(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 16. veljače 2023. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom elektrolitskih manganovih dioksida („EMD”) iz Narodne Republike Kine („Kina”, „NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 3. siječnja 2023. podnijelo društvo Autlan EMD SL („podnositelj pritužbe” ili „Autlan”). Pritužbu je podržalo društvo Hellas Single Member S.A. Pritužbu je u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe podnijela industrija elektrolitskih manganovih dioksida u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji podliježe antidampinškom ispitnom postupku tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d) te uredbe. Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Kao što je prikazano u tablici 1., prosječna mjesečna količina uvoza elektrolitskih manganovih dioksida podrijetlom iz NRK-a tijekom šest mjeseci nakon pokretanja postupka smanjila se za 66 % u usporedbi s prosječnim mjesečnim uvozom u razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, kako bi se uzela u obzir moguća sezonalnost uvoza, Komisija je usporedila prosječnu mjesečnu količinu uvoza tijekom šest mjeseci nakon pokretanja postupka s uvozom tijekom istih šest mjeseci u razdoblju ispitnog postupka. Tom je analizom utvrđeno smanjenje prosječne mjesečne količine uvoza za 68 %.

Tablica 1.

Uvoz iz Kine u razdoblju ispitnog postupka i nakon pokretanja postupka (kg)

(4)

Budući da su dokazi u dokumentaciji pokazali da zahtjev iz članka 10. stavka 4. točke (d) nije ispunjen, Komisija nije uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda u skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe.

(5)

Podnositelj pritužbe podnio je 7. rujna 2023. zahtjev u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe da se uključi ispitivanje navodnih poremećaja u vezi sa sirovinama u predmetnoj zemlji u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka kako bi se procijenilo bi li, ako je to relevantno, pristojba niža od dampinške marže bila dostatna za uklanjanje štete. Podnositelj pritužbe dostavio je dostatne dokaze da u predmetnoj zemlji nema povrata poreza na dodanu vrijednost („PDV”) na izvoz manganove rude. Smanjenje ili ukidanje PDV-a navedeno je u članku 7. stavku 2.a drugom podstavku osnovne uredbe kao jedan od relevantnih poremećaja u vezi sa sirovinama. Dokazi iz dokumentacije pokazuju i da manganova ruda čini znatno više od praga od 17 % troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji propisanog člankom 7. stavkom 2.a petim podstavkom osnovne uredbe. Usporedba cijene manganove rude u NRK-u s nenarušenom cijenom manganove rude prodane na reprezentativnim međunarodnim tržištima koju je objavila agencija Fast Markets (3) pokazuje da su kineske cijene znatno niže od cijena na reprezentativnim međunarodnim tržištima (4) u smislu članka 7. stavka 2.a drugog podstavka osnovne uredbe. Kako bi ispitala poremećaje u vezi sa sirovinama i procijenila bi li pristojba niža od dampinške marže bila dostatna za uklanjanje štete u konačnoj fazi ispitnog postupka, Komisija je izmijenila Obavijest o pokretanju postupka od 16. veljače 2023. na temelju članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Izmijenjena Obavijest o pokretanju postupka objavljena je 13. rujna 2023. (5) („izmijenjena Obavijest o pokretanju postupka”). Nakon te izmjene Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave informacije o neiskorištenim kapacitetima u predmetnoj zemlji, tržišnom natjecanju za sirovine i utjecaju na lance opskrbe društava u Uniji u slobodnom obliku ili ispunjavanjem relevantnih dijelova upitnika o poremećajima u vezi sa sirovinama. Komisija je kineskoj vladi poslala i upitnik o poremećajima u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Poremećaji u vezi sa sirovinama utvrdit će se u konačnoj fazi. Stoga se privremenim nalazima iz ove Uredbe ne dovode u pitanje zaključci ispitnog postupka o poremećajima u vezi sa sirovinama koji će biti vidljivi u konačnoj fazi postupka.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelja pritužbe, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i vlasti Narodne Republike Kine, uvoznike, trgovce i korisnike koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Održana su saslušanja s dvama korisnicima i jednim proizvođačem iz Unije.

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(9)

S obzirom na ograničen broj proizvođača elektrolitskih manganovih dioksida iz Unije, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka najavila da će poslati upitnike jedinim dvama poznatim proizvođačima iz Unije. Ta dva proizvođača iz Unije dostavila su odgovor na upitnik, a nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka nije se javio nijedan drugi proizvođač iz Unije. Stoga Komisija nije morala odabrati uzorak.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(13)

Sedam proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji koji su u razdoblju ispitnog postupka izvozili elektrolitske manganove diokside u Uniju dostavili su zatražene informacije i pristali da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje.

(14)

Nakon primjedbi podnositelja pritužbe u kojima je tvrdio da uzorak nije dovoljno reprezentativan za Njemačku, Belgiju i Poljsku, gdje se proizvod iz ispitnog postupka uglavnom prodavao, Komisija je izmijenila predloženi uzorak tako da je uključila trećeg proizvođača izvoznika. Nisu primljene dodatne primjedbe u pogledu izmijenjenog uzorka.

(15)

Uzorak proizvođača izvoznika ili grupâ proizvođača izvoznika bio je sljedeći:

(16)

Jedan proizvođač izvoznik iz Kine zatražio je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. U ovoj fazi ispitnog postupka Komisija još nije donijela nikakvu odluku o zahtjevu za pojedinačno ispitivanje. Komisija će odlučiti hoće li odobriti pojedinačno ispitivanje u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(17)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(18)

Kako je objavljeno u izmijenjenoj Obavijesti o pokretanju postupka, ispitni postupak obuhvaćao je i poremećaje povezane sa sirovinama kako bi se utvrdilo treba li na Kinu primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Stoga je Komisija pozvala zainteresirane strane da dostave informacije o neiskorištenim kapacitetima u predmetnoj zemlji, tržišnom natjecanju za sirovine i utjecaju na lance opskrbe društava u Uniji u slobodnom obliku ili ispunjavanjem relevantnih dijelova upitnika o poremećajima u vezi sa sirovinama. Komisija je kineskoj vladi poslala i upitnik o poremećajima u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe.

(19)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije, kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku, trgovcima i korisnicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (6) na dan pokretanja postupka.

(20)

Komisija je primila odgovore od proizvođača izvoznika u uzorku i jednog nepovezanog trgovca iz Kine te samo djelomičan odgovor od još dvaju nepovezanih trgovaca iz Kine. Odgovore su dostavila i dva proizvođača iz Unije i dva korisnika.

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(22)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(23)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu elektrolitski manganovi dioksidi koji se proizvode postupkom elektrolize koji nakon elektrolize nisu toplinski obrađeni („proizvod iz ispitnog postupka”, „EMD”).

(24)

Proizvod iz ispitnog postupka obuhvaća dva glavna tipa: EMD vrste cink-ugljik i alkalni EMD. Oba tipa proizvode se postupkom elektrolize uz prilagodbu određenih parametara u postupku kako bi se dobio EMD vrste cink-ugljik ili alkalni EMD. Oba tipa obično imaju visoku čistoću mangana i općenito se upotrebljavaju kao međuproizvodi u proizvodnji potrošačkih baterija sa suhim ćelijama. Proizvod iz ispitnog postupka može se u ograničenim količinama upotrebljavati i u drugim industrijama kao što su kemijska, farmaceutska i keramička industrija (7).

(25)

U ispitnom postupku utvrđeno je kako unatoč razlikama u pogledu određenih specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava kao što su gustoća, srednja veličina čestica, specifična površina određena Brunauer-Emmet-Teller (BET) analizom i alkalni potencijal, obje vrste proizvoda iz ispitnog postupka imaju ista osnovna fizikalna, kemijska i tehnička svojstva te se upotrebljavaju u iste svrhe. Stoga se za potrebe ovog postupka smatraju jedinstvenim proizvodom.

(26)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Kine, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2820 10 00 (oznaka TARIC 2820100010) („predmetni proizvod”).

(27)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(28)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(29)

Izvoznik, Guizhou Manganese Mineral Group („GMMG”), tvrdio je da elektrolitski manganovi dioksidi obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom imaju velik broj različitih uporaba i to u više industrija, a ne samo u proizvodnji potrošačkih baterija sa suhim ćelijama. Uvođenje antidampinških mjera za elektrolitski manganov dioksid koji nije toplinski obrađen vjerojatno bi utjecalo na velik broj industrija jer bi spriječilo potražnju za EMD-om raznih vrsta i visoke kvalitete iz industrije jednokratnih baterija i pogonskih baterija za vozila koja koriste nove izvore energije u Uniji te drugih industrija kao što su kemijska, farmaceutska i keramička. GMMG je tvrdio da proizvođači iz Unije možda neće moći ispuniti zahtjeve drugih industrija (kao što su kemijska, farmaceutska i keramička) u pogledu količine i kvalitete.

(30)

Te druge vrste korisnika EMD-a (8) nisu se javile i nisu izrazile zabrinutost u tom smislu u okviru ovog ispitnog postupka. Osim toga, u ispitnom postupku utvrđeno je da proizvođači iz Unije opskrbljuju i te druge vrste korisnika. Stoga je argument GMMG-a odbijen.

(31)

GMMG je tvrdio i da proizvođači iz Unije ne mogu isporučiti EMD za brojne posebne tehnologije baterija (npr. baterije za električna vozila) u kojima se upotrebljava EMD (9). Međutim, te se tehnologije trenutačno ne upotrebljavaju u masovnoj proizvodnji ni u industriji baterija za električna vozila u Uniji. Stoga nema naznaka da proizvođači iz Unije ne bi opskrbljivali industrije koje upotrebljavaju te tehnologije da postoji potražnja. Stoga je argument zainteresirane strane odbijen.

(32)

GMMG je nadalje tvrdio i da se posebni elektrolitski manganov dioksid koji zahtijevaju proizvođači dugmastih baterija mora preraditi posebnim postupcima koji uključuju fizičku i kemijsku obradu, a proizvođač iz Unije u Španjolskoj navodno ne može proizvoditi takav proizvod s obzirom na postojeću proizvodnu tehnologiju.

(33)

U ispitnom postupku utvrđeno je da Autlan (proizvođač iz Unije u Španjolskoj) još nije zaprimio zahtjev za isporuku EMD-a za proizvodnju dugmastih baterija. Stoga bez posebnih tehničkih specifikacija nema naznaka može li isporučiti EMD za takav krajnji proizvod. S druge strane, proizvođač iz Unije u Grčkoj opskrbljivao je proizvođače dugmastih baterija u razmatranom razdoblju. Stoga je argument zainteresirane strane odbijen.

(34)

Pet mjeseci nakon pokretanja postupka društvo Autlan zatražilo je primjenu antidampinških mjera uvedenih na EMD podrijetlom iz Kine, ako postoje, na EMD podrijetlom iz Kine koji se nalazi u alkalnim i nealkalnim baterijama sa suhim ćelijama od manganova dioksida koje se u Uniju uvoze iz Kine. Te su baterije sa suhim ćelijama razvrstane u oznake KN 8506 10 11, 8506 10 18, 8506 10 91 i 8506 10 98. Autlan je dostavio procjenu kretanja uvoza EMD-a sadržanog u alkalnim baterijama sa suhim ćelijama od manganova dioksida (10), koja dokazuje da se uvoz tih baterija, kao i sadržanog EMD-a, naglo povećao od 2019. Zainteresirana strana u pritužbi iz uvodne izjave 2. tvrdila je da je EMD sadržan u alkalnim i nealkalnim baterijama sa suhim ćelijama od manganova dioksida bio dio proizvoda iz ispitnog postupka.

(35)

Komisija je odbila taj zahtjev. U pritužbi je proizvod za koji se tvrdi da se prodaje po dampinškim cijenama definiran kao „elektrolitski manganovi dioksidi (odnosno manganovi dioksidi koji se proizvode postupkom elektrolize) koji nakon elektrolize nisu toplinski obrađeni, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koji se obično pri uvozu u Europsku uniju prijavljuju u okviru oznake kombinirane nomenklature (KN) ex 2820 10 00.” Alkalne i nealkalne baterije sa suhim ćelijama od manganova dioksida su proizvodi na kraju proizvodnog lanca proizvoda iz ispitnog postupka. Iako je uvoz baterija sa suhim ćelijama naveden u pritužbi, u definiciji proizvoda nije naveden niti je zatraženo da se obuhvati EMD sadržan u baterijama. Naime, svi dokazi u pritužbi odnose se samo na EMD, a ne na EMD sadržan u baterijama (11). Nadalje, u pritužbi se kao industrija korisnika jasno navode proizvođači baterija sa suhim ćelijama. Stoga u pritužbi nisu navedeni dokazi da se EMD sadržan u alkalnim i nealkalnim baterijama sa suhim ćelijama od manganova dioksida koje su razvrstane u oznake KN 8506 10 11, 8506 10 18, 8506 10 91 i 8506 10 98 uvozi po dampinškim cijenama ili da je uzrokovao štetu za industriju unije.

(36)

Stoga je u Obavijesti o pokretanju postupka utvrđeno da „proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka jesu elektrolitski manganovi dioksidi (odnosno manganovi dioksidi koji se proizvode postupkom elektrolize) koji nakon elektrolize nisu toplinski obrađeni” i „proizvod za koji se tvrdi da se prodaje po dampinškim cijenama proizvod je iz ispitnog postupka, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2820 10 00 (oznaka TARIC 2820100010). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe, ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu. Opseg ovog ispitnog postupka podliježe definiciji proizvoda iz ispitnog postupka”. Iz toga slijedi da postupak za utvrđivanje dampinga i štete te procjena interesa Unije nisu uključivali prikupljanje i analizu informacija o EMD-u sadržanom u alkalnim i nealkalnim baterijama sa suhim ćelijama od manganova dioksida.

