32023R1694

Language
- My EUR-Lex
- Sign in
- Register
- My recent searches (0)

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

EUROPA
EUR-Lex home
Provedbena uredba - 2023/1694 - EN - EUR-Lex

Document 32023R1694

Help

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1694 оd 10. kolovoza 2023. o izmjeni uredbi: (EU) br. 321/2013, (EU) br. 1299/2014, (EU) br. 1300/2014, (EU) br. 1301/2014, (EU) br. 1302/2014, (EU) br. 1304/2014 i Provedbene uredbe (EU) 2019/777 (Tekst značajan za EGP)

C/2023/5017

SL L 222, 8.9.2023, p. 88–379 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1694/oj

HTML

PDF

Official Journal

8.9.2023

Službeni list Europske unije

L 222/88

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1694

оd 10. kolovoza 2023.

o izmjeni uredbi: (EU) br. 321/2013, (EU) br. 1299/2014, (EU) br. 1300/2014, (EU) br. 1301/2014, (EU) br. 1302/2014, (EU) br. 1304/2014 i Provedbene uredbe (EU) 2019/777

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (1), a posebno njezin članak 5. stavak 11.,

budući da:

(1)

Uzimajući u obzir ulogu koju željeznice trebaju imati u dekarboniziranom prometnom sustavu, kako je predviđeno u europskom zelenom planu i strategiji za održivu i pametnu mobilnost, te s obzirom na razvoj u tom području, potrebno je provesti reviziju postojećih tehničkih specifikacija za interoperabilnost (TSI-jeva) u okviru paketa o digitalnom željezničkom i zelenom teretnom prometu.

(2)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. točkama (b) i (f) Delegirane odluke Komisije (EU) 2017/1474 (2) TSI-jeve bi trebalo preispitati kako bi se uzeli u obzir razvoj željezničkog sustava Unije i napredak aktivnosti istraživanja i inovacija u tom području te kako bi se ažurirala upućivanja na norme. Ovom revizijom TSI-ja postavljaju se temelji za sljedeću reviziju TSI-ja u kojoj će se uzeti u obzir rezultati Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu, a posebno postignuća sistemskog stupa.

(3)	U Delegiranoj odluci Komisije (EU) 2017/1474 utvrđeni su posebni ciljevi za izradu nacrta, donošenje i reviziju TSI-jeva za željeznički sustav u Uniji.

(4)	U skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Komisija je 24. siječnja 2020. od Agencije Europske unije za željeznice („Agencija”) zatražila da pripremi preporuke za provedbu odabranih posebnih ciljeva utvrđenih u Delegiranoj odluci (EU) 2017/1474.

(5)	Agencija je 30. lipnja 2022. izdala Preporuku ERA 1175-1218 u pogledu TSI-jeva željezničkog sustava Unije kojima su obuhvaćeni članci od 3. do 11. Delegirane odluke (EU) 2017/1474.

(6)

Primjereno je da se kombinirani prijevoz regulira u okviru TSI-ja. Stoga bi trebalo izmijeniti, među ostalim, Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/773 (4) (TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom) i TSI-jeve utvrđene u prilozima Uredbi Komisije (EU) br. 1299/2014 (5) (TSI za infrastrukturu) i Uredbi Komisije (EU) br. 321/2013 (6) (TSI za teretne vagone) te sadržaj Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/777 (7) (RINF). To bi trebalo omogućiti usklađeniju primjenu sustava kodifikacije i potaknuti razvoj kombiniranog prijevoza te će u tu svrhu ERA dalje razvijati prihvatljiv način osiguravanja usklađenosti u skladu s člankom 2. točkom 33. Direktive (EU) 2016/797.

(7)

Odobrenje za putničke vagone na razini Unije bit će važan korak za poticanje interoperabilnosti europske željezničke mreže. Da bi se postigao taj cilj trebalo bi izmijeniti Prilog Uredbi Komisije (EU) br. 1302/2014 (8) (TSI za lokomotive i putnička vozila), posebno usklađivanjem zahtjeva i metoda ispitivanja u području elektromagnetske kompatibilnosti i kompatibilnosti sa sustavima za detekciju vlaka.

(8)

TSI-jeve za lokomotive i putnička vozila i infrastrukturu trebalo bi izmijeniti kako bi se uskladile specifikacije koje se primjenjuju na željeznička vozila i nepokretna postrojenja, posebno rješavanjem otvorenih pitanja u pogledu zahtjeva povezanih s prometnim opterećenjem i nosivošću infrastrukture, zahtjeva za prometovanje s više od dvaju pantografa te olakšavanjem naknadne ugradnje sustava za mjerenje potrošnje energije u vlakove.

(9)

Nadalje, TSI za lokomotive i putnička vozila trebalo bi izmijeniti kako bi se pojasnila definicija posebnih vozila, uključujući strojeve za pružne radove, vozila za inspekciju infrastrukture, interventna vozila, vozila za održavanje okoliša i cestovno-željeznička vozila te kako bi se pojasnila primjenjivost TSI-ja na ta vozila.

(10)	Prilog Uredbi Komisije (EU) br. 1304/2014 (9) (TSI za buku) trebalo bi izmijeniti kako bi se uvela metodologija za ocjenjivanje akustičkih svojstava kompozitnih kočnih umetaka na razini sastavnih dijelova.

(11)	Kako bi se poboljšala razina sigurnosti i pouzdanosti željeznice, potrebno je izmijeniti TSI-jeve za teretne vagone te za lokomotive i putnička vozila uključivanjem funkcije otkrivanja iskliznuća.

(12)	TSI za teretne vagone utire put daljnjem razvoju, migraciji i provedbi digitalne automatske spojnice (DAC); njegovo uvođenje bit će važan korak u modernizaciji europskog željezničkog prijevoza tereta.

(13)

Budući da za ocjenjivanje sukladnosti sastavnih dijelova interoperabilnosti ili provjeru podsustava nisu potrebne posebne nove nadležnosti, ne bi trebalo biti promjena u pogledu prijavljenih tijela za potrebe uredbi Komisije (EU) br. 321/2013, (EU) br. 1299/2014, (EU) br. 1300/2014 (10), (EU) br. 1301/2014 (11), (EU) br. 1302/2014 i (EU) br. 1304/2014.

(14)

Trebalo bi pojasniti kad će se u slučaju modernizacije ili obnove postojećih podsustava i nepokretnih postrojenja primjenjivati TSI za infrastrukturu i Prilog Uredbi (EU) br. 1301/2014 (TSI za energetski podsustav) kako bi se osigurao postupan prelazak na potpuno interoperabilan europski željeznički sustav, u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/797.

(15)

Prilog Uredbi (EU) br. 1300/2014 (TSI za osobe s ograničenom pokretljivošću) trebalo bi izmijeniti kako bi se bolje definirali osnovni parametri koji osobama s ograničenom pokretljivošću olakšavaju pristup željezničkim uslugama, uključujući uvođenje koncepta interoperabilnih invalidskih kolica koja se mogu prevoziti vlakom. Potrebna su dodatna pojašnjenja u vezi s automatima za izdavanje voznih karata i pružanjem informacija o putovanju u fonetskom, vizualnom i taktilnom obliku.

(16)

Upućivanja na norme moraju se redovito ažurirati. Kako bi se olakšala buduća ažuriranja, sve podatke o normama trebalo bi prikupiti u namjenskim dodacima svakom TSI-ju, koji se zatim mogu izmijeniti bez izmjene temeljnog teksta TSI-ja. Takav pristup omogućuje podnositeljima zahtjeva da upotrebljavaju moderne informatičke alate koji bolje integriraju zahtjeve. Svi TSI-jevi za nepokretna postrojenja i željeznička vozila trebali bi se na odgovarajući način izmijeniti.

(17)

Trebali bi se unaprijediti i parametri željezničke infrastrukture registrirani u Registru infrastrukture (RINF), konkretno izmjenom tablica u kojima se navode ti parametri koje su u skladu s drugim izmjenama uključenima u ovu Uredbu i provedbenih uredbi Komisije (EU) 2023/1695 (12) i (EU) 2023/1693 (13), tako da upravitelj infrastrukture postane pružatelj podataka umjesto nacionalnog registarskog tijela koje može zadržati koordinacijsku ulogu te utvrđivanjem budućeg razvoja.

(18)

Stoga bi sljedeće uredbe trebalo na odgovarajući način izmijeniti:

1.	Uredbu (EU) br. 321/2013 (TSI za teretne vagone);

2.	Uredbu (EU) br. 1299/2014 (TSI za infrastrukturu);

3.	Uredbu (EU) br. 1300/2014 (TSI za osobe s ograničenom pokretljivošću);

4.	Uredbu (EU) br. 1301/2014 (TSI za elektroenergetski podsustav);

5.	Uredbu (EU) br. 1302/2014 (TSI za lokomotive i putničke vagone);

6.	Uredbu(EU) br. 1304/2014 (TSI za buku);

7.	Provedbenu uredbu (EU) 2019/777 (RINF).

(19)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za sigurnost i interoperabilnost željeznica,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 321/2013 mijenja se kako slijedi:

1.	Članak 4. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 4. Ne upotrebljava se.”

2.	Članak 9.a briše se;

3.	Prilog se mijenja u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Uredba (EU) br. 1299/2014 mijenja se kako slijedi:

1.	Članak 6. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 6. Projekti u kasnom stadiju razvoja Primjenjuje se članak 7. stavak 2. Direktive (EU) 2016/797.”

2.	Prilog se mijenja u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Uredba (EU) br. 1300/2014 mijenja se kako slijedi:

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. tekst „Direktivi 2008/57/EZ” zamjenjuje se tekstom „Direktivi (EU) 2016/797”, a u stavku 5. tekst „Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se tekstom „Direktive (EU) 2016/797”;

(b)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Ovaj se TSI primjenjuje na mrežu željezničkog sustava Unije kako je opisana u Prilogu I. Direktivi (EU) 2016/797, osim slučajeva iz članka 1. stavaka 3. i 4. Direktive (EU) 2016/797” ;

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 1. „prema članku 17. stavku 2. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se „prema članku 13. stavku 1. Direktive (EU) 2016/797”;

(b)	u stavku 2 točki (c). „člankom 17. stavkom 3. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se „člankom 37. Direktive (EU) 2016/797”;

3.	U članku 5. „člankom 9. stavak 3. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se „člankom 7. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797”;

4.	u članku 6. u stavku 5. „Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se s „Direktive (EU) 2016/797”;

5.	U članku 7. stavku 3. „člankom 6. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se „člankom 5. Direktive (EU) 2016/797”;

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)	u stavku 6. tekst „Direktivom 2008/57/EZ” zamjenjuje se tekstom „Direktivom (EU) 2016/797”;

(b)	U stavku 7. „člankom 6. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se „člankom 5. Direktive (EU) 2016/797”;

7.	u članku 9. u stavku 4. „Direktivom 2008/57/EZ” zamjenjuje se s „Direktivom (EU) 2016/797”;

8.	Prilog se mijenja u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.

Članak 4.

Uredba (EU) br. 1301/2014 mijenja se kako slijedi:

1.	Stavak članka 6. zamjenjuje se sljedećim: „Primjenjuje se članak 7. stavak 2. Direktive (EU) 2016/797.”

članak 9. mijenja se kako slijedi:

(1)	u stavku 1. „članak 20. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se tekstom „članak 18. Direktive 2016/797”, a u stavku 3. „članka 20. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se tekstom „članka 18. Direktive (EU) 2016/797”;

(2)	U stavku 2. „člankom 29. Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se „člankom 51. Direktive (EU) 2016/797”;

3.	Prilog se mijenja u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi.

Članak 5.

Uredba (EU) br. 1302/2014 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 2. stavku 1. točki (d) izraz „mobilna željeznička oprema za izgradnju infrastrukture ili održavanje” zamjenjuje se sljedećim: „posebna vozila, kao što su strojevi za pružne radove (OTM)”.

2.	članak 8. briše se;

članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

i.	uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Međutim, i dalje se primjenjuju na:”;

ii.	točka (c) briše se;

(b)	brišu se stavci 2. i 3.;

4.	Prilog se mijenja u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi.

Članak 6.

Prilog Uredbi (EU) br. 1304/2014 zamjenjuje se tekstom iz Priloga VI. ovoj Uredbi.

Članak 7.

Provedbena uredba (EU) 2019/777 mijenja se kako slijedi:

1.	Članak 1. stavak 2. mijenja se kako slijedi: „2. Svaka država članica nalaže svojim upraviteljima infrastrukture da unesu vrijednosti parametara svoje željezničke mreže u elektroničku aplikaciju koja je u skladu sa zajedničkim specifikacijama iz ove Uredbe.” ;

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)	U stavcima 4. i 5. riječi „svaka država članica osigurava” zamjenjuju se riječima „upravitelji infrastrukture osiguravaju”;

(b)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Agencija osniva skupinu sastavljenu od predstavnika upravitelja infrastrukture koja koordinira, prati i podupire provedbu ove Uredbe u okviru aplikacije RINF. Ta skupina podupire i budući razvoj ove Uredbe. Nacionalna registarska tijela iz članka 5. imaju pravo da u tome sudjeluju u skladu sa svojim zadaćama i opsegom aktivnosti. Agencija prema potrebi poziva stručnjake i predstavnička tijela.”

;

Članci 4. i 5. mijenjaju se kako slijedi:

„Članak 4.

Dostavljanje i ažuriranje podataka

1. Upravitelji infrastrukture izravno unose podatke u aplikaciju RINF čim ti podaci postanu dostupni. Upravitelji infrastrukture osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost i pravodobnost dostavljenih podataka.

2. Upravitelji infrastrukture u RINF-u stavljaju na raspolaganje sve informacije koje se odnose na nove infrastrukture koje treba pustiti u promet, modernizirati ili obnoviti prije njihova puštanja u promet.

Članak 5.

Nacionalno registarsko tijelo

Država članica može imenovati nacionalno registarsko tijelo koje će djelovati kao kontaktna točka između Agencije i upravitelja infrastrukture u cilju pružanja pomoći upraviteljima infrastrukture na njihovu državnom području i njihove koordinacije, pod uvjetom da se time ne ugrožava dostupnost podataka u skladu s člankom 4.”

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Budući razvoj

1. Agencija ažurira aplikaciju RINF do 15. prosinca 2024. kako bi:

(a)	omogućila djelomično ažuriranje podataka za izmijenjene parametre kako bi se upraviteljima infrastrukture omogućilo da ažuriraju relevantne izmijenjene informacije čim postanu dostupne;

(b)	dodatno prilagodila izračun usmjeravanja na mreži s pomoću opisa na mikrorazini;

(c)	osigurala posebna sredstva za upozoravanje željezničkih prijevoznika o promjenama u aplikaciji RINF koje su relevantne za mreže o kojima žele primati obavijesti i pružila sustavnu potvrdu upravitelju infrastrukture;

(d)	predložila definiciju, modeliranje i provedbu datuma valjanosti kako bi se ispunili scenariji korištenja;

(e)	uskladila mjesta za opis infrastrukture s mjestima koja se u Uniji upotrebljavaju za razmjenu informacija u telematskim aplikacijama.

(f)	uključila opis infrastrukture za infrastrukturu koja je dostupna željezničkim prijevoznicima (dio izvješća o mreži (1) i tehničkim značajkama objekata za pružanje željezničkih usluga (2).

2. Daljnjim razvojem RINF-a može se stvoriti sustav podataka u koji su uključeni svi tokovi elektroničkih informacija relevantni za željezničku mrežu Unije.

(*1) Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora (preinaka) (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.)."

(*2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2177 оd 22. studenoga 2017. o pristupu uslužnim objektima i uslugama povezanima sa željeznicom (SL L 307, 23.11.2017., str. 1.) (C/2017/7692).”."

Dodaje se novi članak 7.a:

„Članak 7.a

Rječnik ERA-e

„Rječnik ERA-e” znači tehnički dokument koji izdaje Agencija u skladu s člankom 4. stavkom 8. Direktive (EU) 2016/797, kojim se utvrđuju definicije i prikazi podataka koji su čitljivi ljudima i računalno čitljivih podataka te povezani zahtjevi u pogledu kvalitete i točnosti za svaki podatkovni element (ontologija) željezničkog sustava.

Agencija osigurava održavanje rječnika ERA-e kako bi se uzeo u obzir regulatorni i tehnički razvoj koji utječe na željeznički sustav.”

;

6.	Prilog se mijenja u skladu s Prilogom VII. ovoj Uredbi.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. kolovoza 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 138, 26.5.2016., str. 44.

(2) Delegirana odluka Komisije (EU) 2017/1474 оd 8. lipnja 2017. o dopuni Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu posebnih ciljeva kad je riječ o izradi nacrta, donošenju i preispitivanju tehničkih specifikacija za interoperabilnost (SL L 210, 15.8.2017., str. 5.).

(3) Uredba (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (SL L 138, 26.5.2016., str. 1.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU (SL L 139I, 27.5.2019., str. 5.).

(5) Uredba Komisije (EU) br. 1299/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava ‚infrastrukture’ željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 1.).

(6) Uredba Komisije (EU) br. 321/2013 od 13. ožujka 2013. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti u vezi s podsustavom ‚željeznička vozila – teretni vagoni’ željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Odluke 2006/861/EZ (SL L 104, 12.4.2013., str. 1.).

(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/777 оd 16. svibnja 2019. o zajedničkim specifikacijama registra željezničke infrastrukture i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/880/EU (SL L 139I, 27.5.2019., str. 312.).

(8) Uredba Komisije (EU) br. 1302/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željezničkih vozila – lokomotiva i putničkih željezničkih vozila” željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 228.).

(9) Uredba Komisije (EU) br. 1304/2014 оd 26. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željeznička vozila – buka” kojom se izmjenjuje Odluka 2008/232/EZ i stavlja izvan snage Odluka 2011/229/EU (SL L 356, 12.12.2014., str. 421.).

(10) Uredba Komisije (EU) br. 1300/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (SL L 356, 12.12.2014., str. 110.).

(11) Uredba Komisije (EU) br. 1301/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkim specifikacijama interoperabilnosti „energetskog” podsustava željezničkog sustava u Uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 179.).

(12) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1695 od 10. kolovoza 2023. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/919 (vidjeti stranicu 380. ovoga Službenog lista).

(13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1693 оd 10. kolovoza 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/773 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji (vidjeti stranicu 1. Oovoga službenog lista).

PRILOG I.

Prilog Uredbi (EU) br. 321/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. UVOD

Tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) je specifikacija koja obuhvaća podsustav (ili njegov dio) kako je definirano u članku 2. stavku 11. Direktive (EU) 2016/797 kako bi se:

—	osigurala interoperabilnost željezničkog sustava, i

—	ispunili osnovni zahtjevi.”;

(2)	točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim: „1.2. Zemljopisno područje primjene Ova se Uredba primjenjuje na željeznički sustav Unije.”;

(3)

u točki 1.3. uvodna rečenica i podtočka (a) zamjenjuju se sljedećim:

„U skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive (EU) 2016/797, ovaj TSI:

(a)	obuhvaća podsustav „željeznička vozila – teretni vagoni”;”;

(4)

u točki 2.1. drugom stavku podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	posebna vozila;”;

(5)

poglavlje 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodni stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Člankom 3. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/797 predviđeno je da željeznički sustav, njegovi podsustavi i njihovi sastavni dijelovi interoperabilnosti moraju ispunjavati odgovarajuće osnovne zahtjeve. Osnovni zahtjevi općenito su utvrđeni u Prilogu III. toj direktivi. U tablici 1. ovog Priloga prikazani su osnovni parametri navedeni u ovom TSI-ju i njihova povezanost s osnovnim zahtjevima kako je objašnjeno u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797.”;

(b)

u tablici 1. umeće se sljedeći redak 4.2.3.5.3.:

„4.2.3.5.3

Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća

1.1.1

1.1.2

2.4.3”

(6)

točka 4.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.1. Uvod

Željeznički sustav na koji se primjenjuje Direktiva (EU) 2016/797 i čiji su dio teretni vagoni integrirani je sustav čija se usklađenost provjerava. Ta se usklađenost posebno provjerava u pogledu specifikacija podsustava željezničkih vozila i kompatibilnosti s mrežom (odjeljak 4.2.), njegovih sučelja prema drugim podsustavima željezničkog sustava u koji se integrira (odjeljci 4.2. i 4.3.), kao i početnih pravila za rad i održavanje (odjeljci 4.4. i 4.5.) kako se to zahtijeva člankom 15. stavkom 4. Direktive (EU) 2016/797.

Tehnička dokumentacija, kako je utvrđena u članku 15. stavku 4. Direktive (EU) 2016/797 i u točki 2.4. Priloga IV. toj direktivi, konkretno sadržava projektirane vrijednosti koje se odnose na kompatibilnost s mrežom.”;

(7)	u točki 4.2.1. briše se treći stavak;

(8)

točka 4.2.2.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Konstrukcija jedinice, svi spojeni dijelovi opreme, te točke za podizanje i podupiranje dizalicom moraju biti tako projektirani da u slučajevima opterećenja određenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [1] ne dođe do napuklina, značajnih trajnih deformacija ili pukotina.”;

(b)	četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim: „Na jedinici se moraju označiti točke za podizanje i podupiranje dizalicom. Oznaka mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D, indeksu [2].”;

(9)	u točki 4.2.2.3. dodaje se sljedeći stavak: „Jedinice namijenjene za kombinirani prijevoz za koje je potrebna oznaka kompatibilnosti vagona moraju biti opremljene uređajima za osiguravanje intermodalne teretne jedinice.”;

(10)

točka 4.2.3.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećima:

„Sukladnost jedinice s predviđenim referentnim profilom, uključujući referentni profil za donji dio, utvrđuje se jednom od metoda utvrđenih u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [4].

Kinematička metoda, kako je opisana u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [4], upotrebljava se za utvrđivanje sukladnosti, ako postoji, između referentnog profila utvrđenog za jedinicu i odgovarajućih ciljnih referentnih profila G1, GA, GB i GC, uključujući one koji se upotrebljavaju za donji dio GI1 i GI2.”;

(b)	dodaje se sljedeći stavak: „Jedinice namijenjene za kombinirani prijevoz kodificiraju se u skladu sa zahtjevima Dodatka H i specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D.2., indeksu [B].”;

(11)	u točki 4.2.3.2. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Dopušteni korisni teret koji se može prevoziti jedinicom uz osovinska opterećenja do 25 t određuje se primjenom specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [5].”;

(12)

točka 4.2.3.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.3. Kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka

Ako je predviđeno da jedinica bude kompatibilna s jednim od sljedećih sustava za detekciju vlaka ili s više njih, ta se kompatibilnost određuje u skladu s odredbama tehničkog dokumenta na koji se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [A]:

(a)	sustavi za detekciju vlaka koji se temelje na kolosiječnim strujnim krugovima (električni otpor osovinskog sklopa može se ocijeniti na razini sastavnog dijela interoperabilnosti ili na razini vozila);

(b)	sustavi za detekciju vlaka koji se temelje na brojačima osovina;

(c)	sustavi za detekciju vlaka koji se temelje na opremi za rad u petlji.

Povezani posebni slučajevi definirani su u odjeljku 7.7. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.”

(13)

u točki 4.2.3.4. drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Ako je na mreži širine kolosijeka 1 435 mm predviđeno da se jedinica nadzire pružnom opremom, jedinica mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [6].

Za jedinice namijenjene prometovanju na mrežama širine kolosijeka 1 524 mm, 1 600 mm i 1 668 mm primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti iz tablice 2., koje se odnose na parametre specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [6].”;

(14)

u točki 4.2.3.5.2. drugom stavku prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—	u skladu s postupcima utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [7], ili”;

(15)

umeće se sljedeća točka 4.2.3.5.3.:

„4.2.3.5.3. Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća

Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća namijenjena je sprečavanju iskliznuća ili ublažavanju posljedica iskliznuća jedinice.

Ako je jedinica opremljena funkcijom otkrivanja i sprečavanja iskliznuća, moraju biti ispunjeni zahtjevi navedeni u nastavku.

4.2.3.5.3.1. Opći zahtjevi

Funkcija mora moći otkriti iskliznuće ili stanja koja prethode iskliznuću jedinice u skladu s jednim od triju skupova zahtjeva iz točaka 4.2.3.5.3.2., 4.2.3.5.3.3. i 4.2.3.5.3.4.

Dopušteno je kombinirati te zahtjeve kako slijedi:

4.2.3.5.3.2. i 4.2.3.5.3.3.

4.2.3.5.3.2. i 4.2.3.5.3.4

4.2.3.5.3.2. Funkcija sprečavanja iskliznuća (DPF)

DPF šalje signal upravljačnici lokomotive koja vuče vlak nakon što se u jedinici otkriju uvjeti koji prethode iskliznuću.

Signal koji omogućuje dostupnost DPF-a na razini vlaka i njegov prijenos između jedinice, lokomotive i drugih povezanih jedinica u vlaku dokumentira se u tehničkoj dokumentaciji.

4.2.3.5.3.3. Funkcija otkrivanja iskliznuća (DDF)

DDF šalje signal upravljačnici lokomotive koja vuče vlak nakon što se u jedinici otkrije iskliznuće.

Signal koji omogućuje dostupnost DDF-a na razini vlaka i njegov prijenos između jedinice, lokomotive i drugih povezanih jedinica u vlaku dokumentira se u tehničkoj dokumentaciji.

4.2.3.5.3.4. Funkcija otkrivanja iskliznuća i aktiviranja kočnice (DDAF)

DDAF mora automatski aktivirati kočnicu kad se detektira iskliznuće bez mogućnosti da vozač poništi tu funkciju.

Rizik od lažnog otkrivanja iskliznuća iz tračnica mora se svesti na prihvatljivu razinu.

Stoga DDAF podliježe procjeni rizika u skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 402/2013.

Nakon što se jedinica zaustavi mora biti moguće deaktivirati DDAF izravno na jedinici. Tom se deaktivacijom otpušta i izolira DDAF iz kočnog sustava.

DDAF mora pokazati svoj status (aktiviran/deaktiviran) i taj status mora biti vidljiv s obje strane vozila. Ako to nije fizički izvedivo, DDAF mora pokazati svoj status barem s jedne strane, a druga strana vagona mora biti označena u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [2].”;

(16)	u točki 4.2.3.6.1. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Cjelovitost konstrukcije okretnog postolja, sve spojene opreme i spoj između sanduka i okretnog postolja dokazuje se na temelju postupaka iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [9].”;

(17)

u točki 4.2.3.6.2. tablica 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 3.

Granične vrijednosti za geometrijske dimenzije osovinskih sklopova

Određivanje		Promjer kotača D [mm]	Minimalna vrijednost [mm]	Maksimalna vrijednost [mm]
1 435 mm	Razmak vijenca (SR) SR = AR + Sd,lijevi + Sd,desni	330 ≤ D ≤ 760	1 415	1 426
		760 < D ≤ 840	1 412	1 426
		D > 840	1 410	1 426
	Razmak kotača (AR)	330 ≤ D ≤ 760	1 359	1 363
		760 < D ≤ 840	1 358	1 363
		D > 840	1 357	1 363
1 524 mm	Razmak vijenca (SR) SR = AR + Sd,lijevi + Sd,desni	400 ≤ D < 840	1 492	1 514
	Razmak vijenca (SR) SR = AR + Sd,lijevi + Sd,desni	D ≥ 840	1 487	1 514
	Razmak kotača (AR)	400 ≤ D < 840	1 444	1 448
	Razmak kotača (AR)	D ≥ 840	1 442	1 448
1 600 mm	Razmak vijenca (SR) SR = AR + Sd,lijevi + Sd,desni	690 ≤ D ≤ 1 016	1 573	1 592
	Razmak vijenca (SR) SR = AR + Sd,lijevi + Sd,desni
	Razmak kotača (AR)	690 ≤ D ≤ 1 016	1 521	1 526
	Razmak kotača (AR)
1 668 mm	Razmak vijenca (SR) SR = AR + Sd,lijevi + Sd,desni	330 ≤ D < 840	1 648 (1)	1 659
	Razmak vijenca (SR) SR = AR + Sd,lijevi + Sd,desni	840 ≤ D ≤ 1 250	1 648 (1)	1 659
	Razmak kotača (AR)	330 ≤ D < 840	1 592	1 596
	Razmak kotača (AR)	840 ≤ D ≤ 1 250	1 590	1 596

(18)

u točki 4.2.4.3.2.1. drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Učinkovitost kočnice jedinice izračunava se u skladu s jednom od specifikacija na koje se upućuje u Dodatku D ili u skladu s indeksom [16], indeksom [37], indeksom [58] ili indeksom [17].

Izračun se potvrđuje testiranjem. Izračun učinkovitosti kočnica u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [17] potvrđuje se kako je utvrđeno u istoj specifikaciji ili u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D, indeksu [58].”;

(19)

točka 4.2.4.3.2.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je jedinica opremljena parkirnom kočnicom, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

—	jedinica ostaje tako dugo u mirnom stanju dok se kočnica namjerno ne otpusti,

—	ako se stanje parkirne kočnice ne može utvrditi izravno, s obje vanjske strane vozila moraju postojati indikatori koji pokazuju stanje parkirne kočnice,

—	minimalna kočna sila parkirne kočnice, ne uzimajući u obzir učinak vjetra, određuje se izračunima kako je definirano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [16].”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„Izračunima se prema potrebi određuje:

—	minimalna kočna sila parkirne kočnice za istovareni vagon,

—	maksimalna kočna sila parkirne kočnice za potpuno natovaren vagon,

—	prijelomna masa opterećenja, tj. minimalno opterećenje maksimalne kočne sile parkirne kočnice,

—	parkirna kočnica jedinice mora se projektirati uzimajući u obzir faktor adhezije kotača/tračnica (čelik/čelik) od najviše 0.12.”;

(20)	u točki 4.2.5. osmi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Jedinica mora ispunjavati zahtjeve ovog TSI-ja bez umanjivanja radi uvjeta snijega, leda i tuče kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [18], što odgovara nominalnom rasponu.”;

(21)	u točki 4.2.6.2.1. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Jedinice se spajaju u skladu s odredbama opisanima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [27].”;

(22)	u točki 4.2.6.2.2. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Jedinica se projektira tako da se spriječi izravan kontakt u skladu s odredbama utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [27].”;

(23)	u točki 4.2.6.3. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Dimenzije i razmaci ovih uređaja za pričvršćivanje moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [28].”;

(24)

u točki 4.3.1. tablica 5. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov prvog stupca zamjenjuje se sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za teretne vagone (WAG)”

(b)	naslov drugog stupca zamjenjuje se sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za infrastrukturu (INF)”

(c)	posljednji redak se briše;

(25)

u točki 4.3.2. tablica 6. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov prvog stupca zamjenjuje se sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za teretne vagone (WAG)”

(b)	naslov drugog stupca zamjenjuje se sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom (OPE)”

(c)	posljednji redak se briše;

(26)

u točki 4.3.3. tablica 7. mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov prvog stupca zamjenjuje se sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za teretne vagone (WAG)”

(b)

drugi stupac zamjenjuje se sljedećim:

„Upućivanje u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (CCS)

—	4.2.10.: Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka: konstrukcija vozila

—	4.2.11.: Elektromagnetska kompatibilnost željezničkih vozila i opreme u pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu

—	4.2.10.: Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka: konstrukcija vozila

—	4.2.11.: Elektromagnetska kompatibilnost željezničkih vozila i opreme u pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu

—	4.2.10.: Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka: konstrukcija vozila”

(27)	u točki 4.4. u zadnjem se stavku briše sljedeća rečenica: „Prijavljeno tijelo provjerava samo je li dokumentacija u vezi s operacijom dostavljena.”

(28)	u točki 4.5, u trećem stavku briše se sljedeća rečenica: „Prijavljeno tijelo provjerava samo je li dokumentacija u vezi s održavanjem dostavljena.”

(29)	u točki 4.5.1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Opća dokumentacija obuhvaća:”;

(30)	u točki 4.5.2. treća rečenica uvodnog stavka zamjenjuje se sljedećim: „Dokumentacija o utemeljenosti projekta održavanja obuhvaća:”;

(31)

u točki 4.8. prvi stavak mijenja se kako slijedi:

(a)	20. alineja briše se;

(b)

dodaju se sljedeće alineje:

—	„Minimalna kočna sila i, prema potrebi, maksimalna kočna sila i prijelomna masa opterećenja parkirne kočnice (ako je primjenjivo)

—	Broj osovina na koje se primjenjuje parkirna kočnica

—	Postojanje jedne ili više sljedećih funkcija: DDF, DPF, DDAF.

—	Opis signala kojim se obavješćuje o iskliznuću iz tračnica ili uvjetu koji je prethodio iskliznuću i njegov prijenos za vozila opremljena DDF-om ili DPF-om.”;

(32)

točka 6.1.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.1.2.1. Vozna oprema

Dokazivanje sukladnosti za dinamičko ponašanje tijekom vožnje utvrđeno je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [8].

Za jedinice opremljene odobrenom voznom opremom, kako je opisano u toj specifikaciji, pretpostavlja se da su u skladu s relevantnim zahtjevom, pod uvjetom da se vozna oprema koristi u okviru njihova odobrenog područja primjene:

Minimalno i maksimalno osovinsko opterećenje tijekom rada vagona opremljenog odobrenom voznom opremom mora biti u skladu s uvjetima opterećenja potpuno praznog i opterećenog vozila utvrđenih za odobrenu voznu opremu, kao u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [8].

Ako se minimalno osovinsko opterećenje ne postiže masom praznog vozila, uvjeti za uporabu mogu se primijeniti na vagon koji se mora uvijek upotrebljavati s minimalnim korisnim teretom ili dodatnim opterećenjem (na primjer s praznim uređajem za ukrcavanje tereta) kako bi bio u skladu s parametrima specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [8].

U tom se slučaju parametar „masa praznog vagona”, koji se upotrebljava za dopuštenje na temelju ispitivanja na tračnicama može zamijeniti „minimalnim osovinskim opterećenjem”. To se navodi u tehničkoj dokumentaciji kao uvjet za uporabu.

Ocjena čvrstoće okvira okretnog postolja provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [9].”;

(33)	točka 6.1.2.2. zamjenjuje se sljedećim: „6.1.2.2. Osovinski sklop Dokazivanje sukladnosti za mehaničko ponašanje osovinskog sklopa provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [10], granične vrijednosti za aksijalnu silu sklopa i povezano ispitivanje.”;

(34)

u točki 6.1.2.3. podtočki (a) prvi, drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Kovani i valjani kotači: mehanička svojstva dokazuju se postupkom opisanim u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D točki [11].

Ako je kotač namijenjen za uporabu s kočnim umecima koji djeluju na voznu površinu kotača, kotač mora biti termomehanički provjeren uzimajući u obzir maksimalnu predviđenu energiju kočenja. Provodi se ispitivanje tipa, kako je opisano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [11], kako bi se provjerilo jesu li bočni pomak ruba tijekom kočenja i preostalo naprezanje unutar navedenih granica dopuštenog odstupanja.

Kriteriji za odlučivanje o preostalim naprezanjima za kovane i valjane kotače utvrđeni su u istoj specifikaciji”;

(35)

u točki 6.1.2.4. prvi i drugi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Osim zahtjeva za prethodno navedeni sklop, dokazivanje sukladnosti za značajke mehaničke otpornosti i zamora osovine temelji se na specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D, indeksu [12].

Ta specifikacija uključuje mjerila za odlučivanje o dozvoljenom naprezanju. Postupak provjere mora postojati kako bi se osiguralo da u proizvodnoj fazi ne dođe do nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost zbog promjena nastalih u mehaničkim značajkama osovina. Provjeravaju se vlačna čvrstoća materijala u osovini, otpor na udarac, cjelovitost površine, karakteristike i čistoća materijala. U postupku provjere navodi se uzorak koji se koristi za provjeru svake značajke.”;

(36)	u točki 6.2.2.1. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Dokazivanje sukladnosti mora biti u skladu s jednom od specifikacija na koje se upućuje u Dodatku D, ili indeksom [3] ili indeksom [1].”;

(37)	točka 6.2.2.2. zamjenjuje se sljedećim: „6.2.2.2. Sigurnost od iskliznuća na zakrivljenim kolosijecima Dokazivanje sukladnosti provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D, indeksu [7].”;

(38)

točka 6.2.2.3. mijenja se kako slijedi:

(a)	prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Dokazivanje sukladnosti provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D, indeksu [7].”;

(b)	u drugom stavku uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Za jedinice koje prometuju na mreži širine kolosijeka od 1 668 mm, procjena procijenjene vrijednosti sile vođenja normalizirane na polumjer Rm = 350 m u skladu s tom specifikacijom izračunava se prema sljedećoj formuli:”;

(c)	peti stavak zamjenjuje se sljedećim: „Kombinacija najveće ekvivalentne koničnosti i brzine za koju jedinica zadovoljava kriterij stabilnosti u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [7] mora se navesti u izvješću.”;

(39)	u točki 6.2.2.4. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Dokazivanje sukladnosti za značajke mehaničkog otpora i zamora valjanog ležaja mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [13].”;

(40)

točka 6.2.2.5. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.2.5. Vozna oprema za ručnu promjenu osovinskih sklopova

Promjena širine kolosijeka od 1 435 mm do 1 668 mm

Smatra se da su tehnička rješenja opisana u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [14] za osovinske jedinice i jedinice okretnog postolja u skladu sa zahtjevima iz točke 4.2.3.6.7.

Promjena širine kolosijeka od 1 435 mm do 1 524 mm

Tehnička rješenja opisana u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [15] smatraju se sukladnima zahtjevima iz točke 4.2.3.6.7.”;

(41)	u točki 6.2.2.8.1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Protupožarne pregrade ispituju se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [19].”;

(42)

točka 6.2.2.8.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi i drugi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Ispitivanje zapaljivosti materijala i njihovih osobina u vezi sa širenjem plamena provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [20], pri čemu je granična vrijednost CFE ≥ 18 kW/m2.

Za gumene dijelove okretnih postolja ispitivanje se provodi u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [23] pri čemu je granična vrijednost MARHE ≤ 90 kW/m2 u uvjetima ispitivanja utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [22].”;

(b)

u trećem stavku šesta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–	materijali koji ispunjavaju zahtjeve kategorije C-s3, d2 ili više u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [21].”;

(43)	točka 6.2.2.8.3. zamjenjuje se sljedećim: „6.2.2.8.3. Kabeli Električni kabeli biraju se i instaliraju u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksima [24] i [25].”;

(44)	točka 6.2.2.8.4. zamjenjuje se sljedećim: „6.2.2.8.4. Zapaljive tekućine Mjere koje se poduzimaju moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [26].”;

(45)

točka 7.1. zamjenjuje se sljedećim:

„7.1. Odobrenje za stavljanje na tržište:

Ovaj se TSI, u opsegu navedenom u njegovim točkama 1.1., 1.2. i 2.1., primjenjuje na podsustav „željeznička vozila – teretni vagoni” koji se stavlja na tržište nakon datuma početka primjene ovog TSI-ja, osim ako se primjenjuje točka 7.1.1. „Primjena na projekte u tijeku”.

Ovaj se TSI na dobrovoljnoj osnovi primjenjuje i na:

—	jedinice iz točke 2.1. podtočke (a) u konfiguraciji za vožnju, ako odgovaraju „jedinici” kako je određeno u ovom TSI-ju, i

—	jedinice kako su definirane u točki 2.1. podtočki (c), ako su u praznoj konfiguraciji.

Ako podnositelj zahtjeva odluči primijeniti ovaj TSI, pripadajuću EZ izjavu o provjeri kao takvu priznaju države članice.

Sukladnost s ovim Prilogom u njegovoj verziji primjenjivoj prije 28. rujna 2023. smatra se jednakovrijednom sukladnosti s ovim TSI-jem, osim promjena navedenih u Dodatku A.”;

(46)

točka 7.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„7.1.1. Primjena na projekte u tijeku

Primjena TSI-ja koji se primjenjuje od 28. rujna 2023. nije obvezna za projekte koji su na taj datum u fazi A ili fazi B kako je definirano u točkama 7.2.3.1.1. i 7.2.3.1.2. „prethodnog TSI-ja” (tj. ove Uredbe, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/387 (*1).

Ne dovodeći u pitanje Dodatak A, tablicu A.2., primjena zahtjeva iz poglavlja 4., 5. i 6. na projekte iz podtočke 1. moguća je na dobrovoljnoj osnovi.

Ako podnositelj zahtjeva odluči ne primijeniti ovu verziju TSI-ja na projekt koji je u tijeku, i dalje se primjenjuje verzija ovog TSI-ja koja se primjenjivala na početku faze A iz podtočke 1.

(*1) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/387 od 9. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 321/2013, (EU) br. 1302/2014 i (EU) 2016/919 u pogledu proširenja područja uporabe i prijelaznih razdoblja (SL L 73, 10.3.2020., str. 6.–18.).” "

(47)

treći stavak točke 7.1.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

nakon podtočke (d) umeću se sljedeće podtočke (d.1) i (d.2):

„(d.1)

Ako je u jedinicu ugrađena elektronička oprema koja emitira struje smetnje preko tračnica, „glavna jedinica” (kako je definirana u tehničkom dokumentu na koji se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [A]) čiji bi dio jedinica trebala postati mora biti u skladu s posebnim slučajevima za kolosiječne strujne krugove prijavljene u skladu s člankom 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav primjenom usklađenih ispitnih metoda ispitivanja vozila i impedancije vozila iz tehničkog dokumenta na koji se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [A]. Sukladnost jedinice može se dokazati na temelju tehničkog dokumenta iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, a prijavljeno je tijelo provjerava kao dio EZ provjere.

(d.2)

Ako je u jedinicu ugrađena električna ili elektronička oprema koja emitira elektromagnetska polja smetnji:

—	blizu senzora kotača brojača osovina, ili

—	izazvana povratnom strujom na pruzi, ako je primjenjivo.

„Glavna jedinica” (kako je definirana u tehničkom dokumentu na koji se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [A]) čiji bi dio jedinica trebala postati mora biti u skladu s posebnim slučajevima za brojače osovina prijavljene u skladu s člankom 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav. Sukladnost jedinice dokazuje se primjenom usklađenih metoda ispitivanja vozila iz tehničkog dokumenta na koji se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [A] ili na temelju tehničkog dokumenta iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav. Provjerava je prijavljeno tijelo u okviru EZ provjere.”;

(b)

podtočka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)	Jedinica mora biti opremljena sustavom za ručno spajanje u skladu s propisima navedenim u Dodatku C, odjeljku 1. uključujući ispunjavanje zahtjeva iz odjeljka 8. ili bilo kakvim poluautomatskim ili automatskim sustavom za spajanje.”;

(c)

podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)	jedinica mora biti označena svim primjenjivim oznakama u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D, indeksu [2].”;

(d)

podtočka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)	Minimalna i, prema potrebi, maksimalna sila parkirne kočnice, broj osovinskih sklopova (N) i broj osovinskih sklopova na koje se primjenjuje parkirna kočnica (n) označavaju se kako je prikazano na slici 1.:

Slika 1.:

Oznaka kočne sile parkirne kočnice

”

(48)

u točki 7.2.1. peti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Sastavni dijelovi interoperabilnosti bez potvrde: sastavni dijelovi koji odgovaraju jednom od sastavnih dijelova interoperabilnosti iz poglavlja 5. ali nemaju potvrdu o sukladnosti i koji su proizvedeni prije isteka prijelaznog razdoblja iz članka 8.”;

(49)

u točki 7.2.2. naslov se zamjenjuje sljedećim:

„7.2.2.

Promjene jedinice koja je u uporabi ili postojećeg tipa jedinice”;

(50)	u točki 7.2.2.1., drugi stavak, prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Ova se točka 7.2.2. primjenjuje ako je došlo do promjena jedinice koja je u uporabi ili postojećeg tipa jedinice, uključujući obnovu ili modernizaciju.”;

(51)

točka 7.2.2.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje točku 7.2.2.3., sukladnost sa zahtjevima ovog TSI-ja ili Uredbe Komisije (EU) br. 1304/2014 (*2) (TSI za buku) (vidjeti točku 7.2. TSI-ja za buku) potrebna je samo za osnovne parametre ovog TSI-ja na koje izmjene mogu utjecati.

(*2) Uredba Komisije (EU) br. 1304/2014 оd 26. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željeznička vozila – buka” kojom se izmjenjuje Odluka 2008/232/EZ i stavlja izvan snage Odluka 2011/229/EU (SL L 356, 12.12.2014., str. 421.).”;"

(b)

u tablici 11.a umeće se sljedeći redak 4.2.3.5.3.:

„4.2.3.5.3.

Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća

Postojanje i vrsta funkcija za otkrivanje i sprečavanje iskliznuća

Ugradnja/uklanjanje funkcije sprečavanja/otkrivanja

Nije primjenjivo”

(c)

12. i 13. stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Kako bi se izdala EZ potvrda o ispitivanju tipa ili projekta, prijavljeno tijelo koje je odabrao subjekt koji upravlja promjenom može se pozvati na:

—	izvornu EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta za sastavne dijelove konstrukcije koji nisu izmijenjeni ili one koji su izmijenjeni ali ne utječu na sukladnost podsustava, dok je ona još valjana,

—	dopunsku EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta (kojom se izmjenjuje izvorna potvrda) za izmijenjene dijelove konstrukcije koji utječu na sukladnost podsustava s TSI-jima navedenima u certifikacijskom okviru iz točke 7.2.3.1.1.

Ako je razdoblje valjanosti EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta za izvorni tip ograničeno na 10 godina (zbog primjene koncepta prethodne faze A/B), razdoblje valjanosti EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta za izmijenjeni tip, varijantu tipa ili izvedbu tipa ograničava se na 14 godina nakon datuma na koji je podnositelj zahtjeva imenovao prijavljeno tijelo za prvotni tip željezničkih vozila (početak faze A izvorne EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta).”;

(52)

u točki 7.2.2.3. naslov i prvi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„7.2.2.3. Posebna pravila za jedinice u uporabi koje nisu obuhvaćene EZ izjavom o provjeri čije je stavljanje u uporabu prvi put odobreno prije 1. siječnja 2015.

Sljedeća se pravila primjenjuju, uz točku 7.2.2.2., na jedinice koje su u uporabi, a čije je stavljanje u uporabu prvi put odobreno prije 1. siječnja 2015., ako područje promjene utječe na osnovne parametre koji nisu obuhvaćeni u EZ izjavi.”;

(53)

točka 7.2.2.4. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„7.2.2.4.

Pravila za proširenje područja uporabe za jedinice koje su u uporabi i imaju odobrenje u skladu s Direktivom 2008/57/EZ ili su bile u uporabi prije 19. srpnja 2010.”;

(b)

u podtočki 4. podpodtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	posebni slučajevi koji se odnose na bilo koji dio proširenog područja uporabe, navedeni u ovom TSI-ju, TSI-ju za buku i TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav;”;

(54)

točka 7.2.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„7.2.3.1. Podsustav željezničkih vozila

Ova se točka odnosi na tip željezničkog vozila (tip jedinice u kontekstu ovog TSI-ja) određen u članku 2. stavku 26. Direktive (EU) 2016/797, koji je predmet EZ postupka provjere tipa ili projekta u skladu s odjeljkom 6.2. ovog TSI-ja. Ona se primjenjuje i na EZ postupak provjere tipa ili projekta u skladu s TSI-jem za buku, koji se poziva na ovaj TSI zbog svojeg područja primjene na teretne jedinice.

Osnova u TSI-ju za ocjenjivanje EZ ispitivanja tipa ili projekta definirana je u stupcima „Ispitivanje projekta” i „Ispitivanje tipa” iz Dodatka F ovog TSI-ja i „Ispitivanje projekta” i „Test tipa” Dodatka C TSI-ja za buku.”

(55)

točke 7.2.3.1.1. i 7.2.3.1.2. zamjenjuju se sljedećim:

„7.2.3.1.1. Definicije

1. Početni okvir za ocjenjivanje

Početni okvir za ocjenjivanje je skup TSI-ja (ovaj TSI i TSI za buku) koji se primjenjuje na početku faze projektiranja u kojoj je podnositelj zahtjeva sklopio ugovor s prijavljenim tijelom.

2. Certifikacijski okvir

Certifikacijski okvir je skup TSI-ja (ovaj TSI i TSI NOI) koji se primjenjuje u trenutku izdavanja EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta. To je početni okvir za ocjenjivanje koji je izmijenjen revizijama TSI-ja koje su stupile na snagu tijekom faze projektiranja.

3. Faza projektiranja

Faza projektiranja je razdoblje koje počinje kad prijavljeno tijelo, koje je odgovorno za EZ provjeru, sklopi ugovor s podnositeljem zahtjeva i završava izdavanjem EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta.

