem sustava za upravljanje informacijama u okviru nacionalnih alata, kao što je katastar ili javni registar.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(a)

protok vode kroz slavine umivaonika i kuhinjske slavine iznosi najviše 6 litara/minuti;

(b)

maksimalni protok vode kroz tuševe iznosi 8 litara/minuti;

(c)

za zahode, uključujući zahodske komplete, školjke i vodokotliće, puna količina vode za ispiranje iznosi najviše 6 litara, a najveća prosječna količina vode za ispiranje je 3,5 litara;

(d)

maksimalna potrošnja vode u pisoarima iznosi 2 litre/po školjci/po satu. U pisoarima s ispiranjem maksimalna puna količina vode za ispiranje iznosi 1 litru.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

(a)

obradivom i poljoprivrednom zemljištu s umjerenom do visokom razinom plodnosti tla i podzemne bioraznolikosti, kako je navedeno u istraživanju EU LUCAS (94);

(b)

nekorištenom zemljištu priznate visoke vrijednosti bioraznolikosti i zemljištu koje služi kao stanište ugroženih vrsta (flore i faune) uvrštenih na europski crveni popis (95) ili Crveni popis IUCN-a (96);

(c)

zemljištu koje odgovara definiciji šume u nacionalnom pravu koja se upotrebljava u nacionalnom inventaru stakleničkih plinova ili, ako ona ne postoji, FAO-ovoj definiciji šume (97).

1.

Sav nastali građevinski otpad i otpad od rušenja obrađuje se u skladu s propisima Unije o otpadu i s cijelom kontrolnom listom iz Protokola EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, posebno uspostavom sustava sortiranja i nadzorima prije rušenja (98). Priprema za ponovnu uporabu (99) ili recikliranje (100) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu iznosi najmanje 70 % (mase u kilogramima), ne računajući nasipavanje (101). To ne uključuje prirodni materijal iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ. Subjekt koji obavlja djelatnost dokazuje usklađenost s pragom od 70 % izvješćivanjem o pokazatelju 2.2. okvira „Level(s)” (102) prema predlošku za izvješćivanje razine 2 za različite tokove otpada.

2.

Potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) (103) obnove zgrade izračunava se za svaku fazu životnog ciklusa (od trenutka obnove), o čemu se ulagači i klijenti na zahtjev informiraju.

3.

Građevinski projekti i tehnike podupiru kružnost uključivanjem koncepata izrade koja omogućuje prilagodljivost i rušenje kako je opisano u pokazateljima 2.3. i 2.4. okvira „Level(s)”. Subjekt koji obavlja djelatnost dokazuje usklađenost s tim zahtjevom izvješćivanjem o pokazateljima 2.3. (104) i 2.4. (105) okvira „Level(s)” na 2. razini.

4.

Zadržava se najmanje 50 % izvorne zgrade. To se izračunava na temelju zadržane bruto površine izvorne zgrade upotrebom primjenjive nacionalne ili regionalne mjerne metodologije ili definicije „IPMS 1” iz međunarodnih normi za mjerenje nekretnina (106).

5.

Upotreba primarnih sirovina u obnovi zgrade minimizira se upotrebom sekundarnih sirovina (107). Subjekt koji obavlja djelatnost osigurava da su tri najteže kategorije materijala koje su novododane zgradi tijekom obnove, mjereno masom u kilogramima, u skladu sa sljedećim pragovima maksimalne količine upotrijebljenih primarnih sirovina:

Pragovi se računaju tako da se sekundarna sirovina oduzme od ukupne količine svake kategorije materijala upotrijebljenog u radovima, mjereno masom u kilogramima. Ako informacije o recikliranom sadržaju građevnog proizvoda nisu dostupne, smatra se da sadržava 100 % primarne sirovine. Kako bi se poštovala hijerarhija otpada i stoga ponovnoj uporabi dala prednost nad recikliranjem, smatra se da ponovno uporabljeni građevni proizvodi ne sadržavaju primarnu sirovinu. Usklađenost s tim kriterijem dokazuje se izvješćivanjem u skladu s pokazateljem 2.1. okvira „Level(s)” (110).

6.