(37)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s Kinom, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(38)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju EMD-a. Sedam proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne podatke.

(39)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik niti je u zadanom roku zaprimljen ikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(40)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je, s obzirom na raspoložive dokaze, moguća odgovarajuća reprezentativna zemlja Kolumbija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(41)

Komisija je 12. lipnja 2023. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, rad, energija i voda koji se koriste u proizvodnji EMD-a. Osim toga, na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti Komisija je utvrdila da je Kolumbija moguća odgovarajuća reprezentativna zemlja jer je jedina zemlja koja proizvodi EMD te se nalazi na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina. Komisija je utvrdila postojanje javno dostupnih financijskih podataka jedinog proizvođača EMD-a u toj zemlji, društva Quimica International Quintal S.A („Quintal”), i drugog društva koje primjenjuje sličan postupak proizvodnje (društva koja u svojem proizvodnom postupku upotrebljavaju postupak elektrolize), Quimpac de Colombia S.A („Quimpac”). Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku od svih proizvođača izvoznika u uzorku, društava Autlan, VARTA i Kineske gospodarske komore uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) te Udruženja industrije mangana pokrajine Guanxi („GMIA”).

(42)

Komisija je 4. srpnja i nakon analize svih primjedbi i informacija zaprimljenih u vezi s prvom bilješkom izdala drugu bilješku („druga bilješka”) o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti. U drugoj bilješci Komisija je ažurirala popis čimbenika proizvodnje i relevantnih izvora te obavijestila zainteresirane strane da namjerava upotrijebiti Kolumbiju kao reprezentativnu zemlju.

(43)

Budući da je društvo Quintal prijavilo nisku razinu dobiti 2022. i visoku razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova Komisija je njegove financijske podatke smatrala neprimjerenima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a). Stoga je Komisija obavijestila zainteresirane strane da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju financijskih podataka za 2022. dostupnih za društvo Quimpac. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Sve zaprimljene primjedbe detaljno su razmotrene u odjeljku 3.2.

(44)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(45)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(46)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(47)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe propisano je: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(48)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elemenata s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(49)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(50)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila izvješće o NRK-u („Izvješće”) (12) koje sadržava dokaze znatne vladine intervencije na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih faktora proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i u pojedinim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka.

(51)

Pritužba je sadržavala informacije o industriji koja proizvodi predmetni proizvod te se u njoj upućivalo na Izvješće o strukturnim poremećajima na kineskom tržištu. U pritužbi su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće. U pritužbi je utvrđeno da je predmetni proizvod razvrstan u oznaku KN 28 koja obuhvaća kemijske proizvode, a riječ je o sektoru u NRK-u u kojem je prisutna znatna državna intervencija, što dovodi do narušavanja učinkovite raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima.

(52)

Nadalje, u pritužbi je objašnjeno da industrija koja proizvodi predmetni proizvod zahtijeva znatan kapital i resurse te da energenti u normalnim uvjetima čine znatan dio troškova proizvodnje. Stoga su posebni poremećaji iz Izvješća povezani s ključnim čimbenicima proizvodnje (kao što su energija i radna snaga) vrlo relevantni za ispitni postupak.

(53)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 39., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(54)

Primjedbe u tom pogledu primljene su od CCCMC-a, zajedno s GMIA-om. Primjedbe su dostavili i proizvođači izvoznici koji surađuju, društva Xiangtan Electrochemical Scientific Ltd (Xiangtan) i Guangxi Daxin Huiyuan New Energy Technology Co., Ltd (Daxin).

(55)

Prvo, CCCMC i GMIA tvrdili su da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravom WTO-a, a posebno su tvrdili da članak 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu ne uključuje koncept znatnih poremećaja.

(56)

Drugo, CCCMC i GMIA tvrdili su da u kineskom sektoru EMD-a nema znatnih poremećaja i da nema dovoljno dokaza na temelju kojih bi se moglo zaključiti da postoje znatni poremećaji u sektoru EMD-a u Kini. Tvrdili su da glavni dokazi koje je dostavio podnositelj pritužbe proizlaze iz izvješća Komisije o Kini koje je objavljeno u prosincu 2017. CCCMC i GMIA smatrali su da je izvješće zastarjelo i da je u međuvremenu došlo do važnih političkih i strukturnih promjena europskog i kineskog gospodarstva.

(57)

Upozorili su i na problem korištenja podataka iz trećih zemalja pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti. Prema Sporazumu WTO-a o antidampingu, ako tijelo zemlje koje provodi ispitni postupak namjerava upotrijebiti podatke iz treće zemlje, mora objasniti i dokazati kako su ti podaci prilagođeni kako bi točno odražavali cijene ili troškove u zemlji izvoznici. CCCMC i GMIA smatraju da nepostojanje takvog objašnjenja dovodi u pitanje pouzdanost i valjanost korištenja nepovezanih podataka u procjeni poštenih tržišnih uvjeta u kineskom sektoru EMD-a.

(58)

Društvo Daxin dostavilo je primjedbe slične primjedbama CCCMC-a i GMIA-e. Konkretno, i društvo Daxin tvrdilo je da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravom WTO-a. Kako bi potkrijepio svoju tvrdnju proizvođač izvoznik dostavio je iste argumente kao i CCCMC i GMIA, posebno da se člankom 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu ne uključuje koncept znatnih poremećaja i da ne postoji odredba u Sporazumu o antidampingu kojom se omogućuje korištenje podataka iz treće zemlje koji ne mogu odražavati cijene ili razinu troškova zemlje izvoznice za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(59)

Društvo Daxin također je osporavalo da postoje znatni poremećaji u kineskom sektoru EMD-a te je komentiralo da nema dovoljno dokaza kojima bi se ti poremećaji dokazali jer je glavni dokaz koji je dostavio podnositelj pritužbe zastarjelo izvješće Komisije o Kini.

(60)

Drugi proizvođač izvoznik koji surađuje, društvo Xiangtan, objasnilo je u svojim primjedbama da podnositelj pritužbe nije ispunio svoju obvezu u pogledu dokazivanja da su troškovi kineske industrije EMD-a općenito, a posebno društva Xiangtan, narušeni. Društvo Xiangtan tvrdilo je da izvješće Komisije ne sadržava konkretnu ni detaljnu analizu sektora EMD-a. Društvo Xiangtan smatralo je da se podnositelj pritužbe pri procjeni postojanja znatnih poremećaja oslanja na popratne dokaze koji su nevažni ili činjenično pogrešni. Osim toga, društvo Xiangtan objasnilo je da podnositelj pritužbe tvrdi da je cijena električne energije u Kini narušena, ali to društvo samo proizvodi većinu električne energije koju potroši i stoga na njega ne bi moglo znatno utjecati navodno „narušeno” tržište električne energije u Kini.

(61)

Prvo, kad je riječ o tvrdnjama da odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nisu u skladu s obvezama Unije u okviru WTO-a i korištenjem podataka iz trećih zemalja pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, Komisija je smatrala da su odredbe osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama u okviru WTO-a. Kako je izričito pojasnilo Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473, u skladu s pravom WTO-a dopušta se upotreba podataka iz treće zemlje koji su odgovarajuće prilagođeni, ako je takva prilagodba potrebna i utemeljena. Nadalje, Komisija je napomenula da se, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, uobičajena vrijednost izračunava na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(62)

Osim toga, Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, uključujući razvoj događaja nakon objave Izvješća. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(63)

Komisija je u pogledu tvrdnje o zastarjelosti dokaza iz Izvješća napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje su objavila kineska tijela, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Budući da je stavljeno na raspolaganje javnosti već u prosincu 2017., sve zainteresirane strane imale su dovoljno vremena da ga ospore, dopune ili dostave primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji, no nijedna stranka nije dostavila argumente ili dokaze koji osporavaju izvore navedene u Izvješću. Kad je riječ o navodnim sličnostima trenutačnih industrijskih politika EU-a s politikama u Kini, Komisija nije vidjela relevantnost te točke u kontekstu procjene postojanja znatnih poremećaja u Kini u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(64)

Kad je riječ o tvrdnji da podnositelj zahtjeva nije dostavio dostatne dokaze kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje o znatnim poremećajima u NRK-u, kako je navedeno u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je smatrala da su u pritužbi dostavljeni dokazi o znatnim poremećajima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe koji su dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Nema daljnjih zahtjeva za dokaze vrste koje ta stranka navodi u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe. Doista, iako se utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe provodi samo u trenutku objave, člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe utvrđuje se obveza prikupljanja podataka potrebnih za primjenu te metodologije ako je ispitni postupak pokrenut na toj osnovi. Komisija je u ovom slučaju smatrala da su dokazi dostavljeni u zahtjevu dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Stoga je Komisija poduzela potrebne mjere kako bi mogla primijeniti metodologiju iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u slučaju da se tijekom ispitnog postupka potvrdi postojanje znatnih poremećaja. Nadalje, Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u. Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(65)

U pogledu tvrdnje društva Xiangtan da Izvješće ne sadržava konkretnu ni detaljnu analizu sektora EMD-a te da društvo Xiangtan samo proizvodi većinu električne energije koju troši i stoga na njega ne bi moglo znatno utjecati navodno narušeno tržište električne energije, Komisija je napomenula da je postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe utvrđeno na razini cijele zemlje. Ako se utvrdi postojanje znatnih poremećaja, odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjenjuju se na sve proizvođače izvoznike u NRK-u i odnose se na sve troškove povezane s njihovim faktorima proizvodnje. U svakom slučaju, istom odredbom osnovne uredbe predviđena je upotreba domaćih troškova ako se sa sigurnošću utvrdi da na njih ne utječu znatni poremećaji. Međutim, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza nije utvrđeno da su domaći troškovi bili nenarušeni. Konkretno, proizvođači izvoznici nisu dostavili točne i primjerene dokaze o nenarušenim cijenama i troškovima. Činjenica da proizvođač ima kapacitete za proizvodnju električne energije bez nabave takve električne energije iz drugih izvora ne dokazuje sa sigurnošću da na taj čimbenik proizvodnje ne utječu poremećaji koji utječu na zemlju u cjelini. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(66)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (13). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne državne intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (14).

(67)

Usto, prema kineskom zakonodavstvu socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine (KPK). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (15) . To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(68)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (16). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(69)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.5. u nastavku) (17).

(70)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Ti drugi dijelovi financijskog sektora također su institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (18).

(71)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u nekoliko različitih oblika. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (19). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (20).

(72)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (21).

(73)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(74)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike, nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom upravljanja između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (22). U zamjenu za to poduzeća u državnom vlasništvu dobivaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih prednosti, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, među ostalim financijskim sredstvima (23). Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru EMD-a dodatno su analizirani u odjeljku 3.2.1.4. u nastavku.

(75)

U sektoru EMD-a kineska vlada u vlasništvu ima znatan udio društava. Nadalje, analiza glavnih kineskih proizvođača izvoznika EMD-a u Uniju pokazuje znatno uplitanje države.

(76)

Društvo Xiangtan Electrochemical Technology Co., Ltd. je holding društvo u okviru Povjerenstva za nadzor i upravljanje državnom imovinom grada Xiangtan (24). Dva najveća dioničara u državnom su vlasništvu što znači da je ukupno 40 % udjela tog društva u vlasništvu države. Predsjednik društva član je KPK-a i tajnik partijskog odbora društva (25). Zamjenik glavnog direktora, ujedno i tajnik upravnog odbora, član je KPK-a i član partijskog odbora društva (26).

(77)

Guangxi Guiliu Chemical Co., Ltd. je privatno društvo u vlasništvu fizičkih osoba. Međutim, predsjednik i glavni direktor također je član KPK-a i tajnik partijskog odbora društva (27) još je jedan član upravnog odbora društva član KPK-a i zamjenik tajnika partijskog odbora društva.

(78)

Društvo South Manganese Group Ltd u stopostotnom je vlasništvu grupe South Manganese Investment Group (28). Grupa se prethodno zvala CITIC Dameng Holdings (29). Kad je riječ o dioničarima investicijske grupe South Manganese, grad Nanning drži 22 % udjela, a 4,9 % je u vlasništvu grupe CITIC (30), financijskog konglomerata u vlasništvu države. Predsjednik upravnog odbora grupe South Manganese, tajnik je partijskog odbora grupe (31).

(79)

Guizhou Red Star Development Dalong Manganese Industry Co, Ltd, drži 94 % društva Guizhou Red Star Development. Društvo Guizhou Red Star Development pod stvarnom je kontrolom društva Qingdao SASAC, tako da je to poduzeće u državnom vlasništvu (32). Većinski dioničar društva je društvo Qingdao Hongxing Chemical Group Co., Ltd., a stvarnu kontrolu ima Povjerenstvo za nadzor i upravljanje državnom imovinom općinske narodne vlade grada Qingdao. Predsjednik grupe ujedno je i tajnik partijskog odbora (33).

(80)

Osim toga, s obzirom na to da su intervencije KPK-a u donošenju operativnih odluka postale norma i u privatnim društvima (34), pri čemu je KPK preuzeo vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje, utjecaj države putem struktura KPK-a u društvima zapravo dovodi do toga da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom vlade, s obzirom na to u kojoj su mjeri strukture države i partije srasle u NRK-u.

(81)

To je očito i na razini Kineskog saveza petrokemijske i kemijske industrije („CPCIF”), sektorskog industrijskog udruženja. U skladu s člankom 3. Statuta CPCIF-a organizacija „prihvaća profesionalno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (35).