Faza projektiranja može obuhvaćati tip i jednu ili više varijanti i izvedbi tipa. Za sve varijante i izvedbe tipa smatra se da faza projektiranja počinje istodobno kad i faza projektiranja za glavni tip.

4. Faza proizvodnje

Faza proizvodnje je razdoblje tijekom kojeg se jedinice mogu staviti na tržište na temelju izjave EZ-a o provjeri koja se odnosi na valjanu EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta.

5. Jedinice u uporabi

Jedinica je u uporabi ako je registrirana pod oznakom „00” (valjana registracija) u nacionalnom registru vozila u skladu s Odlukom Komisije 2007/756/EZ ili u Europskom registru vozila u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614 i održavaju se u sigurnom stanju prometovanja u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/779.

7.2.3.1.2. Pravila povezana s EZ potvrdama o ispitivanju tipa ili projekta

Prijavljeno tijelo izdaje EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta s upućivanjem na certifikacijski okvir.

Ako revizija ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku stupi na snagu tijekom faze projektiranja, prijavljeno tijelo izdaje EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta u skladu sa sljedećim pravilima:

—	Za izmjene TSI-jeva na koje se ne upućuje u Dodatku A, sukladnost s početnim okvirom za ocjenjivanje dovodi do sukladnosti s okvirom za izdavanje potvrda. Prijavljeno tijelo izdaje EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta s upućivanjem na certifikacijski okvir bez dodatnog ocjenjivanja.

—

Za izmjene TSI-jeva na koje se ne upućuje u Dodatku A njihova je primjena obvezna u skladu s prijelaznim režimom utvrđenim u tom dodatku. Tijekom prijelaznog razdoblja prijavljeno tijelo može izdati EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta s upućivanjem na certifikacijski okvir bez dodatnog ocjenjivanja. Prijavljeno tijelo u EZ potvrdi o ispitivanju tipa ili projekta navodi sve točke ocijenjene u skladu s početnim okvirom za ocjenjivanje.

Ako u fazi projektiranja stupi na snagu nekoliko revizija ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku, podtočka 2. primjenjuje se na sve uzastopne revizije.

Uvijek je dopušteno (ali ne i obvezno) koristiti najnoviju verziju bilo kojeg TSI-ja, u cijelosti ili za određene odjeljke, osim ako nije izričito drukčije navedeno u reviziji tih TSI-ja; ako je primjena ograničena na određene odjeljke, podnositelj prijave mora opravdati i dokumentirati da primjenjivi zahtjevi ostaju dosljedni i prijavljeno tijelo to mora odobriti.”;

(56)

umeće se sljedeća točka 7.2.3.1.3.:

„7.2.3.1.3. Valjanost EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta

Ako revizija ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku stupi na snagu, EZ potvrda o ispitivanju tipa ili projekta za podsustav ostaje valjana, osim ako se zahtijeva revizija u skladu s posebnim prijelaznim režimom izmjene TSI-ja.

Samo se izmjene TSI-jeva s posebnim prijelaznim režimom mogu primjenjivati na jedinice u fazi proizvodnje ili na jedinice koje su u uporabi.”;

(57)

točka 7.2.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„7.2.3.2. Sastavni dijelovi interoperabilnosti

Ova se točka odnosi na sastavne dijelove interoperabilnosti koji podliježu ispitivanju tipa ili projekta ili prikladnosti za uporabu.

Ispitivanje tipa ili projekta ili prikladnost za uporabu ostaje na snazi čak i ako revizija ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku stupi na snagu, osim ako nije izričito drukčije navedeno u reviziji tih TSI-jeva.

Za to vrijeme dopušteno je stavljati na tržište nove sastavne dijelove istog tipa bez novog ispitivanja tipa.”;

(58)

u točki 7.3.1., prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Posebni slučajevi, kako je navedeno u točki 7.3.2, razvrstavaju se kao:

—	slučajevi „P”: trajni slučajevi,

—	„T0”: „privremeni” slučajevi neodređenog trajanja, za koje još nije određen datum do kada se mora postići ciljni sustav.

—	„T2” slučajevi: „privremeni” slučajevi, u kojima se ciljni sustav mora uspostaviti do 31. prosinca 2035.”

(59)

točka 7.3.2.2. mijenja se kako slijedi:

(a)	„EN 15437-1:2009” zamjenjuje se s „EN 15437-1:2009+A1:2022”

(b)	u podtočki (a) prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „(„T2”) Jedinice predviđene za prometovanje švedskom željezničkom mrežom moraju biti u skladu s ciljnim i zaštićenim zonama, kako je navedeno u tablici 12.”

(c)

dodaje se sljedeća podtočka (b):

„(b)

Posebni slučaj za Francusku („T0”)

Taj se poseban slučaj primjenjuje na sve jedinice predviđene za prometovanje na francuskoj željezničkoj mreži.

Točke 5.1. i 5.2. norme EN 15437-1:2009+A1:2022 primjenjuju se sa sljedećim posebnostima. Oznake su one koje su korištene na slici 3. norme.

WTA	=	70 mm
YTA	=	1 092,5 mm
LTA	=	Vmax x 0,56 (pri čemu jeVmax najveća brzina na pruzi na razini uređaja za otkrivanje pregrijanih ležajeva, izražena u km/h).

Jedinice koje se uzajamno priznaju u skladu s točkom 7.1.2. i jedinice opremljene opremom za nadzor stanja osovinskih ležajeva na vozilu izuzete su od ovog posebnog slučaja. Izuzeće jedinica u skladu s točkom 7.1.2. nije primjenjivo kad se primjenjuju druge metode ocjenjivanja sukladnosti u skladu s točkom 6.1.2.4.a.”;

(60)	u točki 7.3.2.4. briše se naslov „poseban slučaj UK-a za Veliku Britanija” i sljedeća dva stavka;

(61)

točka 7.3.2.5. zamjenjuje se sljedećim:

„7.3.2.5. Sigurnosni zahtjevi za kočnice (točka 4.2.4.2.)

Posebni slučaj za Finsku

Za teretne vagone predviđene za prometovanje samo na mreži od 1 524 mm smatra se da je sigurnosni zahtjev definiran u točki 4.2.4.2. ispunjen ako jedinica ispunjava uvjete definirane u točki 9. Dodatka C sa sljedećim izmjenama:

1.	(točka 9. podtočka (d) Dodatka C) učinkovitost kočenja određuje se na temelju minimalne udaljenosti od 1 200 m između signala na finskoj mreži. Najmanji postotak kočne mase iznosi 55 % za 100 km/h i 85 % za 120 km/h;

2.	(točka 9. podtočka l. Dodatka C) ako kočni sustav zahtijeva sastavni dio interoperabilnosti za „tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača”, sastavni dio interoperabilnosti mora ispunjavati zahtjeve iz točke 6.1.2.5. ili biti izrađen od lijevanog željeza.”;

(62)	točka 7.3.2.7. briše se;

(63)	točka 7.6. briše se;

(64)

Dodatak A zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak A

Promjene zahtjeva i prijelazni režimi

Za točke TSI-ja osim onih navedenih u tablici A.1. i tablici A.2. sukladnost s „prethodnim TSI-jem” (tj. ovom Uredbom, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/387 (*3)) podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.

Promjene s općim prijelaznim režimom od 7 godina:

Za točke TSI-ja navedene u tablici A.1. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s verzijom ovog TSI-ja primjenjivom od 28. rujna 2023.

Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023. moraju biti u skladu sa zahtjevom iz ovog TSI-ja od 28. rujna 2030.

Na projekte u fazi proizvodnje i jedinice u uporabi ne utječu zahtjevi TSI-ja navedeni u tablici A.1.

Tablica A.1.

Prijelazni režim od 7 godina

Točke TSI-ja

Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja

Objašnjenje izmjene TSI-ja

4.2.2.3.

drugi stavak

Novi zahtjev

Uključivanje zahtjeva za naprave za učvršćivanje

4.2.3.5.3.

Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća

Nema točke

Uključivanje zahtjeva za funkciju otkrivanja i sprečavanja iskliznuća

4.2.4.3.2.1.

Radna kočnica

4.2.4.3.2.1.

Radna kočnica

Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D.1, indeksima [16] i [17]

4.2.4.3.2.2.

Parkirna kočnica

4.2.4.3.2.2.

Parkirna kočnica

Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D.1 indeksu [17]

4.2.4.3.2.2.

Parkirna kočnica

4.2.4.3.2.2.

Parkirna kočnica

Promjena u izračunu parametara parkirne kočnice

6.2.2.8.1.

Ispitivanje pregrada

6.2.2.8.1.

Ispitivanje pregrada

Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D.1 indeksu [19]

7.1.2.

(h) Označivanje parkirne kočnice

7.1.2.

(h) Označivanje parkirne kočnice

Promjena potrebne oznake

Točka 9. Dodatka C

Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku D.1, indeksima [38], [39], [46], [48], [49], [58]

Točke koje se odnose na Dodatak H i Dodatak D.2 indeks [B]

Novi zahtjev

Uključivanje zahtjeva za kodifikaciju jedinica namijenjenih uporabi u kombiniranom prijevozu

Točke koje se odnose na Dodatak D.2 Indeks [A], osim točke 3.2.2.

Točke koje se odnose na ERA/ERTMS/033281 V4 osim na točku 3.2.2.

ERA/ERTMS/033281 V5 zamjenjuje ERA/ERTMS/033281 V4, glavne promjene se odnose na upravljanje frekvencijom za ograničenja struje smetnje i zatvaranje otvorenih pitanja

Promjene s posebnim prijelaznim režimom:

Za točke TSI-ja navedene u tablici A.2. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.

Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023., projekti u fazi proizvodnje i jedinice u uporabi moraju biti u skladu sa zahtjevom iz ovog TSI-ja u skladu s odgovarajućim prijelaznim režimom utvrđenim u tablici A.2. počevši od 28. rujna 2023.

Tablica A.2.

Posebni prijelazni režim

Točke TSI-ja	Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja	Objašnjenje izmjene TSI-ja	Prijelazni režim
			Faza projektiranja nije započela	Započela faza projektiranja	Faza proizvodnje	Jedinice u uporabi
Točke koje se odnose na točku 3.2.2. Dodatak D.2. indeks [A]	Točke koje se odnose na točku 3.2.2. ERA/ERTMS/033281 V4	ERA/ERTMS/033281 V5 zamjenjuje ERA/ERTMS/033281 V4	Prijelazni režim definiran je u tablici B.1 u Dodatku B TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.”

(*3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/387 оd 9. ožujka 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 321/2013 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „željeznička vozila – teretni vagoni” željezničkog sustava u Europskoj uniji ( SL L 73, 10.3.2020., str. 6.)."

(65)

Dodatak C mijenja se kako slijedi:

(a)	u odjeljku „Dodatni neobvezni uvjeti”„C.18” zamjenjuje se s „C.20”;

(b)

točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ručni sustav kvačila

Ručna kvačila moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

—	Vijčani sustav kvačila, osim kuke za vuču, mora ispunjavati zahtjeve u vezi s teretnim vagonima definirane u Dodatku D indeksu [31].

—	Vagon mora biti u skladu sa zahtjevima u vezi s teretnim vagonima određenima u Dodatku D indeksu [59]

—	Odbojnik mora biti u skladu sa zahtjevima u vezi s teretnim vagonima određenima u Dodatku D indeksu [32]

Ako je ugrađena kombinacija automatske i vijčane spojnice, glava automatske spojnice smije prodrijeti u prostor za ranžirno osoblje na lijevoj strani kad je izvan uporabe, a koristi se vijčana spojnica. U tom je slučaju oznaka definirana u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [2] obvezna.

Kako bi se osigurala ovakva potpuna kompatibilnost, dopušteno je postojanje različite vrijednosti udaljenosti između središnjih linija odbojnika, i to 1 790 mm (Finska) i 1 850 mm (Portugal i Španjolska), uzimajući u obzir specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [32]”;

(c)	točka 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Stepenice i rukohvati UIC-a Jedinica mora biti opremljena stepenicama i rukohvatima u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [28] i razmacima u skladu s istom specifikacijom”;

(d)

točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Mogućnost ranžiranja sa spuštalicom

Osim zahtjeva iz točke 4.2.2.2., jedinica se ocjenjuje u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [1] i klasificira u kategoriju F I u skladu s istom specifikacijom, uz sljedeće iznimke: za jedinice projektirane za prijevoz motornih vozila ili za jedinice za kombinirani prijevoz bez prigušivača udaraca s dugim pokretima, može se upotrijebiti kategorija F-II. Primjenjuju se zahtjevi koji se odnose na ispitivanja odbojnika iz iste specifikacije”;

(e)

u točki 7. dodaju se sljedeće podtočke (c) i (d):

„(c)

(d)

Ako je u jedinicu ugrađena električna ili elektronička oprema koja emitira elektromagnetska polja smetnji:

—	blizu senzora kotača brojača osovina, ili

—	izazvana povratnom strujom na pruzi, ako je primjenjivo.

„Glavna jedinica” (kako je definirana u tehničkom dokumentu na koji se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [A]) čiji bi dio jedinica trebala postati mora biti u skladu s posebnim slučajevima za brojače osovina prijavljene u skladu s člankom 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav primjenom usklađenih ispitnih metoda ispitivanja vozila iz tehničkog dokumenta na koji se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [A]. Sukladnost jedinice može se dokazati na temelju tehničkog dokumenta iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, a prijavljeno je tijelo provjerava kao dio EZ provjere.”;

(f)	točka 8. zamjenjuje se sljedećim: „8. Ispitivanje u vezi s uzdužnom tlačnom silom Provjera sigurne vožnje u okviru uzdužnih tlačnih sila izvodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [33].”;

(g)

točka 9. mijenja se kako slijedi:

(i)	podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim: „Svaka jedinica mora biti opremljena kočnim sustavom koji ima barem načine kočenja G i P. Načini kočenja G i P ocjenjuju se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [36].”;

ii.	u podtočki (e) druga rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Vrijeme primjene kočnice u načinu kočenja P u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [36] vrijedi i za dodatne načine kočenja.”;

iii.	u podtočki (f) druga rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Pojedinosti za standardizirane spremnike zraka utvrđene su u specifikacijama na koje se upućuje u Dodatku D indeksu [40] i indeksu [41].”;

iv.	u podtočki (h) prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Razdjelnik i izolacijski uređaj razdjelnika u skladu su sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [34].”;

podtočka (i) mijenja se kako slijedi:

—

podpodtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.	Sučelje kočnog voda u skladu je sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [42].”;

—

podpodtočka iv. zamjenjuje se sljedećim:

„iv.	Krajnji ventili moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [43].”;

vi.

podtočke (j) i (k) zamjenjuju se sljedećim:

„(j)	Sklopka za načine kočenja mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [44].

(k)	Držač kočnog bloka mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [45].”;

vii.

podtočka (l) zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je za kočni sustav potreban sastavni dio interoperabilnosti „tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača”, sastavni dio interoperabilnosti mora, uz zahtjeve iz točke 6.1.2.5., biti u skladu sa specifikacijom iz Dodatka D indeksa [46] ili Index [47].”;

viii.

u podtočki (m) prva i druga rečenica zamjenjuju se sljedećim:

„Regulatori kočnog polužja moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [48]. Ocjenjivanje sukladnosti provodi se u skladu s istom specifikacijom”;

ix.

podtočka (n) zamjenjuje se sljedećim:

„(n)

Ako je jedinica opremljena zaštitom od proklizavanja kotača (WSP), ona mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [49].

Tablica C.3.

Minimalna učinkovitost kočenja za načine kočenja G i P

Način kočenja	Oprema upravljanja	Tip jedinice	Stanje tereta	Zahtjevi pri brzine vožnje od 100 km/h		Zahtjevi pri brzine vožnje od 120 km/h
Način kočenja	Oprema upravljanja	Tip jedinice	Stanje tereta	Najveći kočni put	Najmanji kočni put	Najveći kočni put	Najmanji kočni put
Način kočenja „P”	Promjena (2)	„S1” (3)	Prazno	Smax = 700 m λmin = 65 % amin = 0,60 m/s2	Smin = 390 m λmax = 125 %, (130 %) (4) amax = 1,15 m/s2	Smax = 700 m λmin = 100 % amin = 0,88 m/s2	Smin = 580 m λmax = 125 %, (130 %) (4) amax = 1,08 m/s2
			Srednje puno	Smax = 810 m λmin = 55 % amin = 0,51 m/s2	Smin = 390 m λmaks = 125 % amax = 1,15 m/s2
			Natovareno	Smax = 700 m λmin = 65 % amin = 0,60 m/s2	Smin = Max [(S = 480 m, λmax = 100 %, amax = 0,91 m/s2) (S dobiven srednjom silom smanjenja od 16,5 kN po osovini)] (5)
	Relej za varijabilni teret (6)	„SS”, „S2”	Prazno	Smax = 480 m λmin = 100 % (7) amin = 0,91 m/s2 (7)	Smin = 390 m λmax = 125 %, (130 %) (2) amax = 1,15 m/s2	Smax = 700 m λmin = 100 % amin = 0,88 m/s2	Smin = 580 m λmax = 125 %, (130 %) (2) amax = 1,08 m/s2
		„S2” (8)	Natovareno	Smax = 700 m λmin = 65 % amin = 0,60 m/s2	Smin = Max [(S = 480 m, λmax = 100 %, amax = 0,91 m/s2) (S dobiven srednjom silom smanjenja od 16,5 kN po osovini)] (9)
		„SS” (10)	Natovareno (18 t po osovini za kočne umetke)			Smax (11) = Max [S = 700 m, λmax = 100 %, amax = 0,88 m/s2), (S dobiven srednjom silom smanjenja od 16 kN po osovini)] (12)
Način kočenja „G”					Ne provodi se zasebna ocjena učinkovitosti kočnica za jedinice u položaju G. Kočna masa jedinice u položaju G rezultat je kočne mase u položaju P. (vidjeti specifikacije na koje se upućuje u Dodatku D, indeksu [17] ili [58]

dodaje se sljedeća točka (o):

„(o)

Za vagone s kompozitnim kočnim umecima i nazivnim promjerom kotača od najviše 1 000 mm, minimalnim promjerom istrošenih kotača od 840 mm i kočnom težinom po osovinskom sklopu većom od 15,25 t (14,5 t plus 5 %), koristi se relejni ventil tipa E u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [35]. Za vagone nazivnog promjera kotača manjeg od 920 mm ta granična vrijednost kočne mase prilagođava se u skladu s količinom energije koja ulazi u naplatak kotača.”;

(h)	točka 12. zamjenjuje se sljedećim: „12. Zavarivanje Zavarivanje se provodi u skladu sa specifikacijama na koje se upućuje u Dodatku D indeksima od [50] do [54]”;

(i)

u drugom stavku točke 14. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Kad je riječ o kočnim sustavima koji djeluju na gaznu površinu kotača, taj se uvjet smatra ispunjenim ako je sastavni dio interoperabilnosti za „tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača” u skladu sa zahtjevima iz točke 6.1.2.5. i specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D, ili indeksom [46] ili indeksom [47], i ako je kotač:”;

(j)

točke od 15. do 18. zamjenjuju se sljedećim:

„15. Posebne osobine proizvoda u vezi s kotačem

Kotači moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [55]. Termomehaničko ispitivanje tipa koje se zahtijeva u točki 6.1.2.3. provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [11] kad cijeli kočni sustav djeluje izravno na gaznu površinu kotača.

16. Kuke za vuču

Jedinice moraju biti opremljena kukama za vuču, od kojih je svaka pričvršćena na stranu podvozja jedinice u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [56].

Alternativna tehnička rješenja dopuštena su pod uvjetom da se poštuju uvjeti navedeni u istoj specifikaciji. Ako je alternativno rješenje okasti nosač kabla, on mora osim toga imati najmanji promjer od 85 mm.

17. Zaštitni uređaji za izbočene dijelove

Radi sigurnosti osoblja, izbočeni dijelovi jedinice (npr. uglati ili šiljati), koji se nalaze do 2 m iznad razine tračnica ili iznad prolaza, radnih površina ili kuka za vuču, koji mogu uzrokovati nesreće, moraju biti opremljeni zaštitnim uređajima, kako je opisano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [56].

18. Držači oznaka i uređaji za pričvršćivanje završnog signala

Sve jedinice moraju biti opremljene držačem oznake u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [57] te na oba kraja uređajima za pričvršćivanje kako je navedeno u točki 4.2.6.3.”;

(k)

točka 20. zamjenjuje se sljedećim:

„20. Dinamičko ponašanje tijekom vožnje

Kombinacija najveće radne brzine i najvećeg dopuštenog manjka nadvišenja mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [7].

Za jedinice opremljene odobrenom voznom opremom kako je navedeno u točki 6.1.2.1. pretpostavlja se da su u skladu s ovim zahtjevom.”;

(66)

Dodatak D zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak D

D.1 Norme ili normativni dokumenti

Indeks	Značajke koje se ocjenjuju	Točka TSI-ja	Točka obvezne norme
[1]	EN 12663-2:2010 Željeznički sustav -- Konstrukcijski zahtjevi za sanduk željezničkih vozila -- 2. dio: Teretni vagoni
[1.1]	Čvrstoća jedinice	4.2.2.2.	5.
[1.2]	Čvrstoća jedinice – dokazivanje sukladnosti	6.2.2.1.	6., 7.
[1.3]	Mogućnost ranžiranja sa spuštalicom	Dodatak C, točka 3.	8.
[1.4]	Klasifikacija	Dodatak C, točka 3.	5.1.
[1.5]	Zahtjevi za ispitivanje odbojnika	Dodatak C, točka 3.	8.2.5.1.
[2]	EN 15877-1:2012+A1:2018 Željeznički sustav -- Oznake na željezničkim vozilima -- 1. dio: Teretni vagoni
[2.1]	Oznaka položaja za podizanje i podizanje dizalicom	4.2.2.2.	4.5.14.
[2.2]	Označivanje DDAF-a	4.2.3.5.3.4.	4.5.59.
[2.3]	Primjenjive oznake	7.1.2. (g)	sve točke osim točke 4.5.25. podtočke (b)
[2.4]	Oznaka za kombiniranu automatsku i vijčanu spojnicu	Dodatak C, točka 1.	Slika 75.:
[3]	EN 12663-1:2010+A1:2014 Željeznički sustav -- Konstrukcijski zahtjevi za sanduk željezničkih vozila -- 1. dio: Lokomotive i putnička željeznička vozila (i alternativna metoda za teretne vagone)
[3.1]	Čvrstoća jedinice – dokazivanje sukladnosti	6.2.2.1.	9.2., 9.3.
[3.2]	Čvrstoća jedinice – dinamička čvrstoća	6.2.2.1.	5.6.
[4]	EN 15273-2:2013+A1:2016 Željezničke primjene – Profili – 2. dio: Profil željezničkih vozila
[4.1]	Profili	4.2.3.1.	5., prilozi A do J, L, M, P
[5]	EN 15528:2021 Željeznički sustav – Kategorije pruga za određivanje sučelja između granica opterećenja željezničkih vozila i infrastrukture
[5,1]	Kompatibilnost s nosivosti pruga	4.2.3.2.	6.1., 6.2.
[6]	EN 15437-1:2009+A1:2022 Željeznički sustav – Nadzor nad stanjem kućišta osovinskih ležajeva -- Zahtjevi povezivosti i oblikovanja– 1. dio: Pružna oprema i kućište osovinskih ležajeva željezničkih vozila
[6.1]	Nadzor stanja osovinskih ležajeva	4.2.3.4.	5.1., 5.2.
[7]	EN 14363:2016+A2:2022 Željeznički sustav -- Ispitivanje i simulacija za prihvatljivost voznih svojstava željezničkih vozila -- Dinamička i statička ispitivanja
[7.1]	Sigurnost od iskliznuća na zakrivljenim kolosijecima	6.2.2.2.	4., 5., 6.1.
[7.2]	Dinamičko ponašanje tijekom vožnje	4.2.3.5.2.	4., 5., 7.
[7.3]	Dinamičko ponašanje tijekom vožnje – ispitivanja na tračnicama	6.2.2.3.	4., 5., 7.
[7.4]	Primjena na jedinice koje prometuju na mreži širine kolosijeka od 1 668 mm	6.2.2.3.	7.6.3.2.6 (2)
[7.5]	Dinamičko ponašanje tijekom vožnje	C.20.	Tablica H.1.
[8]	EN 16235:2013 Željeznički sustav – Ispitivanje prihvatljivosti voznih značajki željezničkih vozila – Teretni vagoni –Uvjeti za podjelu teretnih vagona s definiranim značajkama iz ispitivanja na kolosijeku prema EN 14363
[8.1]	Dinamičko ponašanje tijekom vožnje	6.1.2.1.	5.
[8.2]	Odobrena vozna oprema	6.1.2.1.	6.
[8.3]	Najmanje osovinsko opterećenje za ugrađene pogonske sklopove	6.1.2.1.	Tablica 7., 8., 10., 13., 16. i 19., u poglavlju 6.
[9]	EN 13749:2021 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Metode definiranja zahtjeva za oblikovanje okvira okretnih postolja
[9.1]	Konstrukcija okretnog postolja	4.2.3.6.1	6.2.
[9.2]	Ocjenjivanje čvrstoće okvira okretnog postolja	6.1.2.1.	6.2.
[10]	EN 13260:2020 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Osovinski sklopovi – Zahtjevi za proizvod
[10.1]	Svojstva osovinskih sklopova	6.1.2.2.	4.2.1
[11]	EN 13979-1:2020 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Monoblok kotači – Postupak tehničkog odobravanja – 1. dio: Kovani i valjani kotači
[11.1]	Mehanička svojstva kotača	6.1.2.3.	8.
[11.2]	Termomehaničko ponašanje i kriteriji za preostalo naprezanje	6.1.2.3.	7.
[11.3]	Posebne osobine proizvoda u vezi s kotačem	Dodatak C, točka 15.	7.
[11.4]	Posebne osobine proizvoda u vezi s kotačem – termomehanička ispitivanja tipa	Dodatak C, točka 15.	Tablica A.1.
[12]	EN 13103-1:2017+A1:2022 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – 1. dio: Metoda projektiranja za vanjske nosive osovine
[12.1]	Način provjere	6.1.2.4.	5., 6., 7.
[12.2]	Kriteriji za odlučivanje o dopuštenom naprezanju	6.1.2.4.	8.
[13]	EN 12082:2017+A1:2021 Željeznički sustav – Kućišta osovinskih ležaja -- Ispitivanje radnih značajki
[13.1]	Značajke mehaničke otpornosti i zamora valjanog ležaja	6.2.2.4.	7.
[14]	UIC 430-1:2012 Uvjeti koje vagoni moraju ispunjavati kako bi bili prihvaćeni za provoz između željezničkih pruga standardne širine kolosijeka španjolskih i portugalskih željeznica širokog profila
[14.1]	Promjena širine kolosijeka od 1 435 mm do 1 668 mm, za osovinske jedinice	6.2.2.5.	Slike 9. i 10. iz Priloga B.4. i slika 18. iz Priloga H
[14.2]	Promjena širine kolosijeka od 1 435 mm do 1 668 mm, za jedinice okretnog postolja	6.2.2.5.	Slika 18. u Prilogu H i slike 19. i 20. u Prilogu I.
[15]	UIC 430-3:1995 Teretni vagoni – Uvjeti koje moraju ispuniti teretni vagoni kako bi bili prihvatljivi za vožnju na mrežama standardnog profila i na mreži finskih državnih željeznica
[15.1]	Promjena širine kolosijeka od 1 435 mm do 1 524 mm	6.2.2.5.	Prilog 7.
[16]	EN 14531-1:2015+A1:2018 Željeznički sustav -- Metode proračuna zaustavnih puteva, razmaka usporavanja i pritvrdnog kočenja -- 1. dio: Osnovni algoritmi za izračun srednje vrijednosti za vlakove ili pojedinačna vozila
[16.1]	Radna kočnica	4.2.4.3.2.1.	4.
[16.2]	Parkirna kočnica	4.2.4.3.2.2.	5.
[16.3]	Izračun udaljenosti	Dodatak C, točka 9., tablica C.3.	4.
[17]	UIC 544-1:2014 Kočnice – Učinkovitost kočenja
[17.1]	Radna kočnica – izračun	4.2.4.3.2.1.	Od 1. do 3. i od 5. do 8.
[17.2]	Radna kočnica – vrednovanje	4.2.4.3.2.1.	Dodatak B
[17.3]	Ocjena načina kočenja G	C.9 – Tablica C.3.	Od 1. do 3. i od 5. do 8.
[18]	EN 50125-1:2014 Željeznički sustav -- Uvjeti okoline za opremu -- 1. dio: Željeznička vozila i oprema na njima
[18,1]	Okolišni uvjeti	4.2.5	4.7.
[19]	EN 1363-1:2020 Ispitivanja otpornosti na požar – 1. dio: Opći zahtjevi
[19.1]	Protupožarne pregrade	6.2.2.8.1	Od 4. do 12.
[20]	ISO 5658- 2:2006/Am1:2011 Ispitivanje reakcije na požar – Širenje plamena – 2. dio: Bočno širenje na proizvode u graditeljstvu i prijevozu u vertikalnoj konfiguraciji.
[20.1]	Ispitivanje zapaljivosti materijala i njihovih osobina u vezi sa širenjem plamena	6.2.2.8.2.	Od 5. do 13.
[21]	EN 13501-1:2018 Razredba građevnih proizvoda i građevnih elemenata prema ponašanju u požaru -- 1. dio: Razredba prema rezultatima ispitivanja reakcije na požar
[21.1]	Svojstva materijala	6.2.2.8.2.	8.
[22]	EN 45545-2:2020 Željeznički sustav – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 2. dio: Zahtjevi za protupožarnim osobinama materijala i komponenti
[22.1]	Uvjeti ispitivanja	6.2.2.8.2.	Referenca T03.02 u tablici 6.
[23]	ISO 5660-1:2015+Amd1:2019 Ispitivanja reakcije na požar – Otpuštanje topline, proizvodnja dima i standard za stopu gubitka mase – 1. dio: Brzina otpuštanja topline (metoda konusnog kalorimetra) i brzina proizvodnje dima (dinamičko mjerenje)
[23.1]	Ispitivanje gumenih dijelova okretnih postolja	6.2.2.8.2.	Od 5. do 13.
[24]	EN 50355:2013 Željezničke primjene -- Kabeli s posebnom postojanošću na vatru za željeznička vozila -- Upute za uporabu
[24.1]	Kabeli	6.2.2.8.3	1., 4. do 9.
[25]	EN 50343:2014/A1:2017 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Pravila instaliranja ožičenja
[25.1]	Kabeli	6.2.2.8.3	1., 4. do 7.
[26]	EN 45545-7:2013 Željeznički sustav – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 7. dio: Protupožarni sigurnosni zahtjevi za zapaljive tekućine i zapaljive instalacije plina
[26.1]	Zapaljive tekućine	6.2.2.8.4.	Od 4. do 9.
[27]	EN 50153:2014+A2:2020 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Odredbe o zaštiti od opasnosti od električnog udara
[27,1]	Zaštitne mjere od neizravnog kontakta (uzemljenje)	4.2.6.2.1.	6.4.
[27.2]	Zaštitne mjere od izravnog kontakta	4.2.6.2.2.	5.
[28]	EN 16116-2:2021 Željeznički sustav – Projektni zahtjevi za stepenice, rukohvate i prateće dodatke za osoblje – 2. dio: Teretni vagoni
[28.1]	Uređaji za pričvršćivanje završnog signala	4.2.6.3.	Slika 10.:
[28.2]	Stepenice i rukohvati UIC-a Razmaci	Dodatak C, točka 2.	4., 5. 6.2.
[29]	EN 15153-1:2020 Željeznički sustav – Vanjski uređaji za svjetlosna i zvučna upozorenja na vozilima – 1. dio: Glavna, pozicijska stražnja svjetla
[29.1]	Završni signal – boja stražnjih svjetala	Dodatak E, točka 1.	5.5.3
[29.2]	Završni signal – intenzitet svjetla stražnjih svjetala	Dodatak E, točka 1.	Tablica 8.
[30]	EN 12899-1:2007 Stalni okomiti cestovni prometni znakovi – 1. dio: Stalni znakovi
[30.1]	Reflektirajuće ploče	Dodatak E, točka 2.	Razred br. 2
[31]	EN 15566:2022 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Vučni uređaj i vijčano kvačilo
[31.1]	Ručni sustav kvačila	Dodatak C, točka 1.	4., 5., 6., 7. osim točke 4.3. i dimenzije „a” na slici B.1. u Prilogu B, koje se smatraju informativnima.
[32]	EN 15551:2022 Željeznički sustav -- Željeznička vozila -- Odbojnici
[32.1]	Odbojnici	Dodatak C, točka 1.	4. (osim 4.3.), 5, 6. (osim 6.2.2.3. i E.4.) i 7.
[33]	EN 15839:2012+A1:2015 Željeznički sustav – Ispitivanje prihvatljivosti voznih značajki željezničkih vozila – Teretni vagoni – Ispitivanje sigurnosti vožnje zbog djelovanja uzdužnih tlačnih sila
[33.1]	Ispitivanje u vezi s uzdužnom tlačnom silom	Dodatak C, točka 8.	Sve
[34]	EN 15355:2019 Željeznički sustav -- Kočenje -- Rasporednici i izolacijski uređaji razdjelnika
[34.1]	Razdjelnik i izolacijski uređaj razdjelnika	Dodatak C, točka 9. podtočka (h)	5., 6.
[35]	EN 15611:2020+A1:2022 Željeznički sustav -- Kočenje -- Prijenosni ventili
[35.1]	Relej za varijabilni teret	Dodatak C, točka 9., tablica C.3.	5., 6., 7., 10.
[35.2]	Vrsta relejnog ventila	Dodatak C, točka 9. podtočka (o)	5., 6., 7., 10.
[36]	UIC 540:2016 Kočnice – Zračne kočnice za teretne i putničke vlakove
[36.1]	Kočnica prema UIC	Dodatak C, točka 9. podtočke (c) i (e)	2.
[37]	EN 14531-2:2015 Željeznički sustav -- Metode proračuna zaustavnih puteva i puteva usporenja te pritvrdnog kočenja -- 2. dio: Korak po korak proračun za kompozicije vlakova ili pojedinačna vozila
[37.1]	Radna kočnica	4.2.4.3.2.1.	4. i 5.
[38]	EN 15624:2021 Željeznički sustav -- Kočenje -- Mjenjač prazno-tovareno
[38,1]	Specifikacija promjene	Dodatak C, točka 9., tablica C.3.	4., 5., 8.
[39]	EN 15625:2021 Željeznički sustav -- Kočenje -- Kontinuirana promjena sile kočenja u ovisnosti o opterećenju
[39.1]	Uređaji za otkrivanje varijabilnog tereta	Dodatak C, točka 9., tablica C.3.	5., 6., 9.
[40]	EN 286-3:1994 Jednostavne neložene tlačne posude za zrak ili dušik -- 3. dio: Tlačne posude od čelika za zračne kočione i pomoćne pneumatske sustave željezničkih vozila
[40.1]	Spremnici za zrak – čelični	Dodatak C, točka 9. podtočka (f)	4., 5., 6., 7.
[41]	EN 286-4:1994 Jednostavne neložene tlačne posude za zrak ili dušik -- 4. dio: Tlačne posude od aluminijskih slitina za zračne kočione i pomoćne pneumatske sustave željezničkih vozila
[41.1]	Spremnici zraka – aluminijski	Dodatak C, točka 9. podtočka (f)	4., 5., 6., 7.
[42]	EN 15807:2021 Željeznički sustav -- Poluspojke zračne instalacije
[42.1]	Sučelje kočnog voda	Dodatak C, točka 9. podtočka i.	5., 6., 9.
[43]	EN 14601:2005+A1:2010+A2:2021 Željeznički sustav -- Ravna i kutna završna crijeva za slavine kočnice i glavnog spremnika zraka
[43.1]	Završni ventili	Dodatak C, točka 9. podtočka i.	4., 5., 7., 9.
[44]	UIC 541-1:2013 Kočnice – Propisi o konstrukciji sastavnih dijelova kočnice
[44.1]	Sklopka za načine kočenja	Dodatak C, točka 9. podtočka (j)	Dodatak E
[45]	UIC 542:2015 Dijelovi kočnica – Zamjenjivost
[45.1]	Držači kočnog bloka	Dodatak C, točka 9. podtočka (k)	Od 1. do 5.
[46]	UIC 541-4:2020 Kompozitni kočni umeci – Opći uvjeti za certifikaciju i uporabu
[46.1]	Tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača	Dodatak C, točka 9. podtočka (l)	1., 2.
[47]	EN 16452:2015+A1:2019 Željeznički sustav -- Kočenje -- Kočni umeci
[47.1]	Tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača	Dodatak C, točka 9. podtočka (l)	Od 4. do 11.
[48]	EN 16241:2014+A1:2016 Željeznički sustav -- Regulator kočnog polužja
[48,1]	Regulator kočnog polužja Ocjenjivanje sukladnosti	Dodatak C, točka 9. podtočka (m)	4., 5., 6,2. od 6.3.2. do 6.3.5.
[49]	EN 15595:2018+AC:2021 Željeznički sustav -- Kočenje -- Zaštita kotača od proklizavanja
[49.1]	Sustav zaštite kotača od proklizavanja	Dodatak C, točka 9. podtočka (n)	Od 5 do 9, 11
[50]	EN 15085-1:2007+A1:2013 Željeznički sustav -- Zavarivanje željezničkih vozila i sastavnih dijelova -- 1. dio: Općenito
[50.1]	Zavarivanje	Dodatak C, točka 12.	4.
[51]	EN 15085-2:2020 Željeznički sustav -- Zavarivanje željezničkih vozila i sastavnih dijelova -- 2. dio: Zahtjevi za poduzeća za zavarivanje
[51.1]	Zavarivanje	Dodatak C, točka 12.	4., 5., 6., 7.
[52]	EN 15085-3:2022 Željeznički sustav -- Zavarivanje željezničkih vozila i sastavnih dijelova -- 3. dio: Zahtjevi za projektiranje
[52.1]	Zavarivanje	Dodatak C, točka 12.	4., 5., 6., 7.
[53]	EN 15085-4:2007 Željeznički sustav -- Zavarivanje željezničkih vozila i sastavnih dijelova -- 4. dio: Zahtjevi za proizvodnju
[53.1]	Zavarivanje	Dodatak C, točka 12.	4., 5., 6.
[54]	EN 15085-5:2007 Željeznički sustav -- Zavarivanje željezničkih vozila i sastavnih dijelova -- 5. dio: Nadzor, ispitivanje i dokumentacija
[54.1]	Zavarivanje	Dodatak C, točka 12.	Od 4. do 10.
[55]	EN 13262:2020 Željeznički sustav -- Osovinski sklopovi i okretna postolja -- Kotači -- Zahtjevi za proizvod
[55.1]	Posebne osobine proizvoda u vezi s kotačem	Dodatak C, točka 15.	4., 5. i 6.
[56]	UIC 535-2:2006 Standardizacija i postavljanje na vagone stepenica, završetka perona, prolaza, rukohvata, kuka za vuču, automatske spojnice (AC), automatske spojnice samo za vuču i komande kočnog ventila za željeznička poduzeća koja su članovi UIC-a i OSJD-a
[56.1]	Kuke za vuču Uvjeti za alternativna rješenja	Dodatak C, točka 16.	1.4. Od 1.4.2. do 1.4.9.
[56.2]	Zaštitni uređaji za izbočene dijelove	Dodatak C, točka 17.	1.3.
[57]	IRS 50575:2020, Ed1 Željeznički sustav - vagoni - držači oznaka i ploče za identifikaciju opasnosti: zamjenjivost
[57.1]	Držači oznaka i uređaji za pričvršćivanje završnog signala	Dodatak C, točka 18.	2.
[58]	EN 16834:2019 Željeznički sustav -- Kočenje -- Učinkovitost kočenja
[58.1]	Radna kočnica	4.2.4.3.2.1.	Prilog D
[58.2]	Provjera učinkovitosti kočnica izračunata s pomoću indeksa [17]	4.2.4.3.2.1.	6., 8., 9., 10., 12.
[58.3]	Ocjena načina kočenja G	Dodatak C, točka 9., tablica C.3.	6., 8., 9., 12.
[59]	EN 16839:2022 Željeznički sustav -- Željeznička vozila -- Raspored opreme na čelnoj gredi vozila
[59.1]	Raspored opreme na čelnoj gredi vozila	Dodatak C, točka 1.	4. osim 4.3., 5. osim 5.5.2.3. i 5.5.2.4., 6., 7., 8.

D.2 Tehnička dokumentacija (dostupna na internetskoj stranici ERA-e)

Indeks	Značajke koje se ocjenjuju	Točka TSI-ja	Točka obveznog tehničkog dokumenta
[A]	Sučelja između sustava za upravljanje i signalizaciju te signalno-sigurnosnih i drugih podsustava Dodatak A TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav, indeks [77] ERA/ERTMS/033281 V5.0
[A.1]	Sustav za detekciju vlaka koji se temelji na kolosiječnim strujnim krugovima	4.2.3.3.(a)	razmak između osovina (3.1.2.1., 3.1.2.3., 3.1.2.4., 3.1.2.5.), osovinsko opterećenje vozila (3.1.7.1.), impedancija između kotača (3.1.9.), uporaba kompozitnih kočnih blokova (3.1.6.), ako postoji na željezničkom vozilu: uporaba naprava za pomoć pri ranžiranju (3.1.8.), ako je u željezničko vozilo ugrađena električna ili elektronička opremu koja stvara struje smetnje na tračnicama: provedena interferencija (3.2.2.).
[A.2]	Sustav za detekciju vlaka koji se temelji na brojačima osovina;	4.2.3.3.(b)	razmak između osovina (3.1.2.1., 3.1.2.2., 3.1.2.4., 3.1.2.5.), geometrija kotača (3.1.3.1.–3.1.3.4.), prostor između kotača slobodan od metalnih/induktivnih sastavnih dijelova (3.1.3.5.) materijal kotača (3.1.3.6.), ako je u željezničko vozilo ugrađena električna ili elektronička opremu koja emitira elektromagnetska polja smetnji u blizini senzora kotača: elektromagnetska polja (3.2.1.).
[A.3]	Sustav za detekciju vlaka koji se temelji na opremi za rad u petlji.	4.2.3.3.(c)	metalna konstrukcija vozila (3.1.7.2.).
[A.4.]	Glavna jedinica	7.1.2. (d1)	Točka 3.2.
[A.5.]	Impedancija vozila	7.1.2. (d1)	Točka 3.2.2.
[A.6.]	Usklađena metoda ispitivanja	7.1.2. (d1)	Točka 3.2.1.
[A.7.]	Glavna jedinica	Dodatak C, točka 7.	Točka 3.2.
[A.8.]	Impedancija vozila	Dodatak C, točka 7.	Točka 3.2.2.
[A.9]	Usklađena metoda ispitivanja	Dodatak C, točka 7.	Točka 3.2.1.
[B]	Tehnički dokument ERA-e o kodifikaciji kombiniranog prijevoza ERA/TD/CT verzija 1.1 (objavljena 21.3.2023)
[B.1.]	Kodifikacija jedinica namijenjenih za uporabu u kombiniranom prijevozu	4.2.3.1. Dodatak H	2.2.
[C]	Tehnički dokument ERA-e o popisu kompozitnih kočnih umetaka za međunarodni prijevoz koje je u potpunosti odobrio UIC ERA/TD/2009-02/INT, verzija 15.0

(67)

Dodatak E mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki 1. prvi i drugi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Boja stražnjih svjetala mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [29].

Stražnje svjetlo mora biti projektirano tako da emitira svjetlo intenziteta u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [29].”;

(b)	u točki 2. četvrta rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Ploča mora biti retroreflektirajuća u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [30].”;

(68)

Dodatak F mijenja se kako slijedi:

Nakon „Dinamičko ponašanje tijekom vožnje” dodaje se novi redak kako slijedi:

„Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća

4.2.3.5.3

n.p.

-”

(69)	Dodatak G zamjenjuje se sljedećim: „Dodatak G Popis kompozitnih kočnih umetaka koji se izuzimaju od izjave o sukladnosti iz članka 8.b Na ovaj se Dodatak upućuje u Dodatku D.2. indeksu [C].

(70)

dodaje se sljedeći Dodatak H:

„Dodatak H

Kodifikacija jedinica namijenjenih za uporabu u kombiniranom prijevozu

Kodifikacija jedinica namijenjenih za uporabu u kombiniranom prijevozu vrši se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D.2 indeksu [B].

Sljedeći zahtjevi primjenjuju se na jedinice namijenjene za uporabu u kombiniranom prijevozu za koje je potrebna oznaka kompatibilnosti vagona.

H.1 Oznaka kompatibilnosti vagona

U oznaci kompatibilnosti vagona (WCC) navodi se vrsta intermodalne utovarne jedinice koja se može utovariti na vozilo.

Oznaka kompatibilnosti vagona (WCC) određuje se za sve jedinice i ocjenjuje je prijavljeno tijelo.

H.2. Korekcijski broj vagona

Korekcijski broj vagona (WCD) rezultat je usporedbe između geometrijskih značajki jedinice koja se ocjenjuje i značajki referentnih vagona definiranih u točki H.3.

Usporedba se provodi za sve jedinice i ocjenjuje je prijavljeno tijelo. Rezultat ocjenjivanja unosi se u izvješće prijavljenog tijela.

Na temelju ocjenjivanja:

Za vozila koja imaju jednake ili povoljnije geometrijske značajke od referentnog vagona, korekcijski broj vagona se može izračunati ako to zatraži podnositelj zahtjeva.

Za vozila koja imaju manje povoljne geometrijske značajke od referentnog vagona, ovaj TSI ne zahtijeva izračun korekcijskog broja vagona.

H.3. Značajke referentnih vagona

Profili kombiniranog prijevoza „P” izračunavaju se na temelju značajki referentnog udubljenog vagona definiranih kao:

—	udaljenost između stožera okretnih postolja (a) od 11 200 mm

—	osovinski slog okretnog postolja (p) od 1 800 mm

—	visina utovarne ravnine poluprikolice od 330 mm

—	najveći dopušteni prepust (na) od 2 000 mm

—	dopušteno odstupanje opterećenja od 10 mm

—	asimetrija 1°

—	visina poluprikolice + središte kotrljanja vagona (Hc) od 1 000 mm

—	q+wgib od 11,5 mm

—	gibanje bočnih nosača (J) od 12 mm

—	poluudaljenost između bočnih nosača (bG) od 850 mm

—	poluprikolica + savitljivost vagona (s) od 0,3

Profili kombiniranog prijevoza „P” i ISO izračunavaju se na temelju značajki referentnog udubljenog vagona definiranih kao:

—	udaljenost između stožera okretnih postolja (a) od 13 500 mm

—	osovinski slog okretnog postolja (p) od 1 800 mm

—	visina utovarne ravnine izmjenjivog sanduka od 1 175 mm

—	najveći dopušteni prepust (na) od 2 000 mm

—	dopušteno odstupanje opterećenja od 10 mm

—	asimetrija 1°

—	visina središta kotrljanja vagona (Hc) od 500 mm

—	q+wgib od 11,5 mm

—	gibanje bočnih nosača (J) od 12 mm

—	poluudaljenost između bočnih nosača (bG) od 850 mm

—	savitljivost vagona (s) od 0,15

(1) Za dvoosovinske vagone s osovinskim opterećenjem do 22,5 t, uzima se da je vrijednost 1 651 mm.”

(2) Promjena u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [38].

(3) Jedinica „S1” jedinica je s mjenjačem sile kočenja. Maksimalno opterećenje po osovini iznosi 22,5 t.

(4) Samo za teretne kočnice s dvije faze (komanda za promjenu) i P10 (umeci od lijevanog željeza s 10 ‰ fosfora)-ili kočni blokovi LL.

(5) Najveća dopuštena srednja sila smanjenja (pri brzini vožnje od 100 km/h) iznosi

. Ta se vrijednost dobiva iz najveće dopuštene energije kočenja na kotaču s disk kočnicama s nominalnim novim promjerom u rasponu [920 mm; 1 000 mm] tijekom kočenja (kočna masa ograničava se na 18 tona/osovina).

(6) Relej za varijabilni teret u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [35] u kombinaciji s uređajem za otkrivanje varijabilnog tereta u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [39].

(7)

, pri čemu je Te = 2 sek. Izračun udaljenosti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku D indeksu [16]”;

(8) Jedinica „S2” jedinica je s relejem za varijabilni teret. Maksimalno opterećenje po osovini iznosi 22,5 t.

(9) Oprema za automatski utovar vagona koji rade u uvjetima s može osigurati najveću kočnu masu od λ= 100 %, do granice opterećenja koja iznosi 67 % maksimalne dopuštene mase vagona.