Subjekt koji obavlja djelatnost upotrebljava elektroničke alate za opis svojstava zgrade kako je izgrađena, uključujući korištene materijale i komponente, za potrebe budućeg održavanja, oporabe i ponovne upotrebe, na primjer primjenom norme EN ISO 22057:2022 za davanje deklaracija ekološkog proizvoda (111). Te se informacije pohranjuju u digitalnom obliku i na zahtjev stavljaju na raspolaganje klijentima i ulagačima. Osim toga, subjekt koji obavlja djelatnost osigurava dugoročno čuvanje tih informacija nakon korisnog vijeka zgrade upotrebom sustava za upravljanje informacijama u okviru nacionalnih instrumenata, kao što je katastar ili javni registar.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(a)

protok vode kroz slavine umivaonika i kuhinjske slavine iznosi najviše 6 litara/minuti;

(b)

maksimalni protok vode kroz tuševe iznosi 8 litara/minuti;

(c)

za zahode, uključujući zahodske komplete, školjke i vodokotliće, puna količina vode za ispiranje iznosi najviše 6 litara, a najveća prosječna količina vode za ispiranje je 3,5 litara;

(d)

maksimalna potrošnja vode u pisoarima iznosi 2 litre/po školjci/po satu. U pisoarima s ispiranjem maksimalna puna količina vode za ispiranje iznosi 1 litru.

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Prije početka rušenja ili razbijanja s klijentom se raspravlja i postiže dogovor barem o sljedećim aspektima kontrolne liste prve razine za projektni koncept u okviru kontrolne liste pokazatelja 2.2. (115) okvira „Level(s)”:

2.

Subjekt koji obavlja djelatnost provodi reviziju prije rušenja u skladu s Protokolom EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja (116).

3.

Sav otpad od rušenja nastao za vrijeme rušenja ili razbijanja obrađuje se u skladu s propisima Unije o otpadu i cijelom kontrolnom listom iz Protokola EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja (117).

4.

Priprema za ponovnu uporabu (118) ili recikliranje (119) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu iznosi najmanje 90 % (mase u kilogramima), ne računajući nasipavanje (120). To ne uključuje prirodni materijal iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ. Subjekt koji obavlja djelatnost dokazuje usklađenost s pragom od 90 % izvješćivanjem o pokazatelju 2.2. okvira „Level(s)” (121) prema predlošku za izvješćivanje razine 3 za različite tokove otpada. Alternativno, najmanje 95 % mineralne (122) frakcije i 70 % nemineralne frakcije neopasnog otpada od rušenja skuplja se odvojeno i priprema za ponovnu upotrebu ili recikliranje.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Ako su srušeni ili uklonjeni glavni cestovni elementi (vezni sloj, habajući sloj ili betonske ploče), priprema za ponovnu uporabu (126) ili recikliranje (127) neopasnog otpada nastalog na lokaciji iznosi 100 % (masenog udjela u kilogramima), isključujući nasipavanje (128). To ne uključuje prirodni materijal iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ.

2.

Ako su cestovni elementi (vezni sloj, habajući sloj i betonske ploče) novopoloženi nakon rušenja ili uklanjanja, što uključuje sve ceste koje su privremeno izgrađene zbog radova održavanja, najmanje 50 % (mase u kilogramima) upotrijebljenih strukturnih cestovnih elemenata su ponovno uporabljeni ili reciklirani materijali ili neopasni industrijski nusproizvodi.

3.

Ponovno uporabljeni ili reciklirani materijali ne prevoze se na udaljenosti koje su 2,5 puta veće od udaljenosti između gradilišta i najbližeg pogona za proizvodnju istovrijednih primarnih sirovina kako bi se izbjeglo da korištenje ponovno uporabljenih ili recikliranih materijala uzrokuje veće emisije CO2 od korištenja primarnih sirovina.

4.

Ako je vezni sloj novopoložen, ima uporabni vijek od najmanje 20 godina (129).

5.

Upotreba primarnih sirovina za cestovnu opremu minimizira se upotrebom sekundarnih sirovina (130). Subjekt koji obavlja djelatnost osigurava da za metale, primjerice odbojne sustave od čelika, najviše 30 % materijala potječe od primarne sirovine. Prag se računa tako da se sekundarna sirovina oduzme od ukupne količine svake kategorije materijala upotrijebljenog u radovima, mjereno masom u kilogramima. Ako informacije o recikliranom sadržaju građevnog proizvoda nisu dostupne, smatra se da sadržava 100 % primarne sirovine. Kako bi se poštovala hijerarhija otpada i stoga ponovnoj uporabi dala prednost nad recikliranjem, smatra se da ponovno uporabljeni građevni proizvodi ne sadržavaju primarnu sirovinu.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

1.