(82)

Stoga čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. Doista, i javna i privatna poduzeća u tom sektoru politički se nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno i u odjeljku 3.2.1.5. u nastavku.

(83)

Osim što kontrolira gospodarstvo preko poduzeća u državnom vlasništvu i s pomoću drugih alata, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (36), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i poduzećima u privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (37)), a društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je, kao pitanje političkog načela, ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege (38). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (39). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače EMD-a i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(84)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom „Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba” („Smjernice”) (40), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima. U odjeljku II.4. Smjernica navodi se: „moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”; a odjeljak III.6. glasi: „moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Smjernicama se stoga naglašava i nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (41).

(85)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.2.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (42). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u kemijskom i drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuju kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(86)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (43).

(87)

Kineska vlada industriju EMD-a smatra ključnom industrijom. To je potvrđeno u „14. petogodišnjem planu za razvoj industrije sirovina” (44) jer se u odjeljku V.3. izričito spominje elektrolitski mangan: „Poboljšati razinu sveobuhvatnog korištenja resursa, podupirati vrlo učinkovito korištenje resursa, kontinuirano poboljšavati upravljanje glavnim tehnikama i procesima, poboljšati učinkovitost korištenja primarnih resursa te smanjiti potrošnju resursa i energije tijekom cijelog procesa. Sveobuhvatno promicati korištenje sirovina i industrijskog krutog otpada, u prvom redu [....], elektrolitske manganske troske [.....]. Poticati provedbu u cijeloj zemlji”.

(88)

EMD se posebno spominje i u verziji „Kataloga smjernica za strukturnu prilagodbu industrije” iz 2019. (45) U katalogu se navode tri kategorije industrije: „poticana”, „ograničena” i „potrebno ukloniti”. EMD se navodi u „ograničenoj kategoriji”. Istodobno, u istom Katalogu smjernica, posebna oprema za proizvodnju EMD-a nazvana „plamena peć” koja se koristi za redukciju manganova dioksida, spominje se u kategoriji „potrebno ukloniti”.

(89)

Kineska vlada tim i drugim sredstvima usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora. Nadalje, kineska vlada usmjerava razvoj sektora u skladu sa širokim rasponom alata politike i direktiva koji su, među ostalim, povezani sa sljedećim: U odjeljku VIII.1. Provedbenih mjera 14. petogodišnjeg plana za razvoj industrije sirovina utvrđeno je sljedeće: „Svi lokaliteti moraju povećati usklađenost s ovim planom i uključiti njegove glavne sadržaje i projekte u svoje ključne zadaće na lokalnoj razini. Petrokemijski i kemijski sektor te sektor čelika i drugi ključni sektori sastavljaju posebna mišljenja o provedbi posvećujući posebnu pozornost ciljevima i zadaćama ovog Plana i uzimajući u obzir stvarne uvjete koji prevladavaju u prethodno navedenim sektorima.”

(90)

Osim toga, u Smjernicama za poticanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana (46) kvantificiraju se dodatni parametri planiranog razvoja sektora: „Petrokemijska i kemijska industrija u osnovi će do 2025. stvoriti visokokvalitetni razvojni obrazac s velikim domaćim kapacitetima za inovacije, razumnim strukturnim planom te zelenim, sigurnim, niskougljičnim razvojem. Uvelike će povećati i kapacitete za osiguravanje visokokvalitetnog proizvoda, znatno poboljšati ključnu konkurentnost i poduzeti odlučne mjere za ostvarivanje visoke razine samostalnosti i samopoboljšanja” (47) i nekoliko ciljeva kemijskog sektora: „Dodatno će se povećati razina koncentracije proizvodnje kemikalija u velikim količinama te će stopa iskorištenosti kapaciteta premašiti 80 % […] i otvorit će se oko 70 parkova kemijske industrije s konkurentskim prednostima” (48). Naglašena je i potreba da se: „fiskalne, financijske, regionalne, investicijske politike, politike uvoza i izvoza, energetske politike, politike zaštite okoliša, cjenovne i druge politike usklade s industrijskim politikama” kao i da se „u potpunosti iskoristi uloga nacionalne zajedničke platforme za suradnju industrije i područja financija te potiču veze između banaka i poduzeća i industrijsko-financijska suradnja” (49).

(91)

Postoje i pokrajinske politike kojima se podupire industrija mangana. Pokrajine Guizhou, Guangxi, Hunan i druge glavna su područja proizvodnje elektrolitskog manganova dioksida u Kini, pri čemu se gotovo 80 % ukupne proizvodnje u zemlji odvija u pokrajini Guanxi (50).

(92)

Pokrajina Guangxi objavila je 2017. „Drugi provedbeni plan za poduzetništvo u metalurškoj industriji u pokrajini Guangxi (2017.–2025.)” (51). U odjeljku I. plana navodi se da će se „proizvodni kapacitet za ferolegure u pokrajini Guangxi do 2025. ograničiti na oko 6 milijuna tona; proizvodni kapacitet za elektrolitski mangan metal ograničiti na oko 600 000 tona, proizvodni kapacitet za elektrolitske manganove diokside iznosit će 270 000 tona, proizvodni kapacitet za mangan sulfat iznosit će oko 100 000 tona, a za litij-ionske pogonske baterije na bazi mangana 400 milijuna ampersati”. U odjeljku II.4.2. navodi se da je jedan od ciljeva „jačati suradnju s industrijom željeza i čelika, nehrđajućeg čelika i ljevaonicama te nastojati poboljšati lokalnu sposobnost apsorpcije elektrolitskog mangan metala, elektrolitskog manganova dioksida, manganova sulfata i drugih proizvoda”.

(93)

Osim toga, pokrajina Guangxi objavila je 2018. „Razvojni plan za industrijske klastere i industrijski lanac mangana” (52) koji je izrađen i objavljen kao plan za usmjeravanje budućeg razvoja industrije mangana u regiji. Iste godine objavljeno je „Političko tumačenje Razvojnog plana za industrijske klastere i industrijski lanac mangana u pokrajini Guangxi” (53).

(94)

Razvojni ciljevi plana su „optimizirati strukturu i uređenost industrije mangana, koordinati razvoj rudarstva, obrade, taljenja i dubinske obrade, formirati industrijske klastere za rudarenje i obradu manganove rude, povećati zaštitu okoliša, obratiti pozornost na sigurnu proizvodnju i recikliranje resursa te snažno promicati uštede energije i smanjenje emisija. Nastojati ograničiti proizvodni kapacitet za elektrolitski mangan metal u našoj pokrajini na oko 600 000 tona do 2020. te proizvodni kapacitet za elektrolitske manganove diokside na 270 000 tona i proizvodni kapacitet za manganov sulfat na oko 100 000 tona.”

(95)

U provedbenim mjerama plana izneseno je šest aspekata, uključujući „jačanje organizacije i koordinacije, uspostavu i poboljšanje standardnog sustava industrije mangana, promicanje istraživanja i razvoja, promicanje i primjenu proizvoda od mangana i tehnologija prerade, poticanje uspostave uspješnih poduzeća i timova talenata, jačanje fiskalne i porezne financijske potpore te snažno privlačenje ulaganja”.

(96)

Osim toga, u odjeljku III.4. navedenog plana zagovara se „aktivno privlačenje jakih poduzeća i izgradnja saveza takvih poduzeća, uspostava temeljnih poduzeća i poticanje ključnih poduzeća u regiji na integraciju i reorganizaciju. Vodeća poduzeća kao što su CITIC Dameng Mining Co, Ltd, Guangxi Ferroalloy Co, Ltd, i Baise Mining Group Co, Ltd, Manganese Qinzhou nositelji su velikih projekata kao što su izgradnja industrijskog parka u kojem će se proizvoditi 1,5 milijuna tona novih materijala na bazi mangana godišnje, sveobuhvatna baza grupe Baikuang Group Jingxi za obradu manganove rude, taljenje metala te dubinsku obradu mangana i drugih velikih projekata u okviru kojih se potiče integracija korisnih resursa, i u potpunosti kombiniraju prednosti državnog i privatnog kapitala, kako bi se poboljšala operativna učinkovitost vodećih poduzeća, optimizirala struktura industrije i proizvoda, smanjila konkurencija u istoj industriji i vodeća poduzeća pretvorila u međunarodno priznata visokokvalitetna poduzeća koja su konkurentna na tržištu.”

(97)

Nadalje, u planu se u odjeljku IV. „Provedbene mjere” poziva na „Jačanje fiskalne, porezne i financijske potpore. Jačanje državnih, bankovnih i poslovnih komunikacija, učinkovito korištenje financijskih fondova za poticanje i usmjeravanje, aktivno privlačenje društvenog kapitala i podupiranje razvoja industrije mangana. Iskorištavanje vodeće uloge investicijskih fondova industrije, koordiniranje i podupiranje razvoja industrije mangana. Sva upravna tijela koriste raspoloživa sredstva za usmjeravanje razvoja inovacijskih centara za proizvodnju mangana, platformi za demonstraciju primjena, istraživačko-razvojnih institucija te projekata za demonstraciju primjena. Daljnju provedbu različitih politika kojima su se posljednjih godina podupirale inovacije i razvoj poduzeća i koje su stvarno koristile poduzećima.”

(98)

Osim toga, intervencija javnih tijela u razvoj industrije EMD-a u pokrajini Guangxi dodatno je vidljiva u „Preporukama koje je objavio tajnik skupine za vođenje partije i direktor Ureda za industriju i informacijsku tehnologiju grada Baise” (54). U preporukama se navodi da je zemlja uvrstila manganovu rudu na popis strateških mineralnih resursa. Osim toga, u preporukama se navodi da su „posljednjih godina partijski odbor i vlada autonomne regije pridali veliku važnost optimizaciji i modernizaciji industrijskog lanca, snažno proveli drugi pothvat metalurške industrije, a proizvodni kapacitet za manganovu rudu nastavio se povećavati. U toj će se regiji 2020. proizvoditi 260 500 tona elektrolitskog manganova dioksida što čini oko 75 % nacionalne proizvodnje te 270 100 tona elektrolitskog mangan metala, što čini oko 18 % nacionalne proizvodnje, po čemu će ta regija biti među najboljima u zemlji”.

(99)

Pokrajina Guangxi nije jedina u kojoj se aktivno promiče industrija mangana. Pokrajina Guizou također je uvela mjere za razvoj industrije mangana i prerađivačke industrije mangana. Suradnja s drugim pokrajinama u promicanju industrije mangana jedan je od ciljeva koji su navedeni u 14. petogodišnjem planu pokrajine Guizou za gospodarski i socijalni razvoj (55): „Jačati razmjene i suradnju s pokrajinama Hunan, Hubei, Jiangxi i drugim pokrajinama koje se protežu uz srednji dio rijeke Yangtze u području energetike, turizma, proizvodnje opreme, novih materijala, obrazovanja itd. te zajednički graditi industrijske baze kao što je nova baza za dubinsku obradu mangana”.

(100)

Ukratko, kineska vlada poduzela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike podupiranja poticanih industrija, uključujući proizvodnju EMD-a. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(101)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava njegova sustavna nedovoljna provedba. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (56).

(102)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (57). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (58). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (59).

(103)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači EMD-a podliježu uobičajenim odredbama kineskog zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Čini se da se ta razmatranja u potpunosti odnose i na sektor EMD-a. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(104)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru EMD-a, što se odnosi i na predmetni proizvod.

(105)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (60). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (61). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (62). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(106)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor EMD-a ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor i izravno (kada je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u).

(107)

Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(108)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (63), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (64) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (65). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (66).

(109)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(110)

Na primjer, kineska vlada nedavno je objasnila da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka moraju biti pod nadzorom KPK-a i u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja u društvima (67). Isto tako, kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sada se mora posebno uzeti u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a posebno kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (68).

(111)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (69).

(112)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (70). To dovodi do sklonosti kreditiranju poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(113)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(114)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (71). Službeni mediji u NRK-u nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova”. (72) Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(115)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja neprihodonosnih kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo reprogramiranjem duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(116)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(117)

Nisu dostavljeni dokazi da prethodno opisana vladina intervencija u financijskom sustavu ne bi imala učinak na sektor EMD-a. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(118)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu kako je opisan u odjeljcima od 3.2.1.2. do 3.2.1.8. i u dijelu A Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za faktore proizvodnje opisane u odjeljcima od 3.2.1.6. do 3.2.1.8. i u dijelu B Izvješća.

(119)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju EMD-a potrebni brojni različiti ulazni elementi. Kada proizvođači EMD-a kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(120)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene EMD-a nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, opisane državne intervencije u raspodjelu kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini spajanjem niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(121)

Analiza iz odjeljaka od 3.2.1.2. do 3.2.1.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a općenito u vlastitom gospodarstvu i konkretno u sektoru EMD-a, pokazala je da cijene ili troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(122)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(123)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

ako ima više mogućih reprezentativnih trećih zemalja, prednost je, ako je to primjereno, dana zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(124)

U prethodno spomenutoj prvoj i drugoj bilješci navedene opisane su činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je ujedno obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Kolumbiju smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(125)

Komisija je u prvoj bilješci objasnila da je, prema podacima Svjetske banke, Kolumbija jedina zemlja sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina (tj. Svjetska banka je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstava u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”) za koju je poznato da se u njoj proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(126)

Nakon prve bilješke društvo Guiliu tvrdilo je da bi trebalo koristiti Meksiko kao reprezentativnu zemlju jer proizvodi manganovu rudu (glavnu sirovinu za proizvodnju EMD-a) i da, osim podataka o uvozu manganove rude, uvozi dovoljne količine drugih sirovina. Društvo Guiliu predložilo je da se Kolumbija koristi za određivanje uvozne cijene manganove rude, a društvo Autlan EMD za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(127)

Proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka jedan je od kriterija koje Komisija primjenjuje pri izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Za razliku od Kolumbije, koja proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, Meksiko ga ne proizvodi i stoga se ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(128)

Društvo VARTA smatralo je da je odabir Kolumbije kao reprezentativne zemlje problematičan zbog navodne netočne usporedbe s troškovima električne energije u Kini te da se u obzir trebaju uzeti vrsta proizvodnje električne energije i troškovi distribucije električne energije.