Za standardni osovinski sklop s maksimalnim osovinskim opterećenjem

maksimalni promjer 1 000 mm; minimalni promjer za istrošene kotače 840 mm, maksimalno osovinsko opterećenje 22,5 t,

Maksimalno osovinsko opterećenje za λ=100: 15 t

Maksimalni promjer 840 mm; minimalni promjer za istrošene kotače 760 mm,

maksimalno osovinsko opterećenje 20 t, maksimalno osovinsko opterećenje za λ=100: 13 t

maksimalni promjer 760 mm; minimalni promjer za istrošene kotače 680 mm,

maksimalno osovinsko opterećenje 18 t, maksimalno osovinsko opterećenje za λ=100: 12 t

maksimalni promjer 680 mm; minimalni promjer za istrošene kotače 620 mm

Maksimalno osovinsko opterećenje 16 t, maksimalno osovinsko opterećenje za λ=100: 10,5 t

(10) Jedinica „SS” jedinica je s relejem za varijabilni teret. Maksimalno opterećenje po osovini iznosi 22,5 t.

(11) λ ne smije prelaziti 125 %, u odnosu na kočenje samo na kotačima (kočni umeci), najveća dopuštena srednja sila smanjenja od 16 kN po osovini (pri brzini vožnje od 120 km/h).

(12) Zahtjev pri brzini vožnje od 120 km/h mora biti u skladu s λ = 100 % do granice opterećenja SS, uz sljedeće odstupanje: srednja sila smanjenja za kočnicu koja djeluje na gaznu površinu kotača s promjerom kotača [primjer novog kotača maksimalno 1 000 mm, promjer istrošenog kotača minimalno 840 mm] ograničava se na 16 kN/osovinski sklop. Ta je granična vrijednost uzrokovana maksimalnom dopuštenom kočnom energijom koja odgovara opterećenju osovine od 20 t, pri čemu je λ = 90 % i 18 t kočne mase po osovinskom sklopu.

Ako je potreban postotak kočne mase veći od 100 % pri osovinskom opterećenju većem od 18 t, potrebno je izvesti drugi tip kočnog sustava (npr. disk kočnice) kako bi se ograničilo toplinsko opterećenje kotača.”

PRILOG II.

Prilog Uredbi (EU) br. 1299/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 2.5. zamjenjuje se sljedećim:

„2.5. Odnos sa sustavom upravljanja sigurnošću

Postupci potrebni za upravljanje sigurnošću i obavljanje djelatnosti u skladu sa zahtjevima iz područja primjene ovog TSI-ja, uključujući sučelja prema ljudima, organizacijama ili drugim tehničkim sustavima, osmišljavaju se i provode u sustavu upravljanja sigurnošću upravitelja infrastrukture u skladu s Direktivom (EU) 2016/798.”;

(2)

dodaje se sljedeća točka 2.6.:

„2.6. Odnos s kodifikacijom kombiniranog prijevoza

(1)

Odredbe za slobodni profil pruge utvrđene su u točki 4.2.3.1.

(2)

Sustav kodifikacije za intermodalne utovarne jedinice u kombiniranom prijevozu mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [A]. Može se temeljiti na:

(a)	značajkama pruge i točnom položaju prepreka;

(b)	referentnom profilu slobodnog profila te pruge;

(c)	kombinaciji metoda iz točaka (a) i (b).”;

(3)

u točki 4.1. podtočka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.	Ako se u ovom TSI-ju kao kategorija ili parametar učinka brzine pruge navode u [km/h], dopušteno je preračunati brzinu u jednaku vrijednost u [mph] kako je navedeno u Dodatku G za Irsku i za mreže Ujedinjene Kraljevine u vezi sa Sjevernom Irskom.”;

(4)

točka 4.2.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočke od 4. do 8. zamjenjuju se sljedećim:

„4.

Pruge se razvrstavaju na temelju vrste prometa (prometna oznaka) koju karakteriziraju sljedeći parametri učinkovitosti:

—	slobodni profil pruge,

—	osovinsko opterećenje,

—	brzina pruge,

—	duljina vlaka,

—	korisna duljina perona.

Vrijednosti u stupcima za „slobodni profil pruge” i „osovinsko opterećenje”, koje izravno utječu na vožnju vlaka, moraju biti minimalne razine prema ciljanoj oznaci prometa. Neovisno o zahtjevima mreže TEN-T, primjenjuje se raspon vrijednosti naveden u stupcima za „brzinu pruge”, „korisnu duljinu perona” i „duljinu vlaka” ako je to razumno izvedivo.

Parametri učinkovitosti iz tablica 2. i 3. nisu namijenjeni za provjeru kompatibilnosti željezničkih vozila i infrastrukture. Na provjere kompatibilnosti vozne relacije primjenjuje se točka 4.2.2.5. i Dodatak D.1 Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/773 (*1) (TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom).

Informacije o minimalnim zahtjevima kapaciteta za postojeće konstrukcije u odnosu na različite tipove vlakova navedene su u Dodatku E. Za mreže Ujedinjene Kraljevine u vezi sa Sjevernom Irskom, informacije kojima se definira odnos između najvećeg osovinskog opterećenja i najveće brzine u skladu s tipom vozila navedene su u Dodatku F.

Razine učinka za vrste prometa navedene su u tablicama 2. i 3.

Tablica 2.

Parametri učinkovitosti infrastrukture za putnički promet

(na provjere kompatibilnosti vozne relacije primjenjuje se točka 4.2.2.5. i Dodatak D.1 TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom)

Prometna oznaka	Slobodni profil pruge	Osovinsko opterećenje [t]	Brzina pruge [km/h]	Korisna duljina perona [m]
P1	GC	17 (1) / 21,5 (2)	250 –350	400
P2	GB	20 (1)/ 22,5 (2)	200 –250	200 –400
P3	DE3	22,5 (3)	120 –200	200 –400
P4	GB	22,5 (3)	120 –200	200 –400
P5	GA	20 (3)	80 –120	50 –200
P6	G1	12 (3)	nije primjenjivo	nije primjenjivo
P1520	S	22,5 (3)	80 –160	35 –400
P1600	IRL1	22,5 (3)	80 –160	75 –240

Tablica 3.

Parametri učinkovitosti infrastrukture za teretni promet

(na provjere kompatibilnosti vozne relacije primjenjuje se točka 4.2.2.5. i Dodatak D.1 TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom)

Prometna oznaka	Slobodni profil pruge	Osovinsko opterećenje [t]	Brzina pruge [km/h]	Duljina vlaka [m]
F1	GC	22,5 (4)	100 –120	740 –1 050
F2	GB	22,5 (4)	100 –120	600 –1 050
F3	GA	20 (4)	60 –100	500 –1 050
F4	G1	18 (4)	nije primjenjivo	nije primjenjivo
F1520	S	25 (4)	50 –120	1 050
F1600	IRL1	22,5 (4)	50 –100	150 –450

Napomena:

Tablice 2. i 3. nisu namijenjene za provjeru kompatibilnosti željezničkih vozila i infrastrukture.

Kad je riječ o konstrukcijama, osovinsko opterećenje samo po sebi nije dovoljno za utvrđivanje zahtjeva za infrastrukturu. Zahtjevi su utvrđeni kako slijedi:

—	za nove konstrukcije u točkama 4.2.7.1 i 4.2.7.2.,

—	za postojeće konstrukcije u točki 4.2.7.4,

—	za kolosijek u točki 4.2.6.

(*1) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 od 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU (SL L 139I, 27.5.2019., str. 5.).”;"

(b)

podtočka 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11.	(ne upotrebljava se)”;

(5)

u točki 4.2.3.1. podtočke 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.	Gornji dio slobodnog profila pruge utvrđuje se na temelju slobodnih profila odabranih u skladu s točkom 4.2.1., kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [3].

2.	Donji dio slobodnog profila pruge je GI2 kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [3]. Ako su kolosijeci opremljeni tračničkim kočnicama, za donji dio slobodnog profila primjenjuje se slobodni profil pruge GI1 utvrđen u istoj specifikaciji.

3.	Izračun slobodnog profila pruge izvodi se primjenom kinematičke metode u skladu sa zahtjevima iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [3].”;

(6)

u točki 4.2.3.2. podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Razmak između osi kolosijeka u skladu je barem sa zahtjevima za granični razmak ugradnje između osi kolosijeka, utvrđen u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [3].”;

(7)

u točki 4.2.3.4. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Krivine suprotnog smjera, osim onih na ranžirnim kolodvorima na kojima se vagonima pojedinačno manevrira, s malim polumjerima za nove pruge projektiraju se radi sprečavanja blokiranja odbojnika.

Za ravne međuelemente kolosijeka između zavoja primjenjuje se specifikacija na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [4], čije se vrijednosti temelje na referentnim vozilima definiranima u istoj specifikaciji. Radi sprečavanja blokiranja odbojnika za postojeća vozila koja ne ispunjavaju pretpostavke za referentna vozila, upravitelj infrastrukture može odrediti veće duljine ravnih međuelemenata kolosjeka.

Za neravne međuelemente kolosijeka izvodi se detaljan izračun kako bi se provjerila vrijednost krajnjih razlika domašaja.”;

(8)

u točki 4.2.4.5. podtočki 4. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Sljedeći kolni slogovi, kako su definirani u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [6], modeliraju se projektiranim uvjetima kolosijeka (simuliraju se izračunom u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [5]):

(a)	S 1002 s SR1;

(b)	S 1002 s SR2;

(c)	GV 1/40 s SR1;

(d)	GV 1/40 s SR2.”;

(9)

u točki 4.2.4.6. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Profil glave tračnice odabire se iz raspona utvrđenog u jednoj od specifikacija na koje se upućuje u Dodatku T, indeksu [7] i indeksu [8], ili je u skladu s točkom (2).”;

(10)

u točki 4.2.6.1. podtočke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)	najveće vertikalne sile kotača. Najveće sile kotača za određene ispitne uvjete određene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [9].

(c)	vertikalne kvazistatične sile kotača. Najveće kvazistatičke sile kotača za određene uvjete ispitivanja utvrđene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [9].”;

(11)

u točki 4.2.6.3. podtočke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)	bočne sile; najveće bočne sile koje djeluju na kotače za određene ispitne uvjete određene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [9];

(b)	kvazistatičke vodeće sile; najveće kvazistatičke vodeće sile Yqst za određene polumjere i ispitne uvjete utvrđene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [9].”;

(12)

točka 4.2.7. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.7 Otpornost konstrukcija na prometna opterećenja

Zahtjevi iz specifikacija na koje se upućuje u Dodatku T, indeksu [10] i indeksu [11], navedeni u ovoj točki TSI-ja, primjenjuju se u skladu s odgovarajućim točkama u nacionalnim prilozima tim specifikacijama, ako postoje.

4.2.7.1. Otpornost novih mostova na prometna opterećenja

4.2.7.1.1. Vertikalna opterećenja

Mostovi moraju biti projektirani tako da podupiru vertikalna opterećenja u skladu sa sljedećim modelima opterećenja utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10]:

(a)	Model opterećenja 71, kako je utvrđen u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10];

(b)	osim toga, za neprekinute mostove, model opterećenja SW/0, kako je utvrđen u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

Modeli opterećenja množe se faktorom alfa (α) kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

Vrijednost faktora alfa (α) jednaka je ili veća od vrijednosti navedenih u tablici 11.

Tablica 11

Faktor alfa (α) za projektiranje novih mostova

Vrsta prometa	Minimalni faktor alfa (α)
P1, P2, P3, P4	1,0
P5	0,91
P6	0,83
P1520	1
P1600	1,1
F1, F2, F3	1,0
F4	0,91
F1520	1,46
F1600	1,1

4.2.7.1.2. Dodatak za dinamičke učinke vertikalnih opterećenja

Učinci opterećenja iz modela opterećenja 71 i modela opterećenja SW/0 pojačavaju se dinamičkim faktorom fi (Φ) kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeks [10].

Ako se za mostove s brzinom većom od 200 km/h u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10] zahtijeva provođenje dinamičke analize, most se dodatno konstruira za HSLM određen u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

Dopušteno je projektiranje novih mostova na kojima će moći prometovati i pojedinačni putnički vlakovi s većim osovinskim opterećenjima od osovinskih opterećenja obuhvaćenih HSLM-om. Dinamička analiza provodi se s pomoću karakteristične vrijednosti opterećenja od pojedinačnog vlaka koja se uzima kao projektirana masa pod uobičajenim opterećenjem u skladu s Dodatkom K uz dodatak za putnike u prostorima za stajanje u skladu s bilješkom 1. iz Dodatka K.

4.2.7.1.3. Centrifugalne sile

Ako je na mostu kolosijek u zavoju duž cijele duljine ili dijela duljine mosta, centrifugalna sila uzima se u obzir pri projektiranju mostova kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

4.2.7.1.4. Bočne sile

Bočna sila uzima se u obzir pri projektiranju mostova kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

4.2.7.1.5. Vučne i kočne sile (uzdužna opterećenja)

Vučne i kočne sile uzimaju se u obzir pri projektiranju mostova kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

4.2.7.1.6. Projektirana iskrivljenost kolosijeka zbog djelovanja željezničkog prometa

Najveća ukupna projektirana iskrivljenost kolosijeka zbog djelovanja željezničkog prometa ne smije biti veća od vrijednosti utvrđene u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [11].

4.2.7.2. Ekvivalentno vertikalno opterećenje za nove geotehničke konstrukcije, građevine i učinke tlaka tla

Geotehničke konstrukcije i građevine projektiraju se, a učinci tlaka tla određuju se uzimajući u obzir vertikalna opterećenja koja proizvodi model opterećenja 71, kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

Ekvivalentno vertikalno opterećenje množi se faktorom alfa (α) kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10]. Vrijednost α jednaka je vrijednostima utvrđenima u tablici 11. ili veća od njih.

4.2.7.3. Otpornost novih konstrukcija na kolosijecima ili u njihovoj blizini

Aerodinamične sile vlakova u prolazu uzimaju se u obzir kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

4.2.7.4. Otpornost postojećih struktura (mostova, geotehničkih konstrukcija i nasipa) na prometna opterećenja

Mostovi, geotehničke konstrukcije i nasipi moraju doseći određenu razinu interoperabilnosti u skladu s kategorijom prema TSI-ju za prugu iz točke 4.2.1.

Minimalni zahtjevi kapaciteta za konstrukcije za svaku prometnu oznaku navedeni su u Dodatku E, a moraju biti ispunjeni kako bi se pruga proglasila interoperabilnom.

Primjenjuju se sljedeći uvjeti:

(a)	Ako se postojeća konstrukcija zamjenjuje novom, nova konstrukcija mora biti u skladu sa zahtjevima iz točke 4.2.7.1. ili točke 4.2.7.2.

(b)	Ako minimalni kapacitet postojećih konstrukcija zadovoljava zahtjeve iz Dodatka E, tada postojeće konstrukcije ispunjavaju relevantne zahtjeve interoperabilnosti.

(c)

Ako kapacitet postojeće konstrukcije nije u skladu sa zahtjevima iz Dodatka E, a radovi (npr. pojačanje) se izvode radi povećanja kapaciteta konstrukcije kako bi se ispunilo zahtjeve iz ovog TSI-ja (a konstrukcija se ne zamjenjuje novom konstrukcijom), konstrukcija se usklađuje sa zahtjevima iz Dodatka E.

Za mreže Ujedinjene Kraljevine (Sjeverna Irska) u podtočkama 2. i 3. EN kategoriju pruge moguće je zamijeniti brojem raspoloživosti pruge (RA) (koji se donosi u skladu s nacionalnim tehničkim pravilom prijavljenim u tu svrhu) te se stoga upućivanja na Dodatak E zamjenjuju upućivanjima na Dodatak F.”;

(13)

u točki 4.2.8.1. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Granične vrijednosti za interventno održavanje u slučaju pojedinačnog oštećenja pri poravnanju utvrđene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [12]. Pojedinačna oštećenja ne smiju prelaziti granične vrijednosti raspona valne duljine D1.”;

(14)

u točki 4.2.8.2. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Granične vrijednosti za interventno održavanje u slučaju pojedinačnog oštećenja na uzdužnoj razini utvrđene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [12]. Pojedinačna oštećenja ne smiju prelaziti granične vrijednosti raspona valne duljine D1.”;

(15)

točka 4.2.8.3. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočke 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.	Granične vrijednosti iskrivljenosti kolosijeka za interventno održavanje u slučaju pojedinačnog oštećenja navedeno je kao nula do vršne vrijednosti. Iskrivljenost kolosijeka propisana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [13].

2.	Granična vrijednost iskrivljenosti kolosijeka funkcija je mjerne baze koja se primjenjuje u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [12].”;

(b)

podtočka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.	Za sustave širine kolosijeka od 1 668 mm umjesto podtočke 2. granična vrijednost iskrivljenosti kolosijeka funkcija je mjerne baze koja se primjenjuje u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [12].”;

(16)

točka 4.2.9.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Za perone na kojima je u redovnom prometu predviđeno zaustavljanje samo putničkih vlakova, koji su u točki 1.1. izričito navedeni kao isključeni iz područja primjene Uredbe Komisije (EU) br. 1302/2014 („TSI za lokomotive i putnička vozila”) (*2) mogu se primjenjivati različite odredbe u pogledu nazivne visine perona.

(*2) Uredba Komisije (EU) br. 1302/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost željezničkih vozila – lokomotiva i putničkih željezničkih vozila podsustava željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 228.).” "

(b)	Na kraju podtočke 4. dodaje se sljedeća rečenica: „Te se vrijednosti uzimaju u obzir s tolerancijom od -10/+20 mm.”;

(17)

točka 4.2.9.3. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Razmak između osi kolosijeka i ruba perona paralelnog s voznom ravninom (bq), kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [3], određuje se na temelju granične vrijednosti profila pruge (bqlim). Granična vrijednost profila pruge izračunava se na temelju profila G1.”;

(b)	Na kraju podtočke 3. dodaje se sljedeća rečenica: „Te se vrijednosti uzimaju u obzir s tolerancijom od -10/+10 mm.”;

(18)

točka 4.2.10.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.10.1. Najveće promjene tlaka u tunelima

(1)

U svim novim tunelima i podzemnim konstrukcijama koji pripadaju kategorijama opisanima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [14] potrebno je osigurati da najveća promjena tlaka koju uzrokuje prolazak vlaka koji prometuje pri najvećoj dopuštenoj brzini u tunelu ne smije premašiti 10 kPa tijekom vremena potrebnog da vlak prođe kroz tunel.

(2)

Zahtjev iz podtočke 1. mora biti ispunjen duž vanjskog dijela svih vlakova sukladnih s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila.

(3)

U slučaju modernizacije ili obnove postojećeg podsustava infrastrukture, u postojećim tunelima i podzemnim konstrukcijama u kojima će se prometovati brzinom većom od ili jednakom 200 km/h potrebno je osigurati da najveća promjena tlaka koju uzrokuje prolazak vlaka koji prometuje pri najvećoj dopuštenoj brzini u tunelu ne smije premašiti 10 kPa tijekom vremena potrebnog da vlak prođe kroz tunel. Ocjene se provode u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [14] ili točki 6.2.4.12 podtočki 1. ako nije moguće primijeniti pojednostavljenu ocjenu sukladnosti.”

(19)

točka 4.2.12.4. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Stabilna oprema za opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju mora imati dovod pitke vode koja je u skladu sa zahtjevima Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća (*3).

(*3) Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).”;"

(b)

dodaje se sljedeća podtočka 3.:

„3.	Materijali koji se upotrebljavaju za opskrbu željezničkih vozila vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju (npr. kvaliteta spremnika, pumpe, cijevi, slavine i materijala za brtvljenje) moraju biti u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju.”;

(20)

točka 4.3.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

Tablica 15. mijenja se kako slijedi:

i.	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Sučelja s podsustavom željezničkih vozila - lokomotive i putnička vozila”;

ii.	u drugom stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za infrastrukturu”;

iii.	u trećem stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za lokomotive i putnička vozila”;

iv.	u trećem stupcu, u retku „Postrojenja za servisiranje vlakova”, briše se tekst „4.2.11.4. Oprema za opskrbu vodom”;

(b)

Tablica 16. mijenja se kako slijedi:

i.	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Sučelja s podsustavom „Željeznička vozila - teretni vagoni” ”;

ii.	u drugom stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za infrastrukturu”;

iii.	u trećem stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za teretne vagone”;

(21)

U točki 4.3.2., tablica 17. mijenja se kako slijedi:

i.	u drugom stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za infrastrukturu”;

ii.	u trećem stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za energetski podsustav”;

(22)

U točki 4.3.3., tablica 18. mijenja se kako slijedi:

i.	u drugom stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za infrastrukturu”;

ii.	u trećem stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav”;

(23)

U točki 4.3.4. tablica 19. mijenja se kako slijedi:

i.	u drugom stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za infrastrukturu”;

ii.	u trećem stupcu naslov se zamjenjuje sljedećim: „Upućivanje u TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom”;

iii.

redak „Kvalifikacije osoblja” zamjenjuje se s

Kvalifikacije osoblja

4.6.	Stručne kvalifikacije

4.2.1.1.

Opći zahtjevi

(24)

u točki 5.3.3. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Za sustav nazivne širine kolosijeka od 1 435 mm projektirana širina kolosijeka za kolosiječne pragove u ravninama i u vodoravnim krivinama s polumjerom većim od 300 m iznosi 1 437 mm.”;

(25)

u točki 6.1.5.1. podtočke (a), (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)	Tvrdoća tračnica ispituje se za položaj RS u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [7].

(b)	Vlačna čvrstoća ispituje se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [7].

(c)	Ispitivanje zamora provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [7].”;

(26)

u točki 6.1.5.2. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	(ne upotrebljava se)”;

(27)

u točki 6.2.4.1. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Ocjenjivanje slobodnog profila pruge u obliku pregleda projekta obavlja se na karakterističnim presjecima pomoću rezultata izračuna koje je obavio upravitelj infrastrukture ili ugovaratelj na temelju specifikacije na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [3].”;

(28)

u točki 6.2.4.2. podtočke 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.

Pregled projekta radi ocjenjivanja razmaka između osi kolosijeka obavlja se s pomoću rezultata izračuna koje je obavio upravitelj infrastrukture ili ugovaratelj na temelju specifikacije na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [3]. Nazivni razmak između osi kolosijeka provjerava se na trasi pruge pri čemu su razmaci navedeni paralelno s vodoravnom ravninom. Granični razmak ugradnje između osi kolosijeka provjerava se s pomoću polumjera i odgovarajućeg nadvišenja.

2.	Nakon sastavljanja, a prije puštanja u promet razmak između osi kolosijeka provjerava se na kritičnim mjestima pri čemu je granični razmak ugradnje između osi kolosijeka, kako je utvrđen u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [3], ostvaren za manje od 50 mm.”;

(29)

u točki 6.2.4.4. dodaje se sljedeća podtočka 3.:

„3.	Pri sastavljanju, a prije puštanja u promet ocjenjuju se mjerne vrijednosti koje je dostavio podnositelj zahtjeva ili upravitelj infrastrukture radi pregleda najmanjeg polumjera vodoravnog zavoja. Uzimaju se u obzir pravila za prihvaćanje radova koja je definirao upravitelj infrastrukture.”;

(30)

točka 6.2.4.6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.4.6 Ocjenjivanje projektiranih vrijednosti ekvivalentne koničnosti

Procjena projektnih vrijednosti ekvivalentne koničnosti obavlja se s pomoću rezultata izračuna upravitelja infrastrukture ili ugovaratelja na temelju specifikacije na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [5].”;

(31)

točka 6.2.4.10. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.4.10. Postupak ocjenjivanja za postojeće konstrukcije

Ocjenjivanje postojećih konstrukcija na temelju zahtjeva iz točke 4.2.7.4. stavka 3. točaka (b) i (c) obavlja se na jedan od sljedećih načina:

(a)	provjerom jesu li vrijednosti EN kategorija pruga u kombinaciji s dopuštenom brzinom koja je objavljena ili se njezina objava planira za pruge koje uključuju nove konstrukcije, u skladu sa zahtjevima iz Dodatka E;

(b)	provjerom jesu li vrijednosti EN kategorija pruga, u kombinaciji s dopuštenom brzinom određenom za mostove ili za projekt, ili alternativnim zahtjevima navedenima s LM71 i faktorom alfa (α) za P1 i P2, u skladu sa zahtjevima iz Dodatka E;

(c)

provjerom prometnih opterećenja utvrđenih za konstrukcije ili projekt prema minimalnim zahtjevima iz točaka 4.2.7.1.1., 4.2.7.1.2. i 4.2.7.2. Pri preispitivanju vrijednosti faktora alfa (α) u skladu s točkama 4.2.7.1.1. i 4.2.7.2. potrebno je samo provjeriti je li vrijednost faktora alfa (α) u skladu s vrijednošću faktora alfa (α) navedenom u tablici 11.;

(d)

ako je zahtjev za postojeći most određen upućivanjem na model projektnog opterećenja HSLM iz Dodatka E, ocjenjivanje postojećeg mosta provodi se s pomoću jedne od sljedećih metoda:

—	provjerom specifikacije projekta postojećeg mosta,

—	provjerom specifikacije dinamičkog ocjenjivanja,

—	provjerom objavljene nosivosti postojećeg mosta u registru infrastrukture (RINF) za parametar 1.1.1.1.2.4.2. (Sukladnost konstrukcija s modelom opterećenja za velike brzine (HSLM));

(e)

ako je zahtjev za postojeći most određen upućivanjem na alternativne zahtjeve dinamičkog opterećenja (Dodatak E bilješka 8.), ocjenjivanje postojećeg mosta provodi se provjerom specifikacije dinamičkog ocjenjivanja tih alternativnih zahtjeva za opterećenje u odnosu na zahtjeve iz Dodatka E napomene 8.

Nije potrebno pregledati projekt i izvoditi izračune.

Pri ocjenjivanju postojećih konstrukcija primjenjuje se točka 4.2.7.4. podtočka (4).”;

(32)

u točki 6.2.4.11. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Ocjenjivanje razmaka između osi kolosijeka i ruba perona u obliku pregleda projekta obavlja se s pomoću rezultata izračuna upravitelja infrastrukture ili ugovaratelja na temelju specifikacije na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [3].”;

(33)

točka 6.2.4.12. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.4.12. Ocjenjivanje najvećih promjena tlaka u tunelima

Ocjenjivanje najvećih promjena tlaka u tunelu (kriterij 10 kPa) provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [14], s vlakovima koji su u skladu s TSI-jem za lokomotive i putnička vozila i mogu prometovati pri najvećoj brzini pruge u određenom tunelu koji se ocjenjuje.

Ulazni parametri koji će se koristiti tijekom ocjenjivanja moraju biti takvi da ispunjavaju referentnu karakterističnu vrijednost tlaka vlakova utvrđenu u TSI-ju za lokomotive i putnička vozila.

Referentna područja presjeka određena su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [14]”.

(34)

točka 6.3. zamjenjuje se sljedećim:

„6.3.

(ne upotrebljava se)”;

(35)

točka 6.4. zamjenjuje se sljedećim:

„6.4. Ocjenjivanje dokumentacije o održavanju

(1)

U skladu s člankom 15. stavkom 4. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (*4) podnositelj zahtjeva odgovoran je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja sadržava dokumentaciju za održavanje.

(2)

Prijavljeno tijelo potvrđuje samo da je dostavljena dokumentacija koja je potrebna za održavanje, kako je utvrđeno u točki 4.5.1. Prijavljeno tijelo nije zaduženo za provjeru podataka sadržanih u dostavljenoj dokumentaciji”.

(*4) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.)."

(36)

u točki 6.5.1. podtočki 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Do revizije popisa interoperabilnih sastavnih dijelova navedenih u poglavlju 5. ovog TSI-ja prijavljeno tijelo može izdati potvrdu o EZ provjeri za podsustav, čak i ako neki od sastavnih dijelova interoperabilnosti ugrađenih u podsustav nisu obuhvaćeni mjerodavnim EZ izjavama o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu u skladu s ovim TSI-jem, ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:”;

(37)	u poglavlju 7. briše se prvi stavak;

(38)

točke od 7.1. do 7.6. zamjenjuju se sljedećim:

„7.1. Nacionalni plan provedbe

Države članice izrađuju nacionalni plan provedbe ovog TSI-ja koji je usmjeren na usklađenost cjelokupnog željezničkog sustava Unije. Tim su planom obuhvaćeni svi projekti koji se odnose na novi podsustav infrastrukture i njegovu obnovu i modernizaciju te se njime u razumnom roku osigurava postupna migracija prema interoperabilnom ciljnom podsustavu infrastrukture koji je u potpunosti usklađen s ovim TSI-jem.

7.2. Primjena ovog TSI-ja na novi podsustav infrastrukture

(1)

Za novi podsustav infrastrukture obvezna je primjena ovog TSI-ja.

(2)

Za potrebe ovog TSI-ja „novi podsustav infrastrukture” znači podsustav infrastrukture pušten u uporabu nakon 28. rujna 2023. kojim se uvodi pruga ili dio pruge koji prije nije postojao.

Svi ostali podsustavi infrastrukture smatraju se „postojećim podsustavima infrastrukture”.

(3)

Sljedeći slučajevi smatraju se modernizacijom, a ne puštanjem u rad novog podsustava infrastrukture:

(a)	ponovno polaganje dijela postojeće pruge;

(b)	izgradnja obilaznice;

(c)	dodavanje jednog ili više kolosijeka na postojeću prugu, bez obzira na razmak između postojećih i dodatnih kolosijeka.

7.3. Primjena ovog TSI-ja na postojeći podsustav infrastrukture

7.3.1. Kriteriji učinkovitosti podsustava

Osim slučajeva iz točke 7.2. podtočke 3. „modernizacija” znači opsežna preinaka postojećeg podsustava infrastrukture kojom se postiže sukladnost s barem jednom dodatnom prometnom oznakom ili promjena u deklariranoj kombinaciji prometnih oznaka (iz tablice 2. i tablice 3. u točki 4.2.1.).

7.3.2. Primjena TSI-ja

Sukladnost s ovim TSI-jem obvezna je za podsustav ili njegove dijelove koji se moderniziraju ili obnavljaju. Zbog značajki naslijeđenoga željezničkog sustava sukladnost postojećeg podsustava infrastrukture s ovim TSI-jem može se postići postupnim poboljšanjem interoperabilnosti:

(1)

za modernizirani podsustav infrastrukture, primjena ovog TSI-ja obvezna je i primjenjuje se na modernizirani podsustav unutar geografske pokrivenosti modernizacije. Geografska pokrivenost modernizacije određuje se na temelju lokacija na kolosijecima i metričkim podacima te dovodi do sukladnosti svih osnovnih parametara podsustava infrastrukture povezanih s kolosijecima koji su predmet modernizacije podsustava infrastrukture.

Dodavanje jedne ili više tračnica koje podržavaju drugačiju širinu kolosijeka isto se smatra modernizacijom kad se aktivira kriterij učinkovitosti podsustava opisan u točki 7.3.1.

(2)

Kad je riječ o promjeni koja nije modernizacija podsustava infrastrukture, primjena ovog TSI-ja za svaki osnovni parametar (iz točke 4.2.2.) na koji utječe promjena obvezna je ako je zbog promjene potrebno provesti novi „EZ” postupak provjere u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250 (*5). Primjenjuju se odredbe utvrđene u člancima 6. i 7. Provedbene uredbe (EU) 2019/250.

(3)	Kad je riječ o promjeni koja nije modernizacija podsustava infrastrukture i za one osnovne parametre na koje promjena ne utječe, ili ako promjena ne zahtijeva novu „EZ” provjeru, dokazivanje razine sukladnosti s ovim TSI-jem je dobrovoljno.

(4)	Kad je riječ o modernizaciji ili obnovi podsustava infrastrukture, sukladnost sa zahtjevima utvrđenima za nove pruge nije potrebna.

(5)	U slučaju „veće izmjene” kako je definirana u članku 2. točki 15. Direktive (EU) 2016/797, u kontekstu „obnove”, svi se elementi podsustava ili njegovi dijelovi koji nisu u skladu s TSI-jem moraju sustavno zamijeniti onima koji jesu u skladu s TSI-jem.

(6)

„Zamjena u okviru održavanja” znači svaka zamjena sastavnih dijelova dijelovima iste funkcije i učinkovitosti u okviru održavanja, kako je definirano u članku 2. stavku 17. Direktive (EU) 2016/797. Provodi se u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja kad god je to razumno i gospodarski izvedivo i ne traži EZ provjeru.

(7)

Dopuštene su sljedeće iznimke za postojeći podsustav infrastrukture, u slučaju modernizacije ili obnove:

(a)

U slučaju modernizacije ili obnove podsustava infrastrukture, za parametre nadvišenja na koji se primjenjuje točka 4.2.4.2. ovog TSI-ja i manjka nadvišenja na koji se odnosi točka 4.2.4.3. ovog TSI-ja dopušteno je odstupiti od graničnih vrijednosti utvrđenih u ovom TSI-ju, poštujući pritom iznimne granične vrijednosti i primjenjujući posebna ograničenja i mjere utvrđene u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [4]. Primjena ove iznimke ne sprečava pristup vozilima koja su odobrena za najveće vrijednosti propisane u točki 4.2.4.3. ovog TSI-ja.

(b)

U slučaju promjene koja nije modernizacija podsustava infrastrukture primjenjuju se sljedeći uvjeti koji se odnose na visinu i poravnanje perona uređeni točkama 4.2.9.2. i 4.2.9.3.:

—	Dopuštena je primjena drugih nazivnih visina perona ako bi za postizanje sukladnosti s vrijednostima iz točke 4.2.9.2. bile potrebne konstrukcijske promjene nekog nosivog elementa.

—	Dopušteno je primijeniti poravnanje perona drukčije od onog definiranog u točki 4.2.9.3. podtočki 2. ako je vrijednost za bq jednaka ili veća od bqlim.

7.3.3. Postojeće pruge koje ne podliježu projektu obnove ili modernizacije

Ako upravitelj infrastrukture želi dokazati razinu sukladnosti postojeće pruge s osnovnim parametrima ovog TSI-ja, primjenjuje postupak opisan u Preporuci Komisije 2014/881/EU (*6).

7.3.4. Provjere kompatibilnosti vozne relacije prije prometovanja odobrenim vozilima na tim relacijama

Postupak provjere kompatibilnosti vozne relacije koji se primjenjuje i parametri podsustava infrastrukture koji će se koristiti utvrđeni su u točki 4.2.2.5. i Dodatku D.1 TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

7.4 ne upotrebljava se

7.5. ne upotrebljava se

7.6. ne upotrebljava se

(*5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/250 od 12. veljače 2019. o obrascima za „EZ” izjave i „EZ” potvrde za sastavne dijelove interoperabilnosti i podsustave željeznica, modelu izjave o sukladnosti odobrenog tipa željezničkog vozila i o „EZ” postupcima provjere podsustava u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 201/2011 (SL L 42, 13.2.2019., str. 9.)."

(*6) Preporuka Komisije 2014/881/EU od 18. studenoga 2014. o postupku dokazivanja razine sukladnosti postojećih željezničkih pruga s osnovnim parametrima tehničkih specifikacija za interoperabilnost (SL L 356, 12.12.2014., str. 520.).” "

(39)

točka 7.7.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„7.7.1.1.

(ne upotrebljava se)”;

(40)

točka 7.7.6.7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.7.6.7. Najveća nevođena duljina fiksnog lučnog križišta (4.2.5.3.)

Slučajevi P

U Dodatku J, za nazivnu širinu kolosijeka od 1 524 mm:

(a)	umjesto točke (J.1) podtočke (b), najmanji polumjer lučnog križišta iznosi 200 m; za polumjere od 200 do 220 m mali polumjer nadomješta se proširenjem širine kolosijeka.

(b)	umjesto točke J.1 podtočke (c) najmanja visina skretničke tračnice iznosi 39 mm.”;

(41)	dodaje se sljedeća točka 7.7.8.2.: „7.7.8.2. Granične vrijednosti širine kolosijeka za interventno održavanje u slučaju pojedinačnog oštećenja (4.2.8.4) Slučaj P Umjesto točke 4.2.8.4. podtočke (1) najmanja širina kolosijeka za sve brzine iznosi 1 430 mm.”;

(42)

točka 7.7.10.2. podtočka 2. mijenja se kako slijedi:

(a)	„EN 15302:2008+A1:2010” zamjenjuje se s „EN 15302:2021”

(b)

podpodtočke od (a) do (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)	S 1002 kako je definirano u Prilogu C normi EN 13715:2020 sa SR1;

(b)	S 1002 kako je definirano u Prilogu C normi EN 13715:2020 sa SR2;

(c)	GV 1/40 kako je definirano u Prilogu B normi EN 13715:2020 sa SR1;

(d)	GV 1/40 kako je definirano u Prilogu B normi EN 13715:2020 sa SR2;

(e)	EPS kako je definiran u Prilogu D normi EN 13715:2020 sa SR1.”;

(43)	u točki 7.7.15.1. podtočkama 1. i 3., točki 7.7.15.2., točki 7.7.15.7. podtočki 1. i točkama 7.7.15.8, 7.7.16.2, 7.7.6.2, 7.7.6.3, 7.7.6.11, 7.7.6.13, 7.7.13.1, 7.7.13.2, 7.7.13.6, 7.7.13.7 „EN 15273-3:2013” zamjenjuje se s „EN 15273-3:2013+A1:2016”;

(44)

točka 7.7.17. zamjenjuje se sljedećim:

„7.7.17.

(ne upotrebljava se)”;

(45)

u Dodatku C.1. točki (c) drugoj alineji druga podalineja zamjenjuje se sljedećim:

„–	Drvo: u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [15]”;

(46)

u Dodatku C.2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Nositelj

—

Vrsta

—

Otpornost na vertikalna opterećenja:

—	Beton: projektni momenti savijanja

—	Drvo: u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [15]

—	Čelik: moment inercije presjeka

—	Otpornost na uzdužna i bočna opterećenja: geometrija i težina

—	Nazivna širina kolosijeka”;

(47)

Dodatak E zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak E

Zahtjevi kapaciteta za postojeće konstrukcije u skladu s prometnom oznakom

Minimalni zahtjevi kapaciteta za postojeće mostove u skladu s točkom 4.2.7.4. podtočkom 2. utvrđeni su u tablici 38.A i tablici 39.A u skladu s prometnim oznakama iz tablica 2. i 3. Ti zahtjevi kapaciteta utvrđeni su s pomoću vertikalnog opterećenjem koje je definirano samo EN kategorijom pruge odgovarajuće brzine ili LM71 s faktorom alfa. Dodatni dinamički zahtjevi kapaciteta izraženi su modelom dinamičkog opterećenja HSLM. EN kategorija pruge i najveća pripadajuća brzina smatraju se jedinstvenom kombiniranom vrijednošću.

Minimalni zahtjevi kapaciteta za postojeće geotehničke konstrukcije i nasipe u skladu s točkom 4.2.7.4. podtočkom 2. utvrđeni su u tablicama 38.B i 39.B u skladu s prometnim oznakama iz tablica 2. i 3.

EN kategorije pruga funkcija su osovinskog opterećenja i geometrijskih aspekata koji se odnose na razmak među osovinama i utvrđene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [2].

Za neprekinute mostove u obzir se uzima slučaj s najzahtjevnijim učincima između modela opterećenja 71 (LM71) i modela opterećenja SW/0. LM71, model opterećenja SW/0 i model opterećenja HSLM utvrđeni su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10].

Tablica 38.A

Zahtjevi za nosivost mostova i dodatni zahtjevi zbog dinamičkih učinaka (1)

Putnički promet

Prometna oznaka	Promet vlakovima koje vuče lokomotiva: Putnički vlakovi uključujući putnička vozila (putnički vagoni, vagoni za prtljagu i vagoni za prijevoz automobila) i vagoni za laki teret te glave za napajanje(2)(3)(5)(6)(4)	Promet električnim ili dizelskim vlakovima s više jedinica, pogonskim glavama i motornim vlakovima (2)(5)(4)
P1	nije primjenjivo (7)	HSLM (8) i D2-200 ili HSLM (8) i LM71 uz α = 1.0(14)
P2	HSLM (8) i D2-200 ili HSLM (8) i LM71 uz α = 0.91(14)	HSLM (8) i D2-200 ili HSLM (8) i LM71 uz α = 0.91(14)
P3a (> 160 km/h)	L≥4 m D2–100 i L<4 m D2–200(9)(10)(15)	L≥4 m C2–100 i L<4 m C2–200(9)(15)
P3b (≤ 160 km/h)	L≥4 m D2–100 i L<4 m D2–160(9)(11)(15)	L≥4 m D2–100 i L<4 m D2–160(9)(15)
P4a (> 160 km/h)	L≥4 m D2–100 i L<4 m D2–200(9)(12)(15)	L≥4 m C2–100 i L<4 m C2–200(9)(15)
P4b (≤ 160 km/h)	L≥4 m D2–100 i L<4 m D2–160(9)(13)(15)	L≥4 m C2–100 i L<4 m C2-160(9) (15)
P5	C2–120	B1–120
P6	a12
P1520	otvoreno pitanje
P1600	otvoreno pitanje

Tablica 39.A

Zahtjevi za nosivost za mostove izraženi u EN kategoriji pruge – pripadajuća brzina (1)

Teretni promet

Prometna oznaka	Teretni vlakovi, uključujući teretne vagone, druga vozila i lokomotive(2)
F1	D4–120
F2	D2–120
F3	C2–100
F4	B2–100
F1520	otvoreno pitanje
F1600	otvoreno pitanje

Napomene:

(1)

U tablici navedena vrijednost brzine najveći je zahtjev za konkretnu prugu i može biti niža u skladu sa zahtjevima iz točke 4.2.1. podtočke 12. Pri provjeri pojedinačnih konstrukcija na pruzi prihvatljivo je uzeti u obzir lokalne dopuštene brzine kako je navedeno i u napomenama 2. i 3. u tablici 2. i napomeni 1. u tablici 3.

(2)

Putnička vozila (uključujući putničke vagone, vagone za prtljagu i vagone za prijevoz automobila), ostala vozila, lokomotive, pogonske glave, dizelski i električni vlakovi s više jedinica, pogonske glave i motorni vlakovi definirani su TSI-jem za lokomotive i putnička vozila. Vagoni za laki teret definirani su kao vagoni za prtljagu, osim što im je dopušteno prometovanje u kompozicijama koje nisu namijenjene putničkom prometu.

(3)

Zahtjevi za konstrukcije utvrđeni prema EN kategorijama pruga ili modelu opterećenja LM71 u skladu su s najviše dvije susjedne spojene lokomotive i/ili pogonske glave. Zahtjevi za konstrukcije u skladu su s najvećom brzinom od 120 km/h za tri susjedne spojene lokomotive i/ili pogonske glave (ili kompoziciju lokomotiva i/ili pogonskih glava) ili više njih pod uvjetom da su lokomotive i/ili pogonske glave u skladu s odgovarajućim graničnim vrijednostima za teretne vagone.

(4)	Za prometne oznake P2, P3 i P4 primjenjuju se zahtjevi i za promet vlakovima koje vuče lokomotiva i za promet motornim vlakovima. Za prometnu oznaku P5, država članica može navesti primjenjuju li se zahtjevi za lokomotive i pogonske glave.

(5)

Zahtjevi za konstrukcije u skladu su s putničkim vagonima, vagonima za laki teret i lokomotivama i pogonskim glavama s prosječnom masom po jedinici duljine duž duljine svakog od 2,45 t/m za EN kategoriju A, 2,75 t/m za EN kategoriju pruga B1, 3,1 t/m za EN kategorije C2 i 3,5 t/m za EN kategoriju pruga D2 (ne za P5).

(6)	Zahtjevi za konstrukcije u skladu su s lokomotivama i pogonskim glavama s 4 osovine s razmakom između osovina okretnog postolja od najmanje 2,6 m i prosječnom masom po jedinici duljine duž duljine vozila od najviše 5,0 t/m.

(7)	S obzirom na najnovija operativna dostignuća, nema potrebe za utvrđivanjem usklađenih zahtjeva za osiguravanje odgovarajuće razine interoperabilnosti za ovaj tip vozilā za prometne oznake P1.

(8)

Za pruge P1 i P2 mora se navesti sukladnost s HSLM-om u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10] (vidjeti postupak u točki 6.2.4.10. ovog TSI-ja). Ako se ne može dokazati sukladnost s HSLM-om, za potrebe dinamičkih provjera kompatibilnosti u skladu s provjerom kompatibilnosti vozne relacije iz Dodatka D.1. TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom (parametar RINF 1.1.1.1.2.4.4.), dinamičko opterećenje, za koje treba provjeriti kompatibilnost s postojećim mostovima, mora se navesti u dokumentima s postupcima kao u parametru RINF 1.1.1.1.2.4.4. (vidjeti i postupak u točki 6.2.4.10. ovog TSI-ja). Kad se dinamička analiza mora provesti s modelima opterećenja koji se temelje na pojedinačnim vlakovima, karakteristična vrijednost opterećenja vozila koje prevozi putnike ili prtljagu mora biti u skladu s konstrukcijskom masom pod uobičajenim opterećenjem u skladu s Dodatkom K ovom TSI-ju.

(9)

Kako bi se izbjegli prekomjerni dinamični učinci, uključujući rezonanciju, trenutačno nije moguće utvrditi usklađena minimalna svojstva mosta kako bi se izbjegla potreba za dinamičnim ocjenjivanjem. Dinamičko opterećenje vozila koja ispunjavaju zahtjeve statičkog opterećenja mosta (određeno kao kategorija pruge u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [2] ili u smislu modela opterećenja LM71) može u brojnim slučajevima premašiti te uobičajene zahtjeve statičkog opterećenja mosta (kad su ta statička opterećenja poboljšana uobičajenim dopuštenim odstupanjima industrije za dinamičke faktore za ponovni izračun mosta ili projektiranje mosta). Tim rizikom za kompatibilnost između vozila i mostova upravlja se dinamičkim provjerama kompatibilnosti kako je navedeno u Dodatku D.1 TSI-ju odvijanja prometa (parametar RINF-a 1.1.1.1.2.4.4.). Kad se dinamička analiza mora provesti s modelima opterećenja koji se temelje na pojedinačnim vlakovima, karakteristična vrijednost opterećenja vozila koje prevozi putnike ili prtljagu mora biti u skladu s konstrukcijskom masom pod uobičajenim opterećenjem u skladu s Dodatkom K ovom TSI-ju.

(10)	Zahtjevi za putničke vlakove koje vuče lokomotiva vrijede za putničke vagone i vagone za laki teret koji su u skladu s EN kategorijom A za brzine do 200 km/h (lokalna dopuštena brzina) ili EN kategorijom pruga C2 za brzine do 160 km/h (lokalna dopuštena brzina).

(11)	Zahtjevi za putničke vlakove koje vuče lokomotiva vrijede za putničke vagone i vagone za laki teret koji su u skladu s EN kategorijom pruga C2 za brzine do 160 km/h (lokalna dopuštena brzina).

(12)	Zahtjevi za putničke vlakove koje vuče lokomotiva vrijede za putničke vagone i vagone za laki teret koji su u skladu s EN kategorijom pruga A za brzine do 200 km/h (lokalna dopuštena brzina) ili EN kategorijom pruga B1 za brzine do 160 km/h (lokalna dopuštena brzina).

(13)	Zahtjevi za putničke vlakove koje vuče lokomotiva vrijede za putničke vagone i vagone za laki teret koji su u skladu s EN kategorijom pruga B1 za brzine do 160 km/h (lokalna dopuštena brzina).

(14)

Zahtjevi utvrđeni primjenom EN kategorija pruge ili modela opterećenja LM71 mogu se ispuniti putem EN kategorije pruge odgovarajuće brzine ili modela LM71 s faktorom alfa u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [10]. Odluku između dviju dostupnih opcija donosi isključivo podnositelj zahtjeva, pri čemu ne mora odabrati zahtjevniju. EN kategorija pruge s odgovarajućom brzinom temelji se na statičkom opterećenju umnoženom za dinamički faktor pojačanja.

(15)

Ako su minimalni zahtjevi kapaciteta za prometnu oznaku iz tablice 38.A navedeni, na primjer, u obrascima L>=4 m D2 – 100 (*7) i L<4 m D2 – 200 (*8), moraju biti ispunjeni odgovarajući kriteriji u skladu s natovarenom duljinom L elementa mosta koji se razmatra. EN kategorija pruge s odgovarajućom brzinom temelji se na statičkom opterećenju umnoženom za dinamički faktor pojačanja.