Sav nastali građevinski otpad i otpad od rušenja obrađuje se u skladu s propisima Unije o otpadu i cijelom kontrolnom listom iz Protokola EU-a za gospodarenje građevinskim otpadom i otpadom od rušenja, posebno uspostavom sustava sortiranja (133). Priprema za ponovnu uporabu (134) ili recikliranje (135) neopasnog građevinskog otpada i otpada od rušenja nastalog na gradilištu iznosi najmanje 90 % (mase u kilogramima), ne računajući nasipavanje (136). To ne uključuje prirodni materijal iz kategorije 17 05 04 Europskog popisa otpada utvrđenog Odlukom 2000/532/EZ. Subjekt koji obavlja djelatnost dokazuje usklađenost s pragom od 90 % izvješćivanjem o pokazatelju 2.2. okvira „Level(s)” prema predlošku za izvješćivanje razine 2 za različite tokove otpada.

2.

Građevinski projekti i tehnike podupiru kružnost uključivanjem koncepata izrade koja omogućuje prilagodljivost i rušenje kako je opisano u pokazateljima 2.3. i 2.4. okvira „Level(s)”. Usklađenost s tim zahtjevom dokazuje se izvješćivanjem o pokazateljima 2.3. (137) i 2.4. (138) okvira „Level(s)” na 2. razini.

3.

Upotreba primarnih sirovina minimizira se upotrebom sekundarnih sirovina (139). Za beton najviše 70 % materijala potječe od primarne sirovine. Taj se kriterij primjenjuje na beton koji se lijeva na licu mjesta, prethodno lijevane proizvode i sve sastavne materijale, uključujući svu armaturu. Prag se računa tako da se sekundarna sirovina oduzme od ukupne količine upotrijebljenog materijala, mjereno masom u kilogramima. Ako informacije o recikliranom sadržaju građevnog proizvoda nisu dostupne, smatra se da sadržava 100 % primarne sirovine. Kako bi se poštovala hijerarhija otpada i stoga ponovnoj uporabi dala prednost nad recikliranjem, smatra se da ponovno uporabljeni građevni proizvodi ne sadržavaju primarnu sirovinu.

4.

Sekundarne sirovine ne prevoze se na udaljenosti koje su 2,5 puta veće od udaljenosti između gradilišta i najbližeg proizvodnog pogona za istovrijedne primarne sirovine kako bi se izbjeglo da upotreba ponovno upotrijebljenih ili recikliranih materijala dovodi do većih emisija CO2 od upotrebe primarnih sirovina.

5.

Subjekt koji obavlja djelatnost koristi elektroničke alate za opis svojstava izgrađene zgrade, uključujući korištene materijale i komponente, za potrebe budućeg održavanja, oporabe i ponovne uporabe, na primjer s pomoću norme EN ISO 22057:2022 izrađuje izjave o okolišu za proizvod (140). Te se informacije pohranjuju u digitalnom obliku i na zahtjev stavljaju na raspolaganje klijentima i ulagačima. Usto, subjekt osigurava dugoročno čuvanje tih informacija nakon korisnog vijeka zgrade korištenjem sustava za upravljanje informacijama u okviru nacionalnih alata, kao što je katastar ili javni registar.

6.

Mostove, tunele, nasipe i ustave redovito pregledava inspektor s nacionalnim odobrenjem i ti se podaci koriste za predviđanje potreba održavanja.

(1)

Ublažavanje klimatskih promjena

(a)

za sivi cementni klinker, niže od 0,816 (142) tCO2e po toni sivog cementnog klinkera;

(b)

za cement od sivog klinkera ili alternativnog hidrauličkog veziva, niže od 0,530 (143) tCO2e po toni proizvedenog cementa ili alternativnog veziva.

(2)

Prilagodba klimatskim promjenama

(3)

Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

(5)

Sprečavanje i kontrola onečišćenja

(6)

Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

(a)

u EU-u, u područjima mreže Natura 2000: djelatnost nema značajan utjecaj na područja mreže Natura 2000 u pogledu njihovih ciljeva očuvanja prema ocjeni prihvatljivosti u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 92/43/EEZ;

(b)

u EU-u, u bilo kojem području: djelatnost ne šteti obnovi ili održavanju populacija vrsta zaštićenih na temelju Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2009/147/EZ na razini povoljnog stanja očuvanosti. Djelatnost također ne šteti obnovi ili održavanju stanišnih tipova na koje se odnosi Direktiva 92/43/EEZ i koji su zaštićeni na temelju nje na razini povoljnog stanja očuvanosti;

(c)

izvan EU-a djelatnosti se provode u skladu s primjenjivim pravom koje se odnosi na očuvanje staništa i vrsta.