(129)

Društvo VARTA nije dokazalo u kojoj mjeri referentna cijena električne energije u Kolumbiji ne bi bila reprezentativna za nenarušenu cijenu u Kini niti je navelo druge konkretne mogućnosti za utvrđivanje te cijene. Njegova je tvrdnja stoga odbačena.

(130)

Prema saznanjima Komisije, ne postoje druge zemlje sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina u kojima se proizvodi EMD te nijedna zainteresirana strana nije dostavila nove informacije o tom pitanju, stoga je u drugoj bilješci Kolumbija potvrđena kao odgovarajuća reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(131)

Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlju utvrđenu kao zemlju u kojoj se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Kolumbiju, potrebno dodatno provjeriti dostupnost javnih podataka, posebno javnih financijskih podataka proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka ili onih koji posluju u sličnom proizvodnom segmentu za razdoblje ispitnog postupka.

(132)

Društvo Guiliu u svojim je primjedbama na prvu bilješku tvrdilo da su količine uvoza u Kolumbiju za određene čimbenike proizvodnje nedostatne i da bi se umjesto toga cijene tih čimbenika trebale temeljiti na svjetskom uvozu.

(133)

Komisija je procijenila ukupni uvoz u Kolumbiju sljedećih čimbenika proizvodnje za koje su proizvođači izvoznici izvijestili da se upotrebljavaju u njihovim proizvodnim postupcima: sumporna kiselina, lignit, bitumenski ugljen, antracit i pirit. Komisija je napomenula da su količine uvoza za svaki od tih čimbenika proizvodnje doista bile vrlo niske (manje od 0,02 % uvoza u sve zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina) i da su odgovarajuće uvozne cijene bile neuobičajene u usporedbi s prosječnim uvoznim cijenama u istom skupu zemalja (razlike u istom skupu zemalja iznosile su 102 %, 1 115 %, 1 233 % i 2 608 % za četiri od pet prethodno navedenih proizvoda). Za peti proizvod, bitumenski ugljen, razlika u cijeni bila je niža (29 %), ali su količine uvoza u razdoblju ispitnog postupka bile iznimno niske i iznosile 3,8 tisuća tona, što je manje od 0,00006 % uvoza u sve zemlje na sličnoj razini gospodarskog razvoja kao Kina.

(134)

Budući da su količine uvoza pet prethodno navedenih ulaznih materijala bile niske, a posljedične cijene nerazborite, što upućuje na to da je na podatke o uvozu utjecao uvoz specijaliziranih ili nekonvencionalnih vrsta proizvoda prijavljenih pod odgovarajućom carinskom oznakom koje se ne upotrebljavaju u postupku proizvodnje EMD-a.

(135)

Zainteresirane strane nisu dostavile primjedbe na taj pristup.

(136)

Komisija je za te ulazne elemente zatražila alternativnu zemlju na popisu zemalja sa stupnjem gospodarskog razvoja sličnim Kini u kojoj je uvoz svih tih pet čimbenika proizvodnje bio reprezentativan. Među svim zemljama utvrđeno je da Turska ima najveću ukupnu količinu uvoza reprezentativnih količina i cijene za svih pet čimbenika proizvodnje u usporedbi s ostalim zemljama u kojima su se uvozili ti čimbenici proizvodnje. Stoga je Komisija zaključila da je Turska primjeren alternativni izvor uvoznih cijena za prethodno navedenih pet čimbenika proizvodnje.

(137)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula i da na raspolaganju nema podatke koji pokazuju razborit iznos dobiti i troškova prodaje te općih i administrativnih troškova za razdoblje ispitnog postupka u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe za kolumbijskog proizvođača EMD-a Quimpac. To je predstavljalo problem pri traženju izvora nenarušenih i razboritih podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i dobiti. Industrija EMD-a vrlo je specifična te je broj proizvođača i korisnika izvan Kine ili Unije vrlo ograničen. Ni Komisija ni bilo koja zainteresirana strana nisu mogle utvrditi postojanje drugog proizvođača EMD-a u zemljama sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina. Nadalje, EMD se uglavnom upotrebljava u proizvodnji baterija sa suhim ćelijama i stoga napori da se pronađe proizvođač proizvoda iz iste opće kategorije proizvoda koji može pružiti razuman broj za troškove prodaje, opće i administrativne troškove nisu polučili održive rezultate.

(138)

U toj specifičnoj situaciji Komisija je bila prisiljena pronaći održivu alternativu i, s obzirom na to da je proizvodni postupak ključna odrednica ukupnih podataka o financijskim rezultatima, pronašla je društvo Quimpac de Colombia S.A., koje u svojoj proizvodnji upotrebljava isti postupak elektrolize. Struktura troškova postrojenja za elektrolizu sa specijaliziranom dugotrajnom imovinom i relativno visokom potrošnjom električne energije pruža razborit izvor potrebnih podataka. Nadalje, baza kupaca društva Quimpac, koji su ujedno i veliki industrijski korisnici, razumno odražava troškove prodaje te opće i administrativne troškove proizvođača EMD-a jer oba subjekta prodaju velike količine ograničenom broju kupaca.

(139)

Komisija je upotrijebila informacije iz potpunog i sveobuhvatnog godišnjeg izvješća društva Quimpac de Colombia za 2022. jer je to izvješće bilo javno dostupno.

(140)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da namjerava upotrijebiti Kolumbiju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i društvo Quimpac de Colombia S.A., u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(141)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Kolumbije kao reprezentativne zemlje i društva Quimpac de Colombia kao proizvođača u sličnom segmentu proizvodnje u reprezentativnoj zemlji.

(142)

Kao odgovor na drugu bilješku društvo Autlan tvrdilo je da Turska nije bila valjan alternativni izvor uvoznih cijena za pet čimbenika proizvodnje iz uvodne izjave 133. jer cijene uvoza proizvoda od ugljena u Tursku u razdoblju ispitnog postupka nisu bile uobičajene u usporedbi s prosječnim cijenama drugih zemalja na sličnoj razini gospodarskog razvoja. Društvo Autlan smatra da su podaci iz baze podataka GTA koje je Komisija objavila u drugoj bilješci pokazali da je Rusija bila najveći izvoznik dviju glavnih vrsta ugljena koje se upotrebljavaju u proizvodnji EMD-a u Tursku po cijenama koje su znatno niže od prosječnih uvoznih cijena odgovarajućih proizvoda iz ostalih trećih zemalja.

(143)

Komisija je tu tvrdnju detaljno analizirala i usporedila cijene uvoza ugljena iz Rusije u Tursku s cijenama uvoza iz drugih zemalja i utvrdila da su uvozne cijene iz Rusije bile neuobičajene u usporedbi s prosječnim cijenama uvoza iz drugih zemalja. Budući da je uvoz iz Rusije činio većinu ukupnog uvoza antracita i bitumenskog ugljena u Tursku i mogao utjecati na cijene uvoza iz drugih zemalja, Komisija je odlučila upotrijebiti Brazil, koji ima drugu najveću ukupnu količinu uvoza reprezentativnih količina i reprezentativne cijene, bez ruskog uvoza, kako bi utvrdila nenarušene troškove bitumenskog ugljena i antracita.

(144)

Društvo Xiangtan tvrdilo je da je Komisija pogrešno zanemarila druge moguće zemlje uglavnom na temelju argumenta kako druge predložene zemlje nemaju proizvodnju EMD-a. Prema njegovu mišljenju, članak 2. stavak 6.a točka (a) osnovne uredbe ne sadržava preduvjet da u reprezentativnoj zemlji mora postojati proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka.

(145)

Osim toga, tvrdilo je da je metodologija koju je Komisija primijenila pri odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje očito proturječna. Odbacila je druge moguće zemlje zbog izostanka proizvodnje EMD-a u tim zemljama, a nakon što je utvrdila da su financijski podaci jedinog proizvođača EMD-a u toj zemlji neprimjereni, odlučila je umjesto tih podataka upotrijebiti drugo kolumbijsko društvo u potpuno drugom poslovnom sektoru koji nije povezan s EMD-om te je odlučila upotrijebiti drugu treću zemlju i međunarodnu referentnu vrijednost kao alternativni izvor uvoznih cijena za neke čimbenike proizvodnje.

(146)

Osim toga, društvo Xiangtan tvrdilo je da troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit društva Quimpac nisu reprezentativni za proizvođača EMD-a te je predložilo korištenje podataka japanskog proizvođača EMD-a društva Tosoh Corporation Japan.

(147)

Kad je riječ o odredbi članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, Komisija napominje da je proizvodnja predmetnog proizvoda u reprezentativnoj zemlji nužan preduvjet za odabir reprezentativne zemlje. Doista, postojanje takve proizvodnje jamči da troškovi proizvodnje i prodaje u reprezentativnoj zemlji odgovaraju nenarušenim troškovima i prodaji proizvodnje predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom.

(148)

Kad je riječ o društvu Quimpac, Komisija je napomenula da ako nisu dostupne financijske informacije koje se konkretno i isključivo odnose na proizvod iz ispitnog postupka (u ovom slučaju EMD), Komisija nastoji utvrditi najbližu lako dostupnu zamjenu. Postupak je detaljno opisan u uvodnoj izjavi 138.

(149)

Kad je riječ o prijedlogu da se uz odgovarajuće prilagodbe upotrebljavaju podaci društva Tosoh Corporation Japan, Komisija je naglasila da bi se odabir reprezentativne zemlje trebao temeljiti na trima kriterijima, od kojih je prvi sličan stupanj gospodarskog razvoja. Društvo Tosoh Corporation Japan nalazi se u zemlji s višim stupnjem gospodarskog razvoja i stoga se ne može smatrati reprezentativnim. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(150)

CCCMC i GMIA te društvo Daxin tvrdili su da na cijenu energije u Kolumbiji i trošak rada utječe nekoliko čimbenika te da se znatno razlikuju čak i među različitim zemljama sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina. Tvrdili su da bi Komisija umjesto toga trebala upotrijebiti vlastite podatke kineskih izvoznika o troškovima rada i energiji.

(151)

Ta se tvrdnja morala odbaciti. Komisija je primijetila da se odabir reprezentativne zemlje temeljio na trima kriterijima: stupanj gospodarskog razvoja, proizvodnja predmetnog proizvoda i dostupnost relevantnih javnih podataka. Komisija je smatrala da su svi ti kriteriji dovoljno reprezentativni za utvrđivanje nenarušenog troška proizvodnje u Kini, a ni CCCMC, GMIA ni društvo Daxin nisu dostavili dokaze o tome da su odabrane referentne vrijednosti za troškove rada i energije bile narušene ili neodgovarajuće.

(152)

Nadalje, Komisija je napomenula da, nakon što se utvrdi postojanje znatnih poremećaja koji utječu na proizvod iz ispitnog postupka u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe, ona ne može upotrijebiti stvarne troškove pojedinačnih proizvođača izvoznika osim ako je na temelju točnih i primjerenih dokaza sa sigurnošću utvrđeno da su ti troškovi nenarušeni. To nije bio slučaj i stoga je utvrđeno da su relevantni troškovi narušeni.

(153)

Budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Kolumbija jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(154)

S obzirom na prethodnu analizu, Kolumbija ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(155)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija, voda i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(156)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti:

(157)

Osim toga, Komisija je izjavila da će upotrebljavati statističke podatke ILO-a za troškove rada u Kolumbiji (74), cijenu električne energije za industriju koju naplaćuje društvo ENEL S.A. za energiju (75) i cijenu za vodu koju naplaćuje društvo Acueducto de Bogota (76) za vodu.

(158)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke, koje čine manje od 5 % ukupnog troška proizvodnje koji su naveli proizvođači izvoznici u uzorku, razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i primijeniti taj postotak na ponovno izračunan trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(159)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 2.

Čimbenici proizvodnje

(160)

Kao odgovor na prvu bilješku Xiangtan je tvrdio da se cijene uvoza manganove rude u Kolumbiju ne bi trebale upotrebljavati kao reprezentativna cijena za ulazne elemente kineskih proizvođača izvoznika. Manganove rude koje se koriste u Kini imaju znatno nižu koncentraciju mangana u rudi (od 11 % do 20 %) i ne mogu se zamijeniti rudom s mnogo većim udjelom mangana uvezenom u Kolumbiju iz Brazila, s prosječnim udjelom mangana od 37 %.

(161)

Komisija je propisno razmotrila taj argument i zatražila alternativnu međunarodnu referentnu vrijednost koja bi bolje odražavala vrstu i kvalitetu manganove rude koja se upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Na temelju toga, s obzirom na to da nema alternativne reprezentativne zemlje i međunarodne referentne vrijednosti za manganovu rudu s nižom koncentracijom mangana, Komisija je smatrala da su najprikladnija dostupna međunarodna referentna vrijednost podaci za 2022. koje je dostavila agencija Fastmarkets.com za manganovu rudu s udjelom mangana od 37 %. Kako bi se uzela u obzir razlika u udjelu mangana, cijena ruda koje upotrebljavaju kineski proizvođači izvoznici izračunana je množenjem referentne cijene s koncentracijom manganove rude koju upotrebljavaju kineski proizvođači. To je primijenjeno na manganov dioksid i na manganov karbonat.