Tablica 38.B

Zahtjevi nosivosti za geotehničke konstrukcije i nasipe (1) (2)

Putnički promet

Prometna oznaka	Promet vlakovima koje vuče lokomotiva: Putnički vlakovi uključujući putnička vozila (putnički vagoni, vagoni za prtljagu i vagoni za prijevoz automobila) i vagoni za laki teret te glave za napajanje(3)	Promet električnim ili dizelskim vlakovima s više jedinica, pogonskim glavama i motornim vlakovima(3)
P1	nije primjenjivo(4)	D2
P2	D2	D2
P3a (> 160 km/h)	D2	C2
P3b (≤ 160 km/h)	D2	D2
P4a (> 160 km/h)	D2	C2
P4b (≤ 160 km/h)	D2	C2
P5	C2	B1
P6	a12
P1520	otvoreno pitanje
P1600	otvoreno pitanje

Tablica 39.B

Zahtjevi u pogledu kapaciteta opterećenja za geotehničke konstrukcije i nasipe

Teretni promet (2)

Prometna oznaka	Teretni vlakovi, uključujući teretne vagone, druga vozila i lokomotive
F1	D4
F2	D2
F3	C2
F4	B2
F1520	otvoreno pitanje
F1600	otvoreno pitanje

Napomene:

(1)	U objavljenim kategorijama pruga na dijelu pruge, uključujući nasipe, uzimaju se u obzir lokalne dopuštene brzine.

(2)

Putnička vozila (uključujući putničke vagone, vagone za prtljagu i vagone za prijevoz automobila), ostala vozila, lokomotive, pogonske glave, dizelski i električni vlakovi s više jedinica, pogonske glave i motorni vlakovi definirani su u točki 2.2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila. Vagoni za laki teret definirani su kao vagoni za prtljagu, osim što im je dopušteno prometovanje u kompozicijama koje nisu namijenjene putničkom prometu.

(3)	Za prometne oznake P2, P3 i P4 primjenjuju se zahtjevi i za promet vlakova koje vuče lokomotiva i za promet s motornim vlakovima. Za prometne oznake P5, država članica može navesti primjenjuju li se zahtjevi za lokomotive i pogonske glave.

(4)	S obzirom na najnovija operativna dostignuća, nema potrebe za utvrđivanjem usklađenih zahtjeva za osiguravanje odgovarajuće razine interoperabilnosti za ovaj tip vozilā za prometne oznake P1.

;

(*7) Za lokalne dopuštene brzine do 100 km/h najmanja potrebna nosivost je D2 pri lokalnoj dopuštenoj brzini. Za lokalne dopuštene brzine veće od 100 km/h najmanja potrebna nosivost je D2 na 100 km/h."

(*8) Za lokalne dopuštene brzine do 200 km/h najmanja potrebna nosivost je D2 pri lokalnoj dopuštenoj brzini."

(48)

Dodatak F mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Zahtjevi kapaciteta za konstrukcije u skladu s prometnom oznakom u Ujedinjenoj Kraljevini (Sjeverna Irska)”;

(b)	u tablici 41. brišu se sve napomene;

(c)	u Dodatku G naslov se zamjenjuje sljedećim: „Preračunavanje brzina u milje na sat za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu (Sjeverna Irska)”;

(49)	Dodatak I. zamjenjuje se sljedećim: „Dodatak I. (ne upotrebljava se) ;

(50)

Dodatak K zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak K

Osnova minimalnih zahtjeva za konstrukcije za putničke vagone i višestruke jedinice

Sljedeće definicije mase za putničke vagone i višestruke jedinice čine osnovu minimalnih dinamičkih zahtjeva za konstrukcije i provjeru sukladnosti konstrukcija s putničkim vagonima i višestrukim jedinicama.

Ako su potrebne dinamičke provjere radi utvrđivanja nosivosti mosta, nosivost mosta utvrđuje se i izražava u smislu projektirane mase pod uobičajenim opterećenjem u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [1], uzimajući u obzir vrijednosti za putničko opterećenje u prostorima za stajanje navedene u tablici 45.

Definicije mase za statičku kompatibilnost temelje se na konstrukcijskoj masi pod iznimnim opterećenjem utvrđenoj u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [1], uzimajući u obzir specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [2].

Tablica 45

Putničko opterećenje u prostorima za stajanje u kg/m2 u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [1]

Vrsta vlakova	Uobičajeno opterećenje navesti Dinamička kompatibilnost
Brzi vlakovi i vlakovi za velike udaljenosti	160 ( (5))
Brzi vlakovi i vlakovi za velike udaljenosti Obvezna rezervacija	0
Ostalo (regionalni, prigradski vlakovi)	280

(51)	Dodatak N zamjenjuje se sljedećim: „Dodatak N (ne upotrebljava se) ;

(52)

Dodatak P mijenja se kako slijedi:

(a)	drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Izračuni slobodnog profila pruge izrađuju se s pomoću kinematičke metode u skladu sa zahtjevima iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [3] s kinematičkim referentnim profilima i pripadajućim propisima utvrđenima ovim Dodatkom.”;

(b)

u točki P.1.2. slika 13. zamjenjuje se sljedećima:

„Referentni profil donjih dijelova kinematičkog profila GEI2 za vozila koja mogu prijeći preko tračničkih kočnica u neaktivnom položaju (l = širina kolosijeka)

(dimenzije u milimetrima)

1.	vozna površina .”

(53)	Dodatak Q zamjenjuje se sljedećim: „Dodatak Q (ne upotrebljava se) ;

(54)

u Dodatku R točka (4) zamjenjuje se sljedećim:

„(4)	EN kategorija pruge – pripadajuća brzina [km/h] za prometne oznake P1520 (sva vozila), P1600 (sva vozila), F1520 (sva vozila) i F1600 (sva vozila) u Dodatku E, tablicama 38.A, 39.A, 38.B i 39.B”;

(55)

u Dodatku S tablici 48. treći stupac mijenja se kako slijedi:

(a)

četrnaesti redak zamjenjuje se sljedećim:

„Rezultat postupka klasifikacije utvrđenog u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [2] koji se u toj normi naziva „Kategorija željezničke pruge”. Označava sposobnost infrastrukture da podnese vertikalna opterećenja na prugu ili dio pruge koja dolaze od vozila u redovnom („uobičajenom”) prometu.”;

(b)

redci od 16. do 21. zamjenjuju se sljedećim:

„Razmak između srca križišta i skretničke tračnice (vidjeti dimenziju br. 2 na slici 14.).

Razmak između vozne površine i dna žlijeba (vidjeti dimenziju br. 6 na slici 14).

Razmak između vozne tračnice i susjedne skretničke tračnice ili krilne tračnice (vidjeti dimenziju br. 5 na slici 14.)

Razmak između vozne strane skretničke tračnice ili krilne tračnice križišta i voznog ruba tračnice vodilice suprotno preko profila, izmjereno na ulasku na skretničku tračnicu, odnosno krilnu tračnicu.

(vidjeti dimenzije br. 4 na slici 14.). Ulazak na skretničku tračnicu ili krilnu tračnicu točka je na kojoj je dopušten kontakt između kotača i skretničke tračnice ili krilne tračnice.

Razmak između vozne strane krilne tračnice križišta i skretničke tračnice suprotno preko profila (vidjeti dimenziju br. 3 na slici 14.).

Razmak od voznog ruba jedne skretničke tračnice do stražnjeg ruba nasuprotne skretničke tračnice (vidjeti dimenziju br. 1 na slici 14.)”

(c)	23. redak zamjenjuje se sljedećim: „Jedinica koja nije SI za tvrdoću čelika definirana u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [16].”;

(d)	26. redak zamjenjuje se sljedećim: „Kako je definirano u članku 3. stavku 2. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.).”;

(e)	53. redak zamjenjuje se sljedećim: „Dio lučno križišta bez vođenja kotača opisan kao „nevođena duljina” u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [17].”;

(56)

U Dodatku S, na mjesto u abecednom redu umeće se novi redak:

„Geotehničke konstrukcije/ Geotechnische Strukturen/ Structures géotechniques

4.2.7.2, 4.2.7.4

Konstrukcija koja uključuje tlo ili strukturni element koji se oslanja na otpornost tla.

Napomena: Nasip je podskup geotehničke konstrukcije”

(57)

Dodatak T zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak T

Tehničke specifikacije na koje se upućuje u ovom TSI-ju

Tablica 49.

Upućivanja na norme

Indeks	Značajke koje se ocjenjuju	Točka TSI-ja	Točka obvezne norme
[1.]	EN 15663:2017+A1:2018 Željeznički sustav – Referentne mase vozila
[1.1]	Definicija mase željezničkih vozila	4.2.1. (7), tablica 2. Dodatak K	4.5.
[1.2]	Definicija mase željezničkih vozila	4.2.1. (7), tablica 3.	4.5. i 7.4.
[1.3]	Putničko opterećenje za vlakove velikih brzina i velike udaljenosti	Dodatak K, tablica 45.	Tablica 7
[1.4]	Putničko opterećenje za druge vlakove	Dodatak K, tablica 45.	Tablica 8.
[2]	EN 15528:2021 Željeznički sustav – Kategorije pruga za određivanje sučelja između granica opterećenja željezničkih vozila i infrastrukture
[2.1]	Definicija mase željezničkih vozila	4.2.1. (7), tablica 2. Dodatak K	6.4.
[2.2]	Zahtjevi kapaciteta za postojeće konstrukcije u skladu s prometnom oznakom	Dodatak E	Prilog A
[2.3]	Kategorije pruga	Dodatak E, tablica 38A (napomena (9))
[2.4.]	Definicija kategorije pruge	Dodatak S	5
[3]	EN 15273-3:2013+A1:2016 Željeznički sustav – Profili – 3. dio: slobodni profili
[3.1]	Slobodni profil pruge	4.2.3.1. (1)	Prilog C i Prilog D točka D.4.8.
[3.2]	Slobodni profil pruge	4.2.3.1(2)	Prilog C
[3.3]	Slobodni profil pruge Ocjenjivanje	4.2.3.1. (3) 6.2.4.1.	5., 7., 10. Prilog C i Prilog D točka D.4.8.
[3.4.]	Razmak između osi kolosijeka Ocjenjivanje	4.2.3.2. (3) 6.2.4.2.	9.
[3.5]	Poravnanje perona Ocjenjivanje	4.2.9.3. (1) 6.2.4.11. (1)	13.
[3.6]	Izračun slobodnog profila pruge za donje dijelove za širinu kolosijeka od 1 668 mm	Dodatak P	5., 7. i 10.
[4]	EN 13803:2017 Željeznički sustav – Kolosijek – Željeznički gornji ustroj – Parametri za projektiranje geometrije kolosijeka – Širine kolosijeka 1 435 mm i veće
[4.1.]	Najmanji polumjer vodoravnog kružnog luka kolosijeka Definicija referentnog vozila	4.2.3.4. (2)	Tablice N.1. i N.2. N.2
[4.2]	Modernizacija ili obnova infrastrukture za parametre nadvišenja i manjka nadvišenja	7.3.2	6.2. (tablica 5.) i 6.3. (tablica 7. za nenagibne vlakove) (vidjeti i odgovarajuće napomene u oba poglavlja).
[5]	EN 15302:2021 Željeznički sustav – Parametri geometrije kontakta između kotača i tračnice – Definicije i metode za vrednovanje
[5.1]	Ekvivalentna koničnost	4.2.4.5. (4)	6., 8., 9., 12.
[5.2]	Ocjenjivanje	6.2.4.6.	6., 8., 9., 12.
[6]	EN 13715:2020 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Kotači – Profil kotača
[6.1]	Ekvivalentna koničnost	4.2.4.5. (4) (a) i (b)	Prilog C
[6.2]	Ekvivalentna koničnost	4.2.4.5. (4). (c) i (d)	Prilog B
[7]	EN 13674-1:2011+A1:2017 Željeznički sustav – Kolosijek – Tračnica – 1. dio: Vignoleove željezničke tračnice mase 46 kg/m i više
[7.1]	Profil glave tračnice za otvorenu prugu	4.2.4.6. (1)	Prilog A
[7.2]	Ocjenjivanje tračnica	6.1.5.1. (a)	9.1.8.
[7.3]	Ocjenjivanje tračnica	6.1.5.1. (b)	9.1.9.
[7.4]	Ocjenjivanje tračnica	6.1.5.1. (c)	8.1. i 8.4.
[8]	EN 13674-4:2006+A1:2009 Željeznički sustav – Kolosijek – Tračnica – 4. dio: Vignoleove željezničke tračnice mase od 27 kg/m, ali isključujući 46 kg/m
[8.1]	Profil glave tračnice za otvorenu prugu	4.2.4.6. (1)	Prilog A
[9]	EN 14363:2016+A2:2022 Željeznički sustav – Ispitivanje i simulacija za prihvatljivost voznih značajki željezničkih vozila – Dinamička i statička ispitivanja
[9.1]	Otpornost kolosijeka na vertikalno opterećenje Bočna otpornost kolosijeka	4.2.6.1. (b) i (c) 4.2.6.3. (b)	7.5.3.
[9.2]	Bočna otpornost kolosijeka	4.2.6.3. (a)	7.5.2. i tablica 4.
[10]	EN 1991-2:2003/AC:2010 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije – 2. dio: Prometna opterećenja mostova
[10.1]	Otpornost konstrukcija na prometna opterećenja	4.2.7.
[10.2]	Otpornost novih mostova na prometna opterećenja: Vertikalna opterećenja	4.2.7.1.1. (1) (a)	6.3.2. (2) P (6)
	Ekvivalentno vertikalno opterećenje za nove geotehničke konstrukcije, građevine i učinke tlaka tla	4.2.7.2. (1)
	Zahtjevi kapaciteta za postojeće konstrukcije u skladu s prometnom oznakom	Dodatak E – Model opterećenja 71
[10.3]	Otpornost novih mostova na prometna opterećenja: Vertikalna opterećenja	4.2.7.1.1. (1) (b)	6.3.3. (3) P
[10.3]	Zahtjevi kapaciteta za postojeće konstrukcije u skladu s prometnom oznakom	Dodatak E – Model opterećenja SW/0	6.3.3. (3) P
[10.4]	Otpornost novih mostova na prometna opterećenja: Vertikalna opterećenja	4.2.7.1.1(2)	6.3.2. (3)P i 6.3.3. (5) P
[10.4]	Ekvivalentno vertikalno opterećenje za nove geotehničke konstrukcije, građevine i učinke tlaka tla	4.2.7.2(2)	6.3.2. (3)P i 6.3.3. (5) P
[10.5]	Dodatak za dinamičke učinke vertikalnih opterećenja	4.2.7.1.2(1)	6.4.3. (1) P i 6.4.5.2. (2)
[10.6]	Dodatak za dinamične učinke okomitih opterećenja	4.2.7.1.2. (2)	6.4.4.
[10.7]	Dodatak za dinamičke učinke vertikalnih opterećenja	4.2.7.1.2. (2)	6.4.6.1.1. od (3) do (6)
[10.7]	Zahtjevi kapaciteta za postojeće konstrukcije u skladu s prometnom oznakom	Dodatak E – Model opterećenja HSLM	6.4.6.1.1. od (3) do (6)
[10.8]	Centrifugalne sile	4.2.7.1.3.	6.5.1. (2), (4)P i (7)
[10.9]	Bočne sile	4.2.7.1.4.	6.5.2.
[10.10]	Sile pri vuči i kočenju (uzdužna opterećenja)	4.2.7.1.5.	6.5.3. (2)P, (4), (5), (6) i (7)P
[10.11]	Otpornost novih konstrukcija na kolosijecima ili u njihovoj blizini	4.2.7.3.	od 6.6.2. do 6.6.6.
[11]	Prilog A2 normi EN 1990:2002 izdan kao EN 1990:2002/A1:2005 Eurokod – Osnova projektiranja konstrukcije
[11.1]	Otpornost konstrukcija na prometna opterećenja	4.2.7.
[11.2]	Projektirana iskrivljenost kolosijeka zbog djelovanja željezničkog prometa	4.2.7.1.6.	A2.4.4.2.2. (3) P
[12]	EN 13848-5:2017 Željeznički sustav – Kolosijek – Željeznički gornji ustroj – Kvaliteta kolosiječne geometrije – 5. dio: Razine kvalitete kolosiječne geometrije – Otvorena pruga, skretnice i križišta
[12.1]	Granične vrijednosti poravnanja kolosijeka za interventno održavanje	4.2.8.1. (1)	7.5. Granične vrijednosti raspona valne duljine D1 iz tablice 5.
[12.2]	Granične vrijednosti uzdužne razine kolosijeka za interventno održavanje	4.2.8.2.(1)	7.3. Granične vrijednosti raspona valne duljine D1 iz tablice 4.
[12.3]	Granične vrijednosti iskrivljenosti kolosijeka za interventno održavanje	4.2.8.3. (2)	7.6.
[12.4]	Granična vrijednost za iskrivljenost kolosijeka za interventno održavanje za sustav širine kolosijeka od 1 668 mm	4.2.8.3. (6)	Prilog C
[13]	EN 13848-1:2019 Željeznički sustav – Kolosijek – Željeznički gornji ustroj – Kvaliteta kolosiječne geometrije – 1. dio: Definiranje kolosiječne geometrije
[13.1]	Granične vrijednosti iskrivljenosti kolosijeka za interventno održavanje	4.2.8.3. (1)	6.5.
[14]	EN 14067-5:2021/AC:2023 Željeznički sustav – Aerodinamika – 5. dio: Zahtjevi i ispitni postupci za aerodinamiku u tunelima
[14.1]	Kriterij za nove tunele	4.2.10.1. (1)	6.1.3. tablica 10.
[14.2]	Kriterij za postojeće tunele	4.2.10.1. (3)	6.1.4.
[14.3]	Postupak procjene	6.2.4.12. (1)	6.1., 7.4
[14.4]	Referentni presjek	6.2.4.12. (3)	6.1.2.1.

[15]	EN 13145:2001 Željeznički sustav – Kolosijek – Drveni pragovi i nosači
[15.1]	Otpornost na vertikalna opterećenja	Dodatak C.1. točka (c) Dodatak C.2. točka (c)
[16]	EN ISO 6506-1:2014 Metalni materijali – Ispitivanje tvrdoće prema Brinellu Metoda ispitivanja
[16.1]	Definicija tvrdoće čelika	Dodatak S
[17]	EN 13232-3:2003 Željeznički sustav – Kolosijek – Skretnice i križišta – 3. dio: Zahtjevi za uzajamno djelovanje kotača i tračnice
[17.1]	Definicija „nevođene duljine lučnog križišta”	Dodatak S	4.2.5.

Tablica 50.

Tehnička dokumentacija (dostupna na internetskim stranicama ERA-e)

Indeks

Značajke koje se ocjenjuju

Točka TSI-ja

Točka u obveznoj tehničkoj dokumentaciji

[A]

Tehnički dokument ERA-e o kodifikaciji kombiniranog prijevoza

ERA/TD/2023-01/CCT verzija 1.1 (objavljena 21.3.2023.)

A.1

Kodifikacija pruga

2.6

2.1

(*3) Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).”;

(*4) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).

(*8) Za lokalne dopuštene brzine do 200 km/h najmanja potrebna nosivost je D2 pri lokalnoj dopuštenoj brzini.”

(1) Minimalne vrijednosti osovinskog opterećenja koje se upotrebljavaju za dinamičke provjere mostova na temelju projektirane mase pogonskih glava i lokomotiva u radnom stanju i projektirane mase pod uobičajenim korisnim teretom vozila koja mogu prevoziti teret putnika ili prtljage (definicije mase u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [1].

(2) Minimalne vrijednosti osovinskog opterećenja koje se upotrebljavaju za statičke provjere infrastrukture na temelju projektirane mase pod iznimnim korisnim teretom vozila koja mogu prevoziti teret putnika ili prtljage (definicije mase u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [1] s obzirom na specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [2]). To osovinsko opterećenje može biti povezano s ograničenjem brzine.

(3) Upotrebljava se za provjere infrastrukture za statičko opterećenje, na temelju projektirane mase pogonskih glava i lokomotiva u radnom stanju i projektirane mase pod iznimnim korisnim teretom drugih vozila (definicije mase u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [1] s obzirom na specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [2]). To osovinsko opterećenje može biti povezano s ograničenjem brzine.

(4) Upotrebljava se za statičke provjere infrastrukture na temelju projektirane mase pogonskih glava i lokomotiva u radnom stanju i projektirane mase pod uobičajenim korisnim teretom drugih vozila (definicije mase u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku T indeksu [1]). To osovinsko opterećenje može biti povezano s ograničenjem brzine.

(5) Uobičajeno opterećenje iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku T, indeksu [1] uvećano za dodatnih 160 kg/m2 za prostore za stajanje.

(6) Ako se s time složi nacionalno tijelo nadležno za sigurnost, dopušteno je projektirati geotehničke konstrukcije, nasipe i izračunati učinke tlaka tla primjenom opterećenja pruge ili točkastih opterećenja, pri čemu njihovi učinci opterećenja odgovaraju modelu opterećenja 71 s faktorom α.

PRILOG III.

Prilog Uredbi (EU) br. 1300/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 2.1.2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.2. Područje primjene povezano s podsustavom željezničkih vozila

Ovaj se TSI primjenjuje na željeznička vozila koja su obuhvaćena područjem primjene Priloga Uredbi (EU) br. 1302/2014 TSI-ja za lokomotive i putnička vozila čija je namjena prijevoz putnika.

Ovaj se TSI ne primjenjuje na željeznička vozila namijenjena za druge svrhe osim prijevoza osoba. Osobe koje prate teretni vlak ili se voze drugim željezničkim vozilima koja nisu namijenjena putnicima podliježu uvjetima koje je utvrdio željeznički prijevoznik i koji se objavljuju na njegovoj internetskoj stranici.”;

(2)

u točki 2.3. dodaje se sljedeća definicija:

„Interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom” Interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom su invalidska kolica čije značajke omogućuju punu uporabu svih obilježja željezničkih vozila projektiranih za korisnike invalidskih kolica. Značajke interoperabilnih invalidskih kolica koja se mogu prevoziti vlakom unutar su graničnih vrijednosti navedenih u Dodatku M.”;

(3)

Poglavlje 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„U sljedećim tablicama navedeni su temeljni zahtjevi, utvrđeni Prilogom III. Direktivi (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (*1), koje ispunjavaju specifikacije iz poglavlja 4. ovog TSI-ja radi područja primjene ovog TSI-ja.

(*1) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).”;"

(b)	u tablici 1. u prvom retku naslova „Direktivi 2008/57/EZ” zamjenjuje se s „Direktivi (EU) 2016/797”;

(c)	u tablici 2. u prvom retku naslova „Direktivi 2008/57/EZ” zamjenjuje se s „Direktivi (EU) 2016/797”;

(4)	u točki 4.1. podtočki 1. tekst „Direktiva 2008/57/EZ” zamjenjuje se tekstom „Direktiva (EU) 2016/797”;

(5)

u točki 4.1. podtočki 3. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Operativni zahtjevi i odgovornosti utvrđeni su u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/773 (*2) (TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom) i u točki 4.4. ovog TSI-ja.

(*2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU (SL L 139I, 27.5.2019., str. 5.).”;"

(6)

u točki 4.2.1. tablica 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 3.

Kategorije osnovnih parametara

Osnovni parametar	Navedeni tehnički detalji	Samo funkcionalni zahtjev
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću		Cijela točka 4.2.1.1.
Put bez prepreka	Položaj putova Širina puta bez prepreka Prag Dvostruki rukohvati Vrsta dizala Visina znakova Brailleova pisma	Detaljne značajke
Vrata i ulazi	4.2.1.3. (2): Širina vrata 4.2.1.3. (4): Visina uređaja za upravljanje vratima	4.2.1.3. (1) 4.2.1.3. (3)
Podne površine	4.2.1.4. (2): Neravnina na podu	4.2.1.4. (1): Otpornost na klizanje
Označivanje prozirnih prepreka		Cijela točka 4.2.1.5.
Nužnici i prostorije za previjanje		Cijela točka 4.2.1.6.
Namještaj i samostojeći uređaji		Cijela točka 4.2.1.7.
Blagajne, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima	4.2.1.8. (5): Prolaz za uređaje za kontrolu voznih karata	4.2.1.8. (1)–(4) 4.2.1.8. (6)
Rasvjeta	4.2.1.9. (3): Rasvjeta na peronima	4.2.1.9. (1), 4.2.1.9. (2), 4.2.1.9. (4): Rasvjeta na ostalim mjestima
Vizualne informacije: oznake, piktogrami, ispisane ili dinamične informacije	Detalji o informacijama koje treba dostaviti Smještanje informacija	Detaljne značajke vizualnih informacija
Govorne informacije	Cijela točka 4.2.1.11.
Širina perona i rub perona	4.2.1.12. (2)–(5) 4.2.1.12. (6)–(9) Postojanje predmeta	4.2.1.12. (1) 4.2.1.12. (6)–(9) Značajke kontrasta i vizualnih i taktilnih oznaka
Završetak perona	4.2.1.13.: Postojanje predmeta	4.2.1.13.: Značajke kontrasta i vizualnih i taktilnih oznaka”
Pomoćna sredstva za ukrcaj na peronima	Cijela točka 4.2.1.14.
Prijelazi preko kolosijeka na postajama	Cijela točka 4.2.1.15.

(7)

u točki 4.2.1.2. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Svi putovi bez prepreka, pješački mostovi i pothodnici imaju slobodnu širinu od najmanje 160 cm, osim na područjima navedenima u točki 4.2.1.2.2. podtočki 3.a (rampe), točki 4.2.1.3. podtočki 2. (vrata), točki 4.2.1.12. podtočki 3. (peroni) i točki 4.2.1.15. podtočki 2. (željezničko-cestovni prijelazi).”;

(8)	u točki 4.2.1.2.1. briše se podtočka 1.;

(9)

točka 4.2.1.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.1.2.2. Vertikalno kretanje

Ako put bez prepreka uključuje promjenu razine, mora postojati put bez stuba kao alternativa stubištu za osobe s ograničenom pokretljivošću.

Širina stuba i stubišta na putovima bez prepreka mora biti najmanje 160 cm mjereno između rukohvata

2.a

Kao minimalan zahtjev prva i posljednja stuba na stubištu moraju biti označene trakom u boji koja se ističe. Taj se zahtjev primjenjuje i ako je riječ o jednoj stubi.

2.b

Kao minimalan zahtjev taktilni pokazatelji površina za hodanje moraju biti postavljeni prije prve stube za spuštanje niz stubište koje ima tri ili više stuba.

Ako nisu osigurana dizala, postavljaju se rampe za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću koje se nisu u mogućnosti koristiti stubištem. Rampe su umjerenog nagiba. Velik nagib dopušten je samo za rampe na kratkim udaljenostima.

3.a

Ako se koriste kao dopuna stubištima, rampe mogu biti široke do 120 cm mjereno na površini poda.

Stubište koje ima tri ili više stuba i rampe s obje strane moraju biti opremljene rukohvatima na dvije razine.

Ako nisu dostupne rampe moraju biti postavljena dizala i moraju odgovarati barem tipu 2 u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa [1]. Dizala tipa 1 dopuštena su samo u slučaju obnove ili modernizacije postaja.

Pokretne stube i pokretne trake projektiraju se u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa [2].

Prijelazi preko kolosijeka na postajama mogu biti dio puta bez prepreka ako su u skladu sa zahtjevima točke 4.2.1.15.”;

(10)

točka 4.2.1.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.1.2.3. Označivanje puta

Putovi bez prepreka moraju biti jasno označeni vizualnim informacijama, kako je detaljno opisano u točki 4.2.1.10.

Kao minimalan zahtjev slabovidnim se osobama moraju dati informacije o putovima bez prepreka s pomoću površine za hodanje s postavljenim taktilnim i kontrastnim pokazateljima. Ova se točka ne primjenjuje na putove bez prepreka koji vode do i od parkirališta.

2.a

Ako postoji više od jednog objekta određene vrste javnog područja, put do barem jednog od njih mora biti označen taktilnim i kontrastnim pokazateljima površine za hodanje.

2.b

Taktilni pokazatelji površine za hodanje mogu se izostaviti ako je put jasno označen postavljenim ili prirodnim obilježjima, kao što su rubovi i površine koje se mogu taktilno i vizualno pratiti.

Tehnička rješenja temeljena na govornim uređajima na daljinsko upravljanje ili telefonskim aplikacijama dopuštena su za korištenje kao dodatno ili alternativno sredstvo. Ako su namijenjena za uporabu kao alternativa sredstva, smatraju se inovativnim rješenjima.

Ako su uzduž puta do perona bez prepreka unutar dosega ugrađeni rukohvati ili se nalaze zidovi, oni moraju sadržavati kratke informacije (na primjer broj perona ili informacije o smjeru). Informacije moraju biti na Brailleovu pismu ili reljefnom pismu i brojevima. Podaci se moraju nalaziti na rukohvatu ili na zidu na visini od 145 cm do 165 cm.”;

(11)

u točki 4.2.1.6. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Ako na postaji postoji prostorija za previjanje djece, tada najmanje jedna prostorija za previjanje djece mora biti dostupna muškarcima i ženama u invalidskim kolicima.”;

(12)

točka 4.2.1.8. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Ako se na postaji nalaze šalteri za prodaju voznih karata, informacijski pultovi i mjesta za pomoć korisnicima, najmanje jedan pult mora biti namijenjen korisniku invalidskih kolica i osobama nižeg rasta i najmanje jedan pult mora biti opremljen sustavom s indukcijskom petljom za pomoć osobama slabijeg sluha.”;

(b)

podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.	Ako su na postaji postavljeni automati za izdavanje voznih karata, tada najmanje jedan automat mora imati sučelje koje je unutar dosega korisnika invalidskih kolica i osoba nižeg rasta. Taj se zahtjev primjenjuje na sve prodavače karata koji na postaji imaju automate za izdavanje voznih karata.”;

(13)

u točki 4.2.1.9. podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Peroni se osvjetljavaju u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [3] i indeksu [4].”;

(14)

točka 4.2.1.10. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.1.10. Vizualne informacije: oznake, piktogrami, ispisane ili dinamične informacije

Potrebno je osigurati sljedeće informacije:

—	sigurnosne informacije i sigurnosne upute,

—	znakove upozorenja, zabrane i obveznog postupanja,

—	informacije o polascima vlakova,

—	oznake usluga na postaji, gdje postoje, te pristupni putovi do takvih usluga.

2.	Fontovi, simboli i piktogrami korišteni za vizualne informacije moraju se vidljivo razlikovati od svoje pozadine.

3.	Oznake moraju biti postavljene na svim mjestima na kojima putnici moraju odlučiti o odabiru puta te na određenim intervalima pojedinog puta. Oznake, simboli i piktogrami moraju se dosljedno primjenjivati uzduž cijelog puta.

4.	Informacije o polascima vlakova (uključujući odredište, međustajališta, broj perona i vrijeme) moraju biti dostupne i prikladne za čitanje s visine od 160 cm na najmanje jednom mjestu na stajalištu.

5.	Slova korištena za tekst moraju biti lako čitljiva.

6.	Svi sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja i obveznog postupanja i zabrane moraju uključivati piktograme.

Taktilne informacije moraju biti osigurane u:

—	nužnicima, za uporabu i za pozivanje u slučaju opasnosti ako je to potrebno,

—	dizalima u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa [1].

8.	Informacije o vremenu izražavaju se brojkama s pomoću 24-satnog sustava

Sljedeći posebni grafički simboli i piktogrami postavljaju se zajedno sa simbolom invalidskih kolica u skladu s Dodatkom N:

—	informacije o usmjeravanju za putove za invalidska kolica,

—	oznaka nužnika s pristupom za invalidska kolica i ostalih prostorija ako postoje,

—	ako su na peronu objavljene informacije o sastavu vlaka, oznake mjesta ulaza s invalidskim kolicima. Simboli se smiju kombinirati s drugim simbolima (npr. za dizalo, nužnik itd.).

10.	Ako su postavljene indukcijske petlje, one moraju biti označene na način opisan u Dodatku N.

11.	U nužnicima s pristupom za invalidska kolica opremljenima rukohvatima na šarkama mora biti postavljen grafički simbol koji prikazuje rukohvat u podignutom i u spuštenom položaju.

12.	Osim strelice za usmjeravanje na jednom mjestu dopušteno je najviše pet piktograma postavljenih jedan uz drugi koji pokazuju jedan smjer.

13.	Zasloni po veličini moraju biti dovoljno veliki za prikazivanje imena pojedinačnih postaja (koje može biti skraćeno) ili cijelu poruku. Svako ime postaje ili riječi poruke prikazuju se najmanje dvije sekunde. Izraz „zaslon” tumači se kao svaka vrste potpore dinamičnih informacija.

14.	Ako se koristi pomični prikaz (vodoravno ili vertikalno), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje 2 sekunde, a brzina vodoravnog pomicanja ne smije prelaziti 6 znakova u sekundi.

15.	Zasloni moraju biti projektirani za najveću udaljenost gledanja u skladu sa sljedećom formulom: udaljenost s koje je moguće čitanje oznake u mm, podijeljeno s 250 = visina znaka (na primjer: 10 000 mm/250 = 40 mm).”;

(15)	u točki 4.2.1.12. briše se podtočka 5.;

(16)

u točki 4.2.1.15. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Prijelaze preko kolosijeka na postajama dopušteno je koristiti kao dio puta bez stuba ili puta bez prepreka.”;

(17)

u točki 4.2.2.1.1. podtočki 1. prva i druga alineja zamjenjuju se sljedećim:

„–	naslon drugog sjedala okrenutoga u suprotnom smjeru koje je na strani prolaza ima ugrađen rukohvat ili vertikalni rukohvat ili ostala pomagala koja se mogu koristiti za osobnu stabilnost,

–	rukohvat ili pregrada na strani prolaza sjedala.”;

(18)

točka 4.2.2.1.2.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću i vagoni s takvim sjedalima moraju biti opremljeni oznakama u skladu s Dodatkom N. Mora se navesti da ostali putnici takva sjedala moraju prepustiti osobama kojima su namijenjena. Takvo označivanje nije potrebna za jedinice koje će prometovati isključivo unutar sustava rezervacija sjedala: o tome se izvješćuje u tehničkoj dokumentaciji iz točke 4.2.12. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila”;

(b)

podtočke 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„7.	Svako sjedalo rezervirano za osobe s ograničenom pokretljivošću i prostor koji je na raspolaganju korisniku moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16].

8.	Cijela korisna sjedeća površina sjedala rezerviranog za osobe s ograničenom pokretljivošću mora biti široka najmanje 450 mm (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16]).”;

(19)

u točki 4.2.2.1.2.2. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Ako su dostupna sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću koja su okrenuta u istom smjeru, slobodan prostor ispred svakog sjedala mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16]”;

(20)

točka 4.2.2.1.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.1.2.3. Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugom

Ako su dostupna sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću koja su okrenuta jedno nasuprot drugome, udaljenost između prednjih rubova jastučića sjedala iznosi najmanje 600 mm (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku A, indeks [16]). Ta udaljenost održava se čak i ako jedno od sjedala okrenutih jedno nasuprot drugome nije sjedalo rezervirano za osobe s ograničenom pokretljivošću.

Ako su sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću, koja su okrenuta jedno nasuprot drugom, opremljena stolićem, najmanja slobodna horizontalna udaljenost između prednjeg ruba jastučića sjedala i prednjeg ruba stolića iznosi najmanje 230 mm (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku A, indeks [16]). Ako jedno od sjedala okrenutih jedno nasuprot drugome nije sjedalo rezervirano za osobe s ograničenom pokretljivošću, njegova udaljenost od stolića može se smanjiti pod uvjetom da udaljenost između prednjih rubova jastučića sjedala ostane 600 mm. Bočno postavljene stoliće čija dužina ne premašuje središnju liniju sjedala uz prozor nije potrebno uzimati u obzir u smislu sukladnosti s ovom točkom.”;

(21)

točka 4.2.2.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.	Najmanja udaljenost uzdužne ravnine između stražnje strane prostora za invalidska kolica i sljedeće površine mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16].”;

(b)

podtočke 8. i 9. zamjenjuju se sljedećim:

„8.	U prostoru za invalidska kolica ili neposredno ispred njega nije dopušteno ugrađivati trajnu opremu poput nosača za bicikle ili skije.

9.	Uz prostor za invalidska kolica ili nasuprot njemu mora biti najmanje jedno sjedalo za osobu koja putuje u pratnji korisnika invalidskih kolica. To sjedalo mora jamčiti jednaku razinu udobnosti kao i ostala sjedala te može biti smješteno na suprotnoj strani prolaza.”;

(c)

podtočka 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.	Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti postavlja se unutar dosega osobe koja se koristi invalidskim kolicima koji može doseći bez naprezanja kako je prikazano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [9].”;

(d)

podtočka 14. zamjenjuje se sljedećim:

„14.	Sučelje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti utvrđeno je u točki 5.3.2.6.”;

(22)

točka 4.2.2.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.3.2. Vanjska vrata

Sva vanjska vrata namijenjena putnicima moraju imati najmanju korisnu slobodnu širinu od 800 mm kad su otvorena.

Na vlakovima brzine manje od 250 km/h vrata s pristupom za invalidska kolica imaju pristup u razini kako je definirano u točki 2.3. od najmanje 1 000 mm upotrebljive slobodne širine kad su otvorena.

Sva vanjska vrata namijenjena putnicima moraju biti označena s vanjske strane tako da se vidno razlikuju od kućišta vozila koje ih okružuje.

Vanjska vrata za pristup invalidskim kolicima moraju biti najbliža vanjska vrata prostoru za invalidska kolica.

Vrata s pristupom za invalidska kolica moraju biti jasno označena oznakom u skladu s Dodatkom N.

S unutarnje strane vozila, položaj vanjskih vrata mora biti jasno označen s pomoću kontrastnih spojenih podnih obloga

Zvučni ili vizualni signali koji mogu čuti i vidjeti osobe u vlaku i izvan njega odašilju se kad se aktiviraju vrata ili se to namjerava učiniti.

Signali za rukovanje vratima su sljedeći:

(a)	kad se vrata otpuštaju kako bi se mogla otvoriti, odašilje se signal za otvaranje vrata koji mora trajati najmanje pet sekundi, a ako se vratima u tom trenutku rukuje, signal može prestati nakon tri sekunde.

(b)	kad strojovođa ili drugi član posade vlaka automatski ili daljinski otvara vrata, mora se odaslati signal za otvaranje vrata koji traje najmanje tri sekunde od trenutka kad se vrata počnu otvarati;

(c)	prije početka zatvaranja vrata koja se zatvaraju automatski ili daljinskim upravljanjem, odašilje se signal za zatvaranje vrata koji počinje najmanje dvije sekunde prije zatvaranja vrata i nastavlja se dok se vrata ne zatvore;

(d)	kad se vrata zatvaraju lokalno (odnosno zatvara ih putnik ili osoblje vlaka), mora se odaslati signal za zatvaranje vrata koji počinje nakon pokretanja uređaja za upravljanje vratima i nastavlja se dok se vrata ne zatvore.

Zvučni i vidljivi signal za zatvaranje vrata može se izostaviti kad se vrata ne zatvaraju zbog polaska ako postoje alternativni načini za smanjenje rizika od ozljede putnika i posade vlaka. Odašiljanje zvučnih i vidljivih signala za zatvaranje vrata ili alternativnih sredstava jednako se provodi u svim državama članicama.

Zvučni signal za otvaranje vrata za osobe izvan vlaka može se izostaviti ako postoji signal za pronalaženje vrata. Signal za pronalaženje vrata mora trajati dok su vrata otpuštena ili spremna za otvaranje ili oboje.

10.

Izvor zvuka signala upozorenja za vrata mora biti postavljen u blizini uređaja za upravljanje vratima.

Ako uređaji za upravljanje vratima ne postoje, mora se nalaziti odmah do vrata.

Ako se za signal za zatvaranje vrata upotrebljava zaseban izvor zvuka, on može biti postavljen u blizini uređaja za upravljanje vratima ili odmah do vrata.

Ako postoji vanjski signal za pronalaženje vrata, njegov izvor zvuka mora biti postavljen u blizini uređaja za upravljanje vratima, a izvor zvuka signala za zatvaranje vrata mora biti smješten odmah do vrata.

11.

Vidljivi signali moraju biti vidljivi u vlaku i izvan njega, a moraju biti postavljeni tako da je smanjena mogućnost da ih prekriju putnici koji se nalaze u pretprostoru. Vidljivi signali moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [19].

12.

Zvučni signali na putničkim vratima moraju biti u skladu sa specifikacijom iz Dodatka G.

13.

Vratima upravlja osoblje vlaka ili se njima upravlja poluautomatski (naprimjer s pomoću tipki kojima upravljaju putnici) ili automatski.

14.

Tipke za upravljanje vratima moraju se nalaziti na krilu vrata ili pored njega.

15.

Središte tipki za upravljanje vratima s vanjske strane kojom se upravlja s perona mora biti postavljeno najmanje 800 mm, a najviše 1 200 mm mjereno vertikalno od perona, za sve perone za koje je vlak projektiran. Ako je vlak projektiran za jednu visinu perona, središte tipke za upravljanje vratima s vanjske strane mora biti postavljeno najmanje 800 mm, a najviše 1 100 mm mjereno vertikalno iznad te visine perona.

16.

Središte tipke za upravljanje vratima s unutarnje strane za vanjska vrata mora biti postavljeno najmanje 800 mm, a najviše 1 100 mm mjereno vertikalno od poda vozila.”;

(23)

točka 4.2.2.4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.4. Rasvjeta

Najmanje vrijednosti prosječne osvijetljenosti u prostorima za putnike moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [6]. Zahtjevi koji se odnose na ujednačenost tih vrijednosti ne primjenjuju se na sukladnost s ovim TSI-jem.”;

(24)

točka 4.2.2.6. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.6. Prolazi

(1)

Od ulaza u vozilo, sljedeći dijelovi prolaza moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [17]:

—	kroz vozila,

—	između susjednih vozila jedne kompozicije vlaka,

—	prema vratima i od vrata s pristupom za invalidska kolica, prostora za invalidska kolica i područja s pristupom za invalidska kolica uključujući prostorije za spavanje i univerzalne nužnike, ako postoje.

Zahtjev najmanje visine nije potrebno potvrditi:

—	na svim područjima vozila na dvije razine,

—	u prolazima između vozila i područjima uz vrata vozila od jedne razine.

Na tim je područjima smanjeni prostor za glavu posljedica strukturalnih ograničenja (profil, fizički prostor).

Pored prostora za invalidska kolica i na ostalim mjestima na kojima bi se invalidska kolica trebala okrenuti za 180° potrebno je osigurati prostor za okretanje s promjerom od najmanje 1 500 mm. Dio tog prostora za okretanje može biti i prostor za invalidska kolica.

Ako korisnik invalidskih kolica treba promijeniti smjer, širina prolaza hodnika ili hodnika i vrata mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [17].”;

(25)

u točki 4.2.2.7.1. podtočke 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.	Vizualne informacije iz podtočke 1. moraju se jasno razlikovati od pozadine.

3.	Slova koja se upotrebljavaju za tekstove iz podtočke 1. moraju biti lako čitljiva.”;

(26)

u točki 4.2.2.7.2. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Osim strelice za usmjeravanje na jednom mjestu dopušteno je najviše pet piktograma postavljenih jedan uz drugi koji pokazuju jedan smjer.”;

(27)

točka 4.2.2.7.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.7.3. Dinamične vizualne informacije

(1)

Krajnje odredište ili vozna relacija moraju biti prikazani na vanjskom dijelu vlaka na strani perona u blizini najmanje jednih vrata namijenjenih putnicima na barem svakom drugom vozilu vlaka.

(2)

Ako vlakovi voze u sustavu u kojem su na peronima na postajama na svakih 50 m prikazane dinamične vizualne informacije i ako su odredište ili vozna relacija isto tako prikazani na prednjem dijelu vlaka, prikazivanje tih informacija na strani svakog vozila nije obvezno.

(3)

U svakom vozilu mora biti prikazana krajnje odredište ili put vožnje vlaka.

(4)

Sljedeća postaja vlaka mora biti prikazana tako da je u svakom vozilu najmanje 51 % putnika može razaznati sa svojih sjedala, uključujući 51 % sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću i iz svih prostora za invalidska kolica.

(5)

Sustav dinamičnih vizualnih informacija mora moći prikazati sljedeće zaustavljanje vlaka najmanje dvije minute prije dolaska na relevantnu postaju. Ako je sljedeća postaja udaljena manje od dvije minute vožnje, sustav mora moći prikazati sljedeću postaju odmah nakon polaska s prethodne.

(6)

Zahtjev iz podtočke 4. ne primjenjuje se na vagone u kojima odjeljci imaju najviše osam sjedala i hodnik pored njih. Međutim, te informacije moraju biti vidljive osobi koja stoji izvan odjeljka na hodniku i putniku u prostoru za invalidska kolica.

(7)

Sustav dinamičnih vizualnih informacija može prikazivati informacije o sljedećoj postaji na istoj podlozi kao i konačno odredište.

(8)

Ako je sustav automatiziran, mora omogućivati povlačenje ili ispravljanje netočnih i nejasnih informacija.

(9)

Unutarnji i vanjski zasloni moraju biti u skladu sa zahtjevima iz podtočaka od 10. do 13. U tim se točkama izraz „zaslon” tumači se kao svaka vrste potpore dinamičnih informacija.

(10)

Naziv svake postaje (koje može biti u skraćenom obliku) ili riječi poruke, moraju se prikazivati najmanje dvije sekunde.

(11)

Ako se koristi pomični prikaz (horizontalno ili vertikalno), svaka cijela riječ mora biti prikazana najmanje dvije sekunde, a brzina horizontalnog pomicanja ne smije prelaziti šest znakova u sekundi.

(12)

Na vanjskim zaslonima najmanja visina znakova mora biti 70 mm na prednjim zaslonima i 35 mm na bočnim zaslonima.

(13)

Unutarnji zasloni projektirani su za najveću udaljenost gledanja u skladu s formulom iz tablice 5.a.

Tablica 5.a

Najveća udaljenost gledanja unutarnjih zaslona za željeznička vozila

Udaljenost s koje je moguće čitanje	Visina znaka
< 8 750 mm	(udaljenost s koje je moguće čitanje / 250) mm
8 750 do 10 000 mm	35 mm
> 10 000 mm	(udaljenost s koje je moguće čitanje/285) mm”

(28)

točka 4.2.2.8. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Kao minimalan zahtjev prva i zadnja stuba moraju biti označene trakom boje koja se ističe po cijeloj širini stube na prednjem i gornjem rubu gazišta širine od:

—	45 mm do 55 mm na prednjem rubu,

—	45 mm do 75 mm na gornjem rubu.”;

(b)	u točki 7. tablici 6. tekst u drugom retku zamjenjuje se sljedećim: „Putovi između vanjskih vrata s pristupom za invalidska kolica, prostora za invalidska kolica, prostora za spavanje s pristupom za invalidska kolica i univerzalnog nužnika.”;

(29)

u točki 4.2.2.9. podtočka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.

Rukohvati iz točke 4. moraju biti:

—	vertikalni rukohvati koji moraju dosezati visinu od 700 do 1 200 mm iznad praga prve stube za sva vanjska vrata,

—	dodatni rukohvati na visini od 800 do 900 mm iznad prve stube koja se koristi za ulazak i moraju se protezati paralelno s linijom gazišta za vrata s više od dvije ulazne stube.”;

(30)

u točki 4.2.2.10. podtočka 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9.	Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti opisani u točkama 7. i 8. moraju biti postavljeni na različitim vertikalnim površinama prostorije za spavanje.”;

(31)

u točki 4.2.2.11.1. podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Tehnička dokumentacija iz točke 4.2.12. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila mora sadržavati informacije o:

—	visini i poravnanju teoretskog perona zbog kojih bi on imao vertikalni razmak (δν+ ) od 230 mm i horizontalni razmak (δh ) od 200 mm od točke na sredini ruba donje stube željezničkog vozila na ravnom kolosijeku u razini.

—	visini i poravnanju teoretskog perona zbog kojih bi on imao vertikalni razmak (δν-) od 160 mm i horizontalni razmak (δh) od 200 mm od točke na sredini ruba donje stube željezničkog vozila na ravnom kolosijeku u razini.”;

(32)

u točki 4.2.2.11.2. podtočka 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.	Pristup pretprostoru vozila mora se postići s najviše četiri stube od kojih jedna može biti vanjska.”;

(33)	u točki 4.2.2.12.1. podpodtočka 3. zamjenjuje se s „Ne upotrebljava se.”;

(34)

točka 4.2.2.12.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.12.3. Dizalo za ulazak u vozilo

(1)

Dizalo za ulazak u vozilo uređaj je ugrađen u područje vrata vozila kojim se može premostiti najveća razlika u visini između poda vozila i perona na postaji na kojoj se upotrebljava.

(2)

Kad je dizalo u položaju za ukrcaj, vrata imaju najmanju upotrebljivu širinu u skladu s točkom 4.2.2.3.2.