(162)

Stoga je Komisija za manganovu rudu koristila javno dostupne podatke za 2022. koje je dostavila agencija Fastmarkets.com za indeks MB-MNO-0004 isporučen u luku Tianjin.

(163)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih na vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, za sumpornu kiselinu, lignit i pirit Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u Tursku iz baze podatka GTA, dok je za bitumenski ugljen i antracit Komisija upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u Brazil iz baze podatka GTA. Tim su cijenama dodane uvozne carine i troškovi prijevoza, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 174. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (79). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u Brazil i Tursku jer je u uvodnoj izjavi 122. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene za izvoz, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 143., isključen je i uvoz bitumenskog ugljena i antracita iz Rusije.

(164)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 158. i dodala ih je nenarušenim troškovima proizvodnje.

(165)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(166)

CCCMC i GMIA u odgovoru na drugu bilješku tvrdili su da Komisija nije pojasnila kriterije za utvrđivanje glavnih čimbenika proizvodnje iz uvodne izjave 133. i čimbenika proizvodnje koji se smatraju potrošnim materijalom te da različiti kineski proizvođači izvoznici upotrebljavaju različite materijale te bi stoga te čimbenike proizvodnje trebalo zasebno prilagoditi svakom kineskom izvozniku.

(167)

Ta je tvrdnja neutemeljena. Komisija je utvrdila glavne čimbenike proizvodnje iz uvodne izjave 133. i one koje treba smatrati potrošnim materijalom na temelju stvarnog popisa čimbenika proizvodnje i podataka o potrošenim količinama koje je prijavio svaki proizvođač izvoznik u uzorku.

(168)

CCCMC i GMIA te društvo Daxin tvrdili su da referentna vrijednost koju je Komisija odabrala za manganovu rudu i dalje ima znatno višu koncentraciju mangana u usporedbi s rudom mangana koju lokalno nabavljaju kineski proizvođači izvoznici. Prema njihovu mišljenju, ta različita koncentracija dovodi do različite jedinične cijene i stoga se referentna vrijednost koju je odabrala Komisija ne može upotrijebiti kao zamjena za cijenu kineske manganove rude.

(169)

Društvo Xiangtan tvrdilo je i da je Komisija zanemarila korelaciju između cijene koja se odražava u indeksu cijena manganove rude i koncentracije mangana u rudi koju indeks cijena predstavlja. Društvo Xiangtan smatra da indeks cijena varira s obzirom na koncentraciju mangana u rudi. Stoga bi bilo pogrešno da se referentna cijena za manganovu rudu s udjelom mangana koji nije 37 % utvrđuje izravnim množenjem referentnog indeksa s koncentracijom manganove rude, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 161.

(170)

Društvo Xiangtan ujedno je predložilo dvije alternativne metodologije za utvrđivanje referentne vrijednosti za manganovu rudu kojima bi se, prema njegovu mišljenju, bolje uzeo u obzir različit udio mangana. U prvoj metodologiji društvo Xiangtan predložilo je da se referentni indeks koji je utvrdila Komisija podijeli s konverzijskim faktorom na temelju koncentracije manganove rude tog društva i udjela mangana u referentnoj rudi (37 %). U drugoj metodologiji društvo Xiangtan predložilo je primjenu koeficijenta koji bi odražavao točnu tržišnu vrijednost odgovarajućeg udjela mangana u rudama koje upotrebljavaju kineski proizvođači. Taj koeficijent izražava vrijednost po jedinici mangana za vrste manganove rude (na temelju koncentracije mangana) koju je objavila agencija za podatke o industriji metala Asian Metal. Referentna vrijednost trebala bi se dobiti množenjem prosječnog koeficijenta sa stvarnim sadržajem manganove rude koju koristi društvo.

(171)

Komisija je razmotrila argument o udjelu mangana u rudi i razvila metodologiju objašnjenu u uvodnoj izjavi 161. za prilagodbu referentne cijene stvarnom udjelu mangana u rudi koju upotrebljava svaki proizvođač izvoznik u uzorku. S obzirom na to da nema druge dostupne međunarodne nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za manganovu rudu s koncentracijom mangana manjom od 37 %, Komisija je smatrala da predložena metodologija pravedno odražava nenarušene troškove različitih koncentracija manganove rude. Ta je metodologija, kad se primjenjuje, u skladu i s prvom metodologijom koju je predložilo društvo Xiangtan. Komisija nije detaljno ispitala drugu metodologiju koju je predložio Xiangtan jer Xiangtan nije objasnio zašto bi druga metodologija bila razboritija od prve koja je propisno objavljena zainteresiranim stranama.

(172)

Stoga su odbačene tvrdnje o odabiru odgovarajuće referentne vrijednosti za manganovu rudu.

(173)

CCCMC i GMIA te društvo Daxin tvrdili su da je za čimbenike proizvodnje utvrđene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 136. uvozna cijena iz baze podataka GTA na razini CIF. Stoga ta cijena sadržava troškove prekooceanskog prijevoza i naknade za osiguranje, a kineski proizvođači sirovine i druge ulazne elemente kupuju na lokalnom tržištu po cijenama koje ne uključuju troškove prekooceanskog prijevoza i naknade za osiguranje. Stoga bi prema njihovu mišljenju, kako bi usporedba bila primjerena, troškove prekooceanskog prijevoza i naknade za osiguranje trebalo oduzeti od cijena iz baze podataka GTA za Tursku.

(174)

Komisija u svojim ispitnim postupcima nastoji utvrditi kupovnu cijenu ulaznih elemenata dostupnih na domaćem tržištu reprezentativne zemlje. Stoga Komisija dosljedno upotrebljava cijenu CIF koja je dostupna u statističkim podacima o trgovini. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 163., Komisija dodaje primjenjive uvozne carine i troškove prijevoza kako bi osigurala da se kao referentna vrijednost koristi cijena sirovina dostavljenih na vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje. Ta je cijena u izravnom tržišnom natjecanju s domaćim cijenama u reprezentativnoj zemlji i stoga se može upotrijebiti kao referentna vrijednost za potrebe ispitnih postupaka. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

(175)

Komisija je u drugoj bilješci navela da će za određivanje plaća u Kolumbiji upotrijebiti statističke podatke ILO-a (80) o prosječnim mjesečnim plaćama i prosječnom broju odrađenih sati tjedno u proizvodnom sektoru 2022. Najavila je da namjerava uzeti u obzir 13 mjeseci plaće, a zatim dodati doprinose uplaćene u sustave socijalne sigurnosti i mirovinskog osiguranja. Zatim bi izračunala stvarno odrađene sate godišnje množenjem stvarno odrađenih sati tjedno s brojem tjedana u godini od kojih bi potom oduzela neradne dane.

(176)

Nakon objave druge bilješke Komisija je zaprimila sljedeće primjedbe:

(177)

Komisija je istražila alternativni izvor koji bi mogao pružiti točnije podatke za utvrđivanje referentne vrijednosti za izračun troška rada u Kolumbiji. Kolumbijski zavod za statistiku („DANE”) (81) objavio je anketu o prerađivačkoj industriji, u kojoj su navedene detaljne informacije o ukupnim godišnjim plaćama i povezanim naknadama te broju zaposlenika za 2021. Komisija je taj izvor smatrala najprikladnijim izvorom za utvrđivanje prosječnog troška rada zaposlenika jer je primarni izvor podataka za tu anketu bio kolumbijski nacionalni zavod za statistiku. Vrijednosti su indeksirane za 2022. s pomoću indeksa realnih plaća prerađivačke industrije (82).

(178)

Budući da informacije o odrađenim satima nisu bile dostupne u anketi, Komisija je upotrijebila podatke o odrađenim satima tjedno koje je dostavio ILO. Nakon primjedbe društva Xiangtan Komisija je preispitala definiciju odrađenih sati koju je dostavio ILO i zaključila da su državni praznici i neradni dani već odbijeni na godišnjoj osnovi te stoga nije bilo potrebe za dodatnim oduzimanjem neradnih dana.

(179)

Kad je riječ o tvrdnji društva Autlan, Komisija je pojasnila da su troškovi rada osoblja zaposlenog u prodaji i administraciji uključeni u nenarušene troškove prodaje te opće i administrativne troškove izračunane kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.5. Stoga predložena razlika ne bi imala konkretan učinak na referentnu vrijednost. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(180)

U prvoj i drugoj bilješci Komisija je navela da namjerava upotrijebiti podatke o cijenama električne energije za industriju koje u Kolumbiji naplaćuje jedan od najvećih dobavljača električne energije u toj zemlji, društvo ENEL S.A. Zainteresirane strane navele su sljedeće:

(181)

Nakon analize primjedbi Komisija je zaključila da će koristiti podatke o cijenama električne energije za industriju koji se primjenjuju u gradu Caliju, u kojem društvo „Quimpac” ima poslovni nastan, kako ih je objavilo društvo EMCALI (83). EMCALI nudi nekoliko tarifa za električnu energiju: jedinstvenu tarifu, tarifu s opcijama za razdoblja vršnog opterećenja i razdoblja izvan razdoblja vršnog opterećenja te trostruku tarifu. Razlike između tarifa vrlo su male (oko 1 % razlike u cijeni između tarifa za razdoblje vršnog opterećenja i razdoblje izvan razdoblja vršnog opterećenja te između prosjeka za razdoblje vršnog opterećenja i razdoblje izvan razdoblja vršnog opterećenja u usporedbi s jedinstvenom tarifom. Komisija je stoga primijenila konzervativan pristup i odabrala jedinstvenu tarifu za električnu energiju, koja je bila najniža. Komisija je utvrdila i da je tarifa za električnu energiju izuzeta od PDV-a u skladu s člankom 476. stavkom 4. kolumbijskog poreznog zakona (84).

(182)

Društvo VARTA u svojem je podnesku tvrdilo da je za donošenje objektivnih zaključaka o vrsti proizvodnje električne energije u predmetnoj zemlji potrebno uzeti u obzir trošak distribucije električne energije.

(183)

Komisija napominje da su troškovi distribucije uključeni u cijenu električne energije i da će se stoga uzeti u obzir. Stoga je njegova tvrdnja odbačena.

(184)

Komisija je u drugoj bilješci navela da će upotrebljavati cijenu vode za industrijsku uporabu koju je objavilo društvo „Acueducto de Bogota” koje pruža usluge opskrbe vodom, prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda u glavnom gradu jer za grad Cali nisu bili dostupni javno dostupni podaci. Kad je riječ o električnoj energiji, opskrba vodom izuzeta je od PDV-a u skladu s člankom 476. stavkom 4. kolumbijskog poreznog zakona.

(185)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(186)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(187)

Nenarušeni i objektivni iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti Komisija je utvrdila na temelju financijskih podataka za 2022. za društvo Quimpac koji su preuzeti iz službene javno dostupne baze podataka kolumbijske vlade Sistema Integrado de Informacion Societaria (SIIS) (85).

(188)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(189)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje su naveli proizvođači izvoznici u uzorku potvrđene su tijekom posjeta radi provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji.

(190)

Nakon utvrđivanja nenarušenih troškova proizvodnje Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 186.

(191)

Na troškove poslovanja utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove od 20,33 % te dobit od 24,72 % društva Quimpac de Colombia S.A. kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 187., s time da su obje vrijednosti izražene kao postotak troškova prodane robe.

(192)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(193)

Nijedan proizvođač izvoznik u uzorku nije prodavao posredstvom povezanih uvoznika u Uniji.

(194)

Shodno tome za sve proizvođače izvoznike u uzorku izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(195)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(196)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara, carine, troškove kredita i bankovne naknade.

(197)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(198)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(199)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(200)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, iznosi 44,5 %.

(201)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz predmetne zemlje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je količina izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi statističkih podataka Eurostata.

(202)

Razina suradnje u ovom je slučaju niska jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 65 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim utvrditi dampinšku maržu za sva ostala društva na razini deset transakcija s najvećom maržom proizvođača izvoznika u uzorku s obzirom na činjenicu da je njima obuhvaćeno oko 14 % ukupne količine koju je predmetno društvo izvezlo u Uniju, što se smatralo dovoljno reprezentativnim. Stoga je dampinška marža na razini zemlje koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrđena na razini od 101,7 %.

(203)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(204)

Prema informacijama koje su dostupne Komisiji, istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodila su dva proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(205)

S obzirom na to da na tržištu Unije posluje ograničen broj strana, Komisija nije mogla objaviti podatke o dva proizvođača iz Unije i tržišnim udjelima jer su oni tržišno osjetljivi i povjerljivi u skladu s člankom 19. osnovne uredbe. Otkrivanje tih informacija stranama bi moglo omogućiti da izračunaju povjerljive podatke specifične za određeno društvo. Komisija je te informacije dostavila u rasponima i indeksima koji su svim zainteresiranim stranama dali dovoljno smislenih informacija za razumijevanje analize i zaključaka Komisije i dostavu primjedaba o tome. Podaci su dostavljeni i u obliku bitnih trendova kako bi sve zainteresirane strane mogle braniti svoje interese. Komisija nije mogla objaviti metodu utvrđivanja raspona jer bi to stranama omogućilo da iz njih dobiju točne brojeve.

(206)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila približno [25,0–27,0] milijuna kilograma. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju provjerenih odgovora na upitnik dvaju proizvođača iz Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 204., dva proizvođača iz Unije činila su 100 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(207)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije izračunanog na temelju provjerenih odgovora na upitnik dvaju proizvođača iz Unije i podataka o uvozu predmetnog proizvoda iz trećih zemalja u Uniju iz baze statističkih podataka Eurostata.

(208)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Potrošnja u Uniji (u kg)

(209)

Na temelju toga potrošnja u Uniji bila je promjenjiva te se 2020. prvo smanjila (– 4 % u odnosu na 2019.), a zatim se 2021. povećala (+ 2 % u odnosu na 2019.) i naposljetku se u razdoblju ispitnog postupka ponovno smanjila (– 6 % u odnosu na 2019.). Povećanje 2021. uglavnom je posljedica pandemije bolesti COVID-19 i povećane potrošnje baterija sa suhim ćelijama.

(210)

Komisija je količinu uvoza utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata. Međutim, s obzirom na to da je oznaka KN (86) obuhvaćala veliki broj različitih proizvoda koji nisu EMD, Komisija je morala procijeniti količinu uvoza koju je činio EMD. To je učinjeno uključivanjem samo uvoza iz zemalja u kojima se proizvodi EMD jer se EMD u prošlosti uvozio uglavnom iz tih zemalja (87):

(211)

Procijenjena količina uvoza je provjerena, ako je to bilo moguće, usporedbom s prodajom koju su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju, kupnjama koje su prijavili korisnici koji surađuju i proizvođači iz Unije te ostalim statističkim podacima o izvozu koje je dostavio podnositelj zahtjeva te je bila u skladu s njima.

(212)

Tržišni udio uvoza utvrđen je iz količine uvoza i ukupne potrošnje u Uniji.

(213)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 4.

Količina uvoza (u kg) i tržišni udio

(214)

Od 2019. do 2020. količina uvoza EMD-a iz Kine smanjila se za 18 % zbog mjera ograničavanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, ali se počeo znatno povećavati 2021. (+ 55 % u odnosu na 2019.) i u razdoblju ispitnog postupka (+ 89 % u odnosu na 2019.). Apsolutna vrijednost uvoza EMD-a iz Kine u razdoblju ispitnog postupka bila je znatna (12,6 milijuna kg). Ukupni tržišni udio kineskog uvoza povećao se u razmatranom razdoblju za [15–19] postotnih bodova, s [12–19] % u 2019. na [30–40] % u razdoblju ispitnog postupka.

(215)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata tako što je ukupne vrijednosti kineskog uvoza podijelila s ukupnom količinom tog uvoza. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku iz Kine.

(216)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/kg)

(217)

Kineske prosječne uvozne cijene povećale su se u razmatranom razdoblju za 47 %, uglavnom zbog povećanja troškova prijevoza.

(218)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(219)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu za transakcije na istoj razini trgovine. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa dvaju proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Za dva proizvođača izvoznika u uzorku utvrđeno je da nisu snižavala cijene, pri čemu su njihove prosječne cijene na tržištu Unije iznad cijena industrije Unije, dok je za trećeg proizvođača izvoznika utvrđeno sniženje cijena ispod razine de minimis.

(220)

Međutim, unatoč neutvrđivanju sniženja cijena na temelju pojedinačnih transakcija za dva od tri proizvođača izvoznika u uzorku, prosječna cijena ukupnog kineskog uvoza na tržište Unije bila je za oko [5 %–9 %] niža od prosječne cijene industrije Unije u razmatranom razdoblju. Ta je razlika 2019. iznosila oko [8 %–12 %], zatim [2 %–6 %] 2021., a zatim se povećala u drugom dijelu tog razdoblja (2021. i razdoblje ispitnog postupka) na oko [5 %–7 %], što se podudaralo s masovnim povećanjem količine kineskog uvoza (povećanje za više od 50 %) i njihovim stjecanjem ([15–19] postotnih bodova udjela na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka).

(221)

Osim toga, Komisija je utvrdila postojanje sprečavanja rasta cijena. Prosječna uvozna cijena ukupnog kineskog uvoza također je bila niža od troška proizvodnje industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Cjenovni pritisak na cijene industrije Unije također je bio najizraženiji u drugom dijelu razmatranog razdoblja, u kojem su cijene kineskog uvoza bile za oko [10 %–15 %] niže od prosječnih troškova proizvodnje industrije Unije. Kako je prikazano u tablici 8., u drugom dijelu razmatranog razdoblja industrija Unije prodavala je po cijenama nižima od troška proizvodnje. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi ostvarila održivu razinu dobiti i pozitivni financijski položaj, što je dovelo do vrlo niske razine dobiti 2021. i u razdoblju ispitnog postupka, a novčani tok se 2021. također znatno smanjio i u razdoblju ispitnog postupka postao negativan. To se odražava u sniženju ciljnih cijena utvrđenom za dva proizvođača izvoznika u uzorku i za sva ostala društva izvan uzorka kako je opisano u uvodnim izjavama 296. i 297.

(222)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(223)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavila dva proizvođača iz Unije. Utvrđeno je da je skup podataka reprezentativan za gospodarsko stanje industrije Unije.

(224)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(225)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(226)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(227)

Proizvodnja industrije Unije počela se povećavati 2020. te je 2021. naglo porasla. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka smanjila se za oko [3–6] milijuna kg u jednoj godini zbog gubitka prodaje (koji je započeo 2021.). Proizvodnja se ukupno u razmatranom razdoblju smanjila za – 13 %.

(228)

Proizvodni kapacitet industrije Unije u razmatranom razdoblju bio je stabilan, stoga se iskorištenost kapaciteta za proizvodnju u razdoblju ispitnog postupka smanjila na [75–80] % u skladu sa smanjenjem proizvodnje.

(229)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(230)

Obujam prodaje industrije Unije ostao je stabilan u razdoblju od 2019. do 2020. Međutim, prodaja se počela smanjivati 2021. (– 9 % od 2020. do 2021.), unatoč tome što je potrošnja te godine dosegnula vrhunac. Smanjenje se nastavilo u razdoblju ispitnog postupka. U razmatranom razdoblju prodaja se ukupno smanjila za 27 %.

(231)

Smanjenje prodaje odrazilo se u gubitku tržišnog udjela, koji je smanjen sa [75–82] % u 2019. na [55–65] % u razdoblju ispitnog postupka. U razmatranom razdoblju ukupno je izgubljeno [15–19] postotnih bodova tržišnog udjela u korist kineskog uvoza.

(232)

Unatoč povećanju potrošnje 2021. industrija Unije izgubila je ne samo obujam prodaje u Uniji nego i tržišni udio.

(233)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(234)

Zaposlenost se povećala za +8 % tijekom razmatranog razdoblja. Do povećanja je došlo zbog privremenog zapošljavanja zbog odsutnosti s posla, novih zaposlenika za potporu održavanju, istraživanju i razvoju te aktivnostima u području okoliša.

(235)

Produktivnost se kretala u skladu s promjenama u proizvodnji i zaposlenosti, tj. u razmatranom razdoblju smanjila se za –20 %.

(236)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(237)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(238)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene dvaju proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

(239)

Prosječna cijena proizvođača iz Unije smanjila se 2020. (na [1,50–1,70] EUR/kg) te je 2021. ostala na [1,50–1,70] EUR/kg. Zatim se u razdoblju ispitnog postupka zbog povećanja troška proizvodnje povećala na [2,40–2,60] EUR/kg. Prosječna cijena se u razmatranom razdoblju općenito povećala za 42 %.

(240)

Prosječni trošak proizvodnje počeo se povećavati 2021. (za 9 % u odnosu na 2019.), a vrhunac je dosegnuo u razdoblju ispitnog postupka zbog naglog povećanja cijena energije (89) i određenih sirovina (90). Prosječna cijena proizvodnje ukupno se u razmatranom razdoblju povećala za 64 %.

(241)

Povećanje prosječne cijene bilo je u razmatranom razdoblju manje izraženo od povećanja troška proizvodnje. Nemogućnost proizvođača iz Unije da povećaju svoje cijene u skladu s rastućim troškovima rezultat je sniženja cijena kineskih izvoznika, koje je bilo najjače izraženo u posljednje dvije godine tog razdoblja. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 220., i za razliku od razdoblja 2019.–2020., u kojem je pritisak na cijene dampinškog uvoza bio manje izražen, od 2021. industrija Unije nije mogla povećati cijene usporedno s povećanjem troška proizvodnje zbog pritiska na cijene uzrokovanog sve većim količinama dampinškog kineskog uvoza na tržište Unije. Shodno tome, zbog sprečavanja rasta cijena industrija Unije od 2021. prodaje po cijenama nižima od troška proizvodnje. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi ostvarila ciljnu dobit, što je dovelo do smanjenja profitabilnosti. Ta je situacija ozbiljno utjecala na financijske rezultate industrije Unije, kako je analizirano poslije, u odjeljku 4.4.3.4.

(242)

Prosječni troškovi rada dvaju proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(243)

Prosječni trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 7 %.

(244)

Razine zaliha dvaju proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(245)

Razina zaliha smanjila se na [6,5–7,0] milijuna kg 2020. i na [6,0–6,5] milijuna kg 2021. nakon povećane potrošnje na tržištu Unije, međutim, povećala se na [8,5–9,0] milijuna kg u razdoblju ispitnog postupka nakon smanjenja prodaje i iznosila oko [30–35] % količine proizvodnje u tom razdoblju.

(246)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja dvaju proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(247)

Komisija je utvrdila profitabilnost dvaju proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Zbog neravnoteže između rastućih troškova i sniženih cijena profitabilnost se u razmatranom razdoblju smanjila sa [7–8] % u 2019. na [1–2] % u 2021. i [2–3] % u razdoblju ispitnog postupka, tj. ispod ciljne dobiti od [7–10] %.

(248)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka bilo je sljedeće: 2020. se povećao s negativnog novčanog toka na oko [5,0–5,5] milijuna pozitivnog novčanog toka, zatim se 2021. smanjio na oko [1,5–2,0] milijuna, a u razdoblju ispitnog postupka ponovno je postao negativan, uglavnom zbog smanjenja dobiti.

(249)

Zbog loše situacije s neto novčanim tokom u istom razdoblju industrija Unije gotovo je prepolovila razinu svojih ulaganja, odnosno zabilježeno je smanjenje od 45 %.

(250)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja industrije Unije smanjio se sa [6–7] % u 2019. na [3–4] % u razdoblju ispitnog postupka.

(251)

Na sposobnost prikupljanja kapitala industrije Unije ozbiljno je utjecalo smanjenje profitabilnosti i novčanog toka, do čega je došlo tijekom razmatranog razdoblja.

(252)

Uvoz iz Kine znatno se povećao, i u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela. Doista, u predmetnom razdoblju uvoz se povećao za 89 % u apsolutnom smislu i udvostručio u odnosu na potrošnju u Uniji te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo tržišni udio od [30–40] %.

(253)

Štoviše, u razdoblju ispitnog postupka, dampinški je uvoz predmetnog proizvoda snizio prodajne cijene industrije Zajednice. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi ostvarila ciljnu dobit, što je dovelo do smanjenja profitabilnosti u drugoj polovini razmatranog razdoblja.

(254)

Točnije, iako je tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji dosegnula vrhunac 2021., industrija Unije nije mogla ostvariti korist od sve veće potražnje: te se godine obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 8 %, a tržišni udio za 11 % u odnosu na 2019. U razdoblju ispitnog postupka došlo je do još drastičnijeg pogoršanja tih pokazatelja (obujam prodaje smanjio se za 27 %, a tržišni udjeli za 22 %). Takav razvoj bio je posljedica golemog povećanja kineskog uvoza po još sniženijim cijenama nego u prvoj polovini razmatranog razdoblja (vidjeti uvodnu izjavu 241.). Osim toga, industrija Unije bila je još manje u mogućnosti zadržati svoj obujam prodaje po još sniženijim cijenama jer je u to vrijeme bilježila znatno povećanje troška proizvodnje (koji se 2021. povećao za 9 %, a u razdoblju ispitnog postupka za 64 % u odnosu na 2019.).

(255)

Zbog prodaje po sniženim cijenama već smanjenih količina došlo je do smanjenja profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka. Stoga je zbog pogoršanih financijskih pokazatelja, zajedno sa smanjenom proizvodnjom, povećanim završnim zalihama (na oko [30–40] % proizvodnje u Uniji) i zakašnjelim ulaganjima za održavanje te proizvodnje, industrija Unije postala neodrživa.

(256)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(257)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati proizvođača iz Unije i drugi čimbenici, kao što su produktivnost, pandemija bolesti COVID-19 i rat Rusije protiv Ukrajine.

(258)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 214., uvoz se u drugoj polovini razmatranog razdoblja znatno povećao, odnosno količina se povećala za 89 %, a tržišni udio udvostručio. Jedinična prodajna cijena uvoza iz Kine bila je u razmatranom razdoblju niža od jedinične prodajne cijene industrije Unije za oko [5 %–9 %].

(259)

Učinci dampinškog uvoza jasno su vidljivi u odluci nekoliko velikih korisnika koji predstavljaju [67 %–73 %] ukupne potrošnje u Uniji da svoju kupnju od industrije Unije zamjene kineskim proizvodom. Udio EMD-a dobivenog od proizvođača iz Unije smanjio se od 2021. do razdoblja ispitnog postupka s oko [65–75] % na oko [55–65] % u korist EMD-a podrijetlom iz Kine.