(3)

Dizala za ulazak u vozilo moraju ispunjavati zahtjeve iz točke 5.3.2.10.”;

(35)

u točki 4.3.2. tablica 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 11.

Sučelje s podsustavom željezničkih vozila

Ovaj TSI		TSI za lokomotive i putničke vagone
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Podsustav željezničkih vozila	4.2.2.	Stavke povezane s putnicima	4.2.5.
Željeznička vozila za korištenje isključivo u sustavu rezervacija sjedala	4.2.2.1.2.1.	Opća dokumentacija	4.2.12.2.
Visina i poravnanje teoretskih perona	4.2.2.11.1.	Opća dokumentacija	4.2.12.2.
Pomična stuba i ploča za premošćivanje	4.2.2.12.1.	Vrata – zaključavanje vuče	4.2.5.5.7.”

(36)	u točki 4.4. drugom stavku dodaje se sljedeća rečenica: „Sljedeća operativna pravila primjenjuju se na rad cijelog podsustava infrastrukture i željezničkih vozila.”;

(37)

točka 4.4.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„ Općenito

Upravitelj infrastrukture, upravitelj postaje ili željeznički prijevoznik mora imati pisane smjernice kojima se osigurava pristupačnost putničke infrastrukture svim osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću tijekom radnog vremena u skladu s tehničkim zahtjevima ovog TSI-ja. Osim toga, politika mora biti u skladu sa smjernicama svih željezničkih poduzeća koja bi se, prema potrebi, željela koristiti prostorom i opremom (vidjeti točku 4.4.2.). Smjernice se provode odgovarajućim informiranjem osoblja, postupcima i osposobljavanjem. Smjernice u vezi s infrastrukturom među ostalim sadržavaju i operativne propise za sljedeće situacije:”;

(b)

dvadeset peta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„Uvjeti u kojima se osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću pruža pomoć definirani su u Uredbi (EU) br. 2021/782 (*3).

(*3) Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021., str. 1.).” "

(38)

točka 4.4.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.4.2. Podsustav željezničkih vozila

S obzirom na osnovne zahtjeve iz poglavlja 3., operativni propisi specifični za podsustav željezničkih vozila u vezi s pristupačnošću za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću su sljedeći:

4.4.2.1. Općenito

Željeznički prijevoznik mora imati pisane smjernice kojima se jamči pristupačnost putničkih željezničkih vozila za cijelo vrijeme njegova korištenja u skladu s tehničkim zahtjevima ovog TSI-ja. Nadalje, smjernice po potrebi moraju biti usklađene sa smjernicama upravitelja infrastrukture ili upravitelja postaje (vidjeti odjeljak 4.4.1.). Smjernice se provode odgovarajućim informiranjem osoblja, postupcima i osposobljavanjem. Smjernice za željeznička vozila, među ostalim, sadržavaju i operativne propise za sljedeće situacije:

4.4.2.2. Pristup i rezervacije sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću

Dva su moguća uvjeta povezana sa sjedalima razvrstanima u kategoriju „sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću”; i. nerezervirano i ii. rezervirano (vidjeti točku 4.2.2.1.2.1. podtočku 2.). U slučaju i. operativni će propisi biti usmjereni prema drugim putnicima (tj. postavljanje oznaka), zahtijevajući od njih da ustupe prednost osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću koje imaju pravo na korištenje tih sjedala, te da im prema potrebi ustupe zauzeto sjedalo. U slučaju ii. željeznički prijevoznik provodi operativne propise kojima se u sustavu rezervacija voznih karata osigurava pravedna obrada za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću. Tim se propisima osigurava da sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću do određenog trenutka prije polaska vlaka mogu rezervirati samo osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću. Nakon tog trenutka sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću na raspolaganju su svim putnicima, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću.

4.4.2.3. Prijevoz pasa pomagača

Potrebno je izraditi operativne propise kojima bi se osiguralo da se prijevoz psa pomagača osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću dodatno ne naplaćuje.

4.4.2.4. Pristup do prostora za invalidska kolica i njihova rezervacija

Propisi koji se odnose na pristup sjedalima rezerviranima za osobe s ograničenom pokretljivošću i njihovu rezervaciju primjenjuju se i na prostore za invalidska kolica, s tim da samo korisnici invalidskih kolica imaju prednost. Osim toga, operativnim se propisima jamči da pomagač (koji nije osoba s ograničenom pokretljivošću) može sjediti i. s rezervacijom; ili ii. bez rezervacije u blizini ili nasuprot prostoru za invalidska kolica.

4.4.2.5. Pristup do univerzalnih odjeljaka za spavanje i njihova rezervacija

Propisi koji se odnose na rezervaciju sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću primjenjuju se i za univerzalne odjeljke za spavanje (vidjeti točku 4.2.2.10.). Međutim, operativnim se propisima sprečava uporaba univerzalnih odjeljaka za spavanje bez rezervacije (tj. uvijek je obvezna prethodna rezervacija).

4.4.2.6. Aktiviranje vanjskih vrata koje obavlja osoblje vlaka

Provode se operativni propisi o postupku aktiviranja vanjskih vrata koje obavlja osoblje vlaka da bi se osigurala sigurnost svih putnika, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću (vidjeti točku 4.2.2.3.2.).

4.4.2.7. Uređaj za pozivanje u slučaju opasnosti u prostoru za invalidska kolica, univerzalni nužnici ili prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica

Provode se operativni propisi kako bi se osigurali odgovarajući odaziv i djelovanje osoblja vlaka u slučaju aktivacije uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti (vidjeti točke 4.2.2.2., 4.2.2.5. i 4.2.2.10.). Odaziv i djelovanje ne moraju biti isti prema izvoru poziva u slučaju opasnosti.

4.4.2.8. Rasvjeta

Ako je svako putničko sjedalo opremljeno pojedinačnim svjetlom, dopušteno je smanjiti razinu osvjetljenja u jedinici u skladu s vrstom vožnje (npr. noćna vožnja, udobnost putnika). Moraju biti ispunjeni zahtjevi specifikacije na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [6].

4.4.2.9. Zvučne sigurnosne upute u slučaju opasnosti

Provode se operativni propisi o prenošenju zvučnih sigurnosnih uputa putnicima u slučaju opasnosti (vidjeti točku 4.2.2.7.4.). Tim se propisima uređuje i vrsta informacija i način njihova prenošenja.

4.4.2.10. Vizualne i zvučne informacije – ograničavanje reklamnih oglasa

Potrebno je osigurati dostupnost podataka o putu vožnje ili mreži na kojoj vozi vlak (način osiguravanja tih podataka izabire željeznički prijevoznik).

Smjerokazi se ne smiju kombinirati s reklamnim oglasima.

Napomena: opće informacije o uslugama javnog prijevoza u smislu ove odredbe ne smatraju se reklamnim oglasima.

4.4.2.11. Automatski sustavi informiranja – ručno ispravljanje pogrešnih ili nejasnih informacija

Provode se operativni propisi o provjeri i mogućnosti ispravka netočnih automatski prenesenih informacija za koje je odgovorno osoblje vlaka (vidjeti točku 4.2.2.7.).

4.4.2.12. Pravila za najavljivanje konačnog odredišta i sljedeće postaje

Provode se operativni propisi kojima se osigurava najavljivanje sljedeće postaje najkasnije dvije minute prije zaustavljanja i ponovno prikazivanje dinamičnih informacija na zaslonima o konačnom odredištu čim se vlak zaustavi (vidjeti točku 4.2.2.7.).

4.4.2.13. Propisi o sastavu vlaka kojima se jamči uporaba pomoćnih sredstava za ukrcaj invalidskih kolica s obzirom na razmještaj perona.

Provode se operativni propisi u kojima se uzima u obzir promjena kompozicije vlaka kako bi se utvrdila sigurna mjesta za pomoćna sredstva za ukrcaj invalidskih kolica s obzirom na mjesto zaustavljanja vlaka.

4.4.2.14. Sigurnost ručnih i motornih pomoćnih sredstava za ukrcaj invalidskih kolica

Provode se operativni propisi o upravljanju pomoćnim sredstvima za ukrcaj za koja je odgovorno osoblje u vlaku i osoblje postaje. Za uređaje kojima se ručno upravlja, postupcima se osigurava da se od osoblja zahtijeva što manje fizičkog napora. Za uređaja na motorni pogon postupci jamče siguran rad u slučaju prekida napajanja. Provode se operativni propisi o uporabi pomične sigurnosne prepreke na dizalima za invalidska kolica za koju je odgovorno osoblje vlaka ili osoblje postaje.

Provode se operativni propisi kojima se jamči osposobljenost osoblja u vlaku i osoblja postaje za sigurno upravljanje rampama za ukrcaj pri njihovu rasklapanju, pričvršćivanju, podizanju, spuštanju i sklapanju.

4.4.2.15. Pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka

Provode se operativni propisi kojima se jamči da je osoblje svjesno da osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću možda trebaju pomoć pri ulasku i izlasku iz vlaka te da im po potrebi omogući takvu pomoć.

Uvjeti u kojima se osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću pruža pomoć definirani su u Uredbi (EU) br. 2021/782.

4.4.2.16. Peron – operativno područje pomoćnih sredstava za ukrcaj invalidskih kolica

Željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje zajedno utvrđuju područje na peronu na kojem će se vjerojatno upotrebljavati pomoćno sredstvo te obrazlažu izbor područja. To područje mora biti u skladu s peronima na kojima je trenutačno predviđeno zaustavljanje vlaka.

Iz navedenoga proizlazi da je za ispunjavanje zahtjeva u nekim slučajevima potrebno prilagoditi mjesto zaustavljanja vlaka.

Provode se operativni propisi kojima se uređuju promjene kompozicije vlaka (vidjeti točku 4.2.1.12.) tako da se može utvrditi mjesto zaustavljanja vlaka s obzirom na područja rada pomoćnih sredstava za ukrcaj.

4.4.2.17. Izvlačenje pomičnih stuba u slučaju opasnosti

Provode se operativni propisi o sklapanju ili izvlačenju ploče za premošćivanje u slučaju prekida napajanja.

4.4.2.18. Operativne kombinacije željezničkih vozila usklađenih s TSI-jem i željezničkih vozila koja nisu usklađena s ovim TSI-jem

Pri sastavljanju vlaka iz usklađenih i neusklađenih željezničkih vozila provode se operativni postupci kojima se jamči da su u vlaku osigurana najmanje dva prostora za invalidska kolica, sukladna s ovim TSI-jem. Ako se u vlaku nalaze nužnici, mora se osigurati pristup korisnika invalidskih kolica univerzalnom nužniku.

Prema takvim kombinacijama željezničkih vozila odgovarajućim se postupcima mora osigurati raspoloživost zvučnih i vizualnih i zvučnih informacija o voznim relacijama u svim vozilima.

U takvim sastavima vlakova dopušteno je da sustavi dinamičnih informacija te uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti u prostorima za invalidska kolica, univerzalnim nužnicima ili prostorijama za spavanje s pristupom za invalidska kolica ne funkcioniraju u potpunosti.

4.4.2.19. Sastavljanje vlakova od pojedinačnih vozila sukladnih s ovim TSI-jem

Pri sastavljanju vlaka od vozila koja su pojedinačno ocijenjena u skladu s točkom 6.2.7., operativnim se postupcima jamči sukladnost čitavog vlaka s odredbama iz točke 4.2. ovog TSI-ja.

4.4.2.20. Pružanje usluga u vlakovima

Kad se usluga pruža putnicima u određenom području vlaka kojem korisnici invalidskih kolica ne mogu pristupiti, moraju postojati operativna sredstva kojima se osigurava:

(a)	da je dostupna besplatna pomoć kako bi se korisnicima invalidskih kolica pomoglo da dođu do usluge; ili

(b)	da se usluga besplatno pruža korisnicima invalidskih kolica u prostorima za invalidska kolica, osim ako je zbog vrste usluge nemoguće osigurati njezino pružanje na daljinu.”;

(39)

točka 4.4.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.4.3. Osiguravanje pomoćnih sredstava za ukrcaj i pružanje pomoći

Upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje ili željeznički prijevoznik dogovaraju pružanje i upravljanje pomoćnim sredstvima za ukrcaj kao i pružanje pomoći i alternativnog prijevoza u skladu s Uredbom (EU) 2021/782 kako bi se utvrdilo koja je strana odgovorna za rukovanje pomoćnim sredstvima za ukrcaj i alternativni prijevoz. Upravitelj infrastrukture (ili upravitelji postaje) i željeznički prijevoznik jamče da je dogovorena podjela odgovornosti najpogodnije rješenje za sve.

Takvim se sporazumima uzima u obzir područje uporabe pomoćnih sredstava za ukrcaj iz točaka 5.3.1.2., 5.3.1.3., 5.3.2.9. i 5.3.2.10.

Tim se sporazumima utvrđuju:

(a)	peroni na postajama na kojima upravitelj infrastrukture ili upravitelj kolodvora mora upravljati pomoćnim sredstvima za ukrcaj i željeznička vozila za koja će se koristiti;

(b)	peroni na postajama na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomoćna sredstva za ukrcaj i željeznička vozila za koja će se koristiti,

(c)	željeznička vozila na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomoćna sredstva za ukrcaj i koji njima upravlja te peron postaje na kojem će se koristiti,

(d)	željeznička vozila na kojima željeznički prijevoznik mora osigurati pomoćna sredstva za ukrcaj i kojima upravljaju upravitelj infrastrukture ili upravitelj postaje te peroni postaje na kojima će se koristiti,

(e)	za pomoćna sredstava za ukrcaj na peronima, mjesto na kojem će se najvjerojatnije koristiti, uzimajući u obzir da je slobodan prostor (bez prepreka) od 150 cm dostupan od ruba sredstva za ukrcaj prema smjeru u kojem se korisnik invalidskih kolica ukrcava u vlak/silazi s njega na razinu perona;

(f)

uvjeti za pružanje alternativnog prijevoza:

—	ako se do perona ne može doći putem bez prepreka, ili

—	ako ne može biti pružena pomoć kako bi se primijenilo pomoćno sredstvo za ukrcaj između perona i željezničkog vozila.”.

(40)	točka 4.8. briše se;

(41)	točka 5.1. briše se;

(42)	u točki 5.3. uvodnom stavku tekst „Direktive 2008/57/EZ” zamjenjuje se tekstom „Direktive (EU) 2016/797;

(43)	točka 5.3.1.1. briše se;

(44)

točka 5.3.1.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Rampe se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koji mogu premostiti unutar najvećeg nagiba od 18 % (10,2°).”;

(b)

podtočka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.	Površina rampe mora biti otporna na klizanje, stabilna i imati stvarnu slobodnu širinu od najmanje 760 mm.”;

(45)

u točki 5.3.1.3. podtočka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.	Ploča za premošćivanje kojom se premošćuje razmak između ploče dizala i poda vagona mora biti stabilna i široka najmanje 760 mm.”;

(46)

u točki 5.3.2.2. dodaju se sljedeće podtočke od 7. do 9.:

„7.	Ako su uređaji za upravljanje otvaranjem i zatvaranjem vrata postavljeni jedan iznad drugoga, uređaj za otvaranje uvijek mora biti postavljen na vrhu.

8.	Automatska i poluautomatska vrata moraju biti opremljena uređajima koji sprečavaju zaglavljivanje putnika za vrijeme otvaranja i zatvaranja vrata.

9.	Sila koja se koristi za otvaranje ili zatvaranje vrata ne smije prelaziti 60 N.”;

(47)

u točki 5.3.2.6. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	imati oznaku žute pozadine koja se vidno razlikuje od crnog simbola (u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [10]). Simbol prikazuje zvono ili telefon. Oznaka se može nalaziti na tipki ili okviru ili na odvojenom piktogramu;”;

(48)	točka 5.3.2.7. briše se;

(49)

točka 5.3.2.8. mijenja se kako slijedi:

(a)	u podtočki 2. riječi „indeksa 11.” zamjenjuju se riječima „indeksa [11]”;

(b)	u podtočki 5. riječi „indeksa 11.” zamjenjuju se riječima „indeksa [11]”;

(50)

u točki 5.3.2.9. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Rampe se moraju projektirati i ocijeniti za područje uporabe definirano najvećim vertikalnim razmakom koji mogu premostiti unutar najvećeg nagiba od 18 % (10,2°).”;

(51)

točka 6.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.1.1. Ocjena sukladnosti

EZ izjavu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, u skladu s člankom 9. stavkom 2. i člankom 10. stavkom 1.Direktive (EU) 2016/797, sastavlja proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Uniji prije stavljanja sastavnog dijela interoperabilnosti na tržište.

Ocjenjivanje sukladnosti sastavnog dijela interoperabilnosti obavlja se u skladu s propisanim modulima tog određenog sastavnog dijela navedenima u točki 6.1.2. ovog TSI-ja.”;

(52)

u točki 6.1.2. tablica 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 15.

Kombinacija modula za potvrdu EZ-a o sukladnosti sastavnih dijelova interoperabilnosti

Točka ovog Priloga	Sastavni dijelovi koji se ocjenjuju	Modul
Točka ovog Priloga	Sastavni dijelovi koji se ocjenjuju	CA	CA1 ili CA2 (1)	CB + CC	CB + CD	CB + CF	CH (1)	CH1
5.3.1.2. i 5.3.1.3.	Rampe i dizala na peronima		X		X	X	X	X
5.3.2.1.	Sučelje uređaja za upravljanje vratima	X		X			X
5.3.2.2., 5.3.2.3. i 5.3.2.4.	Moduli nužnika		X	X	X		X	X
5.3.2.5.	Stolić za previjanje	X		X			X
5.3.2.6.	Uređaji za pozivanje u slučaju opasnosti	X		X			X
Od 5.3.2.8. do 5.3.2.10.	Uređaji za ukrcaj		X		X	X	X	X

(53)

točka 6.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.1. EZ Provjera (općenito)

Postupci EZ provjere koji se primjenjuju na podsustave opisani su u članku 15. Direktive (EU) 2016/797 i Prilogu IV. toj direktivi.

Postupak EZ provjere provodi se u skladu s propisanim modulima iz točke 6.2.2. ovog TSI-ja.

Kad je riječ o podsustavu infrastrukture, ako podnositelj zahtjeva dokaže da su ispitivanja ili ocjenjivanja podsustava ili dijela podsustava jednaki ili su uspješno primijenjeni za prethodne zahtjeve za izdavanje projekta, prijavljeno tijelo razmatra rezultate tih testova i ocjena za provjeru EZ-a.

Kad je riječ o podsustavu infrastrukture, cilj je inspekcijskog pregleda koji provodi prijavljeno tijelo osigurati ispunjavanje zahtjeva TSI-ja. Inspekcijski pregled obavlja se u obliku vizualnog pregleda, a ako postoji dvojba, za provjeru vrijednosti prijavljeno tijelo može zatražiti od podnositelja zahtjeva da provede mjerenja. Ako je moguće koristiti različite metode (npr. za usporedbu), metoda mjerenja je metoda koju koristi podnositelj zahtjeva.

Postupak izdavanja odobrenja i sadržaj ocjenjivanja dogovaraju podnositelj zahtjeva i prijavljeno tijela u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom TSI-ju.”;

(54)	dodaje se sljedeća točka 6.2.3.3.: „6.2.3.3. Ocjenjivanje kontrasta za podsustav željezničkih vozila Ocjenjivanje kontrasta za podsustav željezničkih vozila provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [18].”;

(55)

točke 6.2.5. i 6.2.6. zamjenjuju se sljedećim:

„6.2.5. Ocjenjivanje održavanja

U skladu s člankom 15. stavkom 4. Direktive (EU) 2016/797 podnositelj zahtjeva odgovoran je za sastavljanje tehničke dokumentacije koja sadržava dokumentaciju za održavanje.

Prijavljeno tijelo potvrđuje samo da je dokumentacija koja se zahtijeva za rad i održavanje dostavljena, kako je određeno u točki 4.5. ovog TSI-ja. Prijavljeno tijelo nije zaduženo za provjeru podataka sadržanih u dostavljenoj dokumentaciji.

6.2.6. Ocjenjivanje operativnih propisa

Sukladno s člancima 10. i 12. Direktive (EU) 2016/798, željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture moraju dokazati sukladnost s operativnim zahtjevima ovog TSI-ja u okviru njihova sustava upravljanja sigurnošću pri podnošenju zahtjeva za novo ili izmijenjeno rješenje o sigurnosti za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu ili rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.”;

(56)

u točki 6.2.7. treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon što takva jedinica dobije rješenje za stavljanje na tržište, željeznički prijevoznik odgovoran je da, pri sastavljanju vlaka s ostalim sukladnim vozilima, točka 4.2. ovog TSI-ja bude ispoštovana na razini vlaka, u skladu s propisima iz točke 4.2.2.5. TSI-ja za vođenje i upravljanje prometom (OPE TSI) (sastav vlaka).”;

(57)

točke 7.1.1. i 7.1.2. zamjenjuju se sljedećim:

„7.1.1. Nova infrastruktura

Ovaj TSI primjenjuje se na sve nove postaje unutar njegova područja primjene.

Primjena ovog TSI-ja nije obvezna na nove postaje kojima je već izdana građevinska dozvola ili koje su predmet ugovora za izvođenje većih građevinskih radova koji je već potpisan ili je u tijeku završna faza natječajnog postupka na datum primjene ovog TSI-ja. Međutim, ranija verzija ovog TSI-ja mora se primijeniti unutar njegova definirana područja primjene. Podnositelj zahtjeva kojeg je certificiralo prijavljeno tijelo mora opravdati usklađenost primjenjivih zahtjeva djelomične primjene različitih verzija ovog TSI-ja na određene dijelove postaje.

Kad se postaje koje su dugo bile zatvorene za putnički promet ponovno puste u rad, to se može smatrati obnovom ili modernizacijom u skladu s točkom 7.2.

U svim slučajevima izgradnje nove postaje upravitelj postaje ili tijelo za planiranje organizira savjetovanje sa subjektima nadležnima za upravljanje susjedstvom, kako bi se u onoj mjeri u kojoj je to moguće osiguralo ispunjavanje zahtjeva pristupačnosti ne samo na postaji nego i u odnosu na pristup postaji. Kad je riječ o višemodalnim postajama, potrebno je savjetovati se s drugim tijelima nadležnima za promet za druge vrste prijevoza u vezi s međusobnim pristupom između željeznice i drugih načina prijevoza,

7.1.2. Nova željeznička vozila

Ovaj se TSI primjenjuje na sve jedinice željezničkih vozila obuhvaćena područjem primjene koja su stavljena na tržište nakon 28. rujna 2023. osim ako se primjenjuje točka 7.1.1.2. „Primjena na projekte u tijeku” TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.

Sukladnost s ovim Prilogom u njegovoj verziji primjenjivoj prije 28. rujna 2023. smatra se jednakovrijednim sukladnosti s ovim TSI-jem, osim za izmjene TSI-ja navedene u Dodatku P.

Pravila koja se odnose na EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta za podsustav željezničkih vozila i povezane sastavne dijelove interoperabilnosti utvrđena su u točki 7.1.3. TSI-ja za lokomotive i putničke vagone”;

(58)	u točki 7.2.1.1.1. treći stavak zamjenjuje se sljedećim: „Za formatiranje i razmjenu podataka o pristupačnosti primjenjuju se specifikacije na koje se upućuje u Dodatku A, indeksi [21] i [22].”;

(59)	u točki 7.2.1.1.3. briše se posljednja rečenica;

(60)

točka 7.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„7.2.3. Primjena ovog TSI-ja na željeznička vozila koja su već u uporabi ili na postojeći tip željezničkih vozila.

(1)

Pravila za upravljanje promjenama na željezničkom vozilu koje je već u uporabi ili na postojećem tipu željezničkih vozila utvrđena su u točki 7.1.2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i u Dodatku F ovom TSI-ju.

(2)

Pravila za proširenje područja uporabe za postojeća željeznička vozila koja su bila u uporabi prije 19. srpnja 2010. ili koja imaju odobrenje u skladu s Direktivom 2008/57/EZ utvrđena su u točki 7.1.4. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.”;

(61)

točka 7.3.2.6. mijenja se kako slijedi:

(a)	u odjeljku koji se odnosi na „Posebni slučaj ‚P’ za Finsku”, u drugoj rečenici, izraz „indeksa 14” zamjenjuje se izrazom „indeksa [15]”;

(b)

odjeljak o „Posebnom slučaju ‚P’ za Španjolsku za mrežu širine 1 668 mm” zamjenjuje se sljedećim:

„Posebni slučaj „P” za Španjolsku

Za željeznička vozila namijenjena za vožnju na širini kolosijeka od 1 435 mm vrijednosti bq0, δh, δv+ i δv- utvrđene su u točki 4.2.2.11.1., tablici 7. i tablici 8.

Za željeznička vozila namijenjena za vožnju na širini kolosijeka od 1 668 mm, položaj prve korisne stube odgovarat će dimenzijama navedenima u tablicama 23. i 24. ovog TSI-ja, ovisno o visini perona i slobodnom profilu pruge, kako je određeno u točki 7.7.15.1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 1299/2014 (*4):

Tablica 23.

Posebni slučaj „P” za Španjolsku — vrijednosti δh, δν+ and δν– i bq0 na ravnom kolosijeku širine od 1 668 mm

Na ravnom kolosijeku u razini

Položaj stube		Slobodni profil pruge
		Širina GEC16 ili GEB16	Širina GHE16		Kolosijek s tri tračnice (1)
			Visina perona 760 ili 680 mm	Visina perona 550 mm
δh mm	Vozila za promjenjivu širinu kolosijeka od 1 435 /1 668 mm	275	275	255	316,5
	Vozila za širinu kolosijeka od 1 668 mm	200	200	200	241,5
δν+ mm		230
δν– mm		160
bq0		1 725	1 725	1 705	1 766,5

Tablica 24.

Posebni slučaj „P” za Španjolsku — vrijednosti δh, δν+ i δν– te bq0 na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m i širinom od 1 668 mm

Na kolosijeku s promjerom zavoja od 300 m

Položaj stube		Slobodni profil pruge
		Širina GEC16 ili GEB16	Širina GHE16		Kolosijek s tri tračnice(1)
			Visina perona 760 ili 680 mm	Visina perona 550 mm
δh mm	Vozila za promjenjivu širinu kolosijeka od 1 435 /1 668 mm	365	365	345	406,5
	Vozila za širinu kolosijeka od 1 668 mm	290	290	290	331,5
δν+ mm		230
δν– mm		160
bq0		1 737,5	1 737,5	1 717,5	1 779

(1):

Te se vrijednosti primjenjuju ako je zajednička tračnica smještena na najbližem položaju u odnosu na peron. Ako je zajednička tračnica najudaljenija od perona, položaj prve upotrebljive stube odgovarat će prikladnim dimenzijama ovisno o slobodnom profilu pruge i visini perona, kako je definirano u stupcima koji se odnose na širinu kolosijeka od 1 668 mm s dvije tračnice.

(*4) Uredba Komisije (EU) br. 1299/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 1.).”;"

(c)

odjeljak koji se odnosi „Posebni slučaj ‚P’ za Ujedinjenu Kraljevinu” za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine od 915 mm zamjenjuje se sljedećim:

„Posebni slučaj ‚P’ za Ujedinjenu Kraljevinu za sva željeznička vozila za koja je u uobičajenom prometu predviđeno zaustavljanje na peronima visine od 915 mm

Ulazne stube moraju biti projektirane tako da ispunjavaju zahtjeve utvrđene u nacionalnim tehničkim pravilima prijavljenima u tu svrhu.

(62)

dodaju se sljedeće točke 7.3.2.7. i 7.3.2.8.:

„7.3.2.7. Osiguravanje pomoćnih sredstava za ukrcaj i pružanje pomoći (točka 4.4.3.)

Posebni slučaj „P” za Španjolsku

U španjolskoj mreži moguće je prometovati vlakovima čija je projektirana širina uža od profila pruge koji se uzima u obzir za ugradnju perona (vidjeti napomenu). Ta bi situacija mogla dovesti do većeg horizontalnog razmaka između vlaka i perona. Stoga željeznički prijevoznik i upravitelj infrastrukture ili uključeni upravitelj postaje provode podijeljeno upravljanje rizikom u sljedećim slučajevima:

(a)	za željeznička vozila predviđena za prometovanje na prugama širine kolosijeka od 1 668 mm, kad se rub ulazne stube nalazi izvan područja određenog u tablici 23. za δh = 200 mm i u tablici 24. za δh = 290 mm;

(b)

za željeznička vozila predviđena za prometovanje na prugama širine kolosijeka od 1 435 mm na prugama s tri tračnice, kad je zajednička tračnica najudaljenija od perona.

Napomena: profil vozila uži je od slobodnog profila pruge ako je poluširina referentnog kinematičkog profila vozila, mjereno na razini perona, manja od poluširine referentnog kinematičkog profila slobodnog profila pruge.

7.3.2.8. Označavanje puta bez prepreka (točka 4.2.1.2.3.)

Posebni slučaj „T” za Francusku

Na malim postajama ne moraju biti postavljeni taktilni i pokazivači površina za hodanje koji se ističu radi davanja informacija o putu bez prepreka ako se emitiraju daljinski upravljani zvučni signali.”;

(63)

Dodatak A zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak A

Norme ili normativni dokumenti na koje se upućuje u ovom TSI-ju

Indeks	Značajke koje se ocjenjuju	Točka TSI-ja	Točka obvezne norme
[1.]	EN 81-70:2021+A1:2022 Sigurnosna pravila za konstrukciju i ugradnju dizala – Posebna primjena za osobna dizala i osobna teretna dizala – 70. dio: Pristupačnost dizalima za osobe s posebnim potrebama
[1.1.]	Dimenzije dizala	4.2.1.2.2. (5)	5.3.1., tablica 3.
[1.2.]	Taktilne oznake	4.2.1.10. (7)	Tablica 4. točke (c), (h), (j) i (k)
[2]	EN 115-1:2017 Sigurnost pokretnih stuba i pokretnih traka – 1. dio: Konstrukcija i ugradnja
[2.1]	Projektiranje pokretnih stuba i pokretnih traka	4.2.1.2.2. (6)	5.4.1.2.2., 5.4.1.2.3. 5.2.2.
[3]	EN 12464-2:2014 Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 2. dio: Vanjski radni prostori
[3.1]	Rasvjeta na peronima	4.2.1.9. (3)	Tablica 5.12., osim točaka 5.12.16. i 5.12.19.
[4]	EN 12464-1:2021 Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 1. dio: Unutrašnji radni prostori
[4.1]	Rasvjeta na peronima	4.2.1.9. (3)	61.1.2.
[5]	EN 60268-16:2020 Oprema audiosustava – 16. dio: Objektivno vrednovanje razumljivosti govora s pomoću indeksa razumljivosti govora
[5.1]	Indeks prijenosa govora, postaje	4.2.1.11. (1)	Prilog B
[5.2]	Indeks prijenosa govora, željeznička vozila	4.2.2.7.4 (5)	Prilog B
[6]	EN 13272-1:2019 Željeznički sustav – Električno osvjetljenje željezničkih vozila u javnom prijevozu – 1. dio: Željezničke pruge
[6.1]	Rasvjeta u željezničkim vozilima	4.2.2.4. (1)	4.1.2.
[6.2]	Smanjenje osvjetljenja (operativno pravilo)	4.4.2.7.	4.1.6., 4.1.7.
[7]	ISO 3864-1:2011 Grafički simboli – Boje i znakovi sigurnosti – 1. dio: Načela oblikovanja znakova sigurnosti znakova i sigurnosnih oznaka
[7,1]	Sigurnosni znakovi, znakovi upozorenja, obveznog postupanja i zabrane	4.2.2.7.2. (1)	6., 7., 8., 9., 10., 11.
[8]	EN 15273-1:2013+A1:2016/AC:2017 Željeznički sustav – Profili – 1. dio: Općenito – Zajednička pravila za infrastrukturu i željeznička vozila
[8.1]	Izračun bq0	4.2.2.11.1. (2)	H.2.2.
[9]	EN 16585-1:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Oprema i dijelovi ugrađeni na željezničkim vozilima – 1. dio: Nužnici
[9.1]	Ocjenjivanje modula univerzalnog nužnika	6.1.3.1.	Poglavlje 6.
[9.2]	Raspon dosega osobe u invalidskim kolicima bez naprezanja	4.2.2.2. (12)	Slika B.2.
[10]	ISO 3864-4:2011 Grafički simboli – Boje i znakovi sigurnosti – 4. dio: Kolorimetrijska i fotometrijska svojstva materijala za znakove sigurnosti
[10.1]	Definicija boja	5.3.2.6. (1)	Poglavlje 4.
[11]	EN 14752:2019+A1:2021 Željeznički sustav – Sustavi bočnog ulaženja za željeznička vozila
[11.1]	Mehanička čvrstoća uređaja za ukrcaj	5.3.2.8. (2)	4.2.2.
[11.2]	Otkrivanje prepreka	5.3.2.8. (5)	5.4,
[12]	ISO 7000:2019 Grafički simboli za uporabu na opremi – Registrirani simboli
[12.1]	Simbol oznake za područja s pristupom za invalidska kolica	točka N.3. Dodatka N	Simbol 0100
[13]	ISO 7001:2007/Amd 4:2017 Grafički simboli – Simboli javnog informiranja
[13.1]	Simbol oznake za područja s pristupom za invalidska kolica	Točka N.3. Dodatka N	Simbol PIPF 006
[14]	ETSI EN 301 462 :2000-03 Ljudski čimbenici; Simboli za označivanje telekomunikacijskih objekata za gluhe i nagluhe osobe
[14,1]	Simbol oznake za indukcijske petlje	Točka N.3. Dodatka N	4.3.1.2.
[15]	EN 15273-2:2013+A1:2016 Željeznički sustav – Profili – 2. dio: Profil željezničkih vozila
[15,1]	Posebni slučaj za Finsku	7.3.2.6.	Prilog F
[16]	EN 16585-2:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Oprema i dijelovi ugrađeni na željezničkim vozilima – 2. dio: Elementi za sjedenje, stajanje i kretanje
[16.1]	Dijagrami sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću	4.2.2.1.2.1 (7) 4.2.2.1.2.1 (8)	Prilog A
[16.2]	Sjedala okrenuta u istom smjeru	4.2.2.1.2.2. (1)	Slika A.2.
[16.3]	Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugom	4.2.2.1.2.3 (1) 4.2.2.1.2.3 (2)	Slike A.3. i A.4.
[16.4]	Dijagrami prostora za invalidska kolica	4.2.2.2. (4)	Slike B1, B2, B3
[16.5]	Dijagrami prostora za invalidska kolica	Dodatak F	Slika 5.
[17]	EN 16585-3:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Oprema i dijelovi ugrađeni na željezničkim vozilima – 3. dio: Prolazi i unutarnja vrata
[17.1]	Prolaz kroz vozila	4.2.2.6. (1)	Slika 2.
[17.2]	Prolaz između susjednih vozila jedne kompozicije vlaka	4.2.2.6. (1)	Slika 3.
[17.3]	Prolaz do i od područja s pristupom za invalidska kolica	4.2.2.6. (1)	Slika 5.
[17.4]	Širine hodnika za promjenu smjera	4.2.2.6. (4)	Tablica 3.
[18]	EN 16584-1:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Opći zahtjevi – 1. dio: Kontrast
[18.1]	Ocjenjivanje kontrasta za podsustav željezničkih vozila	6.2.3.3.	Prilog A, točka A.1.
[19]	EN 16584-2:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Opći zahtjevi – 2. dio: Informacije
[19.1]	Vidljivi signali na vratima	4.2.2.3.2. (11)	5.3.3.2. (g) i (h)
[20]	EN 17285:2020 Željeznički sustav – Akustika – Mjerenje zvučnih signala upozorenja na vratima
[20.1]	Mjerenje signala na unutarnjim vratima	Dodatak G – G.4	5, 6, 7
[20.2]	Mjerenje signala na vanjskim vratima	Dodatak G – G.4	5, 6, 7
[20.3]	Mjerenje signala za pronalaženje vrata	Dodatak G – G.4	5., 7.
[21]	CEN/TS 16614-1:2020 Javni prijevoz – Razmjena podataka o mreži i redovima vožnje (NeTEx) – Dio 1.: Format za razmjenu mrežne topologije javnog prijevoza
[21.1]	Formatiranje i razmjena podataka o pristupačnosti	7.2.1.1.1.	Sve
[22]	EN 12896-1:2016 Javni prijevoz – Referentni model podataka Zajednički pojmovi (Transmodel)
[22.1]	Formatiranje i razmjena podataka o pristupačnosti	7.2.1.1.1.	Sve

(64)	Dodatak C zamjenjuje se s: „Dodatak C (ne upotrebljava se) ;

(65)

u Dodatku D tablica D.1. mijenja se kako slijedi:

(a)	redak „5.3.1.1. Zasloni” briše se;

(b)	redak „5.3.2.7. Zasloni” briše se;

(66)

u Dodatku E tablice E.1. i E.2. zamjenjuju se sljedećim:

„Tablica E.1

Ocjenjivanje podsustava infrastrukture (izgrađenoga i isporučenoga kao jedna cjelina)

1	2	3
Značajke koje se ocjenjuju	Faza projektiranja i razvoja	Faza izgradnje
Značajke koje se ocjenjuju	Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja	Inspekcijski pregled
Parkirališta za osobe s invaliditetom i osobe s ograničenom pokretljivošću	X	X
Putovi bez prepreka	X	X
Označivanje puta	X	X
Vrata i ulazi	X	X
Podne površine	X	X
Prozirne prepreke	X	X
Nužnici	X	X
Namještaj i samostojeći uređaji	X	X
Blagajna/Šalter ili automat za izdavanje voznih karata/Informacijski pult/Uređaj za kontrolu voznih karata/Trokraki mehanizmi/Mjesta za pomoć korisnicima	X	X
Rasvjeta	X	X
Vizualne informacije: znakovi, piktogrami i dinamične informacije	X	X
Govorne informacije	X	X
Širina perona i rub perona	X	X
Završetak perona	X	X
Željezničko-cestovni prijelaz na postajama	X	X

Tablica E.2

Ocjenjivanje podsustava željezničkih vozila (izgrađenih i isporučenih kao serijski proizvod)

1	2		3
Značajke koje se ocjenjuju	Faza projektiranja i razvoja		Faza proizvodnje
Značajke koje se ocjenjuju	Pregled projektiranja i/ili ispitivanje projektiranja	Ispitivanje tipa	Rutinsko ispitivanje
Sjedala
Općenito	X	X
Sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću – općenito	X
Sjedala okrenuta u istom smjeru	X	X
Sjedala okrenuta jedno nasuprot drugom	X	X
Prostori za invalidska kolica	X	X
Vrata
Općenito	X	X
Vanjska vrata	X	X
Unutarnja vrata	X	X
Rasvjeta		X
Nužnici	X
Prolazi	X
Informacije za putnike
Općenito	X	X
Oznake, piktogrami i taktilne informacije	X	X
Dinamične vizualne informacije	X	X
Dinamične zvučne informacije	X	X
Promjene visine	X
Rukohvati	X	X
Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica	X	X
Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila
Opći zahtjevi	X
Stube za ulazak/izlazak	X		X
Pomoćna sredstva za ukrcaj	X	X	X”

(67)

Dodatak F zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak F

Obnova ili modernizacija željezničkih vozila

Ako se dijelovi željezničkih vozila obnavljaju ili moderniziraju, oni moraju biti u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja. Sukladnost sa sadržajem ovog TSI-ja nije obvezna u sljedećim slučajevima:

Konstrukcija

Sukladnost nije obvezna ako bi posao zahtijevao strukturalne promjene nosećih okvira vrata (unutarnjih ili vanjskih), podvozja, sigurnosnih stupića, sanduka vozila, zaštitnih uređaja protiv gaženja vozila jednog preko drugog ili bilo koje radove koji bi zahtijevali ponovno provjeravanje konstrukcijske cjelovitosti.

Sjedala

Sukladnost s točkom 4.2.2.1. u pogledu ručki na leđnim naslonima sjedala obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji konstrukcije sjedala u cijelom vozilu.

Sukladnost s točkom 4.2.2.1.2. u pogledu dimenzija sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću i njihova okruženja obvezna je samo pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vlaku i ako je to moguće postignuti bez smanjivanja postojećeg kapaciteta vlaka. U tom slučaju mora biti predviđen najveći broj sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću.

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prostora iznad glave iznad sjedala rezerviranih za osobe s ograničenom pokretljivošću nije obvezna ako je ograničavajući čimbenik polica za prtljagu koja se za vrijeme obnove ili modernizacije konstrukcijski ne mijenja.

Prostori za invalidska kolica

Osiguranje prostora za invalidska kolica obvezno je ako se mijenja raspored sjedala u cijelom vlaku. Međutim, ako nije moguće promijeniti ulazna vrata ili prolaze tako da bi se omogućio pristup invalidskim kolicima, prostor za invalidska kolica nije potrebno osigurati pri promjeni rasporeda sjedala. Prostori za invalidska kolica predviđeni u postojećim željezničkim vozilima mogu se rasporediti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [16].

Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u prostoru za invalidska kolica nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.

Osiguranje sjedala za prenošenje obvezno je samo ako ne zahtijeva izmjenu nacrta postojećih prostora za invalidska kolica.

Vanjska vrata

Sukladnost sa zahtjevima za označivanje položaja vanjskih vrata u unutrašnjosti s vizualnim razlikovanjem razine poda obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji podnih obloga.

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu signalizacije otvaranja i zatvaranja vrata obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji sustava upravljanja vratima.

Potpuna sukladnost sa zahtjevima u pogledu mjesta i osvijetljenosti tipki za upravljanje vratima obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji sustava upravljanja vratima te ako je moguće tipke premjestiti bez izmjena na konstrukciji vozila ili vrata. Međutim, u tom se slučaju obnovljene ili nadograđene tipke postavljaju koliko god je moguće blizu propisanog mjesta.

Unutarnja vrata

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu sila potrebnih za upravljanje vratima i položaja tipki obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji vrata, mehanizma vrata i/ili tipaka za upravljanje vratima.

Rasvjeta

Sukladnost sa zahtjevom nije obvezna ako je moguće dokazati da električni sustav nema dovoljno kapaciteta za priključivanje dodatnog opterećenja ili da se takva rasvjeta ne može ugraditi bez strukturalnih izmjena (na vratima itd.).

Nužnici

Osiguranje potpuno sukladnoga univerzalnog nužnika obvezno je samo pri potpunoj obnovi ili modernizaciji postojećih nužnika ako je osiguran prostor za invalidska kolica i ako se sukladni univerzalni nužnik može ugraditi bez strukturalnih izmjena na kućištu vozila.

Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u univerzalnom nužniku nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.

Prolazi

Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.6. obvezna je samo pri promjeni rasporeda sjedala u cijelom vozilu te ako je osiguran prostor za invalidska kolica.

Sukladnost sa zahtjevima u pogledu prolaza između susjednih vozila obvezna je samo ako je u tijeku obnova ili modernizacija prolaza između vozila.

Informacije

Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.7. u pogledu informacija o voznim relacijama nije obvezna pri obnovi ili modernizaciji. Međutim, ako se u okviru programa obnove ili modernizacije ugrađuje automatski sustav informacija o voznim relacijama, on mora ispunjavati zahtjeve iz te točke.

Sukladnost s drugim dijelovima točke 4.2.2.7. obvezna je tijekom obnove ili modernizacije znakova ili unutarnje opreme vozila.

Promjene visine

Sukladnost sa zahtjevima iz točke 4.2.2.8. nije obvezna pri obnovi ili modernizaciji. Međutim, pri obnovi ili modernizaciji materijala gaznih površina potrebno je postaviti sigurnosnu traku u boji koja se ističe na rub gazišta stube.

Rukohvati

Sukladnost sa zahtjevima točke 4.2.2.9. obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji postojećih rukohvata.

Prostorije za spavanje s pristupom za invalidska kolica

Sukladnost sa zahtjevom za osiguranje prostorija za spavanje s pristupom za invalidska kolica obvezna je samo pri obnovi ili modernizaciji postojećih prostorija za spavanje.

Osiguravanje uređaja za pozivanje u slučaju opasnosti u prostoriji za spavanje s pristupom za invalidska kolica nije obvezno ako vozilo nema električni komunikacijski sustav koji bi se mogao prilagoditi ugrađivanju takvog uređaja.

Položaji stuba, stube i pomoćna sredstava za ukrcaj

Sukladnost sa zahtjevima iz točaka 4.2.2.11. i 4.2.2.12. nije obvezna pri obnovi ili modernizaciji. Međutim, ako se postavljaju pomične stube ili druga pomoćna sredstva za ukrcaj ugrađena u vozilo; ona moraju biti usklađena s odgovarajućim odredbama tih točaka.

Međutim, ako se pri obnovi ili modernizaciji osigura prostor za invalidska kolica u skladu s točkom 4.2.2.3., obvezno je osigurati i pomoćno sredstvo za ukrcaj u skladu s točkom 4.4.3.

;

(68)

Dodatak G zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak G

Zvučni signali na vanjskim putničkim vratima

G.1. Definicije

U ovom Dodatku upotrebljavaju se sljedeći izrazi:

fsignal	=	frekvencija signala za uzbunjivanje
LS	=	razina zvučnog tlaka izmjerena kao LAFmax najveća razina zvuka s ponderiranjem frekvencije „A” i ponderiranjem u kratkom vremenu tijekom razdoblja mjerenja.
LSmax	=	maximum LAFmax
LSmin	=	minimum LAFmax
LN	=	razina okolne buke izmjerena kako slijedi:

frekvencijsko područje energetski zbroj tri oktavna pojasa

pri čemu je:

L1	=	Loct.500 Hz
L2	=	Loct.1000 Hz
L3	=	Loct.2000 Hz

b)	razina zvučnog tlaka izmjerena kao ekvivalent energije od 20 s (LAeq20 )

G.2 Signali za otvaranje i zatvaranje vrata

G.2.1 Signal za otvaranje vrata

Značajke

Spor pulsirajući višetonski signal (do dva pulsa u sekundi) koji se sastoji od dvaju uzastopnih tonova

Frekvencije

–

fsignal1 = 2200 Hz +/– 100 Hz

fsignal2 =1760 Hz +/– 100 Hz

Razina zvučnog tlaka

Prilagodljivi uređaj

—	LS ≥ LN + 5 dB

—	LSmax = 70 dB (+ 6/– 0)

—

Neprilagodljivi uređaj

—	LS = 70 dB (+ 6/– 0)

G.2.2 Signal za zatvaranje vrata

Značajke

–

Brzo pulsirajući ton (6–10 pulsova u sekundi)

Frekvencije

–

fsignal = 1900 Hz +/– 100 Hz

Razina zvučnog tlaka

Prilagodljivi uređaj

—	LS ≥ LN + 5 dB

—	LSmax = 70 dB (+ 6/– 0)

–

Neprilagodljivi uređaj

—	LS = 70 dB (+ 6/– 0)

G.3. Signali za pronalaženje vrata

Signal za pronalaženje vrata može biti jednotonski (u skladu s točkom G.3.1.) ili dvotonski signal (u skladu s točkom G.3.2.). Obje vrste signala moraju biti jednako prihvaćene u svim državama članicama.

G.3.1. Jednotonski signal

Značajke

Interval tona (pravokutnik), bez pojačavanja ili smanjivanja jačine

—	trajanje impulsa signala = 5 ms ± 1 ms uključeno (impuls čistog tona)

—	vremenski uzorak signala od 3 do 5 impulsa u sekundi

Frekvencije

—	fsignal = 630 Hz ± 50 Hz

Razina zvučnog tlaka

Prilagodljivi uređaj

—	LS ≥ LN +5 dB

—	LSmin = 45 dB (+/- 2)

—	LSmax = 65 dB (+/- 2)

Neprilagodljivi uređaj

—	LS = 60 dB

G.3.2. Dvotonski signal

Značajke

Interval tonova (definicija signala)

—	postupno pojačavanje razine zvučnog tlaka od 100 ms

—	100 ms zvuka prvog tona 550 Hz ± 50 Hz

—	postupno smanjivanje razine zvučnog tlaka od 100 ms

—	200 ms isključeno

—	postupno pojačavanje razine zvučnog tlaka od 100 ms

—	100 ms zvuka drugog tona 750 Hz ± 50 Hz

—	postupno smanjivanje razine zvučnog tlaka od 100 ms

—	900 ms isključeno

—	vrijeme ponavljanja signala = 1 700 ms

Frekvencije

fsignal1 = 550 Hz ± 50 Hz

fsignal2 = 750 Hz ± 50 Hz

Razina zvučnog tlaka

Prilagodljivi uređaj

—	LS ≥ LN + 5 dB

—	LSmin = 50 dB (+/- 2 dB)

—	LSmax = 70 dB (+/- 2 dB)

Neprilagodljivi uređaj

—	LS = 70 dB

G.4. Mjerna mjesta

Položaj mikrofona za mjerenje zvučnih signala vrata mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A, indeksu [20]. Specifikacija se koristi i za položaj mikrofona signala za pronalaženje vrata bez obzira na opseg specifikacije kojom se isključuje signal za pronalaženje vrata.