(260)

Zbog znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine i sprečavanja rasta cijena zbog kineskog uvoza u drugoj polovini razmatranog razdoblja, industrija Unije nije mogla dovoljno povećati svoje prodajne cijene kako bi u potpunosti pokrila znatno povećane troškove proizvodnje. Stoga je zbog jeftinog uvoza iz Kine došlo do sprečavanja rasta cijena.

(261)

Zbog toga su se pogoršali financijski pokazatelji industrije Unije. Povećanje tržišnog udjela kineskog uvoza bilo je na štetu industrije Unije, koja je u drugoj polovini razmatranog razdoblja izgubila obujam prodaje i tržišni udio.

(262)

Stoga se privremeno zaključuje da je pritisak dampinškog uvoza, čija se količina i tržišni udio drastično povećao u drugoj polovini razmatranog razdoblja, koji se provodio po dampinškim cijenama koje su stalno bile niže od troška proizvodnje industrije Unije, presudno utjecao na smanjenje prodaje industrije Unije, povećanje zaliha i samim time pogoršanje njezine profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja.

(263)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz Kine u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Takva je šteta imala učinke i na količinu i na cijene.

(264)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13.

Uvoz iz trećih zemalja

(265)

U razdoblju ispitnog postupka količina uvoza EMD-a iz ostalih trećih zemalja (Kolumbija, SAD-a, Japan i Indija) ostala je na istoj razini kao na početku razmatranog razdoblja i iznosila [1,5–2,5] milijuna kg, što čini [4–8] % udjela na tržištu Unije.

(266)

Važno je napomenuti da je od četiri prethodno navedene zemlje Kolumbija bila jedina druga velika zemlja uvoznica (91). Kolumbija je u razdoblju ispitnog postupka smanjila količinu uvoza i tržišni udio za [0,3–0,9] postotnih bodova. Stoga, premda je uvozila po cijenama nižima od cijena kineske industrije i industrije Unije, zbog njezine smanjene količine uvoza i niskog tržišnog udjela snizile su se cijene preostalih sudionika na tržištu Unije. Stoga je gubitak tržišnog udjela industrije Unije očito koristio samo kineskim proizvođačima izvoznicima.

(267)

Količina proizvoda koju su dva proizvođača iz Unije izvezla u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

(268)

Industrija Unije pokušala je apsorbirati dio izgubljene količine prodaje na tržištu Unije povećanjem izvoza. Izvozna prodaja povećala se 2021. na [4,0–4,5] milijuna kg (što predstavlja [10–15] % proizvodnje u Uniji), a zatim se u razdoblju ispitnog postupka smanjila na [1,0–1,5] milijuna kg (što predstavlja [2,5–7,5] % proizvodnje u Uniji). Ipak, izvozne prodajne cijene 2021. i u razdoblju ispitnog postupka bile su niže od cijena u Uniji.

(269)

Zainteresirane strane tvrdile su da je niža cijena izvoza industrije Unije djelomično prouzročila navodnu štetu. Međutim, samo se profitabilnost prodaje u Uniji, a ne profitabilnost izvozne prodaje industrije Unije, smatrala pokazateljem štete. Osim toga, izvozna prodaja činila je samo mali dio proizvodnje u Uniji ([2,5–7,5] % u razdoblju ispitnog postupka). Stoga izvozni rezultati proizvođača iz Unije nisu mogli uzrokovati pretrpljenu materijalnu štetu.

(270)

Smanjenje produktivnosti proizvođača iz Unije podudaralo se i s naglim povećanjem kineskog uvoza 2021. i u razdoblju ispitnog postupka, dok su s razinama produktivnosti iz razdoblja od 2019. do 2020. proizvođači iz Unije mogli ostvariti zadovoljavajuću dobit.

(271)

Zainteresirane strane tvrdile su da su štetne učinke na industriju Unije imali drugi čimbenici osim uvoza kineskog EMD-a, kao što su ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 (od 2020. do sredine 2022.) koja su utjecala na lance opskrbe sirovinama i razine proizvodnje te velika povećanja cijena energije koja su utjecala na trošak proizvodnje zbog energetske krize u cijeloj Uniji (2021.–2022.). Tvrdili su i da proizvođači iz Unije nisu mogli zadovoljiti povećanu potražnju zbog nedostatka kapaciteta i/ili nedovoljne kvalitete proizvoda. Stoga je potražnja za EMD-om morala biti zadovoljena iz vanjskih izvora.

(272)

Stabilne količine prodaje industrije Unije 2020. pokazale su da ti navedeni čimbenici nisu utjecali na sposobnost industrije Unije da održi svoju prodaju i poveća svoj tržišni udio te godine (dok se o tvrdnjama o kvaliteti proizvoda raspravlja u skladu s odjeljkom 7.3. o interesu Unije). Osim toga, količine prodaje industrije Unije smanjile su se u razdoblju ispitnog postupka, unatoč ukidanju ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, zbog povećanja količine uvoza po štetnim cijenama iz Kine. Kad je riječ o troškovima, proizvođači iz Unije mogli su 2019., prije naglog povećanja uvoza iz Kine, prodavati po profitabilnim cijenama. Međutim, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 241. i od 247. do 251., zbog sprečavanja rasta cijena zbog uvoza iz Kine u drugoj polovini razmatranog razdoblja industrija Unije više nije mogla u dovoljnoj mjeri povećati svoje cijene kako bi se zadovoljio povećani trošak proizvodnje. Kapitalno intenzivna industrija EMD-a, s visokim fiksnim troškovima, nije mogla sačuvati svoju održivost u kontekstu znatnog smanjenja njezine prodaje u korist kineskog uvoza u razdoblju od 2021. do 2022. Stoga su tvrdnje strana odbačene.

(273)

Kad je riječ o navodnom nedostatku kapaciteta, kao što je vidljivo iz tablice 5., industrija Unije i dalje je imala [5–10] % neiskorištenih kapaciteta 2021. te čak [20–25] % u 2022., izgubivši u objema godinama obujam prodaje (vidjeti tablicu 6.), dok se istodobno tržišni udio uvoza iz Kine povećavao (vidjeti tablicu 3.). Komisija je stoga odbacila te tvrdnje kao neutemeljene.

(274)

Strane su tvrdile i da je smanjenje prodaje proizvođača iz Unije u Španjolskoj posljedica preuzimanja jednog korisnika iz Unije jer novi vlasnik nije želio koristiti izvorne dobavljače već se odlučio za opskrbu iz Kine. Međutim, u ispitnom postupku potvrđeno je da je navedeni korisnik ostao klijent proizvođača iz Unije u Španjolskoj tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stjecanje korisnika od strane novog vlasnika nije prekinulo veze s njegovim izvornim dobavljačem. Tvrdnja zainteresiranih strana stoga je odbačena.

(275)

Jedan je korisnik tvrdio da u razdoblju ispitnog postupka, koje obuhvaća cijelu 2022., situacija nije bila uobičajena jer se potražnja za alkalnim baterijama sa suhim ćelijama drastično povećala zbog pandemije bolesti COVID-19 i rata Rusije protiv Ukrajine. Stoga je potražnja za EMD-om morala biti isporučena iz vanjskih izvora. Potražnja bi se trebala vratiti na uobičajenu razinu 2023., a udio opskrbe iz industrije Unije trebao bi se oporaviti.

(276)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 209., u 2021. došlo je do povećanja potražnje, a u razdoblju ispitnog postupka do njezina smanjenja. Međutim, prodaja industrije Unije počela se znatno smanjivati 2021. unatoč tome što je potražnja te godine dosegnula vrhunac, pri čemu se obujam industrije Unije od 2020. smanjio za [2,5–3,5] milijuna kg, dok se kineski uvoz u istom razdoblju povećao za 4,8 milijuna kg. Korisnici su mogli zadržati svoj udio opskrbe iz industrije Unije jer se njezina razina proizvodnje u istom razdoblju povećala. Međutim, korisnici su se prebacili na kineski uvoz zbog niže cijene, koja se u istom razdoblju smanjila. Kineski uvoz mogao bi u razmatranom razdoblju povećati svoj tržišni udio za [15–19] postotnih bodova preuzimanjem tog udjela od industrije Unije. Tvrdnja zainteresirane strane stoga je odbačena.

(277)

Prethodna analiza pokazuje da je u drugoj polovini razmatranog razdoblja došlo do drastičnog povećanja količine i tržišnog udjela uvoza podrijetlom iz Kine. Kad je riječ o cijenama, kineski uvoz kontinuirano je sprečavao rast prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije i onemogućavao industriji Unije da poveća svoje cijene na održive razine potrebne za postizanje razumnih profitnih marži.

(278)

Ispitani su i mogući drugi čimbenici, ali nijedan od njih nije mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(279)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvorio materijalnu štetu za industriju Unije i da ostali faktori, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta je očita posebno u razvoju proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, obujmu prodaje na tržištu Unije, tržišnom udjelu, razinama zaliha, produktivnosti, profitabilnosti, novčanom toku, ulaganjima i povratu ulaganja.

(280)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 5., Komisija je izmijenila Obavijest o pokretanju postupka od 16. veljače 2023. kako bi ispitala navodne poremećaje u vezi sa sirovinama. Komisija će zaključiti svoju analizu poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe u konačnoj fazi ovog postupka.

(281)

Stoga je, kako bi utvrdila razinu privremenih mjera, u ovoj fazi Komisija ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom. Tom analizom i privremenim zaključcima ne dovode se u pitanje procjena i nalazi o postojanju poremećaja u vezi sa sirovinama ni posljedični učinak na razinu mjera koje će se provesti u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(282)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(283)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(284)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je uzela u obzir dobit koju su ostvarila dva proizvođača iz Unije prije povećanja uvoza iz Kine u razmatranom razdoblju, odnosno stvarnu dobit ostvarenu 2020., kad je dampinški uvoz imao najmanji učinak. Kineski uvoz 2020. činio je najmanji tržišni udio ([10–20] %) u razmatranom razdoblju, dok su ostali financijski pokazatelji industrije Unije bili najpozitivniji u toj godini (najviši novčani tok i najveći ostvareni povrat ulaganja). Ta profitna marža utvrđena je na [6–8] %.

(285)

Jedan od proizvođača iz Unije naveo je dobit od 15 % koja se može ostvariti ako nema dampinškog uvoza. Ta se procjena temeljila na profitabilnosti društva ostvarenoj u razdoblju 1997.–2001. (prije uvođenja antidampinških pristojbi na uvoz EDM-a iz Južne Afrike (92)) i prosječnoj profitabilnosti kemijske industrije u razdoblju 2017.–2022. na temelju podatka društva za istraživanje tržišta CSI Market (93).

(286)

Komisija je smatrala da prosječna profitabilnost kemijske industrije nije primjerena jer podaci društva CSI Market sadržavaju podatke o industriji na zbirnoj razini, tj. o industrijskom sektoru koji je znatno širi od proizvoda iz ispitnog postupka, dok je samo ograničen broj proizvođača kemikalija u svijetu bio uključen u postupak proizvodnje EMD-a. U ovoj je fazi smatrala i da dobit koju je ostvario proizvođač EMD-a u Uniji u razdoblju od 1997. do 2001. nije primjerena jer društvo nije dokazalo da je ta dobit i dalje reprezentativna za tu industriju više od 20 godina poslije. U svakom slučaju, predmetna dobit nije predstavljala prosječnu dobit industrije Unije u cjelini.

(287)

Drugi proizvođač iz Unije dostavio je dobit ostvarenu u razdoblju 2016.–2018., odnosno prije razmatranog razdoblja, međutim, ako se kombinira dobit dvaju proizvođača iz Unije, razine ostvarene u razdoblju 2016.–2018. bile su niže od onih u razmatranom razdoblju.

(288)

Komisija je stoga i dalje ostala pri svojoj početnoj procjeni osnovne dobiti od [6–8] %.

(289)

Oba proizvođača iz Unije dostavila su dokaze da bi razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u razmatranom razdoblju bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije na temelju planova ulaganja, odbijenih i odgođenih projekata, narudžbenica koje naposljetku nisu izvršene, koji dokazuju da su ta ulaganja stvarno planirana. Utvrđeno je da su tvrdnje obaju proizvođača iz Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je utvrdila industrija Unije, a provjerila Komisija te stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta razlika, izražena kao postotak prometa, iznosila je [1–2] %.

(290)

Taj je postotak pribrojen osnovnoj dobiti od [6–8] % navedenoj u uvodnoj izjavi 284., što je dovelo do ciljne dobiti od [7–10] %.

(291)

Na temelju navedenoga utvrđena je neštetna cijena od [2,60–2,80] EUR/kg, a dobivena je primjenom prethodno spomenute profitne marže od [7–10] % na trošak proizvodnje dvaju proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(292)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a koje su navedene u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dostupnih dokaza Komisija je utvrdila dodatni trošak od [0,02–0,09] EUR/kg. Taj je trošak dodan neštetnoj cijeni iz uvodne izjave 291.

(293)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije od [2,70–2,90] EUR/kg primjenjujući spomenutu ciljnu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 290.) na trošak proizvodnje dvaju proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(294)

Komisija je zatim utvrdila maržu sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe:

(295)

Rezultat te usporedbe izražen je kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Usporedbom je utvrđena ponderirana prosječna marža sniženja ciljnih cijena od 0 % do 15,8 %.