Mjerenja za dokazivanje sukladnosti obavljaju se na trima vratima na vlaku. Vrata moraju biti potpuno otvorena za ispitivanje zatvaranja i potpuno zatvorena za ispitivanje otvaranja.

;

(69)	Dodaci H, I, J, K i L brišu se;

(70)

Dodatak M zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak M

Interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom

M.1. PODRUČJE PRIMJENE

U ovom se Dodatku utvrđuju najveća tehnička ograničenja za interoperabilna invalidska kolica koja se mogu prevoziti vlakom. Ta se ograničenja upotrebljavaju za projektiranje i ocjenu željezničkih vozila (arhitektura, konstrukcija, raspored) i njihovih sastavnih dijelova (pristupna vrata, unutarnja vrata, sjedala, nužnici itd.). Ako značajke invalidskih kolica prekoračuju te granične vrijednosti, to bi moglo negativno utjecati na uvjete uporabe željezničkih vozila za korisnika (na primjer, nemogućnost pristupa prostorima za invalidska kolica). Prekoračenje nekih graničnih vrijednosti može korisniku onemogućiti pristup željezničkim vozilima. Ta ograničenja određuje svaki željeznički prijevoznik kako je navedeno u točki 4.2.6.1. Priloga Uredbi (EU) br. 454/2011.

M.2. ZNAČAJKE

Vrijednosti koje se smatraju tehničkim graničnim vrijednostima su:

Osnovne dimenzije

širina od 700 mm i još najmanje 50 mm na svakoj strani za ruke pri kretanju,

dužina od 1 200 mm i još 50 mm za stopala.

Kotači

najmanji kotač mora premostiti razmak od 75 mm vodoravno i 50 mm okomito

Visina

najviše 1 450 mm, uključujući 95. percentil visine za muškarce

Kružnica okretanja

1 500 mm

Težina

ukupna težina od 300 kg za invalidska kolica i korisnika (uključujući svu prtljagu) ako je riječ o električnim invalidskim kolicima za koja nije potrebna pomoć za prijelaz na pomoćno sredstvo za ukrcaj,

ukupna težina od 200 kg za invalidska kolica i korisnika (uključujući svu prtljagu) ako je riječ o invalidskim kolicima kojima se ručno upravlja,

Visina prepreka koju je moguće premostiti i slobodan prostor na tlu

visina prepreka koju je moguće premostiti je 50 mm (najviše),

slobodan prostor na tlu je 60 mm (najmanje) s nagibom od 10°(17 %) prema gore na vrhu za kretanje prema naprijed (ispod držača za noge),

Najveći siguran nagib pri kojem invalidska kolica ostaju stabilna

mora imati dinamičnu stabilnost u svim smjerovima pod kutom od 6° (10 %),

mora imati statičnu stabilnost u svim smjerovima (također pri korištenju kočnice) pod kutom od 9° (16 %).

;

(71)

Dodatak N mijenja se kako slijedi:

(a)

točka N.3. zamjenjuje se sljedećim:

„N.3 SIMBOLI KOJI SE KORISTE NA OZNAKAMA

Međunarodni znak za invalidska kolica

Znak kojim se označuju područja s pristupom za invalidska kolica mora sadržavati simbol u skladu s jednom od specifikacija iz Dodatka A, indeksa [12] ili [13].

Oznaka za indukcijske petlje

Oznaka za mjesta na koja su postavljene indukcijske petlje mora sadržavati simbol u skladu sa specifikacijama iz Dodatka A, indeksa [14].

Oznake za sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću

Oznaka koja označava mjesta na kojima se nalaze sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću mora sadržavati simbole u skladu sa slikom N1.

Slika N1.

Simboli za sjedala rezervirana za osobe s ograničenom pokretljivošću

”;

(b)	dodaje se sljedeća točka N.4.: „N.4 BOJA OZNAKA Posebne oznake iz ovog Dodatka bijele su boje na tamnoplavoj pozadini. Ako se oznake stavljaju na tamnoplavu ploču, dopušteno je zamijeniti boje simbola i pozadine (odnosno staviti tamnoplavi simbol na bijelu pozadinu).”;

(72)

dodaje se sljedeći Dodatak P:

„Dodatak P:

Promjene zahtjeva i prijelazni režimi

Za druge točke TSI-ja osim onih navedenih u tablici P.1. i tablici P.2. sukladnost s „prethodnim TSI-jem” (tj. ovom Uredbom kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/772 (*5)) podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.

Promjene s općim prijelaznim režimom od 7 godina:

Za točke TSI-ja navedene u tablici P.1. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s verzijom ovog TSI-ja primjenjivom od 28. rujna 2023.

Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023. moraju biti u skladu sa zahtjevom iz ovog TSI-ja od 28. rujna 2030.

Zahtjevi TSI-ja navedeni u tablici P.1. ne utječu na projekte u fazi proizvodnje i željeznička vozila u uporabi.

Tablica P.1.

Prijelazni režim od 7 godina

Točke TSI-ja	Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja	Objašnjenje izmjene TSI-ja
4.2.2.1.1. (1.a)	Nema zahtjeva	Novi zahtjev kojim se utvrđuje ispravan položaj ručke
4.2.2.2. (8)	4.2.2.2. (8)	Preciznija formulacija zahtjeva
4.2.2.3.2.(8) Kad se vrata zatvaraju lokalno (odnosno zatvara ih putnik ili član osoblja), mora se odaslati signal za zatvaranje vrata koji počinje nakon pokretanja uređaja za upravljanje vratima i nastavlja se dok se vrata ne zatvore.	Nema zahtjeva	Novi zahtjev
4.2.2.3.2. (11)	Nema zahtjeva	Novi zahtjev
4.2.2.11.1. (3) Tehnička dokumentacija iz točke 4.2.12. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila mora sadržavati informacije o visini i poravnanju teoretskog perona zbog kojih bi on imao vertikalni razmak (δν- od 160 mm i horizontalni razmak (δh) od 200 mm od točke na sredini ruba donje stube željezničkog vozila na ravnom kolosijeku u razini.	Nema zahtjeva	Novi zahtjev
5.3.2.6. (1)	5.3.2.6. (1)	Ograničenje ponuđenih mogućnosti
5.3.2.8.	5.3.2.8.	Novi zahtjev u skladu sa specifikacijom iz Dodatka A, indeksa [11].
6.2.3.3.	Nema zahtjeva	Novi zahtjev koji se odnosi na posebnu normu o kontrastu
7.3.2.6. Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila Posebni slučaj „P” za Španjolsku	7.3.2.6. Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila Posebni slučaj Španjolska „P” za mrežu širine kolosijeka 1 668 mm	Novi zahtjev koji se primjenjuje na vozila širine kolosijeka 1 668 mm
Dodatak G – signali za otvaranje i zatvaranje vrata	Dodatak G – signali za otvaranje i zatvaranje vrata	Promjena mjerne metode

Promjene s posebnim prijelaznim režimom:

Za točke TSI-ja navedene u tablici P.2. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.

Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023., projekti u fazi proizvodnje i željeznička vozila koja su već u uporabi moraju biti u skladu sa zahtjevom iz ovog TSI-ja u skladu s odgovarajućim prijelaznim režimom utvrđenim u tablici P.2 od 28. rujna 2023.

Tablica 2.

Posebni prijelazni režim

Točke TSI-ja	Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja	Objašnjenje izmjene TSI-ja	Prijelazni režim
			Faza projektiranja nije započela	Započela faza projektiranja	Faza proizvodnje	Željeznička vozila u uporabi
Nije primjenjivo”.

(*5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/772 оd 16. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1300/2014 u pogledu inventara imovine radi utvrđivanja prepreka pristupačnosti, pružanja informacija korisnicima te nadzora i ocjene napretka u pogledu pristupačnosti (SL L 139I, 27.5.2019., str. 1.)."

(*1) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).”;

(*3) Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021., str. 1.).”

(1) Moduli CA1, CA2 ili CH mogu se koristiti samo za proizvode proizvedene u skladu s projektom koji je razvijen i već korišten za stavljanje proizvoda na tržište prije primjene odgovarajućih TSI-jeva primjenjivih na te proizvode pod uvjetom da proizvođač prijavljenom tijelu dokaže da su pregled projekta i ispitivanje tipa provedeni za prethodne primjene u usporedivim uvjetima te sukladni zahtjevima ovog TSI-ja; ti se dokazi bilježe te se smatraju istovrijednim dokazima kao oni modula CB ili ispitivanja projekta prema modulu CH1.”

PRILOG IV.

Prilog Uredbi (EU) br. 1301/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)

u točki 2.1. podtočki 2. podpodtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	elektrovučne podstanice: priključene na strani primara na visokonaponsku mrežu, uz pretvaranje visokog napona u napon i/ili pretvaranje u sustav za napajanje vučnom električnom energijom prikladan za vlakove. Podstanice su sekundarom spojene na kontaktnu mrežu željezničke pruge;”;

(2)

točka 2.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.1. Napajanje vučnom električnom energijom

Cilj je sustava za napajanje vučnom električnom energijom napajanje svih vlakova kako bi mogli ispuniti planirani vozni red.

Osnovni parametri sustava za napajanje vučnom električnom energijom utvrđeni su u točki 4.2.”;

(3)

u točki 2.1.2. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Cilj je osigurati pouzdani i stalni prijenos električne energije od sustava za napajanje vučnom električnom energijom do željezničkog vozila. Interakcija između kontaktne mreže i pantografa bitan je aspekt interoperabilnosti.”;

(4)

u poglavlju 3. redci 4.2.4. i 4.2.5. u tablici zamjenjuju se sljedećim:

„4.2.4.

Radne karakteristike napajanja vučnom električnom energijom

—

1.5.

2.2.3.

—

4.2.5.

Jakost struje u stanju mirovanja

—

1.5.

2.2.3.

—”

(5)

točka 4.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.1.

(ne upotrebljava se)”;

(6)

točka 4.2.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.1. Sustav za napajanje vučnom električnom energijom:

(a)	napon i frekvencija (4.2.3.);

(b)	parametri koji se odnose na radne karakteristike sustava za napajanje vučnom električnom energijom (4.2.4.);

(c)	jakost struje u stanju mirovanja (4.2.5.);

(d)	regenerativno kočenje (4.2.6.);

(e)	mehanizmi koordinacije električne zaštite (4.2.7.);

(f)	harmonike i dinamički učinci za izmjenične sustave za napajanje vučnom električnom energijom (4.2.8.).”;

(7)

točka 4.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3. Napon i frekvencija

Nazivni napon i nazivna frekvencija sustava za napajanje vučnom električnom energijom jedan su od četiriju sustava:

(a)	izmjenična struja 25 kV, 50 Hz;

(b)	izmjenična struja 15 kV, 16,7 Hz;

(c)	istosmjerna struja 3 kV;

(d)	istosmjerna struja 1,5 kV.

Za nove pruge s brzinama većima od 250 km/h provedbena pravila navedena su u točki 7.1.1.”;

(8)

točka 4.2.4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4. Radne karakteristike sustava za napajanje vučnom električnom energijom

Za novoizgrađene podsustave, ili ako je došlo do promjene sustava za napajanje vučnom električnom energijom (npr. prijelaz s istosmjerne na izmjeničnu struju), indeks kvalitete podsustava mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1] kako bi vlakovima mogli ispuniti planirani vozni red.”;

(9)	točka 4.2.5. zamjenjuje se sljedećim: „4.2.5. Jakost struje u stanju mirovanja Kontaktna mreža projektirana je barem za vrijednosti struje u stanju mirovanja po pantografu koje su u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2].”;

(10)

u točki 4.2.6. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Sustavi za napajanje vučnom električnom energijom projektiraju se tako da se omogućuje upotreba regenerativnog kočenja u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].”;

(11)	točka 4.2.7. zamjenjuje se sljedećim: „4.2.7. Mehanizmi koordinacije električne zaštite Projektiranje mehanizma koordinacije električne zaštite energetskog podsustava u skladu je sa zahtjevima detaljno propisanima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].”;

(12)

u točki 4.2.8. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Kako bi se izbjegla nestabilnost i postigla sukladnost električnog sustava, harmonijski prenaponi ograničeni su ispod kritičnih vrijednosti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].”;

(13)

točka 4.2.9. mijenja se kako slijedi:

(a)	u točki 1. „7.2.3.” zamjenjuje se s „7.1.2.”;

(b)

podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Visina i bočni otklon kontaktnog vodiča pod utjecajem bočnog vjetra su čimbenici koji utječu na interoperabilnost željezničke mreže.”;

(14)

u točki 4.2.9.1. podtočke 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.

Dopuštene vrijednosti za visinu kontaktnog vodiča navedene su u tablici 4.2.9.1.

Tablica 4.2.9.1.

Visina kontaktnog vodiča

Opis	v ≥ 250 [km/h]	v < 250 [km/h]
Nazivna visina kontaktnog vodiča [mm]	od 5 080 do 5 300	od 5 000 do 5 750
Minimalna projektirana visina kontaktnog vodiča [mm]	5 080	U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3] ovisno o odabranom profilu.
Maksimalna projektirana visina kontaktnog vodiča [mm]	5 300	6 200 (1)

2.	Za odnos između visina kontaktnih vodiča i radnih visina pantografa vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3].

3.	Na prijelazima preko pruge na postajama u razini visina kontaktnog vodiča utvrđuje se nacionalnim propisima, odnosno, ako takvih propisa nema, u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [4].”;

(15)

točka 4.2.9.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Maksimalni bočni otklon kontaktnog vodiča u odnosu na središte kolosijeka pod utjecajem bočnog vjetra mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2].”;

(b)

podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Sustav širine kolosijeka od 1 520 mm: Za države članice koje primjenjuju profil pantografa u skladu s točkom 4.2.8.2.9.2.3. TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila maksimalni bočni otklon kontaktnog vodiča u odnosu na središte pantografa pod utjecajem bočnog vjetra iznosi 500 mm.”;

(16)

točka 4.2.10. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.10. Profil pantografa

Sustav širine kolosijeka, osim 1 520 mm:

Mehaničko-kinematički profil pantografa određuje se primjenom metode navedene u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2] ovog TSI-ja i u skladu s profilima pantografa određenima u odredbama 4.2.8.2.9.2.1. i 4.2.8.2.9.2.2. TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila.

Sustav širine kolosijeka 1 520 mm:

Za države članice koje primjenjuju profil pantografa u skladu s točkom 4.2.8.2.9.2.3. TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila, statička širina pantografa definirana je u Dodatku D ovom TSI-ju.

Nijedan dio energetskog podsustava nije obuhvaćen profilom pantografa kako je navedeno u podtočkama 1. i 2., osim kontaktnog vodiča i nepomične ručice.”;

(17)

u točki 4.2.11. podtočke 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.	Rasponi kontaktne sile za svaki sustav za napajanje vučnom električnom energijom određeni su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2].

3.	Kontaktne mreže projektiraju se tako da mogu izdržati gornju projektiranu granicu kontaktne sile navedenu u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2].”;

(18)

u točki 4.2.12. podtočke 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.

S0 je simulirano ili izmjereno podizanje kontaktnog vodiča kod nepokretne ručice koje nastaje kad najmanje dva pantografa istodobno rade uz gornju granicu kontaktne sile Fm pri maksimalnoj projektnoj brzini kontaktne mreže. Kad je podizanje nepomične ručice fizički ograničeno zbog konstrukcije kontaktne mreže, dopušteno je smanjenje potrebnog prostora na 1,5 S0 (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3]).

Maksimalna snaga (Fmax) u pravilu se nalazi u rasponu kontaktne sile Fm uvećane za tri standardna otklona σmax. Više se vrijednosti mogu pojaviti na određenim lokacijama i navedene su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3]. Kod čvrstih sastavnih dijelova poput sekcijskih izolatora u sustavima kontaktne mreže kontaktna sila može se povećati do najviše 350 N.”;

(19)

točka 4.2.13. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.13. Razmak pantografa za projektiranje kontaktne mreže

Kontaktna mreža projektira se za vlakove s najmanje dva istodobno aktivna pantografa. Razmak dviju susjednih glava pantografa, od središnje linije do središnje linije, jednak je ili manji od vrijednosti utvrđenih u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2].”;

(20)

u točki 4.2.14. podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Dopušteni materijali za kontaktne vodiče jesu bakar i bakrene legure. Kontaktni vodič u skladu je sa zahtjevima specifikacije na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [5].”;

(21)

točka 4.2.15. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.15. Oprema za fazno sekcioniranje

4.2.15.1. Općenito

Projektiranjem opreme za fazno sekcioniranje omogućuje se da se vlakovi mogu premještati s jedne dionice na susjednu bez premošćivanja dviju faza. Prije ulaska u opremu za fazno sekcioniranje razmjena snage između kontaktne mreže i jedinice dovodi se na nulu isključivanjem prekidača u vozilu ili drugim jednakovrijednim sredstvom. Potrebno je predvidjeti odgovarajuće mehanizme (osim kratke opreme za sekcioniranje) kojima se omogućuje ponovno pokretanje vlaka koji je zaustavljen unutar opreme za fazno sekcioniranje.

Ukupna duljina D neutralnih sekcija definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2]. Za izračun D uzimaju se u obzir razmaci, specifikacija na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3] i podizanje nepomične ručice S0.”;

4.2.15.2. Brzine na pruzi v ≥ 250 km/h

Mogu se koristiti dvije vrste projekata opreme za fazno sekcioniranje, i to:

(a)	projekt faznog sekcioniranja u kojem se svi pantografi najduljih vlakova sukladnih TSI-ju nalaze unutar neutralne sekcije. Ukupna duljina neutralnih sekcija iznosi najmanje 402 m. Za detaljne zahtjeve vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2];

(b)	kraće fazno sekcioniranje s tri izolirana preklapanja na način prikazan u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2]. Cjelokupna dužina neutralne sekcije manja je od 142 m uključujući razmake i odstupanja.

4.2.15.3. Pruge na kojima je moguća brzina v < 250 km/h

Pri projektiranju opreme za sekcioniranje u pravilu se primjenjuju rješenja opisana u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2]. Ako se predlaže alternativno rješenje, mora se dokazati da je predloženo rješenje barem jednako pouzdano.”;

(22)

točka 4.2.16.1. mijenja se kako slijedi:

(a)	u podtočki 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Projektiranjem opreme za sustavno sekcioniranje osigurava se prelazak vlakova s jednog sustava za napajanje vučnom električnom energijom na susjedni drugi sustav za napajanje bez premošćivanja dvaju sustava.”;

(b)

podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Ukupna duljina D neutralnih sekcija definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2]. Za izračun D uzimaju se u obzir razmaci, specifikacija na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3] i podizanje nepomične ručice S0.”;

(23)

točka 4.2.16.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Prije ulaska u opremu za sustavno sekcioniranje razmjena snage između kontaktne mreže i jedinice dovodi se na nulu isključivanjem prekidača u vozilu ili drugim jednakovrijednim sredstvom.”;

(b)

u podtočki 2. podpodtočke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)	potrebno je predvidjeti načine sprečavanja premošćivanja obaju susjednih sustava za napajanje vučnom električnom energijom unutar energetskog podsustava u slučaju neotvaranja jednog ili više prekidača u vlaku;

(c)	varijacija visine kontaktnog vodiča duž cijele opreme za sekcioniranje u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3].”;

(24)

u točki 4.2.16.3. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Ako se preko opreme za sustavno sekcioniranje prelazi sa spuštenim pantografima, ona je projektirana tako da se izbjegne električna veza dvaju sustava za napajanje vučnom električnom energijom zbog nenamjerno podignutog pantografa.”;

(25)

u točki 4.2.17. podtočke 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.	Sustavom za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima (DCS) primaju se, pohranjuju i izvoze prikupljeni podaci o naplati energije bez njihova mijenjanja, u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [6].

3.	Sustav za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima podržava sve zahtjeve koji se odnose na razmjenu podataka definirane u točki 4.2.8.2.8.4. TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila i zahtjeve utvrđene u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [7].”;

(26)

točka 4.2.18. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.18. Zaštitne mjere protiv električnog udara

Električna sigurnost kontaktne mreže i zaštita od strujnog udara moraju se postići sukladnošću sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [4], a u pogledu ograničenja napajanja izmjeničnog napona za sigurnost osoba i ograničenja napajanja istosmjernog napona sukladnošću sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [4].”;

(27)

u točki 4.3.2. tablica se mijenja kako slijedi:

(a)

drugi i treći redak zamjenjuju se sljedećim:

„Radne karakteristike napajanja vučnom električnom energijom

4.2.4.

Najveća struja iz kontaktne mreže

Faktor snage

4.2.8.2.4.

4.2.8.2.6.

Jakost struje u stanju mirovanja

4.2.5.

Najjača struja u stanju mirovanja

4.2.8.2.5.”

(b)

šesti redak zamjenjuje se sljedećim:

„Harmonike i dinamički učinci za izmjenične sustave za napajanje vučnom električnom energijom

4.2.8.

Harmonike i dinamički učinci kod izmjeničnih sustava

4.2.8.2.7.”

(28)

u točki 4.3.4. podtočke 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.	Informacije se prenose između pružnog ETCS-a i ETCS-a u vozilu, kao i između ETCS-a u vozilu i elektroenergetskog sustava vozila. Sučelje za prijenos utvrđeno je u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav i TSI-ju za lokomotive i putnička željeznička vozila.

3.	Relevantne informacije o isključivanju prekidača u vozilu, promjeni maksimalne struje vlaka, promjeni sustava za napajanje vučnom električnom energijom i upravljanju pantografom prenose se ETCS-om ako on postoji na pruzi te se te funkcionalnosti provode na pruzi.”

(29)

u točki 4.3.5. prvi redak tablice zamjenjuje se sljedećim:

„Radne karakteristike napajanja vučnom električnom energijom

4.2.4.

Sastav vlaka

Priprema Priručnika o pruzi

4.2.2.5.

4.2.1.2.2.1.”

(30)	točka 5.2.1.6. zamjenjuje se sljedećim: „5.2.1.6. Jakost struje u stanju mirovanja Kontaktna se mreža projektira u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točki 4.2.5.”;

(31)

točka 6.1.4.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

u podtočki 1. podpodtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

Projektiranje kontaktne mreže ocjenjuje se simulacijskim alatom validiranim u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [8] i mjerenjem u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [9].

Za kontaktnu mrežu s projektiranom brzinom do najviše 100 km/h, nisu potrebni simulacija i mjerenje dinamičkog ponašanja.”;

(b)

podtočka 3. podpodtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)	Da bi se smatrala prihvatljivom, izmjerena kvaliteta oduzimanja struje u skladu je s točkom 4.2.12. za podizanje te prosječnu kontaktnu silu i standardni otklon ili postotak električnog luka. Mjeri se podizanje najmanje dvije nepomične ručice.”;

(32)	točka 6.1.4.2. zamjenjuje se sljedećim: „6.1.4.2. Ocjenjivanje struje u stanju mirovanja (samo istosmjerni sustavi) Ocjenjivanje sukladnosti istosmjernih sustava provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [2].”;

(33)	u točki 6.1.5. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „U skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797 uz EZ izjavu o sukladnosti prilaže se izjava u kojoj se navodi uvjet uporabe:”;

(34)

točka 6.2.4.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.4.1. Ocjenjivanje napona i frekvencije

Podnositelj zahtjeva u tehničkoj dokumentaciji navodi koji je nazivni napon odabran za napajanje vučnom električnom energijom samo u sljedećim slučajevima:

(a)	ako je izgrađen novi energetski podsustav;

(b)	ako je promijenjen sustav za napajanje vučnom električnom energijom (npr. prijelaz s istosmjerne na izmjeničnu struju).

Odabrani sustav za napajanje vučnom električnom energijom ocjenjuje se pregledom dokumenta u fazi projektiranja. Ocjenjivanje je potrebno samo u sljedećim slučajevima:

(a)	ako je izgrađen novi podsustav;

(b)	ako je promijenjen sustav za napajanje vučnom električnom energijom (npr. prijelaz s istosmjerne na izmjeničnu struju).”

(35)

umeće se sljedeća točka 6.2.4.1.a:

„6.2.4.1.a Ocjenjivanje radnih karakteristika napajanja vučnom električnom energijom

Podnositelj zahtjeva navodi:

(a)	indeks kvalitete kako je određeno u točki 4.2.4. za podsustav;

(b)	da je rezultat projektne studije u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].

Ocjenjivanje se obavlja samo provjerom postojanja izjave.”;

(36)

točka 6.2.4.2. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.4.2. Ocjenjivanje regenerativnog kočenja

Ocjenjivanje nepokretnih postrojenja za izmjenično napajanje vučnom električnom energijom provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].

Ocjenjivanje istosmjernog napajanja vučnom električnom energijom provodi se pregledom projekta.”;

(37)

točke 6.2.4.3. i 6.2.4.4. zamjenjuju se sljedećim:

„6.2.4.3. Ocjenjivanje mehanizama koordinacije električne zaštite

Ocjenjivanje se dokazuje za projektiranje i rad podstanica u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].

6.2.4.4. Ocjenjivanje harmonika i dinamičkih učinaka za izmjenične sustave za napajanje vučnom električnom energijom

Studija usklađenosti provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].

Ta se studija provodi samo u slučaju uvođenja pretvarača s aktivnim poluvodičima u sustav za napajanje vučnom električnom energijom.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje jesu li ispunjeni kriteriji iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [1].”;

(38)

u točki 6.2.4.5. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Mjerenja parametara interakcije provode se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [9].”;

(39)

u točki 6.3.1. podtočki 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Do revizije popisa interoperabilnih sastavnih dijelova navedenih u poglavlju 5. ovog TSI-ja prijavljeno tijelo može izdati potvrdu o EZ provjeri za podsustav, čak i ako neki od čimbenika interoperabilnosti ugrađenih u podsustav nisu obuhvaćeni mjerodavnim EZ izjavama o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu u skladu s ovim TSI-jem, ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:”;

(40)	u poglavlju 7. briše se prvi stavak;

(41)

točke 7.1. do 7.3. zamjenjuju se sljedećim:

„7.1. Nacionalni plan provedbe

(a)

Države članice izrađuju nacionalni plan provedbe ovog TSI-ja uzimajući u obzir usklađenost cjelokupnog željezničkog sustava Unije. Tim su planom obuhvaćeni svi projekti koji se odnose na novi energetski podsustav i njegovu obnovu i modernizaciju te se njime u razumnom roku osigurava postupna migracija na interoperabilni ciljni energetski podsustav koji je u potpunosti usklađen s ovim TSI-jem.

(b)	Države članice dužne su osigurati da se u skladu s točkom 4.2.17. ovog TSI-ja provede sustav za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima kojim se mogu razmjenjivati prikupljeni podaci o naplati energije.

7.1.1. Provedbena pravila za napon i frekvenciju

Nove pruge s brzinama većima od 250 km/h napajaju se jednim od izmjeničnih sustava iz točke 4.2.3. podtočaka (a) i (b),

7.1.2. Provedbena pravila za geometriju kontaktne mreže

7.1.2.1. Provedbena pravila za sustav širine kolosijeka od 1 435 mm

Kontaktna mreža projektirana je uzimajući u obzir sljedeća pravila:

(a)

Novi energetski podsustavi s brzinom većom od 250 km/h moraju imati oba pantografa kako je određeno u točkama 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) i 4.2.8.2.9.2.2. (1 950 mm) TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila.

Ako to nije moguće, kontaktna mreža projektira se tako da je može upotrebljavati barem pantograf s geometrijom glave navedenom u točki 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.

(b)	Na obnovljenim ili moderniziranim energetskim podsustavima s brzinom većom od 250 km/h mora se nalaziti pantograf s geometrijom glave navedenom u točki 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.

(c)	Ostali slučajevi: kontaktna mreža projektira se tako da je može upotrebljavati barem jedan od pantografa s geometrijom glave navedenom u točkama 4.2.8.2.9.2.1. (1 600 mm) ili 4.2.8.2.9.2.2. (1 950 mm) TSI-ja za lokomotive i putnička željeznička vozila.

7.1.2.2. Sustavi širine kolosijeka osim 1 435 mm

Kontaktna mreža projektira se tako da je može upotrebljavati barem jedan od pantografa s geometrijom glave navedenom u točki 4.2.8.2.9.2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.

7.2. Primjena ovog TSI-ja na novi energetski podsustav

(1)

Za novi energetski podsustav obvezna je primjena ovog TSI-ja.

(2)

„Novi energetski podsustav” znači energetski podsustav pušten u uporabu nakon 28. rujna 2023., koji je uspostavljen gdje prethodno nije bilo sustava za napajanje vučnom električnom energijom i kontaktne mreže.

Svaki drugi energetski podsustav smatra se „postojećim energetskim podsustavom”.

(3)

Sljedeći se slučajevi smatraju modernizacijom, a ne puštanjem u uporabu novih energetskih podsustava:

(a)	ponovno polaganje dijela postojeće pruge;

(b)	izgradnja obilaznice;

(c)	dodavanje jednog ili više kolosijeka na postojeću prugu, bez obzira na razmak između prvotnih i dodatnih kolosijeka.

7.3. Primjena ovog TSI-ja na postojeći energetski podsustav

7.3.1. Kriteriji učinkovitosti podsustava

Osim slučajeva iz točke 7.2. podtočke 3., „modernizacija” je velika preinaka postojećeg energetskog podsustava koja dovodi do povećanja brzine na pruzi za više od 30 km/h.

7.3.2. Primjena TSI-ja

Sukladnost s ovim TSI-jem obvezna je za podsustav ili njegove dijelove koji se moderniziraju ili obnavljaju. Zbog značajki naslijeđenoga željezničkog sustava, sukladnost postojećeg energetskog podsustava s ovim TSI-jem može se postići postupnim poboljšanjem interoperabilnosti:

(1)

za modernizirani energetski podsustav, primjena ovog TSI-ja obvezna je i primjenjuje se na modernizirani podsustav unutar geografske pokrivenosti modernizacije. Geografska pokrivenost modernizacije utvrđuje se u odnosu na lokacije na kolosijecima na temelju prijeđenih metara i rezultira sukladnošću svih osnovnih parametara energetskog podsustava povezanih s kolosijecima na kojima će se provesti modernizacija energetskog podsustava.

Dodavanje jedne ili više tračnica koje podržavaju novu širinu kolosijeka također se smatra modernizacije kada se aktiviraju kriteriji učinkovitosti podsustava kako je opisano u točki 7.3.1.

(2)

Kad je riječ o promjeni koja nije modernizacija energetskog podsustava, primjena ovog TSI-ja za svaki od osnovnih parametara (na koje se upućuje u točki 4.2.2.) na koje utječe promjena obvezna je ako je zbog promjene potrebno provesti novi „EZ” postupak provjere u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250 (*1). Primjenjuju se odredbe definirane u člancima 6. i 7. Provedbene uredbe (EU) 2019/250.

(3)	Kad je riječ o promjeni koja nije modernizacija energetskog podsustava i za one osnovne parametre na koje promjena ne utječe, ili ako promjena ne zahtijeva novu „EZ” provjeru, dokazivanje razine sukladnosti s ovim TSI-jem je dobrovoljno.

(4)	U slučaju veće izmjene kako je definirana u članku 2. točki 15. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) u okviru obnove, elementi podsustava ili njegovih dijelova koji nisu u skladu s TSI-jem sustavno se zamjenjuju onima koji su usklađeni s TSI-jem.

(5)

„Zamjena u okviru održavanja” znači svaka zamjena sastavnih dijelova dijelovima iste funkcije i učinkovitosti u okviru održavanja, kako je definirano u članku 2. točki 17. Direktive (EU) 2016/797. Provodi se u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja kad god je to razumno i gospodarski izvedivo i ne zahtijeva EZ provjeru.

(6)

Za postojeći energetski podsustav, u svakom slučaju promjene osim modernizacije, za maksimalni bočni otklon kontaktne mreže dopušteno je odstupanje od zahtjeva iz točke 4.2.9.2. ako je upravitelj infrastrukture dostavio dokaze da je svako željezničko vozilo sukladno TSI-ju s pantografom sukladnim s TSI-jem (kako je opisano u točki 7.1.2.1. ovog TSI-ja) već prometovalo u skladu s istim projektom kontaktne mreže koji je ugrađen u mreži, a da nije došlo do nezgode.

7.3.3. Postojeće pruge koje ne podliježu projektu obnove ili modernizacije

Ako upravitelj infrastrukture želi dokazati razinu sukladnosti postojeće pruge s osnovnim parametrima ovog TSI-ja, primjenjuje postupak opisan u Preporuci Komisije 2014/881/EU (*3).

7.3.4. Provjere kompatibilnosti s voznim relacijama prije prometovanja odobrenim vozilima na tim relacijama

Postupak provjere kompatibilnosti vozne relacije koji se primjenjuje i parametri energetskog podsustava koji će se upotrebljavati utvrđeni su u točki 4.2.2.5. i Dodatku D.1 TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom.

(*1) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/250 od 12. veljače 2019. o obrascima za „EZ” izjave i „EZ” potvrde za sastavne dijelove interoperabilnosti i podsustave željeznica, modelu izjave o sukladnosti odobrenog tipa željezničkog vozila i o „EZ” postupcima provjere podsustava u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 201/2011 (SL L 42, 13.2.2019., str. 9.)."

(*2) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.)."

(*3) Preporuka Komisije 2014/881/EU od 18. studenoga 2014. o postupku dokazivanja razine sukladnosti postojećih željezničkih pruga s osnovnim parametrima tehničkih specifikacija za interoperabilnost (SL L 356, 12.12.2014., str. 520.).” "

(42)

točka 7.4.1. mijenja se kako slijedi:

(a)	briše se točka 1.;

(b)	prva rečenica točke 2. zamjenjuje se sljedećim: „Na određenim mrežama mogu se primijeniti sljedeći posebni slučajevi. Ti su posebni slučajevi razvrstani kao:”;

(43)

Točka 7.4.2.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„7.4.2.2.1.

(ne upotrebljava se)”;

(44)

točka 7.4.2.6. zamjenjuje se sljedećim:

„7.4.2.6.

(ne upotrebljava se)”;

(45)

točka 7.4.2.7.1. zamjenjuje se sljedećim:

„7.4.2.7.1.

(ne upotrebljava se)”;

(46)

točka 7.4.2.8. zamjenjuje se sljedećim:

„7.4.2.8.

(ne upotrebljava se)”;

(47)

točka 7.4.2.9. zamjenjuje se sljedećim:

„7.4.2.9.

(ne upotrebljava se)”;

(48)	u Dodatku A tablici A.1., retku „Struja u stanju mirovanja – 5.2.1.6.” četvrtom stupcu, „X” zamjenjuje se s „X (samo za istosmjerne sustave)”;

(49)

u prvom stupcu tablice B.1. Dodatka B drugi i treći redak zamjenjuju se sljedećim:

„Radne karakteristike napajanja vučnom električnom energijom – 4.2.4.

Samo istosmjerni sustavi: Struja u stanju mirovanja – 4.2.5.”

(50)	Dodatak C zamjenjuje se sljedećim: „Dodatak C (ne upotrebljava se) ;

(51)

Dodatak D mijenja se kako slijedi:

(a)	naslov se zamjenjuje sljedećim: „Dodatak D Specifikacija statičkog profila pantografa (sustav širine kolosijeka od 1 520 mm) ;

(b)	točka D.1. briše se;

(c)	naslov točke D.2. briše se;

(52)

Dodatak E zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak E

Popis referentnih normi

Abecedni popis

Značajke koje se ocjenjuju

Točka TSI-ja

Točka obvezne norme

[1]

EN 50388-1:2022

Željeznički sustav – Stabilna postrojenja i željeznička vozila – Tehnički kriteriji za koordinaciju između sustava napajanja električne vuče i željezničkih vozila radi postizanja interoperabilnosti – 1. dio: Općenito

[1.1]

Radne karakteristike napajanja vučnom električnom energijom

4.2.4.

8.2.

[1.2]

Regenerativno kočenje

4.2.6.

12.2.2.

[1.3]

Mehanizmi koordinacije električne zaštite

4.2.7.

11.2. i 11.3. podtočke 2. i 3.

[1.4]

Harmonike i dinamički učinci za izmjenične sustave za napajanje vučnom električnom energijom

4.2.8 (2)

10.3. – Tablica 6.

[1.5]

Ocjenjivanje radnih karakteristika napajanja vučnom električnom energijom

6.2.4.1.a

8.4.

[1.6]

Ocjenjivanje regenerativnog kočenja

6.2.4.2. (1)

15.6.2.

[1.7]

Ocjenjivanje mehanizama koordinacije električne zaštite

6.2.4.3.

15.5.1.2. i 15.5.2.1.

[1.8]

Ocjenjivanje harmonika i dinamičkih učinaka za izmjenične sustave za napajanje vučnom električnom energijom

6.2.4.4. (1)

10.3.

[1.9]

Ocjenjivanje harmonika i dinamičkih učinaka za izmjenične sustave za napajanje vučnom električnom energijom

6.2.4.4. (3)

10.3.

[2]

EN 50367: 2020+A1:2022

Željeznički sustav – Stabilna postrojenja i željeznička vozila – Kriteriji za omogućivanje tehničke kompatibilnosti između pantografa i gornjeg voda

[2.1]

Jakost struje u stanju mirovanja

4.2.5.

7.2., tablica 5.

[2.2]

Maksimalni bočni otklon

4.2.9.2. (1)

5.2.5.

[2.3]

Mehaničko-kinematički profil pantografa

4.2.10. (1)

5.2.2.

[2.4]

Srednja kontaktna sila

4.2.11. (2) i (3)

Tablica 6.

[2.5]

Razmak pantografa za projektiranje kontaktne mreže

4.2.13.

8.2.2. – Tablica 9.

[2.6]

Oprema za fazno sekcioniranje – Općenito – duljina D neutralnih sekcija

4.2.15.1. (2)

[2.7]

Brzine na pruzi v ≥ 250 km/h

4.2.15.2. (a)

Prilog A.1.2.

[2.8]

Brzine na pruzi v ≥ 250 km/h

4.2.15.2. (b)

Prilog A.1.4.

[2.9]

Brzine na pruzi v < 250 km/h

4.2.15.3.

Prilog A.1.

[2.10]

Oprema za sustavno sekcioniranje – Općenito – duljina D neutralnih sekcija

4.2.16.1. (3)

[2.11]

Ocjenjivanje struje u stanju mirovanja (samo istosmjerni sustavi)

6.1.4.2.

Prilog A.3.

[3]

EN 50119:2020

Željeznički sustav – Stabilna postrojenja – Nadzemni kontaktni vodovi u električnoj vuči

[3,1]

Minimalna projektirana visina kontaktnog vodiča

4.2.9.1. (1)

5.10.4.

[3.2]

Maksimalna projektirana visina kontaktnog vodiča

4.2.9.1. (1) napomena (1)

slika 3.

[3.3]

Odnos s radnom visinom pantografa

4.2.9.1. (2)

slika 3.

[3.4]

Dinamičko ponašanje i kvaliteta pantografa

4.2.12. (2)

5.10.2.

[3.5]

Dinamičko ponašanje i kvaliteta pantografa

4.2.12. (3)

5.2.5.2., tablica 4.

[3.6]

Oprema za fazno sekcioniranje – izračun D, razmaci

4.2.15.1. (2)

5.1.3.

[3.7]

Oprema za sustavno sekcioniranje – izračun D, razmaci

4.2.16.1. (3)

5.1.3.

[3.8]

Oprema za sustavno sekcioniranje – podignuti pantografi

4.2.16.2. (2)

5.10.3.

[4]

EN 50122-1:2022

Željeznički sustav – Stabilna postrojenja – Električna sigurnost, uzemljivanje i povratni krug – 1. dio: Zaštitne mjere protiv električnog udara

[4.1]

Visina kontaktnog vodiča

4.2.9.1. (3)

5.2.5. i 5.2.7.

[4.2]

Zaštitne mjere protiv električnog udara

4.2.18.

5.1. i u javnim područjima:

—	5.2.1, 5.2.2, ili

—	5.3.1., 5.3.2., 5.3.3., 5.3.4.

[4.3]

Ograničenja izmjeničnog napona

4.2.18.

9.2.2.2., 9.2.2.4.

[4.4]

Ograničenja istosmjernog napona

4.2.18.

9.3.2.2., 9.3.2.4.

[5]

EN 50149:2012

Željeznički sustav – Stabilna postrojenja – Električna vuča – Užljebljeni kontaktni vodiči od bakra i legura bakra

[5.1]

Materijal kontaktnog vodiča

4.2.14. (3)

4.2. (osim upućivanja na Prilog B normi), 4.3. i 4.6. do 4.8.

[6]

EN 50463-3:2017

Željeznički sustav – Mjerenje energije na vozilima – 3. dio: Postupanje s podacima

[6.1]

Sustav za prikupljanje energetskih podataka pri tlu

4.2.17. (2)

4.12.

[7]

EN 50463-4:2017

Željeznički sustav – Mjerenje energije na vozilima – 4. dio: Komunikacije

[7.1]

Sustav za prikupljanje energetskih podataka pri tlu

4.2.17. (3)

4.3.6. i 4.3.7.

[8]

EN 50318:2018+A1:2022

Željeznički sustav – Sustavi oduzimača struje – Vrednovanje simulacije dinamičkog međudjelovanja između pantografa i kontaktnog voda

[8.1]

Ocjenjivanje dinamičnog ponašanja i kvalitete oduzimanja struje – alat za simulaciju

6.1.4.1. (1)

5., 6., 7., 8., 9., 10., 11.

[9]

EN 50317:2012+A1:2022

Željeznički sustav – Sustavi oduzimača struje – Zahtjevi za mjerenja i vrednovanje mjerenja dinamičkih međusobnih djelovanja pantografa i kontaktnog voda

[9.1]

Ocjenjivanje dinamičkog ponašanja i kvalitete oduzimanja struje – mjerenje

6.1.4.1. (1)

5., 6., 7., 8., 9.

[9.2]

Ocjenjivanje dinamičkog ponašanja i kvalitete oduzimanja struje (integracija u podsustav)

6.2.4.5. (2)

5., 6., 7., 8., 9.

(53)	u Dodatku G tablici G.1. brišu se redci „Srednji korisni napon vlaka” i „Srednji korisni napon zone”.

(*2) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).

(1) Uzimajući u obzir odstupanja i podizanje u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku E, indeksu [3] maksimalna visina kontaktnog vodiča ne smije biti viša od 6 500 mm.

PRILOG V.

Prilog Uredbi (EU) br. 1302/2014 mijenja se kako slijedi:

(1)	osim ako je u točkama od 2. do 165. navedeno drukčije, izraz „odredba” zamjenjuje se izrazom „točka”;

(2)

točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. UVOD

Tehnička specifikacija za interoperabilnost (TSI) je specifikacija koja obuhvaća podsustav ili njegov dio kako je utvrđeno u članku 2. stavku 11. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

(*1) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).”;"

(3)	točka 1.2. zamjenjuje se sljedećim: „1.2. Zemljopisno područje primjene Ovaj se TSI primjenjuje na željeznički sustav Unije.”;

(4)	točka 1.3. zamjenjuje se sljedećim: „1.3. Sadržaj TSI-ja U skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive (EU) 2016/797 ovaj TSI obuhvaća podsustav „željeznička vozila – lokomotive i putnička željeznička vozila.”;

(5)

točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„2.1. Podsustav željezničkih vozila kao dio željezničkog sustava Unije

Željeznički sustav Unije podijeljen je na podsustave kako je utvrđeno u Prilogu II. Direktivi (EU) 2016/797.

Podsustav lokomotiva i putničkih željezničkih vozila povezan je s drugim podsustavima željezničkog sustava Unije. Ta se povezanost razmatra u okviru integriranog sustava koji je u skladu sa svim mjerodavnim TSI-jevima.

Osim podsustava željezničkih vozila, drugi TSI-jevi opisuju konkretne aspekte željezničkog sustava i primjenjuju se na nekoliko podsustava.

Zahtjevi koji se primjenjuju na podsustav željezničkih vozila navedeni u Uredbi Komisije (EU) br. 1300/2014 (*2) (TSI za osobe s ograničenom pokretljivošću) i Uredbi Komisije (EU) br. 1304/2014 (*3) (TSI za buku) ne ponavljaju se u ovom TSI-ju. Oni se na podsustav „lokomotive i putnička željeznička vozila” primjenjuju u skladu s relevantnim područjem primjene i provedbenim pravilima.

(*2) Uredba Komisije (EU) br. 1300/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (Tekst značajan za EGP) (SL L 356, 12.12.2014., str. 110.)."

(*3) Uredba Komisije (EU) br. 1304/2014 od 26. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željeznička vozila – buka” kojom se izmjenjuje Odluka 2008/232/EZ i stavlja izvan snage Odluka 2011/229/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 356, 12.12.2014., str. 421.).”;"

(6)

u točki 2.2.1. podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)

„Višestruki sastav” operativni je sastav koji se sastoji od više od jedne jedinice, uključujući:

—	kompozicije vlakova projektirane tako da se njih nekoliko (istog tipa koji se ocjenjuje) može spojiti i prometovati kao jedan vlak kojim se upravlja iz jedne kabine strojovođe;

—	lokomotive koje su projektirane tako da ih se u jedan vlak može uključiti nekoliko (istog tipa koji se ocjenjuje) i kojima se upravlja iz jedne kabine strojovođe.”;

(7)	u točki 2.2.2. podtočki (A) podpodtočki (2) naslov se zamjenjuje sljedećim: „Vlakovi s motorima s unutarnjim sagorijevanjem na vlastiti pogon ili električni vlakovi”

(8)

u točki 2.2.2. podtočke (B) i (C) zamjenjuju se sljedećim:

„(B)	Teretni vagoni, uključujući tegljače projektirane za cijelu mrežu i vozila projektirana za prijevoz kamiona. Ovaj se TSI ne primjenjuje na takva vozila. Ona su obuhvaćena Uredbom (EU) br. 321/2013 (*4) („TSI za teretne vagone”).

(C)

Posebna vozila

Posebna vozila, npr. strojevi za pružne radove (OTM) kategorizirana su u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2018/1614 (*5). Mogu se podijeliti na sljedeće podskupine:

i.	Strojevi za pružne radove (OTM) vozila su koja su posebno projektirana za izgradnju i održavanje pruge i infrastrukture.

ii.	Vozila za inspekciju infrastrukture su vozila koja se koriste za praćenje uvjeta na infrastrukturi.

iii.	Vozila za održavanje okoliša su vozila namijenjena čišćenju pruge u pogledu uvjeta okoline, npr. strojevi za čišćenje snijega.

iv.	Interventna vozila su vozila namijenjena uporabi u konkretnim izvanrednim situacijama, npr. za potrebe evakuacije, gašenja vatre ili spašavanja vlaka (uključujući dizalice za slučaj kvara).

v.	Cestovno-željeznička vozila su vozila na vlastiti pogon koja mogu prometovati i željeznicom i na tlu.

Posebna vozila mogu se upotrebljavati u jednom od sljedećih načina rada ili više njih: radni način, transportni pogon i režim vožnje, kao vozilo na vlastiti pogon ili vučeno vozilo.

(*4) Uredba Komisije (EU) br. 321/2013 od 13. ožujka 2013. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti za podsustav ‚željeznička vozila – teretni vagoni’ željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Odluke 2006/861/EZ (SL L 104, 12.4.2013., str. 1.)."

(*5) Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1614 od 25. listopada 2018. o utvrđivanju specifikacija za registre vozila iz članka 47. Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2007/756/EZ, C/2018/6929 (SL L 268, 26.10.2018., str. 53.).”;"

(9)

podtočke (B) i (C) točke 2.3.1. zamjenjuju se sljedećim:

„(B)

Teretni vagoni, uključujući tegljače projektirane za cijelu mrežu i vozila projektirana za prijevoz kamiona nisu obuhvaćeni ovim TSI-jem, već su obuhvaćeni TSI-jem za teretne vagone čak i kad su uključeni u putnički vlak (sastav vlaka je u tom slučaju operativno pitanje).

Ovaj TSI ne primjenjuje se na vozila predviđena za prijevoz cestovnih motornih vozila, čak ni ako se u tim cestovnim motornim vozilima nalaze osobe.

(C)

Posebno vozilo

Posebna vozila obuhvaćena su područjem primjene ovog TSI-ja i moraju biti usklađena s njegovim zahtjevima kad su u režimu vožnje i kad:

1.	imaju vlastite kotače (u režimu vožnje na vlastiti pogon i vučena);

2.	projektirana su i planirana tako da ih može otkriti pružni sustav za detekciju vlaka radi upravljanja prometom.