(296)

Količina uvoza grupe Guiliu za koji ciljne cijene nisu snižene iznosila je oko [10–15] % uvoza iz Kine, oko [17–25] % uvoza u uzorku i oko [3–7] % tržišnog udjela Unije u razdoblju ispitnog postupka. Kako bi se utvrdilo mogu li se nalazi povezani s tom grupom proširiti na sav uvoz društava koja nisu uključena u uzorak, Komisija je usporedila cijene grupe Guiliu s cijenama drugih dvaju proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak i prosječnom cijenom cjelokupnog uvoza iz Kine (bez grupe Guiliu) iz baze podataka Eurostata. Prosječna izvozna cijena grupe Guiliu bila je za [19–25] % viša od prosječne izvozne cijene ostalih kineskih izvoznika koji su dostavili odgovore za odabir uzorka. Ukupna količina izvoza tih društava činila je 51 % ukupnog uvoza iz Kine u Uniju. Izvozna cijena CIF te grupe bila je [11–17] % viša od prosječne cijene CIF cjelokupnog uvoza iz Kine te [6–10] % viša od one drugih dvaju proizvođača izvoznika u uzorku. Stoga je Komisija smatrala da ne može proširiti nalaze o nepostojanju sniženja ciljnih cijena koji se odnose na grupaciju Guiliu na proizvođače izvoznike koji nisu uključeni u uzorak.

(297)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva.

(298)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(299)

Budući da je u ovoj fazi odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li zaključiti da u ovom slučaju donošenje privremenih mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(300)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 5. i kako je najavljeno u izmijenjenoj Obavijesti o pokretanju postupka, ispitnim postupkom ispituje se i interes Unije na temelju članka 7. stavka 2.b osnovne uredbe. Stoga se privremenim nalazima iz ove Uredbe, uključujući one o interesu Unije, ne dovode u pitanje zaključci ispitnog postupka o poremećajima u vezi sa sirovinama ni o interesu Unije na temelju članka 7. stavka 2.b osnovne uredbe koji će se uzeti u obzir u konačnoj fazi postupka.

(301)

Podsjeća se da se industrija Unije sastoji od dva proizvođača EMD-a, čija su se prodaja i profitabilnost znatno smanjile u drugoj polovini razmatranog razdoblja, što je imalo negativan učinak na njezin tržišni udio, razinu zaliha, ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok.

(302)

Ako se mjere ne uvedu, vjerojatno je da će zbog pritiska na cijene uzrokovanog dampinškim uvozom slaba profitabilnost i drugi financijski pokazatelji prisiliti industriju Unije da prestane proizvoditi EMD. Međutim, nakon uvođenja antidampinških mjera očekuje se da će se obujam prodaje i cijene industrije Unije na tržištu Unije povećati, čime će se poboljšati profitabilnost i drugi financijski pokazatelji te industrije i spriječiti prestanak proizvodnje.

(303)

Stoga je jasno da bi antidampinške mjere bile u interesu industrije Unije.

(304)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije. Komisija je stoga zaključila da mjere vjerojatno neće utjecati na uvoznike.

(305)

Na temelju toga privremeno je zaključeno da uvođenje antidampinških mjera vjerojatno neće negativno utjecati na položaj uvoznika u Uniji.

(306)

EMD se većinom upotrebljava za proizvodnju cink-ugljik i alkalnih baterija sa suhim ćelijama koje čine više od 90 % njegove uporabe i koje proizvode tri velika (ali ne i jedina) proizvođača baterija u Uniji. Kako je prethodno navedeno, upitnici su poslani svim poznatim korisnicima u Uniji. Odgovore su dostavila dva proizvođača alkalnih baterija sa suhim ćelijama, VARTA i Duracell, koji čine [67–73] % potrošnje EMD-a u Uniji. Ta dva odgovora provjerena su u prostorima tih korisnika.

(307)

Oba korisnika koji surađuju tvrdili su da bi se uvođenjem antidampinških mjera na uvoz iz Kine povećali njihovi troškovi, koji se možda neće prenijeti na njihove kupce, jer je tržišno natjecanje u segmentu alkalnih baterija sa suhim ćelijama uvelike uvjetovano cijenom. Čak i ako su njihovi brendirani proizvodi povezani s velikom prepoznatljivošću robnih marki, povećanje cijene njihovih proizvoda često nosi rizik da se kupci okrenu jeftinijim proizvodima. Dodali su da korisnici iz Unije već imaju sve veću konkurenciju na tržištu Unije zbog povećanog uvoza gotovih baterija usporedive kvalitete od konkurenata izvan Unije (uglavnom Kine) te sve većih troškova sirovina i energije. Stoga bi se mjerama dodatno smanjila već smanjena profitabilnost korisnika iz Unije.

(308)

Antidampinškim mjerama na uvoz iz Kine smanjilo bi se i tržišno natjecanje za EMD na tržištu Unije (kao i na izvoznim tržištima trećih zemalja) jer će dostupnost EMD-a biti ograničena na dva proizvođača iz Unije (mjerama bi se učvrstio duopol s naknadnim rizikom od povećanja cijena), dok proizvođači EMD-a iz Unije ne mogu zadovoljiti potražnju tih korisnika u dostatnoj količini, posebno za EMD-om visoke kvalitete (94). Osim toga, industrija Unije posljednjih godina nije dovoljno ulagala u povećanje svojeg kapaciteta. Dodali su da su isporuke EMD-a iz ostalih trećih zemalja ograničene, da opslužuju vlastita ili obližnja tržišta i da ne mogu zamijeniti mogući gubitak ili smanjenje opskrbe iz Kine.

(309)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su oba korisnika u razdoblju ispitnog postupka bila profitabilna, da su zadržala istu razinu svojeg ukupnog obujma prodaje potrošačkih baterija sa suhim ćelijama od 2021. do razdoblja ispitnog postupka te su je čak povećala za [1–4] % u Uniji vjerojatno zbog dobrog javnog ugleda njihovih marki. Međutim, udio EMD-a koji isporučuju proizvođači iz Unije smanjio se s oko [65–75] % na [55–65] % od 2021. do razdoblja ispitnog postupka u korist EMD-a podrijetlom iz Kine.

(310)

Na temelju primljenih informacija trošak EMD-a za proizvodnju potrošačkih baterija sa suhim ćelijama činio je oko [15–19] % troškova proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka. Trošak EMD-a povećao se za [45–55] % za te korisnike od 2021. do razdoblja ispitnog postupka i dio tog povećanja mogli su prenijeti na potrošače jer su se prodajne cijene baterija u Uniji povećale za više od 3 %, a izvan Unije za više od 10 % od 2021. do razdoblja ispitnog postupka.

(311)

Procijenjeno je da bi se uvođenjem privremenih mjera na predloženoj razini troškovi proizvodnje baterije za te korisnike povećali za najviše 1 %. S obzirom na razinu povećanja troškova proizvodnje prethodnih godina i mogućnost prijenosa dijela tog povećanja troškova na potrošače, učinak predložene antidampinške pristojbe bio bi ograničen za te korisnike jer bi oni i dalje bili profitabilni čak i ako se uzmu u obzir privremene antidampinške pristojbe.

(312)

Kad je riječ o opskrbi proizvođača iz Unije EMD-om visoke kvalitete, napominje se da zahtjeve u pogledu kvalitete EMD-a za proizvodnju baterija za suhe ćelije utvrđuju proizvođači baterija. Općenito, oba korisnika koji surađuju imaju samo ograničen broj dobavljača EMD-a (u Uniji i Kini) koji odgovaraju njihovim zahtjevima u pogledu kvalitete za bilo koju vrstu EMD-a. U ispitnom postupku potvrđeno je da je jedan od proizvođača iz Unije isporučio EMD visoke kvalitete jednom od korisnika koji surađuju te da je postupak ispitivanja kvalitete u tijeku s drugim korisnikom koji surađuje od 2022. Drugi proizvođač iz Unije ponovno je započeo postupak ispitivanja kvalitete s oba korisnika koji surađuju u razdoblju od 2022. do 2023. Na temelju tih činjenica može se zaključiti da je industrija Unije voljna i sposobna isporučiti EMD visoke kvalitete za tržište Unije, ovisno o potražnji i zahtjevima korisnika.

(313)

Osim toga, uzimajući u obzir ograničen broj dobavljača EMD-a općenito, mora se napomenuti da bi nestanak industrije Unije EMD-a vjerojatno negativno utjecao na situaciju dvaju korisnika koji surađuju i tržišno natjecanje na tržištu Unije jer bi korisnici iz Unije bili potpuno ovisni o proizvođačima iz trećih zemalja, dok je udio EMD-a dobivenog od proizvođača iz Unije i dalje bio znatan, odnosno ukupno oko [55–65] % u razdoblju ispitnog postupka (u što je uključen EMD visoke kvalitete s udjelom od oko [25–35] %).

(314)

Osim toga, ponovno uspostavljanje jednakih uvjeta na tržištu Unije za industriju EMD-a u skladu je s ciljevima inicijative Unije za kritične sirovine (95), kojom se nastoji osigurati održiva opskrba kritičnim sirovinama. Mangan je naveden među tim kritičnim materijalima, premda proizvođači EMD-a i baterija sa suhim ćelijama imaju svoj udio niže u lancu vrijednosti mangana.

(315)

Nijedna druga vrsta korisnika nije surađivala u ispitnom postupku kako bi iznijela svoje dvojbe. Međutim, Guizhou Manganese Mineral Group tvrdio je i da proizvođači iz Unije ne mogu osigurati isporuku za nove tehnologije baterija (npr. baterije za električna vozila) u kojima se upotrebljava EMD (96). Međutim, te tehnologije još nisu razvijene do te mjere da bi se EMD upotrebljavao u masovnoj proizvodnji. Još ga ne upotrebljava ni industrija baterija u Uniji koja opskrbljuje električna vozila. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(316)

Osim toga, Guizhou Manganese Mineral Group tvrdio je i da dva proizvođača iz Unije uglavnom isporučuju EMD vrste cink-ugljik ili alkalni EMD te da im je teško natjecati se i uskladiti isporuku s različitim zahtjevima u pogledu kvalitete i količine od strane korisnika iz industrija koje nisu proizvodnja baterija sa suhim ćelijama. U ispitnom postupku potvrđeno je da sve vrste EMD-a imaju isti postupak proizvodnje (97). Potvrđeno je i da je tijekom razmatranog razdoblja postojala proizvodnja (98) različitih vrsta EMD-a (osim vrste cink-ugljik ili alkalnog EMD-a) za druge industrije osim proizvodnje alkalnih baterija sa suhim ćelijama u Uniji. Te druge industrije nisu imale specifikacije kvalitete za EMD, što znači da su prihvaćale proizvode različite kvalitete koje je industrija Unije mogla isporučiti na zahtjev.

(317)

Autlan je tvrdio da proizvodnja, prodaja i profitabilnost proizvođača iz Unije, uz druge čimbenike, ne ovise samo o pritisku nastalom zbog uvoza EMD-a iz Kine, nego i o položaju korisnika u Uniji na koje utječe uvoz alkalnih i nealkalnih baterija sa suhim ćelijama od manganova dioksida iz Kine.

(318)

Komisija je napomenula da ta strana nije dostavila informacije o učinku povećanog uvoza tih baterija na korisnike na kraju proizvodnog lanca tijekom razmatranog razdoblja, kao što su stvarni gubitak njihove prodaje, proizvodnje i profitabilnosti te drugi pokazatelji koji bi se mogli povezati s povećanjem kineskog uvoza alkalnih i nealkalnih baterija sa suhim ćelijama od manganova dioksida, osim navođenja pretpostavke o gubitku prodaje korisnika na kraju proizvodnog lanca zbog kineskog uvoza i smanjenju cijene tih baterija od listopada 2022. do travnja 2023. (razdoblje koje nije povezano s razdobljem ispitnog postupka). Suprotno tome, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 309., proizvođači baterija sa suhim ćelijama u Uniji koji su surađivali zadržali su istu razinu ukupnog obujma prodaje od 2021. do razdoblja ispitnog postupka, a u Uniji su je čak i povećali za [1 %–4 %]. Čini se da povećanje kineskog uvoza alkalnih i nealkalnih baterija sa suhim ćelijama od manganova dioksida nije utjecalo na proizvođače baterija iz Unije na kraju proizvodnog lanca tijekom razdoblja ispitnog postupka te stoga položaj korisnika u tom razdoblju nije mogao utjecati na proizvođače EMD-a iz Unije. Stoga je tvrdnja zainteresirane strane odbačena.

(319)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da uvođenje antidampinških mjera vjerojatno neće ozbiljno utjecati na stanje u industriji korisnika.

(320)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se jasno zaključilo da uvođenje privremenih mjera na uvoz EMD-a podrijetlom iz Narodne Republike Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(321)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 300., ovim se privremenim zaključkom ne dovode u pitanje zaključci ispitnog postupka o poremećajima u vezi sa sirovinama, posebno ispitni postupak o interesu Unije na temelju članka 7. stavka 2.b osnovne uredbe.

(322)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(323)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz elektrolitskih manganovih dioksida podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(324)

Komisija će zaključiti svoje analize poremećaja u vezi sa sirovinama u skladu s člankom 7. stavcima 2.a i 2.b osnovne uredbe u konačnoj fazi kako je navedeno u uvodnoj izjavi 280.

(325)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(326)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(327)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(328)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti podataka navedenih u izjavi te bi morala osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(329)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U ovom se ispitnom postupku može među ostalim ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(330)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(331)

Daxin je dostavio primjedbu o tretmanu kineskog PDV-a na izvoz. Tosoh je postavio pitanje o izračunu ciljne dobiti. Autlan je zatražio pregled i potvrdu točnosti izračuna dampinške marže društva Daxin i objavu podataka izvoznika koji su u objavi označeni kao osjetljivi. Budući da ni u jednoj primjedbi nije izražena zabrinutost u pogledu točnosti objavljenih izračuna, Komisija će te primjedbe razmotriti u konačnoj fazi.

(332)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(333)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,