Posebni zahtjevi utvrđeni u poglavlju 4. i Dodatku C koji se odnose na OTM-ove primjenjuju se i na vozila za inspekciju infrastrukture, osim ako nisu projektirana za integraciju u nedjeljivi sastav putničkog vlaka; u tom se slučaju smatraju vozilima koja nisu namijenjena za prijevoz putnika kako je definirano u točki A.3.

Iz područja primjene ovog TSI-ja isključena su cestovno-željeznička vozila.”;

(10)

točka 3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.1. Elementi podsustava željezničkih vozila koji odgovaraju osnovnim zahtjevima:

U sljedećoj su tablici navedeni osnovni zahtjevi kako su navedeni i pobrojani u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797, a koji su uzeti u obzir u specifikacijama iz Poglavlja 4.

Elementi željezničkih vozila koji odgovaraju osnovnim zahtjevima

Napomena:

navedene su samo točke u točki 4.2. koje sadržavaju zahtjeve.

Ref. točka	Element podsustava željezničkih vozila	Sigurnost	Pouzdanost-Dostupnost	Zdravlje	Zaštita okoliša	Tehnička kompatibilnost	Pristupačnost
4.2.2.2.2.	Unutarnje kvačilo	1.1.3. 2.4.1.
4.2.2.2.3.	Krajnja kvačila	1.1.3. 2.4.1.
4.2.2.2.4.	Kvačilo za spašavanje		2.4.2.			2.5.3.
4.2.2.2.5.	Pristup osoblju za povezivanje i odvajanje	1.1.5.		2.5.1.		2.5.3.
4.2.2.3.	Prolazi	1.1.5.
4.2.2.4.	Izdržljivost konstrukcije vozila	1.1.3. 2.4.1.
4.2.2.5.	Pasivna sigurnost	2.4.1.
4.2.2.6.	Podizanje i podupiranje dizalicom					2.5.3.
4.2.2.7.	Ugradnja uređaja na konstrukciju sanduka vozila	1.1.3.
4.2.2.8.	Vrata za ukrcaj tereta i osoblja	1.1.5. 2.4.1.
4.2.2.9.	Mehanička svojstva stakla	2.4.1.
4.2.2.10.	Uvjeti opterećenja i izmjerena masa	1.1.3.
4.2.3.1.	Profili					2.4.3.
4.2.3.2.1.	Parametar osovinskog opterećenja					2.4.3.
4.2.3.2.2.	Opterećenje kotača	1.1.3.
4.2.3.3.1.	Obilježja željezničkih vozila za kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka	1.1.1.				2.4.3. 2.3.2.
4.2.3.3.2.	Nadzor stanja osovinskih ležajeva	1.1.1.	1.2.
4.2.3.4.1.	Zaštita od iskliznuća prilikom vožnje po zakrivljenom kolosijeku	1.1.1. 1.1.2.				2.4.3.
4.2.3.4.2.	Dinamičko ponašanje tijekom vožnje	1.1.1. 1.1.2.				2.4.3. 2.3.2.
4.2.3.4.2.1.	Granične vrijednosti sigurne vožnje	1.1.1. 1.1.2.				2.4.3.
4.2.3.4.2.2.	Granične vrijednosti opterećenja kolosijeka					2.4.3.
4.2.3.4.3.	Ekvivalentna koničnost	1.1.1. 1.1.2.				2.4.3.
4.2.3.4.3.1.	Konstrukcijske vrijednosti za nove profile kotača	1.1.1. 1.1.2.				2.4.3.
4.2.3.4.3.2.	Radne vrijednosti ekvivalentne koničnosti kolnog sloga	1.1.2.	1.2.			2.4.3.
4.2.3.5.1.	Konstrukcija okvira okretnog postolja	1.1.1. 1.1.2.
4.2.3.5.2.1.	Mehaničke i geometrijske značajke kolnih slogova	1.1.1. 1.1.2.				2.4.3.
4.2.3.5.2.2.	Mehaničke i geometrijske karakteristike kotača	1.1.1. 1.1.2.
4.2.3.5.3.	Automatski sustavi za promjenu profila	1.1.1. 1.1.2., 1.1.3.	1.2.			1.5.
4.2.3.6.	Najmanji polumjer zavoja	1.1.1. 1.1.2.				2.4.3.
4.2.3.7.	Zaštitne ograde	1.1.1.
4.2.4.2.1.	Kočenje – funkcionalni zahtjevi	1.1.1. 2.4.1.	2.4.2.			1.5.
4.2.4.2.2.	Kočenje – sigurnosni zahtjevi	1.1.1.	1.2. 2.4.2.
4.2.4.3.	Vrsta kočnog sustava					2.4.3. 2.3.2.
4.2.4.4.1.	Upravljanje kočnicom za opasnost	2.4.1.				2.4.3. 2.3.2.
4.2.4.4.2.	Upravljanje radnim kočenjem					2.4.3. 2.3.2.
4.2.4.4.3.	Upravljanje izravnim kočenjem					2.4.3.
4.2.4.4.4.	Upravljanje dinamičkim kočenjem	1.1.3.				2.3.2.
4.2.4.4.5.	Upravljanje parkirnom kočnicom					2.4.3.
4.2.4.5.1.	Učinkovitost kočenja – opći zahtjevi	1.1.1. 2.4.1.	2.4.2.			1.5.
4.2.4.5.2.	Kočenje u slučaju opasnosti	1.1.2. 2.4.1.				2.4.3. 2.3.2.
4.2.4.5.3.	Radno kočenje					2.4.3. 2.3.2.
4.2.4.5.4.	Izračuni u pogledu toplinske učinkovitosti	2.4.1.				2.4.3.
4.2.4.5.5.	Parkirna kočnica	2.4.1.				2.4.3.
4.2.4.6.1.	Ograničenje profila adhezije kotača i tračnice	2.4.1.	1.2. 2.4.2.
4.2.4.6.2.	Sustav zaštite kotača od proklizavanja	2.4.1.	1.2. 2.4.2.
4.2.4.7.	Dinamička kočnica – Kočni sustavi vezani uz vučni sustav	2.4.1.	1.2. 2.4.2.
4.2.4.8.1.	Kočni sustav neovisan od uvjetima adhezije – Općenito	2.4.1.	1.2. 2.4.2.
4.2.4.8.2.	Magnetska kočnica					2.4.3. 2.3.2.
4.2.4.8.3.	Kočnica na vrtložne struje					2.4.3. 2.3.2.
4.2.4.9.	Prikaz stanja kočnica i kvara na kočnicama	1.1.1.	1.2. 2.4.2.
4.2.4.10.	Zahtjevi za kočenje u slučaju opasnosti		2.4.2.
4.2.5.1.	Sanitarni sustavi				1.4.1.
4.2.5.2.	Sustav za zvučnu komunikaciju	2.4.1.
4.2.5.3.	Putnički alarm	2.4.1.
4.2.5.4.	Komunikacijski uređaji za putnike	2.4.1.
4.2.5.5.	Vanjska vrata: ulaz i izlaz iz željezničkog vozila	2.4.1.				2.3.2.
4.2.5.6.	Vanjska vrata: konstrukcija sustava	1.1.3. 2.4.1.
4.2.5.7.	Vrata između jedinica	1.1.5.
4.2.5.8.	Kvaliteta zraka u unutrašnjosti vozila			1.3.2.
4.2.5.9.	Vanjski prozori na konstrukciji	1.1.5.
4.2.6.1.	Uvjeti u okolišu		2.4.2.
4.2.6.2.1.	Aerodinamični učinci za putnike na peronu i pružne radnike	1.1.1.		1.3.1.
4.2.6.2.2.	Impuls čelnog tlaka					2.4.3.
4.2.6.2.3.	Najveće promjene tlaka u tunelima					2.4.3.
4.2.6.2.4.	Bočni vjetar	1.1.1.
4.2.6.2.5.	Aerodinamični učinak na kolosijeke sa zastorom	1.1.1.				2.4.3.
4.2.7.1.1.	Prednja svjetla					2.4.3. 2.3.2.
4.2.7.1.2.	Pozicijska svjetla	1.1.1.				2.4.3.
4.2.7.1.3.	Stražnja svjetla	1.1.1.				2.4.3.
4.2.7.1.4.	Prekidači za svjetla					2.4.3.
4.2.7.2.1.	Sirena – Općenito	1.1.1.				2.4.3. 2.6.3.
4.2.7.2.2.	Razina zvučnog tlaka sirena za upozorenje	1.1.1.		1.3.1.
4.2.7.2.3.	Zaštita					2.4.3.
4.2.7.2.4.	Kontrola sirene	1.1.1.				2.4.3.
4.2.8.1.	Učinkovitost vuče					2.4.3. 2.6.3. 2.3.2.
4.2.8.2. 4.2.8.2.1. do 4.2.8.2.9.	Napajanje					1.5. 2.4.3. 2.3.2.
4.2.8.2.10.	Električna zaštita vlaka	2.4.1.
4.2.8.4.	Zaštita od opasnosti povezanih s električnom strujom	2.4.1.
4.2.9.1.1.	Upravljačnica – Općenito	—	—	—	—	—
4.2.9.1.2.	Ulaz i izlaz	1.1.5.				2.4.3.
4.2.9.1.3.	Vanjska vidljivost	1.1.1.				2.4.3. 2.3.2.
4.2.9.1.4.	Unutarnji raspored	1.1.5.
4.2.9.1.5.	Sjedalo za strojovođu			1.3.1.
4.2.9.1.6.	Strojovođin stol – ergonomija	1.1.5.		1.3.1.		2.3.2.
4.2.9.1.7.	Upravljanje klimatizacijom i kvalitetom zraka			1.3.1.
4.2.9.1.8.	Unutarnja rasvjeta					2.6.3.
4.2.9.2.1.	Vjetrobran – Mehanička obilježja	2.4.1.
4.2.9.2.2.	Vjetrobran – optička obilježja					2.4.3. 2.3.2.
4.2.9.2.3.	Vjetrobran – Općenito					2.4.3.
4.2.9.3.1.	Naprava za kontroliranje budnosti strojovođe	1.1.1.				2.6.3.
4.2.9.3.2.	Označivanje brzine	1.1.5.
4.2.9.3.3.	Uređaj za prikaz i ekrani za strojovođu	1.1.5.
4.2.9.3.4.	Upravljački elementi i indikatori	1.1.5.
4.2.9.3.5.	Označivanje					2.6.3.
4.2.9.3.6.	Funkcija daljinskog upravljanja ranžiranjem od strane osoblja	1.1.1.				2.3.2.
4.2.9.3.7.	Obrada signala za otkrivanje i sprečavanje iskliznuća	1.1.1. 1.1.2.
4.2.9.3.7a	Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća u vozilu	1.1.1. 1.1.2.
4.2.9.3.8.	Zahtjevi za upravljanje razinama ETCS-a	1.1.1.				1.5. 2.3.2.
4.2.9.3.9.	Stanje vuče					2.3.2.

4.2.9.4.	Alati na vlaku i prijenosna oprema	2.4.1.				2.4.3. 2.6.3.
4.2.9.5.	Spremište za osobne stvari osoblja	—	—	—	—	—
4.2.9.6.	Uređaj za snimanje					2.4.4. 2.3.2.
4.2.10.2.	Protupožarna sigurnost – mjere za sprječavanje požara	1.1.4.		1.3.2.	1.4.2.
4.2.10.3.	Mjere za otkrivanje/kontrolu požara	1.1.4.
4.2.10.4.	Zahtjevi vezani uz hitne situacije	2.4.1.				2.3.2.
4.2.10.5.	Zahtjevi koji se odnose na evakuaciju	2.4.1.
4.2.11.2.	Vanjsko čišćenje vlaka					1.5.
4.2.11.3.	Priključak na sustav za pražnjenje nužnika					1.5.
4.2.11.5.	Sučelje za opskrbu vodom					1.5.
4.2.11.6.	Posebni zahtjevi za postavljanje vlakova na sporedne kolosijeke					1.5.
4.2.11.7.	Oprema za opskrbu gorivom					1.5.
4.2.11.8.	Čišćenje unutrašnjosti vlaka – opskrba električnom energijom					2.5.3.
4.2.12.2.	Opća dokumentacija					1.5.
4.2.12.3.	Dokumentacija koja se odnosi na održavanje	1.1.1.				2.5.1. 2.5.2. 2.6.1. 2.6.2.
4.2.12.4.	Radna dokumentacija	1.1.1.				2.4.2. 2.6.1. 2.6.2.
4.2.12.5.	Dijagram podizanja i upute					2.5.3.
4.2.12.6.	Opisi spašavanja		2.4.2.			2.5.3.
4.2.13.	Zahtjevi u odnosu na sučelje s automatiziranim upravljanjem vlakovima					1.5. 2.3.2. 2.4.3.”

(11)

točka 3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„3.2. Osnovni zahtjevi koji nisu obuhvaćeni ovim TSI-jem

Neki od osnovnih zahtjeva razvrstanih kao „opći zahtjevi” ili „zahtjevi svojstveni drugim podsustavima” u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797 koji imaju utjecaj na podsustav željezničkih vozila obuhvaćeni su područjem primjene ovog TSI-ja uz ograničenja.”;

(12)

u točki 4.1.1. podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Značajke željezničkih vozila koje se moraju navesti u „Europskom registru odobrenih tipova vozila” (u skladu s mjerodavnom Odlukom Komisije) opisane su u točki 7.1.2. (vidjeti tablicu 17.a). Osim toga, te se značajke moraju navesti u tehničkoj dokumentaciji željezničkih vozila opisanoj u točki 4.2.12.”;

(13)

u točki 4.1.3. podtočki 3. posljednje dvije alineje zamjenjuju se s:

„-	Posebna vozila (vidjeti točku 2.2.2., slovo C)”;

(14)	točka 4.2.1.2. zamjenjuje se sljedećim: „4.2.1.2. Otvorena pitanja Otvorena pitanja u skladu s člankom 4. stavkom 6. Direktive (EU) 2016/797 navode se u Dodatku I.”;

(15)

u točki 4.2.2.2.3. podtočki (b) podpodtočki (b-2) podpodpodtočke 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.	Odbojnici i vijčana spojnica moraju se postaviti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [2].

2.	Dimenzije i raspored kočnih cijevi i cijevi, kvačila i ventila moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u prethodno navedenoj specifikaciji.”;

(16)

u točki 4.2.2.2.4. podtočki 3. podpodtočki (a) druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–	Bočni raspored kočnih cijevi i ventila u skladu sa specifikacijom iz Dodatka J-1, indeksa [2],”.;

(17)

točka 4.2.2.2.5. podtočka 2. zamjenjuje se kako slijedi:

„Kako bi se zadovoljio ovaj zahtjev, jedinice opremljene ručnim sustavima za povezivanje tipa UIC u skladu s točkom 4.2.2.2.3. (b) moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve („Bernski pravokutnik”):

—	Na jedinicama opremljenim vijčanim spojnicama i bočnim odbojnicima, prostor za rad osoblja mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [2].

—	Kad se ugrađuju kombinirana automatska i vijčana spojnica dopušteno je da glava automatske spojnice prodire u Bernski pravokutnik na lijevoj strani kada je vagon natovaren i vijčana spojnica je u uporabi.

Ispod svakog odbojnika mora se nalaziti rukohvat. Rukohvati moraju moći izdržati silu od 1,5 kN.”;

(18)

u točki 4.2.2.4. podtočke 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„3.

Statička i dinamička izdržljivost (zamor) konstrukcije sanduka vozila važna je za osiguravanje sigurnosti putnika i konstrukcijskog integriteta sastavnih vozila u vlaku te prilikom operacija ranžiranja. Stoga, konstrukcija svakog vozila mora ispunjavati zahtjeve specifikacije navedene u Dodatku J-1, indeksu [1], pri čemu kategorije željezničkih vozila koje treba uzeti u obzir moraju odgovarati kategoriji L za lokomotive i pogonska vozila i kategorijama PI ili PII za sve druge tipove vozila obuhvaćene područjem primjene ovog TSI-ja.

4.	Dokaz izdržljivosti sanduka vozila može se dobiti izračunima i/ili ispitivanjem u skladu s uvjetima propisanim u specifikaciji i navedenim u Dodatku J-1, indeksu [1].

U slučaju jedinice koja je konstruirana da izdrži veće tlačne sile od onih u kategorijama (navedene kao minimum u podtočki 3.) u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [1], ova specifikacija ne obuhvaća predloženo tehničko rješenje; u tome je slučaju za tlačne sile dopušteno koristiti druge normativne dokumente koji su javno dostupni.

U tome slučaju prijavljeno tijelo provjerava da drugi normativni dokumenti čine dio tehnički dosljednog niza pravila koja se primjenjuju na projektiranje, izgradnju i ispitivanje konstrukcije vozila.

Vrijednost tlačne sile bilježi se u tehničkoj dokumentaciji navedenoj u odredbi 4.2.12.”;

(19)

točka 4.2.2.5. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.2.5. Pasivna sigurnost

Zahtjevi navedeni u ovoj točki primjenjuju se na sve jedinice, osim na jedinice koje nisu predviđene za prijevoz putnika ili osoblja za vrijeme rada i OTM-ove.

Za jedinice konstruirane za vožnju na sustavu od 1 520 mm, zahtjevi o pasivnoj sigurnosti iz ove točke primjenjuju se na dobrovoljnoj osnovi. Ako podnositelj zahtjeva odluči primijeniti zahtjeve o pasivnoj sigurnosti iz ove točke, države članice to priznaju. Države članice mogu zahtijevati i primjenu tih odredbi.

U odnosu na lokomotive koje su konstruirane za rad na sustavu od 1 524 mm, zahtjevi o pasivnoj sigurnosti iz ove točke primjenjuju se na dobrovoljnoj osnovi. Ako podnositelj zahtjeva odluči primijeniti zahtjeve o pasivnoj sigurnosti iz ove točke, države članice to priznaju.

Odredbe vezane za scenarije sudara ne primjenjuju se na jedinice koje ne mogu prometovati pri brzinama sudara određenima u svakom dolje navedenom scenariju sudara.

Cilj je pasivne sigurnosti nadopuniti aktivnu sigurnost kada zakažu sve druge mjere. U tu svrhu, mehanička konstrukcija vozila pruža zaštitu svim putnicima u slučaju sudara na sljedeće načine:

—	ograničenjem usporavanja;

—	očuvanjem prostora za preživljavanje i konstrukcijske cjelovitosti prostora u kojima se nalaze putnici;

—	smanjenjem rizika od opterećenja;

—	smanjenjem opasnosti od iskliznuća;

—	ublažavanjem posljedica od udarca u prepreku na kolosijeku.

Kako bi se ispunili ovi funkcionalni zahtjevi, jedinice moraju biti sukladne s detaljnim zahtjevima navedenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [3] koja se odnosi na projektnu kategoriju otpornosti na sudare C-I.

Razmatraju se četiri sljedeća scenarija sudara:

—	Scenarij 1: Frontalni sudar dviju istovjetnih jedinica;

—	Scenarij 2: Frontalni sudar s teretnim vagonom;

—	Scenarij 3: Sudar jedinice s velikim cestovnim vozilom na pružnom prijelazu;

—	Scenarij 4: Udar jedinice u nisku prepreku (npr. vozilo na pružnom prijelazu, životinju, stijenu itd.).

Scenariji iz podtočke 5. opisani su u specifikacijama navedenima u Dodatku J-1 indeksu [3].

Zahtjevi specifikacije navedene u Dodatku J-1, indeksu [3] primjenjuju se u odnosu na prethodno navedene referentne scenarije sudara.

S ciljem ograničavanja posljedica udara u prepreku na tračnicama, vodeći krajevi lokomotiva, pogonske glave, vozni vagoni i kompozicije vlakova opremljeni su čistačem tračnica. Zahtjevi s kojima se usklađuju čistači tračnica određeni su specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [3].”;

(20)

u točki 4.2.2.6. podtočke 7., 8. i 9. zamjenjuju se sljedećim:

„7.	Geometrija mjesta za podizanje mora biti u skladu sa specifikacijom iz Dodatka J-1, indeksa [4].

8.	Označavanje mjesta za podizanje vrši se s pomoću znakova koji su u skladu sa specifikacijama iz Dodatka J-1, indeksa [5].

Konstrukcija mora biti projektirana tako da uzme u obzir opterećenja navedena u specifikaciji iz Dodatka J-1, indeksa [1]; otpornost konstrukcije vozila može se dokazati izračunima ili ispitivanjima u skladu s uvjetima iz navedene specifikacije.

Alternativni normativni dokumenti koji su javno dostupni mogu se primjenjivati pod uvjetima koji su jednaki onima definiranim u prethodnoj odredbi 4.2.2.4.”;

(21)	u točki 4.2.2.7. podtočki 3. riječi „indeksa 12” zamjenjuje se riječima „indeksa [1]”;

(22)

točka 4.2.2.10. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Određuju se sljedeći uvjeti opterećenja utvrđeni u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [6]:

i.	konstrukcijska masa s iznimno velikim korisnim teretom

ii.	konstrukcijska masa s uobičajenim korisnim teretom

iii.	konstrukcijska masa u radnom stanju

iv.	operativna masa s uobičajenim korisnim teretom

v.	operativna masa u radnom stanju.”;

(b)	u podtočki 2. riječi „indeksu 13” zamjenjuje se riječima „indeksu [6]”;

(23)

točka 4.2.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.1. Profili

Ova se točka odnosi na pravila izračuna i provjere veličine željezničkih vozila koja mogu prometovati na jednoj ili nekoliko infrastruktura bez rizika od smetnji.

Za jedinice predviđene za vožnju na profilima kolosijeka koji nisu sustavi 1 520 mm:

Podnositelj zahtjeva bira planirani referentni profil uključujući referentni profil donjih dijelova. Taj se referentni profil bilježi u tehničkoj dokumentaciji koja je navedena u točki 4.2.12.

Sukladnost jedinice s ovim predviđenim profilom utvrđuje se jednom od metoda navedenih u specifikaciji iz Dodatka J-1, indeksa [7].

Ako se utvrdi da je jedinica u skladu s jednim ili više referentnih profila G1, GA, GB, GC ili DE3, uključujući one povezane s donjim dijelom GI1, GI2 ili GI3, kako je navedeno u Dodatku J-1, indeksu [7], sukladnost se utvrđuje kinematičkom metodom kako je predviđeno u specifikaciji iz Dodatka J-1, indeksa [7].

Sukladnost s tim referentnim profilima bilježi se u tehničkoj dokumentaciji iz točke 4.2.12.

Za električne se jedinice profil pantografa provjerava izračunom na temelju specifikacije navedene u Dodatku J-1, indeksu [7], kako bi se osigurala sukladnost omotnice pantografa s mehaničkim profilom pantografa koji je sam utvrđen u skladu s Dodatkom D Uredbi Komisije (EU) br. 1301/2014 (*6) („TSI za energetski podsustav”) i ovisi o odabiru geometrije glava pantografa; dvije dopuštene mogućnosti određene su u točki 4.2.8.2.9.2.

Uzima se u obzir napon napajanja električnom energijom u profilu infrastrukture kako bi se osigurala pravilna izolacija između pantografa i fiksnih uređaja.

Nagib pantografa kako je određen u točki 4.2.10. TSI-ja za energetski podsustav i koji se koristi za izračun mehaničkog kinematičkog profila opravdava se izračunima ili mjerenjima kako je predviđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksa [7].

Za jedinice predviđene za vožnju na profilu kolosijeka sustava 1 520 mm:

Statički profil vozila je u okviru ujednačenog profila vozila „T”; referentni profil za infrastrukturu je profil „S”. Taj je profil opisan u Dodatku B.

Za električne se jedinice profil pantografa provjerava izračunom kojim će se osigurati sukladnost omotnice pantografa s mehaničkim profilom pantografa koji je sam utvrđen u skladu s Dodatkom D TSI-ju za energetski podsustav; uzima se u obzir izbor geometrije glava pantografa: dopuštene mogućnosti određene su u točki 4.2.8.2.9.2.

(*6) Uredba Komisije (EU) br. 1301/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkim specifikacijama interoperabilnosti „energetskog” podsustava željezničkog sustava u Uniji, SL L 356, 12.12.2014., str. 179. ”;"

(24)

točka 4.2.3.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.2.1. Parametar osovinskog opterećenja

Osovinsko opterećenje zajedno s razmakom između osovina, duljinom jedinice i najvećom dopuštenom brzinom za jedinicu na predmetnoj pruzi parametar je sučelja između jedinice i infrastrukture.

Za sustav ciljne infrastrukture naveden u točki 4.2.1. Uredbe Komisije (EU) br. 1299/2014 (*7) („TSI za infrastrukturu”) osovinsko opterećenje je parametar učinkovitosti i ovisi o kategoriji pruge.

Sljedeće značajke koje treba koristiti kao sučelje željezničke infrastrukture moraju biti dio opće dokumentacije koja se podnosi kad se ocjenjuje jedinica te je opisana u točki 4.2.12.2.:

—	masa po osovini (za svaku osovinu) za sve uvjete opterećenja (kako je određeno u točki 4.2.2.10., u kojoj se zahtijeva da se to uključi u dokumentaciju),

—	položaj osovina uzduž jedinice (osovinski razmak).

—	duljina jedinice,

—	najveća konstrukcijska brzina (koja u skladu s točkom 4.2.8.1.2. ovog TSI-ja mora biti dio dokumentacije),

—	EN kategorija pruge koja proizlazi iz kategorizacije jedinice prema specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [10].

2.a

Za jedinice s unutarnjim sagorijevanjem na vlastiti pogon ili električne putničke vlakove te putničke vagone i druge povezane vagone, EN kategorija pruge uvijek se bilježi tako da se navodi standardna vrijednost korisnog tereta u prostorima za stajanje u kg po m2, kako je definirano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [10].

2.b

Ako se za utvrđivanje uvjeta opterećenja „konstrukcijska masa pod izvanrednim korisnim teretom” upotrebljava određena vrijednost korisnog tereta u prostorima za stajanje, u skladu s točkom 4.2.2.10. podtočkama 1. i 2., druga EN kategorija pruge bilježi se korištenjem te određene vrijednosti korisnog tereta u prostorima za stajanje.

2.c

Za sve te jedinice svaka EN kategorija pruge bilježi se tako da se navede korisni teret koji se upotrebljava u prostorima za stajanje, kako je opisano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [10].

Korištenje podataka o osovinskom opterećenju na operativnoj razini za provjeru kompatibilnosti između vozila i infrastrukture (izvan područja primjene ovog TSI-ja):

Osovinsko opterećenje svake pojedine osovine koja se koristi ako parametar željezničke infrastrukture mora odrediti željeznički prijevoznik u skladu s točkom 4.2.2.5. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/773 (*8) (TSI OPE), uzimajući u obzir očekivano opterećenje za predviđenu uslugu (nije određeno pri ocjenjivanju jedinice). Osovinsko opterećenje u uvjetima opterećenja „konstrukcijska masa pod izvanrednim korisnim teretom” predstavlja najveću moguću vrijednost prethodno navedenog osovinskog opterećenja. Uzima se u obzir najveće opterećenje predviđeno za projektiranje kočnog sustava definiranog u točki 4.2.4.5.2.

(*7) Uredba Komisije (EU) br. 1299/2014 оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 356, 12.12.2014., str. 1.)"

(*8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke (SL L 139 I, 27.5.2019., str. 5.).”;"

(25)

točka 4.2.3.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.3.1. Značajke željezničkih vozila za kompatibilnost sa sustavom za detekciju vlaka

Skup značajki željezničkih vozila za kompatibilnost sa sustavom za detekciju vlaka naveden je u točkama 4.2.3.3.1.1., 4.2.3.3.1.2. i 4.2.3.3.1.3.

Upućuje se na točke specifikacije navedene u Dodatku J-2, indeksu [A] (navedene i u Dodatku A, tablici A.2 indeksu 77. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (*9)). Povezani posebni slučajevi definirani su u točki 7.7. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

Skup značajki s kojima su željeznička vozila sukladna bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.

(*9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1695 od 10. kolovoza 2023. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s „prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim” podsustavima željezničkog sustava u Europskoj uniji i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/919 (SL L 222, 8.9.2023., STR. 380..).”;"

(26)

točka 4.2.3.3.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.3.1.1. Značajke željezničkih vozila za kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka koji su utemeljeni na kolosiječnim strujnim krugovima

U specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A] navode se značajke koje se odnose na:

geometriju vozila

(1)	najveći razmak između uzastopnih osovina;

(2)	najveći razmak između prednjeg/stražnjeg kraja vlaka i prve/zadnje osovine;

(3)	najmanja udaljenost između prve i zadnje osovine

ii.

konstrukciju vozila

(4)	najmanje osovinsko opterećenje u svim uvjetima opterećenja;

(5)	električni otpor između vozne površine suprotnih kotača kolnog sloga i metode za njegovo mjerenje;

(6)	za električne jedinice opremljene pantografom, najmanja impedancija vozila;

(7)	korištenje naprave za pomoć pri ranžiranju;

iii.

izolaciju emisija

(8)	uporaba opreme za posipanje pijeskom; Ako je predviđeno automatsko posipanje pijeskom, mora postojati mogućnost da strojovođa obustavi uporabu automatskog posipanja na određenim dijelovima pruge koji su u operativnim pravilima određeni kao nekompatibilni s posipanjem pijeskom;

(9)	uporabu kompozitnih kočnih umetaka;

(10)	ako je vozilo opremljeno sustavom za podmazivanje vijenca kotača, zahtjevi za takve sustave;

iv.

elektromagnetsku kompatibilnost (EMC)

(11)	zahtjevi koji se odnose na provedenu interferenciju.”;

(27)

točka 4.2.3.3.1.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.3.1.2. Značajke željezničkih vozila za kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka koji su utemeljeni na brojačima osovina

U specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A] navode se značajke koje se odnose na:

geometriju vozila

(1)	najveći razmak između uzastopnih osovina;

(2)	najmanji razmak između uzastopnih osovina;

(3)	na kraju svake jedinice predviđene za povezivanje, najmanji razmak između prednjeg/stražnjeg kraja vlaka i prve/zadnje osovine (iznosi pola navedene vrijednosti);

(4)	najveći razmak između prednjeg/stražnjeg kraja vlaka i prve/zadnje osovine;

ii.

geometriju kotača

(5)	geometrija kotača;

iii.

konstrukciju vozila

(6)	prostor između kotača slobodan od metalnih i induktivnih sastavnih dijelova

(7)	značajke materijala za kotače u odnosu na magnetsko polje;

iv.

elektromagnetsku kompatibilnost (EMC)

(8)	zahtjevi koji se odnose na elektromagnetska polja;

(9)	korištenje magnetnih kočnica ili kočnica na vrtložne struje.”;

(28)

točka 4.2.3.3.1.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.3.1.3. Značajke željezničkih vozila za kompatibilnost s opremom petlje

U specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A] navode se značajke koje se odnose na:

konstrukciju vozila

(1)	metalna konstrukcija vozila.”;

(29)

u točki 4.2.3.3.2.1. podtočke 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.	Sustav za detekciju mora se u potpunosti nalaziti u vozilu, a poruke o dijagnozi biti dostupne u vozilu.

4.	Poruke o dijagnozi opisuju se i uzimaju u obzir u uporabnoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.4. i u dokumentaciji za održavanje opisanoj u točki 4.2.12.3.”;

(30)	u točki 4.2.3.3.2.2. podtočkama 1. i 2.a riječi „indeksu 15” zamjenjuje se riječima „indeksu [8]”;

(31)	u točki 4.2.3.4.1. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Ovaj postupak ocjenjivanja sukladnosti primjenjuje se na osovinska opterećenja u rasponu opterećenja navedenih u točki 4.2.1. TSI-ja za infrastrukturu i u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [9].”;

(32)

točka 4.2.3.4.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) Tehnički zahtjevi

Jedinica sigurno vozi i proizvodi prihvatljivu razinu opterećenja tračnice kad se njome upravlja u okviru ograničenja utvrđenih kombinacijom brzine i manjka nadvišenja pruge u okviru uvjeta predviđenih u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [9].

To se ocjenjuje provjerom poštovanja graničnih vrijednosti navedenih u točkama 4.2.3.4.2.1. i 4.2.3.4.2.2.; postupak ocjenjivanja sukladnosti opisan je u točki 6.2.3.4.

Granične vrijednosti i ocjena sukladnosti navedeni u točki 3. primjenjuju se na opterećenja osovine u opsegu onih navedenih u točki 4.2.1. TSI-ja za infrastrukturu i u specifikacijama na koje se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [9].

One se ne primjenjuju na vozila konstruirana za veće osovinsko opterećenje jer nisu utvrđene usklađene vrijednosti ograničenja opterećenja kolosijeka; takvi slučajevi mogu biti obuhvaćeni nacionalnim pravilima ili postupkom za inovativna rješenja opisanima u članku 10. i poglavlju 6.

Izvješće o ispitivanju dinamičkog ponašanja vozila (uključujući ograničenja uporabe i parametre opterećenja kolosijeka) navodi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12 ovog TSI-ja.

Parametri opterećenja kolosijeka (uključujući prema potrebi dodatne Ymax, Bmax i Bqst) koji će se zabilježiti utvrđeni su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [9].”;

(b)	(ne odnosi se na verziju na hrvatskom jeziku)

(c)

umeće se sljedeća podtočka (d):

„(d) Dodatni zahtjevi u pogledu sučelja s ETCS-om u vozilu

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „stanje nagibnog sustava” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].”;

(33)	u točki 4.2.3.4.2.1. podtočki 1. riječi „indeksu 17.” zamjenjuje se riječima „indeksu [9]”;

(34)	u točki 4.2.3.4.2.2. u podtočki 1. riječi „indeksu 19.” zamjenjuju se riječima „indeksu [9]”;

(35)

u točki 4.2.3.4.3.2. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Kombinirane ekvivalentne koničnosti za koje je projektirano vozilo, kako je potvrđeno prikazom sukladnosti dinamičkog ponašanja tijekom vožnje iz točke 6.2.3.4., navedene su za radne uvjete u uporabnoj dokumentaciji kako je navedeno u točki 4.2.12.3.2., uzimajući u obzir doprinose profila kotača i tračnica.”

(36)	u točki 4.2.3.5.1. podtočkama 1. i 3. riječi „indeksu 20.” zamjenjuju se riječima „indeksu [11]”;

(37)	u točki 4.2.3.5.1. u podtočki 2. riječi „indeksu 21.” zamjenjuju se riječima „indeksu [1]”;

(38)

u točki 4.2.3.5.2.1. podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Značajke kraja osovine (sučelje između kotača i pogonskog mehanizma) osiguravaju prijenos snage i okretnog momenta. Postupak ocjenjivanja sukladnosti u skladu je s točkom 6.2.3.7. podtočkom 7.”;

(39)	(ne odnosi se na verziju na hrvatskom jeziku.)

(40)

točka 4.2.3.7. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.3.7. Zaštitne ograde

Ovaj se zahtjev primjenjuje na jedinice opremljene upravljačnicom.

Vozila se štite od oštećenja koja mogu uzrokovati manji objekti na tračnicama postavljanjem zaštitnih ograda ispred kotača vodeće osovine.

Zaštitne ograde u skladu su sa zahtjevima specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [3].”;

(41)

točka 4.2.4.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.3. Vrsta kočnog sustava

Jedinice projektirane i ocijenjene za opće prometovanje (različiti sastavi vozila različitog podrijetla; sastavi vlakova koji nisu definirani u fazi projektiranja) na drugim sustavima profila kolosijeka osim sustava od 1 520 mm opremaju se kočnim sustavom s kočnom cijevi koja je kompatibilna s kočnim sustavom UIC-a. U tu svrhu, u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [12] navode se načela koja će se primjenjivati.

Ovaj se zahtjev postavlja u cilju osiguravanja tehničke kompatibilnosti kočne funkcije između vozila različitog podrijetla u istome vlaku.

Nema zahtjeva za vrstu kočnog sustava za jedinice (kompozicije vlaka ili vozila) koje se ocjenjuju u fiksnom ili unaprijed definiranom sastavu.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „tlak kočenja” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „stanje posebne kočnice za elektropneumatsku kočnicu” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].”;

(42)

točka 4.2.4.4.1. podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „naredba za pokretanje kočnice za opasnost” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].”;

(43)

u točki 4.2.4.4.2. dodaje se sljedeća podtočka 5.:

„5.	Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „naredba radne kočnice” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].”;

(44)

u točki 4.2.4.4.4. nakon napomene u točki 3. dodaju se sljedeće točke 4. i 5.:

„4.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „područje blokiranja posebne kočnice – nalozi pružne opreme: regenerativna kočnica” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za blokiranje regenerativne kočnice koje izdaje jedinica mogu biti provedene automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „blokiranje posebne kočnice – nalozi modula za specifični prijenos (STM-a): regenerativna kočnica” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za blokiranje regenerativne kočnice koje izdaje jedinica mogu biti provedene automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.”;

(45)

u točki 4.2.4.5.1. podtočke 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.	Učinkovitost kočenja jedinice (kompozicije vlaka ili vozila) (usporavanje = F(brzina) i ekvivalentno vrijeme odaziva) utvrđuje se izračunom određenim u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [13] ili [14], uzimajući u obzir ravnu prugu.

Svaki se izračun izvršava za promjere kotača koji odgovaraju novim, poluistrošenim i istrošenim kotačima te uključuju izračun zahtijevanog stupnja adhezije između kotača i tračnice (vidjeti točku 4.2.4.6.1.).

2.	Koeficijenti trenja koji koriste tarne kočnice i koji se uzimaju u obzir u izračunima moraju se dokazati (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [13]).”;

(46)

točka 4.2.4.5.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.5.2. Kočenje u slučaju opasnosti

Vrijeme odaziva

Za jedinice koje se ocjenjuju u nedjeljivom sastavu (ili više njih) ili unaprijed zadanom sastavu (ili više njih), odgovarajuće vrijeme odaziva i vrijeme kašnjenja procijenjeno na ukupnoj kočnoj sili za opasnost, koja se razvija ako se izda naredbe za pokretanje kočnice za opasnost, mora biti niže od sljedećih vrijednosti:

—

Odgovarajuće vrijeme odaziva:

—	3 sekunde za jedinice s najvećom predviđenom brzinom od 250 km/h

—	5 sekundi za ostale jedinice

—	Vrijeme kašnjenja: 2 sekunde

„Odgovarajuće vrijeme odaziva” i „vrijeme kašnjenja” procjenjuju se na temelju ukupne kočne sile ili tlaka u kočnim cilindrima kad se radi o elektropneumatskim kočnim sustavima prema definiciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [13].

Za jedinice koje su projektirane i ocijenjene za opće prometovanje, vrijeme odaziva navodi se za kočni sustav UIC (vidjeti i točku 4.2.4.3.: kočni sustav mora biti kompatibilan s kočnim sustavu UIC-a.

Izračun usporavanja:

Za sve se jedinice izračun učinkovitosti kočnice za opasnost provodi u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [13] ili [14]; određuju se profil usporavanja i zaustavni putovi pri sljedećim početnim brzinama (ako su manje od najveće predviđene brzine jedinice): 30 km/h; 100 km/h; 120 km/h; 140 km/h; 160 km/h; 200 km/h; 230 km/h; 300 km/h; najveća predviđena brzina jedinice.

Za jedinice koje su konstruirane i ocijenjene za opće prometovanje, utvrđuje se i postotak kočne težine (lambda).

U specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [65], navodi se kako se drugi parametri (postotak kočne težine (lambda), kočna masa) mogu dobiti izračunom usporavanja ili zaustavnog puta jedinice.

Izračun učinkovitosti kočnice za opasnost provodi se s kočnim sustavom u dva različita načina rada i uzimajući u obzir otežane uvjete:

—	Normalni način rada: nema kvara u kočnom sustavu i nominalnoj vrijednosti koeficijenata trenja (koji odgovaraju suhim uvjetima) koje koriste tarne kočnice. Ovaj izračun predviđa normalan način učinkovitosti kočnice.

—

Način rada u otežanim uvjetima: odgovara kvarovima kočnih sustava koji se uzimaju u obzir u točki 4.2.4.2.2., opasnost br. 3, i nominalnoj vrijednosti koeficijenata trenja koje koriste tarne kočnice. Rad u otežanim uvjetima uzima u obzir moguće pojedinačne kvarove; u tu svrhu, učinkovitost kočnice za opasnost određuje se za slučaj kvara na pojedinim dijelovima koji dovodi do najduljeg kočnog puta te se s tim povezani kvar jasno označava (uključen sastavni dio i vrsta te način rada u kojem se javlja kvar, te učestalost pojave kvara, ako su podaci dostupni).

—

Otežani uvjeti: osim toga, izračun učinkovitosti kočnice za opasnost provodi se sa smanjenim vrijednostima koeficijenta trenja, uz uzimanje u obzir graničnih vrijednosti temperature i vlažnosti okoliša (vanjski utjecaj) (vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [67] ili indeksu [68]).

Napomena:

ti različiti načini rada i uvjeti moraju se uzimati u obzir posebno prilikom primjene naprednih sustava za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav (poput ETCS-a), s ciljem poboljšanja željezničkog sustava.

Izračun učinkovitosti kočnice za opasnost provodi se za sljedeća tri uvjeta opterećenja:

—	najmanje opterećenje: „konstrukcijska masa u radnom stanju” (kako je opisano u točki 4.2.2.10.),

—	uobičajeno opterećenje: „konstrukcijska masa pod normalnim korisnim teretom” (kako je opisano u točki 4.2.2.10.),

—	najveće opterećenje kočenja: uvjeti opterećenja manji ili jednaki „konstrukcijskoj masi pod izvanrednim korisnim teretom” (kako je opisano u točki 4.2.2.10.).

Ako su uvjeti opterećenja manji od „konstrukcijske mase pod izvanrednim korisnim teretom”, mogu se opravdati i dokumentirati u općoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

Provode se ispitivanja za potvrdu izračuna kočnice za opasnost u skladu s postupkom ocjenjivanja sukladnosti iz točke 6.2.3.8.

Za svaki se uvjet opterećenja, izračuni najnižeg rezultata (tj. onaj koji dovodi do najdužeg zaustavnog puta) „učinkovitosti kočnice za opasnost u normalnom načinu rada” pri najvećoj konstrukcijskoj brzini (revidiranoj u skladu s rezultatima prethodno zahtijevanih ispitivanja) bilježe u tehničkoj dokumentaciji iz točke 4.2.12.2.

Osim toga, za jedinice koje se ocjenjuju u stalnom ili unaprijed zadanom sastavu najveće predviđene brzine od 250 km/h ili više, zaustavni put u slučaju „učinkovitosti kočnice za opasnost u normalnom načinu rada” ne smije prelaziti sljedeće vrijednosti za uvjet opterećenja „normalno opterećenje”:

—	5 360 m s brzine od 350 km/h (ako ≤ najveća konstrukcijska brzina).

—	3 650 m s brzine od 300 km/h (ako ≤ najveća konstrukcijska brzina).

—	2 430 m s brzine od 250 km/h.

—	1 500 m s brzine od 200 km/h.”;

(47)

u točki 4.2.4.5.3. podtočke 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.

Za sve se jedinice izračun učinkovitosti radne kočnice provodi u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [13] ili [14] s kočnim sustavom u normalnom načinu rada s nominalnim vrijednostima koeficijenata trenja koje koriste tarne kočnice za stanje opterećenja „konstrukcijska masa pod normalnim korisnim teretom” pri najvećoj konstrukcijskoj brzini.

2.	Provode se ispitivanja za potvrdu izračuna učinkovitosti radne kočnice, u skladu s postupkom ocjenjivanja sukladnosti iz točke 6.2.3.9.”

(48)	u točki 4.2.4.5.5. podtočki 3. riječi „indeksu 29” zamjenjuje se riječima „indeksu [13]”;

(49)

točka 4.2.4.6.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.6.1. Ograničenje profila adhezije kotača i tračnice

Kočni sustav jedinice mora biti konstruiran tako da učinkovitost radne kočnice (uključujući dinamičnu kočnicu ako doprinosi učinkovitosti) i radne kočnice (bez dinamične kočnice) ne predviđa izračunatu adheziju kotač-tračnica za svaki kolni slog u rasponu brzina > 30 km/h i < 250 km/h višu od 0,15 uz sljedeće iznimke:

—	za jedinice ocijenjene u stalnom ili unaprijed zadanom sastavu sa 7 ili manje osovina, izračunata adhezija kotač-tračnica ne smije biti veća od 0,13.

—	za jedinice ocijenjene u stalnom ili unaprijed zadanom sastavu s 20 ili manje osovina, izračunata adhezija kotač/tračnica za slučaj opterećenja „najmanje opterećenje” može biti veća od 0,15, ali ne smije biti veća od 0,17.

Napomena:

za slučaj opterećenja normalno opterećenje, nema iznimke; primjenjuje se granična vrijednost od 0,15.

Taj najmanji broj osovina može se smanjiti na 16 osovina ako se provede ispitivanje propisano u točki 4.2.4.6.2. vezano uz učinkovitost sustava WSP-a za slučaj opterećenja „najmanje opterećenje” i dobije pozitivan rezultat.

U rasponu brzine od > 250 km/h i < = 350 km/h, prethodno navedene tri granične vrijednosti smanjuju se linearno kako bi se smanjile za 0,05 pri 350 km/h.

Prethodno navedeni zahtjev primjenjuje se i na naredbu za izravno kočenje iz točke 4.2.4.4.3.

Konstrukcija jedinice ne smije predvidjeti adheziju kotač/tračnica veću od 0,12 pri izračunu učinkovitosti ručne kočnice.

Te granične vrijednosti adhezije kotač-tračnica provjeravaju se izračunom s najmanjim promjerom kotača i s tri uvjeta opterećenja iz točke 4.2.4.5.2.

Sve vrijednosti adhezije zaokružuju se na dva decimalna mjesta.”;

(50)

točka 4.2.4.6.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.6.2. Sustav zaštite kotača od proklizavanja (WSP)

Sustav zaštite kotača od proklizavanja (WSP) sustav je konstruiran tako da se na najbolji mogući način iskoristi raspoloživa adhezija kontroliranim smanjenjem i ponavljanjem kočne sile s ciljem sprječavanja blokiranja kolnih slogova i njihovog nekontroliranog proklizavanja, na taj način umanjujući produljenje zaustavnih putova i moguće oštećenje kotača.

Zahtjevi za postojanje i korištenje WSP sustava na jedinici:

Jedinice konstruirane za najveću radnu brzinu veću od 150 km/h moraju imati sustav zaštite kotača od proklizavanja.

Jedinice opremljene kočnicama koje djeluju na gaznu površinu kotača s učinkovitošću kočnica koja pretpostavlja izračunatu adheziju kotač-tračnica veću od 0,12 u rasponu brzine > 30 km/h moraju imati sustav zaštite kotača od proklizavanja.

Jedinice koje nisu opremljene kočnicama koje djeluju na gaznu površinu kotača s učinkovitošću kočnica koja pretpostavlja izračunatu adheziju kotač-tračnica veću od 0,11 u rasponu brzine > 30 km/h moraju imati sustav zaštite kotača od proklizavanja.

Zahtjev za prethodno navedenim sustavom zaštite od proklizavanja primjenjuje se na dva načina rada kočnica: kočenje u opasnosti i radno kočenje.

Primjenjuje se i na sustav dinamične kočnice, koja je dio radne kočnice i može biti dio kočnice za opasnost (vidjeti točku 4.2.4.7.).

Zahtjevi za učinkovitost sustava za zaštitu od proklizavanja (WSP):

Za jedinice opremljene dinamičnim kočnim sustavom, sustav za zaštitu od proklizavanja (ako postoji prema prethodno navedenoj točki) mora kontrolirati dinamičnu kočnu silu; kada WSP sustav nije dostupan, dinamična kočna sila se zaustavlja ili ograničava kako adhezija kotač-tračnica ne bi prešla vrijednost od 0,15.

Sustav zaštite kotača od proklizavanja mora biti konstruiran u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [15]; postupak ocjenjivanja sukladnosti naveden je u točki 6.1.3.2.

Zahtjevi za učinkovitost na razini jedinica:

Ako je jedinica opremljena protukliznim sustavom zaštite kotača, provodi se ispitivanje za provjeru učinkovitosti protukliznog sustava zaštite kotača (najveće produljenje zaustavnog puta u usporedbi sa zaustavnim putem na suhoj pruzi) kada je isti ugrađen u jedinicu. postupak ocjenjivanja sukladnosti naveden je u točki 6.2.3.10.

Mjerodavni sastavni dijelovi sustava za zaštitu kotača od proklizavanja razmatraju se u sigurnosnim analizama funkcije kočnica za opasnost u skladu s točkom 4.2.4.2.2.

Sustav nadzora okretanja kotača (WRM):

Jedinice čija je najveća konstrukcijska brzina 250 km/h ili više moraju imati sustav nadzora okretanja kotača koji će javljati strojovođi o kvaru na osovini; Sustav nadzora okretanja kotača mora biti konstruiran u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [15].”;

(51)

točka 4.2.4.7. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.7. Dinamička kočnica – kočni sustav povezan s vučnim sustavom

Kada je kočna učinkovitost dinamične kočnice ili kočnog sustava, povezanog s vučnim sustavom, dio učinkovitosti kočenja u slučaju opasnosti u normalnom načinu rada, koji je određen u točki 4.2.4.5.2., dinamičnom kočnicom ili kočnim sustavom poveznim s vučom:

1.	upravlja se putem glavnog kontrolnog voda kočnog sustava (vidjeti točku 4.2.4.2.1.).

2.	mora podlijegati sigurnosnoj analizi koja obuhvaća opasnost „nakon aktivacije kočnice za opasnost, potpuni gubitak kočne sile dinamične kočnice”.

Ova se sigurnosna analiza uzima u obzir pri sigurnosnoj analizi u skladu sa zahtjevom za sigurnošću br. 3 koji je predviđen u točki 4.2.4.2.2. za funkciju kočnice za opasnost.

Kad je riječ o električnim jedinicima, ako je postojanje jedinice koja se napaja električnom energijom izvana preduvjet za primjenu dinamične kočnice, analiza sigurnosti obuhvaća kvarove koji dovode do nepostojanja jedinice takvog napona u vlaku.

Ako se ova opasnost ne nadzire na razini željezničkih vozila (kvar vanjskog sustava opskrbe energijom), kočna učinkovitost dinamične kočnice ili sustava kočenja vezanih uz vučni sustav nisu uključeni u rad kočnice za opasnost u normalnom načinu rada određenom u odredbi 4.2.4.5.2.”

(52)

točka 4.2.4.8.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.8.1. Općenito

Kočni sustavi koji mogu razviti kočnu silu koja se primjenjuje na tračnicama, neovisno od uvjet adhezije kotač-tračnica, sredstvo su osiguravanja dodatne učinkovitosti kočnica kada je zahtijevana učinkovitost veća od učinkovitosti koja odgovara granici raspoložive adhezije između kotača i tračnica (vidjeti točku 4.2.4.6.).

Dopušteno je uključiti doprinos kočnica neovisno od adhezije kotač-tračnica u učinkovitost kočenja u normalnom načinu rada koji je određen u točki 4.2.4.5. za kočnicu za opasnost; u tom slučaju, kočnim sustavom neovisnim od uvjeta adhezije:

(a)	upravlja se putem glavnog kontrolnog voda kočnog sustava (vidjeti točku 4.2.4.2.1.).

(b)	podliježe sigurnosnoj analizi koja obuhvaća opasnost „nakon aktivacije kočnice za opasnost, potpuni gubitak kočne sile dinamične kočnice”.

Ova se sigurnosna analiza uzima u obzir pri sigurnosnoj analizi u skladu sa zahtjevom za sigurnošću br. 3 koji je predviđen u točki 4.2.4.2.2. za funkciju kočnice za opasnost.”;

(53)

točka 4.2.4.8.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.8.2. Magnetska kočnica

Na zahtjeve za magnetske kočnice navedene za kompatibilnost sa sustavom za detekciju vlaka na temelju brojača osovina upućuje se u točki 4.2.3.3.1.2. podtočki 9.

Magnetska tračnička kočnica može se koristiti kao kočnica za opasnost, kako je navedeno u točki 4.2.6.2.2. TSI-ja za infrastrukturu.

Geometrijske značajke krajnjih elemenata u dodiru s tračnicom određuju se za jednu od vrsta opisanih u Dodatku J-1, indeks [16]. Dopušteno je koristiti geometrije krajnjih elemenata magneta koji nisu navedeni u Dodatku J-1, indeksu [16], pod uvjetom da se dokaže kompatibilnost sa skretnicama i križištima u skladu s postupkom iz Dodatka K.

Magnetska tračnička kočnica ne smije se koristiti pri brzinama većim od 280 km/h.

Učinkovitost kočenja jedinice navedena u točki 4.2.4.5.2. mora se utvrditi i s uporabom magnetske tračničke kočnice i bez nje.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „područje blokiranja posebne kočnice – nalozi pružne opreme: magnetska tračnička kočnica” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za blokiranje magnetske tračničke kočnice koje izdaje jedinica mogu biti provedene automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „blokiranje posebne kočnice – nalozi modula specifičnog prijenosa – nalozi STM-a: magnetska tračnička kočnica” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za blokiranje magnetske tračničke kočnice koje izdaje jedinica mogu biti provedene automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.”;

(54)

točka 4.2.4.8.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.4.8.3. Kočnica na vrtložne struje

Ova se točka odnosi samo na tračničku kočnicu koja razvija kočnu silu između jedinice i tračnica.

Na zahtjeve za kočnicu na vrtložne struje navedene za kompatibilnost sa sustavom za detekciju vlaka na temelju brojača osovina, kolosiječnih strujnih krugova, detektora kotača i detektora vozila na temelju indukcijskih petlji, upućuje se u točki 4.2.3.3.1.2. podtočki 9.

Ako kočnica na vrtložne struje zahtijeva pomicanje svojih magneta kad je kočnica pritisnuta, neometano kretanje tih magneta između položaja „otpuštene kočnice” i „pritisnute kočnice” mora se dokazati izračunom u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [7].

Najveći razmak između kočnice na vrtložne struje i kolosijeka koji odgovara položaju „otpuštene kočnice” zabilježit će se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.

Kočnica na vrtložne struje ne smije raditi ispod praga fiksne brzine.

Uvjeti uporabe kočnice na vrtložne struje za tehničku kompatibilnost s kolosijekom nisu usklađeni (posebno kad je riječ od njihovom učinku na grijanje tračnica i vertikalnu silu) i otvoreno su pitanje.

U registru infrastrukture navedeno je za svaku dionicu kolosijeka je li njezina uporaba dopuštena te su u tom slučaju propisani njezini uvjeti uporabe:

—	najveći razmak između kočnice na vrtložne struje i kolosijeka koji odgovara položaju „otpuštene kočnice” naveden u prethodnoj podtočki 4.,

—	prag fiksne brzine naveden u prethodnoj podtočki 5.,

—	Vertikalna sila kao funkcija brzine vlaka, za slučaj potpune primjene kočnice na vrtložne struje (kočenje u slučaju opasnosti) i ograničene primjene kočnice na vrtložne struje (radno kočenje),

—	Kočna sila kao funkcija brzine vlaka, za slučaj potpune primjene kočnice na vrtložne struje (kočenje u slučaju opasnosti) i ograničene primjene kočnice na vrtložne struje (radno kočenje),

Učinkovitost kočenja jedinice navedena u točkama 4.2.4.5.2. i 4.2.4.5.3. mora se utvrditi i s uporabom kočnica na vrtložne struje i bez njih.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „područje blokiranja posebne kočnice – nalozi pružne opreme: kočnica na vrtložne struje” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za blokiranje kočnice na vrtložne struje koje izdaje jedinica mogu biti provedeni automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

10.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „blokiranje posebne kočnice – nalozi modula specifičnog prijenosa – nalozi STM-a: kočnica na vrtložne struje” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirana je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za blokiranje kočnice na vrtložne struje koje izdaje jedinica mogu biti provedeni automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.”;

(55)

točka 4.2.4.9. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Podaci dostupni osoblju vlaka omogućuju utvrđivanje stanja kočnog sustava. U tu svrhu, u određenim fazama tijekom rada, mora biti moguće osoblju vlaka utvrditi stanje (primijenjeno, opušteno ili izolirano) sustava glavne (za opasnost ili radne) i ručne kočnice te stanje svakog dijela (uključujući jednog ili nekoliko pokretača) tih sustava koji se mogu zasebno nadzirati i/ili izolirati.”

(b)

podtočka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.

Funkcija kojom se dostavljaju prethodno opisane informacije osoblju vlaka važna je za sigurnost jer ju osoblje koristi za ocjenu kočne učinkovitosti vlaka.

Kada lokalne podatke daju pokazivači, uporaba usklađenih pokazivača osigurava zahtijevanu razinu sigurnosti.

Kada postoji centralizirani nadzorni sustav koji omogućuje osoblju vlaka vršenje svih provjera s jednog mjesta (npr. iz upravljačnice), provodi se studija o pouzdanosti tog sustava, uzimajući u obzir kvarove sastavnih dijelova, redundancije, povremene provjere i druge odredbe; na temelju te studije, određuju se operativni uvjeti centraliziranih nadzornih sustava i navode u uporabnoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.4.”;

(56)

u točki 4.2.4.10, podtočke 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„4.	Kočna učinkovitost koju razvija vlak kojem se pomaže u tom posebnom načinu rada procjenjuje se izračunom, ali ne mora biti ista kao kočna učinkovitost opisana u odredbi 4.2.4.5.2. Izračunata kočna učinkovitost i radni uvjeti spašavanja dio su tehničke dokumentacije opisane u točki 4.2.12.

5.	Zahtjev iz točke 4.2.4.10. podtočke 4. ne primjenjuje se na jedinice u sastavu vlaka od manje od 200 tona (uvjet opterećenja „konstrukcijska masa u radnom stanju”).”

(57)

točka 4.2.5.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.5.1. Sanitarni sustavi

Materijali koji se upotrebljavaju za skladištenje i distribuciju vode sanitarnim sustavima u vozilu (npr. kvaliteta spremnika, pumpe, cijevi, slavina i materijala za brtvljenje) moraju ispunjavati zahtjeve koji se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju u skladu s Direktivom (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća (*10).

Sanitarni sustavi (nužnici, umivaonici, barovi/vagoni za objedovanje) moraju sprečavati otpuštanje otpadnih voda koje mogu biti štetne za zdravlje ljudi ili za okoliš. Ispuštene tvari (npr. obrađena voda) moraju biti u skladu sa sljedećim direktivama (, voda sa sapunom izravno iz isključenih kupaonica):

—	bakterijski sadržaj otpadnih voda ispuštenih iz sanitarnih sustava ne smije prelaziti bakterijski sadržaj za intestinalne enterokoke i bakteriju Escherichia coli koji je u Direktivi 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*11) o upravljanju kvalitetom vode za kupanje označen kao „dobar”,

—	Postupak obrade ne smije uvesti tvari koje su navedene u Prilogu I. Direktivi 2006/11/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*12) o onečišćenju uzrokovanom određenim opasnim tvarima ispuštenima u vodeni okoliš Unije.

S ciljem ograničavanja raspršivanja ispuštene vode uz prugu, ispust iz bilo kojeg izvora mora se odvijati prema dolje pod okvirom karoserije vozila na udaljenosti koja nije veća od 0.7 metara od uzdužne središnjice vozila.

Sljedeće se mora dostaviti u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.:

—	Postojanje i vrsta nužnika u jedinici,

—	Značajke sredstava za ispiranje, ako nije čista voda,

—	Priroda sustava za obradu ispuštene vode i norme u skladu s kojima se ocjenjuje sukladnost.

(*10) Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.)."

(*11) Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.)."

(*12) Direktiva 2006/11/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš Zajednice (SL L 64, 4.3.2006., str. 52.).”;"

(58)

točka 4.2.5.2. podtočka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.	Odredbe za kontaktiranje putnika s posadom vlaka propisane su u točki 4.2.5.3. (putnički alarm) i u točki 4.2.5.4. (komunikacijski uređaji za putnike).”;

(59)

u točki 4.2.5.3.2. podtočka 4.a umeće se kako slijedi:

„4.a	Ako se putnički alarm više puta aktivira strojovođina potvrda putničkog alarma za prvi aktivirani putnički alarmni uređaj pokreće automatsku potvrdu za sve daljnje aktivirane uređaje dok se svi aktivirani uređaji ponovno ne postave.”;

(60)

točka 4.2.5.4. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Zahtjevi u odnosu na lokaciju „komunikacijskog uređaja” oni su koji se primjenjuju na putnički alarm utvrđen u točki 4.2.5.3.”;

(b)

dodaje se podtočka 7., kako slijedi:

„7.	Postojanje komunikacijskih uređaja bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.”;

(61)

u točki 4.2.5.5.3. podtočke 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„4.

Vrata se drže zatvorenima i zaključanima do otpuštanja u skladu s točkom 4.2.5.5.6. U slučaju nestanka napajanja za upravljanje vratima, vrata će se zaključati pomoću mehanizma za zaključavanje.

Napomena:

vidjeti točku 4.2.2.3.2. TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću u vezi sa signalom upozorenja kad se zatvaraju vrata.

Prepoznavanje prepreke na vratima:

Vanjska vrata za ulazak putnika moraju sadržavati napravu koja prepoznaje ako postoji prepreka za zatvaranje (npr. putnik). Ako je prepoznata prepreka, vrata se odmah zaustavljaju i ostaju slobodna ograničeno vrijeme ili se ponovno otvaraju. Sustav mora biti dovoljno osjetljiv da prepozna prepreku u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu 17., uz maksimalnu silu na prepreci u sklad sa specifikacijom iz Dodatka J-1, indeksom [17].”;

(62)

u točki 4.2.5.5.6. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „peron postaje” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].”;

(63)	u točki 4.2.5.5.9. podtočki 6. riječi „indeksa 33.” zamjenjuju se riječima „indeksa [17]”;

(64)	u točki 4.2.6.1.1. podtočki 1. riječi „indeksu 34” zamjenjuje se riječima „indeksu [18]”;

(65)	u točki 4.2.6.1.2. podtočki 1. riječi „indeksu 35” zamjenjuje se riječima „indeksu [18]”;

(66)

u točki 4.2.6.1.2. podtočki 4. dva prva stavka prve alineje zamjenjuju se sljedećim:

„—	Čistač tračnica kako je definiran u točki 4.2.2.5.: nadalje, sposobnost uklanjanja snijega ispred vlaka.

—	snijeg se smatra preprekom koju treba ukloniti čistač tračnica; u točki 4.2.2.5. utvrđuju se sljedeći zahtjevi (upućivanjem na specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [3]):”,

(67)

točka 4.2.6.2. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Zahtjevi u ovoj točki primjenjuju se na sva željeznička vozila. Za željeznička vozila koja prometuju na sustavima širine kolosijeka od 1 520 mm i 1 600 mm, u čijem je slučaju najveća brzina veća od ograničenja navedenih u točkama od 4.2.6.2.1. do 4.2.6.2.5., primjenjuje se postupak za inovativno rješenje.”;

(68)

u točki 4.2.6.2.1. podtočka 1., uvodni dio podtočaka 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.

Jedinice najveće konstrukcijske brzine Vtr, max > 160 km/h, koje voze na otvorenom pri najvećoj radnoj brzini Vtr, ref ne smiju prouzrokovati da brzina zraka, u svakoj mjernoj točki definiranoj u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [49], prijeđe vrijednost U95 %,max navedenu u toj specifikaciji.

2.	Za jedinice namijenjene za prometovanje na mrežama sa širinama kolosijeka 1 524 mm i 1 668 mm primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti iz tablice 4. u nastavku koje se odnose na parametre specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [49]:”

„3.

U specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [49] navode se:

—	referentni vlak koji se ispituje za nedjeljive/unaprijed zadane sastave i jedinice ocijenjene za opće prometovanje,

—	sastav koji se ispituje za pojedinačne jedinice opremljene upravljačnicom.”;

(69)

u točki 4.2.6.2.2. podtočka 2. i uvodni dio točke 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.

Jedinice s najvećom konstrukcijskom brzinom većom od 160 km/h koje voze na otvorenom pri svojoj referentnoj brzini Vtr,ref na širini kolosijeka od 1 435 mm, ne smiju uzrokovati da najveći tlak od vrha do vrha prijeđe najveću dopuštenu promjenu tlaka utvrđenu u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [49] procijenjenu na mjernim položajima utvrđenima u toj specifikaciji.

3.	Za jedinice namijenjene za prometovanje na mrežama sa širinama kolosijeka 1 524 mm i 1 668 mm primjenjuju se odgovarajuće vrijednosti iz tablice 4.a u nastavku koje se odnose na parametre specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [49]:”;

(70)

točka 4.2.6.2.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.6.2.3. Najveće promjene tlaka u tunelima

(1)

Jedinice najveće konstrukcijske brzine od 200 km/h ili više moraju biti aerodinamičnog dizajna radi ispunjenja zahtjeva za karakterističnu promjenu tlaka za danu kombinaciju (referentni slučaj) brzine vlaka i tunela u slučaju samostalne vožnje jednostavnim, ravnim tunelom (bez otvora itd.) utvrđenih u Dodatku J-1, indeksu [50].

(2)

Referentni vlak koji se koristi za ispitivanje naveden je dalje u tekstu za različite vrste željezničkih vozila:

i.	vozilo koje se ocjenjuje u nedjeljivom ili unaprijed zadanom sastavu: ocjenjivanje se provodi u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [50];

ii.	vozilo se ocjenjuje za opće prometovanje (sastav vlaka koji nije određen u fazi projektiranja) i opremljeno s upravljačnicom: ocjenjivanje se provodi u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [50];

iii.	druga vozila (putnički vagoni za opće prometovanje): ocjenjivanje se provodi u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [50];

(3)

Postupak ocjenjivanja sukladnosti opisan je u točki 6.2.3.15.”;

(71)

točka 4.2.6.2.4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.6.2.4. Bočni vjetar

Ovaj se zahtjev primjenjuje na vozila najveće konstrukcijske brzine veće od 140 km/h.

Za vozila najveće konstrukcijske brzine manje od 250 km/h, karakteristična krivulja vjetra (CWC) najosjetljivijeg vozila utvrđuje se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [19].

Za vozila najveće konstrukcijske brzine od najmanje 250 km/h učinak bočnog vjetra utvrđuje se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [19] te mora biti u skladu s tom specifikacijom.

Dobivena karakteristična krivulja vjetra najosjetljivijeg vozila koje se ocjenjuje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji u skladu s točkom 4.2.12.”;

(72)

u točki 4.2.7.1.1. podtočke 4., 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„4.	Boja prednjih svjetala mora biti u skladu s vrijednostima navedenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [20].

Prednja svjetla moraju imati 2 jačine osvjetljenja: „kratka prednja svjetla” i „duga prednja svjetla”.

Za svaku jačinu, jačina osvjetljenja prednjih svjetala izmjerena uzduž optičke osi prednjih svjetala mora biti u skladu s vrijednostima navedenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [20].

6.	Pri postavljanju prednjih svjetala na vozilo mora biti moguće poravnati njihovu optičku os u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [20].”;

(73)

točka 4.2.7.1.2. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.

U specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [20] navode se značajke koje se odnose na:

(a)	boju pozicijskih svjetala;

(b)	spektralnu distribuciju isijavanja svjetlosti iz pozicijskih svjetala;

(c)	jačinu osvjetljenja pozicijskih svjetala.”

(b)

podtočka 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.	Pri postavljanju pozicijskih svjetala na vozilo mora biti moguće poravnati njihovu optičku os u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [20].”;

(c)	podtočka 8. briše se;

(74)

u točki 4.2.7.1.3. podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

U specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [20] navode se značajke koje se odnose na:

(a)	boju stražnjih svjetala;

(b)	jačinu osvjetljenja stražnjih svjetala.”

(75)

točka 4.2.7.1.4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.7.1.4. Prekidači za svjetla

Ova se točka primjenjuje na vozila opremljena upravljačnicom.

Vozač mora moći upravljati:

—	prednjim, pozicijskim svjetlima iz svog uobičajenog voznog položaja,

—	zadnjim svjetlima vozila iz upravljačnice.

Ovo upravljanje može koristiti neovisne upravljačke uređaje i kombinaciju upravljačkih uređaja.

Na jedinicama namijenjenima za prometovanje na jednoj ili više mreža navedenih u točki 7.3.2.8.a strojovođa mora moći upotrebljavati automatska trepćuća prednja svjetla i isključiti tu funkciju. Značajke trepćućih svjetala ne smiju biti uvjet za pristup mreži.

U tehničkoj dokumentaciji utvrđenoj u točki 4.2.12.2. mora se zabilježiti postavljanje prekidača za uključivanje i isključivanje trepćućih prednjih svjetala.”;

(76)	u točki 4.2.7.2.1. podtočki 4. riječi „odredbi 4.2.7.2.2.” zamjenjuju se riječima „točki 4.2.7.2.2.”

(77)

točka 4.2.7.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.7.2.2. Razina zvučnog tlaka sirena za upozorenje

C- ponderirana razina zvučnog tlaka koju proizvodi svaka sirena zasebno (ili u skupini ako je projektirana za stvaranje zvuka istodobno u obliku akorda) kad je ugrađena u vozilo mora biti u skladu s određenim u specifikaciji iz Dodatka J-1, indeksa [21].

Postupak ocjenjivanja sukladnosti naveden je u točki 6.2.3.17.”;

(78)

točka 4.2.8.1.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.8.1.2. Zahtjevi za učinkovitost

Ova se točka primjenjuje na vozila opremljena vučnom opremom.

Profili vučne sile (sile na naplatku kotača = F(brzina)) određuju se izračunom; otpor kretanja vozila određuje se izračunom za stanje opterećenja „konstrukcijska masa pod normalnim korisnim teretom”, kako je određeno u točki 4.2.2.10.

Profili vučne sile vozila i otpora kretanja bilježe se u tehničkoj dokumentaciji (vidjeti točku 4.2.12.2.).

Najveća konstrukcijska brzina određuje se iz prethodno navedenih podataka za stanje opterećenja „konstrukcijska masa pod normalnim korisnim teretom” na ravnom kolosijeku; najveća konstrukcijska brzina veća od 60 km/h umnožak je 5 km/h.

Za vozila koja se ocjenjuju u nedjeljivom ili unaprijed zadanom sastavu, pri najvećoj radnoj brzini i na ravnom kolosijeku, vozilo još uvijek mora moći ostvariti ubrzanje od barem 0,05 m/s2 za stanje opterećenja „konstrukcijska masa pod normalnim korisnim teretom”: Taj se zahtjev može provjeriti izračunom ili ispitivanjem (mjerenje ubrzanja) i primjenjuje se na najveću konstrukcijsku brzinu do 350 km/h.

Zahtjevi vezani uz prekid vuče koji su potrebni u slučaju kočenja određeni su u točki 4.2.4.

Zahtjevi vezani uz raspoloživost funkcije vuče u slučaju požara na vlaku određeni su u točki 4.2.10.4.4.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „prekid vuče” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

Dodatni zahtjevi za jedinice ocijenjene u stalnom ili unaprijed zadanom sastavu najveće konstrukcijske brzine od 250 km/h ili više:

Prosječno ubrzanje na ravnom kolosijeku za stanje opterećenja „konstrukcijska masa pod normalnim korisnim teretom” iznosi barem:

—	0,40 m/s2 od 0 do 40 km/h

—	0,32 m/s2 od 0 do 120 km/h

—	0,17 m/s2 od 0 do 160 km/h.

Ovaj se zahtjev može provjeriti samo izračunom ili ispitivanjem (mjerenje ubrzanja) u kombinaciji s izračunom.

10.

Projekt vučnog sustava pretpostavlja izračunatu adheziju kotač/tračnica od najviše:

—	0,30 prilikom kretanja i pri maloj brzini

—	0,275 na 100 km/h

—	0,19 na 200 km/h

—	0,10 na 300 km/h.

11.

Prekid napajanja strujom opreme koja utječe na sposobnost vuče ne smije jedinicu lišiti više od 50 % vučne sile.”;

(79)

u točki 4.2.8.2.2. podtočka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.	Električne jedinice moraju moći voziti u okviru raspona od barem jednog od sustava „napona i frekvencije” koji su definirani u točki 4.2.3. TSI-ja za energetski podsustav i u Dodatku J-1 indeksu [69].”;

(80)

točke od 4.2.8.2.3. do 4.2.8.2.8.4. zamjenjuju se sljedećim:

„4.2.8.2.3. Regenerativna kočnica s energijom prema kontaktnom vodu

Električne jedinice koje vraćaju električnu energiju u kontaktni vod u načinu regeneracijskog kočenja moraju biti sukladna specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [22].

4.2.8.2.4. Najveća snaga i struja iz kontaktnog voda

Električna jedinice, uključujući nedjeljive i unaprijed zadane sastave, sa snagom većom od 2 MW moraju biti opremljene funkcijom ograničenja snage ili struje. Kad je riječ o jedinicama namijenjenima za spajanje u višestruki sastav zahtjev se primjenjuje kad je ukupna snaga pojedinačnog vlaka s najvećim brojem jedinica predviđenih za spajanje veća od 2 MW.

Električne jedinice moraju biti opremljene automatskom regulacijom kao funkcijom napona za ograničavanje struje ili snage na „najjaču struju ili snagu u odnosu na napon” u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeks [22].

manje ograničavajuće ograničenje (donja vrijednost koeficijenta „a”) može se koristiti na operativnoj razini određene mreže ili pruge ako je tako dogovoreno s upraviteljem infrastrukture.

Najjača struja koja je prethodno ocijenjena (nazivna struja) bilježi se u tehničkoj dokumentaciji iz točke 4.2.12.2.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „promjena dopuštene potrošnje struje” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Kad se dobiju informacije o dopuštenoj potrošnji struje:

—	ako je jedinica opremljena funkcijom ograničenja snage ili struje, uređaj automatski prilagođava razinu potrošnje energije,

—	ako jedinica nije opremljena funkcijom ograničenja snage ili struje, u vozilu se prikazuje „dopuštena potrošnja struje” kako bi strojovođa mogao intervenirati.

Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

4.2.8.2.5. Najjača struja u stanju mirovanja

Najjača struja po pantografu za izmjenične i istosmjerne sustave kad je vlak u stanju mirovanja mora biti kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [24].

Za istosmjerne sustave najjača struja u stanju mirovanja po pantografu izračunava se i provjerava mjerenjem u skladu s točkom 6.1.3.7. Za sustave izmjenične struje nije potrebno provesti provjeru struje u stanju mirovanja jer je struja niža i nije presudna za zagrijavanje kontaktnog vodiča.

Za vlakove opremljene uređajem za pohranjivanje električne energije za vučne svrhe:

—

najjača struja po pantografu kad je vozilo u stanju mirovanja u istosmjernim sustavima može se premašiti samo za punjenje uređaja za pohranjivanje električne energije za vuču, na dopuštenim lokacijama i pod posebnim uvjetima utvrđenima u registru infrastrukture. Samo je u tom slučaju moguće da kapacitet jedinice premaši najjaču struju u stanju mirovanja za sve sustave istosmjerne struje (DC).

—	Metoda ocjenjivanja, uključujući uvjete mjerenja, otvorena je točka.

Za istosmjerne sustave izmjerena vrijednost i uvjeti mjerenja koji se odnose na materijal kontaktnog vodiča i, za vlakove opremljene uređajem za pohranjivanje električne energije za vučne svrhe, bilježe se u tehničkoj dokumentaciji definiranoj u točki 4.2.12.2.

4.2.8.2.6. Faktor snage

Projektni podaci vezani uz faktor snage (uključujući višestruki sastav nekoliko jedinica iz točke 2.2.) podliježu izračunu radi provjere kriterija prihvaćanja navedenih u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [22].

4.2.8.2.7. Harmonike i dinamički učinci kod izmjeničnih sustava

Električno vozilo mora biti u skladu sa zahtjevima koji su opisani u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [22].

Sve pretpostavke i podaci bilježe se u tehničkoj dokumentaciji (vidjeti točku 4.2.12.2.).

4.2.8.2.8. Sustav za mjerenje potrošnje energije na vozilu

4.2.8.2.8.1. Općenito

Sustav za mjerenje potrošnje energije na vozilu (EMS) sustav je za mjerenje sve aktivne i reaktivne električne energije koju električna jedinica uzima ili vraća (tijekom rekuperativnog kočenja) u kontaktni vod (OCL).

EMS ima barem sljedeće funkcije: funkciju mjerenja energije (EMF) kako je utvrđeno točkom 4.2.8.2.8.2. i sustav za obradu podataka (DHS) kako je utvrđeno točkom 4.2.8.2.8.3.

Odgovarajući komunikacijski sustav slat će prikupljene nizove podataka o naplati energije (CEBD) u sustav za prikupljanje podataka u stabilnim postrojenjima (DCS). Protokoli sučelja i format podataka koji se prenose između EMS-a i DCS-a ispunjavaju zahtjeve iz točke 4.2.8.2.8.4.

Sustav za mjerenje potrošnje energije u vozilu prikladan je za izdavanje računa; nizovi podataka definirani u točki 4.2.8.2.8.3. podtočki (4) koji se iz tog sustava dostavljaju prihvaćaju se za izdavanje računa u svim državama članicama.

Nominalna struja i napon EMS-a moraju biti usklađeni s nazivnom strujom i naponom električnog vozila; mora nastaviti dobro raditi i nakon promjene između nekoliko sustava opskrbe vučnom energijom.

Podaci pohranjeni u EMS-u zaštićeni su u slučaju prestanka opskrbe električnom energijom, a EMS je zaštićen od neovlaštenog pristupa.

Funkcija određivanja položaja ugrađena na vozilo koja pruža podatke o lokaciji iz vanjskog izvora za DHS dostupna je u mrežama u kojima je takva funkcija potrebna za potrebe izdavanja računa. U svakom slučaju, u sustav EMS-a mora se moći uključiti kompatibilna funkcija određivanja položaja. Ako se funkcija određivanja položaja pruža, u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u Dodatku J-1, indeksu [55].

Ugradnja EMS-a, njegova funkcija određivanja položaja ugrađena na vozilo, opis komunikacije između vozila i stabilnih postrojenja i metrološka kontrola, uključujući razred preciznosti EMF-a, bilježe se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

Dokumentacija za održavanje opisana u točki 4.2.12.3. uključuje sve periodične postupke provjere kako bi se osigurala zahtijevana razina točnosti EMS-a za vrijeme njegova životnog vijeka.

4.2.8.2.8.2. Funkcija mjerenja energije (EMF)

EMF osigurava mjerenje napona i struje, izračun energije i proizvodnju podataka o energiji.

Podaci o energiji koje proizvodi EMF imaju referentno vremensko razdoblje od 5 minuta prema satu UTC-a na kraju svakog referentnog razdoblja; počevši od vremenske oznake 00:00:00. Dopušteno je koristiti kraće razdoblje mjerenja ako se podaci na vozilu mogu agregirati u referentno razdoblje od 5 minuta.

Preciznost EMF-a za mjerenje aktivne energije mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [56].

Svaka naprava koja sadržava jednu ili više funkcija EMF-a naznačuje: metrološku kontrolu i razred preciznosti EMF-a u skladu s naznakama razreda navedenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [56].

Ocjenjivanje sukladnosti preciznosti utvrđeno je u točki 6.2.3.19.a.

U slučajevima kad:

—	se EMS ugrađuje na postojeće vozilo, ili

—

se postojeći EMS (ili njegovi dijelovi) nadograđuju.

i ako se postojeći sastavni dijelovi vozila upotrebljavaju kao dio EMF-a, zahtjevi od 1. do 5. primjenjuju se na mjerenja struje i napona uzimajući u obzir samo faktor utjecaja temperature pri nazivnoj temperaturi i mogu se provjeriti samo za područje od 20 % do 120 % nazivne struje. U tehničku dokumentaciju opisanu u točki 4.2.12.2. bilježe se:

—	značajke sukladnosti sastavnih dijelova ugrađenog sustava za mjerenje potrošnje energije s tim ograničenim skupom zahtjeva, i

—	uvjeti za uporabu tih sastavnih dijelova.

4.2.8.2.8.3. Sustav za obradu podataka (DHS)

Sustav za obradu podataka (DHS) osigurava izradu prikupljenih nizova podataka o naplati energije u svrhu naplate potrošnje tako što podatke iz EMF-a kombinira s podacima o vremenu i, prema potrebi, zemljopisnom položaju, te ih pohranjuje spremne za slanje u stabilni DCS putem komunikacijskog sustava.

DHS objedinjuje podatke bez da ih naruši te ima memorijski kapacitet dovoljan za pohranu objedinjenih podataka za najmanje 60 dana neprekinutog rada. Oznake vremena moraju biti jednake kao u EMF-u.

DHS mora biti moguće ispitati lokalno na vozilu za potrebe revizije i oporavka podataka.

DHS izrađuje CEBD spajanjem sljedećih podataka za svako referentno razdoblje:

—	jedinstvene identifikacije točke potrošnje EMS-a (CPID) kako je definirano u specifikacijama na koje se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [57],

—	krajnjeg vremena svakog razdoblja, definiranog kao godina, mjesec, dan, sat, minuta i sekunda,

—	podataka o položaju na kraju svakog razdoblja,

—	potrošene/rekuperirane aktivne i reaktivne (prema potrebi) energije u svakom razdoblju, u jedinicama vatsati (aktivna energija) i varsati (reaktivna energija) ili njihovim decimalnim višekratnicima.

Ocjena usklađenosti izrade i obrade podataka koje proizvodi DHS utvrđena je u točki 6.2.3.19.a.

4.2.8.2.8.4. Protokoli sučelja i format podataka koji se prenose između EMS-a i DCS-a

Razmjena podataka između EMS-a i DCS-a mora se provoditi u skladu sa zahtjevima navedenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [58] u odnosu na sljedeće značajke:

1.	Aplikacijske usluge (uslužni sloj) EMS-a;

2.	Prava korisničkog pristupa za te aplikacijske usluge;

3.	Struktura (podatkovni sloj) za te aplikacijske usluge u skladu je sa shemom XML;

4.	Mehanizam za poruke (sloj za poruke) za potporu tim aplikacijskim uslugama u skladu je s metodama i shemom XML;

5.	Aplikacijski protokoli za potporu mehanizmu za poruke;

6.	Komunikacijske arhitekture: EMS upotrebljava barem jednu od njih.”;

(81)	u točki 4.2.8.2.9.1.1. podtočka 5. mijenja se i glasi „4 190 mm i 5 700 mm iznad tračnica za električne jedinice konstruirane za rad u sustavu na istosmjernu struju od 1 500 V u skladu sa širinom kolosijeka IRL (sustav širine kolosijeka 1 600 mm).”;

(82)	u točki 4.2.8.2.9.1.2. podtočki 2. riječi „indeksu 46” zamjenjuje se riječima „indeksu [23]”;

(83)

u točki 4.2.8.2.9.2. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Najmanje jedan pantograf koji se ugrađuje na električnu jedinicu konstruiranu za vožnju samo na sustavima sa širinom kolosijeka 1 520 mm mora imati geometriju glave vrste sukladne s jednom od tri specifikacije iz niže navedenih točaka 4.2.8.2.9.2.1., 2. i 3.”

(84)	u točki 4.2.8.2.9.2. podtočki 5. riječi „indeksu 47” zamjenjuje se riječima „indeksu [24]”;

(85)	u točki 4.2.8.2.9.2.1. podtočki 1. riječi „indeksu 48” zamjenjuje se riječima „indeksu [24]”;

(86)	u točki 4.2.8.2.9.2.2. podtočki 1. riječi „indeksu 49” zamjenjuje se riječima „indeksu [24]”;

(87)

točka 4.2.8.2.9.3.a. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.8.2.9.3.a Strujni kapacitet pantografa (razina sastavnih dijelova interoperabilnosti)

Pantografi se konstruiraju za nazivnu električnu struju (određenoj u točki 4.2.8.2.4.) koja se prenosi do električne jedinice

Analize pokazuju da je pantograf sposoban prenijeti nazivnu električnu struju; te analize uključuju provjeru zahtjeva iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [23].

Pantografi moraju biti konstruirani za struju u stanju mirovanja čija je najveća vrijednost određena u točki 4.2.8.2.5.”;

(88)	u točki 4.2.8.2.9.4.2. podtočki 3. „(vidjeti odredbu 6.1.3.8.)” zamjenjuje se s „(vidjeti točku 6.1.3.8.).”;

(89)

točke od 4.2.8.2.9.6. do 4.2.8.2.10. zamjenjuju se sljedećim:

„4.2.8.2.9.6. Kontaktna sila i dinamičko ponašanje pantografa

Srednja kontaktna sila Fm statička je srednja vrijednost kontaktne sile pantografa te se stvara s pomoću statičnih i aerodinamičnih sastavnih dijelova kontaktne sile s dinamičnim ispravkom.

Čimbenici koji utječu na srednju kontaktnu silu su sam pantograf, njegov položaj u sastavu vlaka, njegovo okomito pomicanje te željezničko vozilo na koje je postavljen pantograf.

Željezničko vozilo i pantografi ugrađeni na željezničko vozilo konstruirani su tako da stvaraju srednju kontaktnu silu Fm na kontaktnoj žici u rasponu navedenom u točki 4.2.11. TSI-ja za energetski podsustav s ciljem osiguranja kvalitete oduzimanja struje bez nepotrebnog iskrenja te kako bi se smanjilo trošenje i opasnosti za klizače. Prilagodbe kontaktne sile rade se pri provedbi dinamičnih ispitivanja.

3.a

Željezničko vozilo i pantografi ugrađeni na željezničko vozilo ne smiju preći granične vrijednosti za podizanje S0 te standardno odstupanje σma ili postotak iskrenja.kako je definirano u točki 4.2.12. TSI-ja za energetski podsustav.

Provjera na razini sastavnog dijela interoperabilnosti potvrđuje dinamično ponašanje samog pantografa i njegove sposobnosti da oduzima struju iz kontaktnog voda sukladnog s TSI-jem; postupak ocjenjivanja sukladnosti naveden u točki 6.1.3.7.

Provjera na razini podsustava željezničkih sustava (integracija u određeno vozilo) dopušta prilagodbu kontaktne sile, uzimajući u obzir aerodinamične učinke koje stvara željezničko vozilo i položaj pantografa na jedinici ili vlaku u stalnom ili unaprijed zadanom sastavu(ima); postupak ocjenjivanja sukladnosti naveden u točki 6.2.3.20.

4.2.8.2.9.7. Razmještaj pantografa (razina željezničkih vozila)

Dopušteno je da više od jednog pantografa bude istodobno u dodiru s opremom kontaktnog voda.

Broj pantografa i njihov međusobni razmak projektiraju se vodeći računa o zahtjevima vezanima uz kvalitetu oduzimanja struje, kako je određeno u prethodno navedenoj točki 4.2.8.2.9.6.

Kad je razmak između dvaju uzastopnih pantografa u nedjeljivom ili unaprijed zadanom sastavu ocjenjivane jedinice manji od razmaka prikazanog u točki 4.2.13. TSI-ja za energetski podsustav za izabranu konstrukcijsku vrstu razmaka kontaktnog voda, ili kad su više od dva pantografa istodobno u dodiru s opremom kontaktnog voda, ispitivanjem se mora dokazati da je dinamičko ponašanje u skladu s točkom 4.2.8.2.9.6.

Razmaci između uzastopnih pantografa za koje je željezničko vozilo provjereno bilježe se u tehničkoj dokumentaciji (vidjeti točku 4.2.12.2.).

4.2.8.2.9.8. Vožnja kroz blokove za fazno i sustavno sekcioniranje (razina željezničkih vozila)

Vlakovi moraju biti konstruirani tako da se mogu kretati iz jednog sustava napajanja i iz jednog bloka za fazno sekcioniranje u susjedni (kako je opisano u točkama 4.2.15. i 4.2.16. TSI-ja za energetski podsustav) bez premošćivanja blokova za fazno ili sustavno razdvajanje.

Električne jedinice koje su konstruirane za nekoliko sustava napajanja dok prolaze krosu blokove za fazno sekcioniranje automatski prepoznaju napon sustava napajanja kod pantografa.

Pri vožnji kroz blokove za fazno ili sustavno sekcioniranje, mora biti moguće dovesti razmjenu energije između kontaktne mreže i vozila na nulu. Registar infrastrukture daje informacije o dopuštenim pantografima: spušteni ili podignuti (s dopuštenim razmještajem pantografa) prilikom vožnje kroz blokove za fazno ili sustavno sekcioniranje.

Električne jedinice čija je najveća konstrukcijska brzina 250 km/h ili više mogu od pružne opreme dobivati informacije o lokaciji blokova za sekcioniranje a naknadne naredbe o upravljanju pantografom i glavnim prekidačem automatski pokreće vozilo bez intervencije vozača.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkcije sučelja vlaka „Promjena vučnog sustava, dionica bez struje koja se prelazi sa spuštenim pantografom – nalozi pružne opreme, dionica bez struje na kojoj treba isključiti glavni prekidač za napajanje – nalozi pružne opreme” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B], za vozila s najvećom konstrukcijskom brzinom manjom od 250 km/h, naknadne naredbe ne moraju biti automatske. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „glavni prekidač napajanja – nalozi STM-a” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Za jedinice s najvećom konstrukcijskom brzinom manjom od 250 km/h, naknadne naredbe ne moraju biti automatske. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

4.2.8.2.9.9. Izolacija pantografa od vozila (razina željezničkih vozila)

Pantografi moraju biti razmješteni na električnoj jedinici na način koji osigurava izolaciju puta od glave kolektora do opreme vozila. Izolacija mora odgovarati svim sustavima napona za koje je konstruirana jedinica.

4.2.8.2.9.10. Spuštanje pantografa (razina željezničkih vozila)

Električne jedinice moraju biti konstruirane tako da spuštaju pantograf u razdoblju (tri sekunde) koje ispunjava zahtjeve specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [23] i dinamičke izolacijske razmake prema specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [26] pokretanjem od strane strojovođe ili kontrolnom funkcijom vlaka (uključujući prometno-upravljačke i signalno-sigurnosne funkcije).

Pantograf se spušta u položaj za spremanje za manje od 10 sekundi.

Prilikom spuštanja pantografa, glavni prekidač električnog strujnog kruga mora se prethodno automatski uključiti.

Ako je električna jedinica opremljena automatskim uređajem za spuštanjem (ADD) koji spušta pantograf u slučaju kvara glave pantografa, ADD mora ispunjavati zahtjeve specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [23].

Električne jedinice čija je najveća konstrukcijska brzina veća od 160 km/h opremljena su ADD-om.

Električne jedinice koje zahtijevaju više od jednog podignutog pantografa i koja voze najvećom konstrukcijskom brzinom većom od 120 km/h moraju biti opremljena ADD-om.

Dopušta se opremanje drugih električnih jedinica automatskim uređajem za spuštanje.

4.2.8.2.10. Električna zaštita vlaka

Električne jedinice moraju biti zaštićene od unutarnjih kratkih –spojeva (iz unutrašnjosti jedinice).

Položaj glavnog prekidača strujnog kruga je takav da štiti strujne krugove visokog napona na vlaku, uključujući bilo kakav visoki napon između vozila. Pantograf, glavni prekidač strujnog kruga i veza velikog napona između njih, moraju biti smještani na istom vozilu.

Električne jedinice moraju se zaštititi od prednapona te povremenog prednapona najvećih kvarova strujnog kruga. Radi ispunjavanja ovog zahtjeva, projekt koordinacije električne zaštite jedinica mora biti skladu sa zahtjevima određenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [22].”;

(90)	točka 4.2.8.3. zamjenjuje se s „namjerno ostavljeno prazno”:

(91)	u točki 4.2.8.4. podtočki 1. riječi „indeksu 54” zamjenjuje se riječima „indeksu [27]”;

(92)	u točki 4.2.9.1.4. podtočki 5. „(vidjeti odredbu 4.2.9.1.5.)” zamjenjuje se s „(vidjeti točku 4.2.9.1.5.).”;

(93)

u točki 4.2.9.1.5. podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Mora postojati mogućnost da strojovođa prilagodi položaj svojeg sjedala kako bi ispunio referentni položaj očiju za vanjsku vidljivost, kako je određeno u točki 4.2.9.1.3.1.”;

(94)

u točki 4.2.9.1.6. dodaju se sljedeće podtočke 5. i 6.:

„5.	Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „kontrola smjera” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

6.	Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „informacije o stanju upravljačnice” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].”;

(95)	u točki 4.2.9.1.7. podtočki 2. tekst „(kako je određen u odredbi 4.2.9.1.3.)” zamjenjuje se s „(kako je određen u točki 4.2.9.1.3.).”;

(96)

točka 4.2.9.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.9.2. Vjetrobran

4.2.9.2.1. Mehaničke karakteristike

Mjere, položaj, oblik i dorada (uključujući u svrhe održavanja) prozora ne smiju ometati strojovođinu vanjsku vidljivost (kako je određeno u točki 4.2.9.1.3.1.) te moraju pomoći pri vožnji vlaka.

Vjetrobransko staklo u upravljačnici mora moći odoljeti udarima projektila te biti otporno na ljuštenje kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [28].

4.2.9.2.2. Optička svojstva

Vjetrobransko staklo u upravljačnici mora biti takve optičke kvalitete da ni u kakvim radnim uvjetima ne mijenja vidljivost znakova (oblik i boja) (uključujući primjer kad se vjetrobransko staklo grije kako bi spriječilo zamagljivanje i zamrzavanje).

Vjetrobransko staklo mora biti u skladu sa zahtjevima navedenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [28] u odnosu na sljedeće značajke:

(a)	kut između primarnih i sekundarnih slika u ugrađenom položaju;

(b)	dopuštena optička iskrivljenja vidljivosti;

(c)	zamućenje;

(d)	prijenos svjetlosti;

(e)	kromatičnost”;

(97)

točke od 4.2.9.3.6. do 4.2.9.6 zamjenjuju se sljedećim:

„4.2.9.3.6. Funkcija daljinskog upravljanja ranžiranjem od strane osoblja

Ako postoji funkcija daljinskog upravljanja koja omogućuje članu osoblja da upravlja jedinicom tijekom ranžiranja, ona mora biti tako projektirana da omogućuje članu osoblja da sigurno nadzire kretanje vlaka te da se izbjegne bilo kakva greška pri korištenju te funkcije.

Pretpostavlja se da član posade koji koristi funkciju daljinskog upravljanja može vizualno uočiti kretanje vlaka prilikom korištenja naprave za daljinsko upravljanje.

Projektiranje funkcije daljinskog upravljanja, uključujući sigurnosne aspekte, ocjenjuje se u skladu s priznatim normama.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „daljinski upravljano ranžiranje” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

4.2.9.3.7. Obrada signala za otkrivanje i sprečavanje iskliznuća

Ova se točka primjenjuje na lokomotive namijenjene za obradu signala koje emitiraju teretni vagoni ako imaju funkciju sprečavanja iskliznuća (DPF) ili funkciju otkrivanja iskliznuća (DDF) kako je definirana u točki 4.2.3.5.3. TSI-ja za teretne vagone.

Te lokomotive moraju biti opremljene sredstvima za primanje signala od teretnih vagona koji čine vlak te su opremljene DPF-om i DDF-om putem kojih se šalju obavijesti o:

—	uvjetima koji prethode iskliznuću, kad je riječ o DPF-u u skladu s točkom 4.2.3.5.3.2. TSI-ja za teretne vagone,

—	iskliznuću, kad je riječ o DDF-u u skladu s točkom 4.2.3.5.3.3. TSI-ja za teretne vagone.

Nakon primanja prethodno navedenih signala vizualni i zvučni alarmi u upravljačnici strojovođe moraju upozoriti da je vlak:

—	u opasnosti od iskliznuća, ako je alarm poslan iz DPF-a, ili

—	samo iskliznuo, ako je alarm poslan iz DDF-a.

Uređaj u upravljačnici mora imati mogućnost za potvrđivanje prijema prethodno navedenog alarma.

Ako se u roku od 10 +/–1 sekundi iz upravljačnice ne potvrdi prijem alarma, automatski se aktivira potpuno kočenje radnom kočnicom ili kočnicom u slučaju opasnosti.

Automatsko aktiviranje kočnice iz točke 4.2.9.3.7. podtočke 5. mora se moći poništiti iz upravljačnice.

Automatsko aktiviranje kočnice iz točke 4.2.9.3.7. podtočke 5. mora se moći deaktivirati iz upravljačnice.

Prisutnost funkcije obrade signala za otkrivanje iskliznuća u lokomotivi kao i uvjeti uporabe na razini vlaka bilježe se u tehničkoj dokumentaciji utvrđenoj u točki 4.2.12.

4.2.9.3.7.a Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća u vozilu

Ova se točka primjenjuje na lokomotive koje bi trebale otkriti iskliznuća ili uvjete koji prethode iskliznuća u teretnim vagonima koje vuče lokomotiva.

Oprema koja ispunjava tu funkciju mora se u cijelosti nalaziti na lokomotivi.

Nakon otkrivanja iskliznuća ili uvjeta koji mu prethode aktiviraju se vizualni i zvučni alarmi u upravljačnici.

Uređaj u upravljačnici mora imati mogućnost za potvrđivanje prijema prethodno navedenog alarma.

Ako se u roku od 10 +/–1 sekundi iz upravljačnice ne potvrdi prijem alarma, automatski se aktivira potpuno kočenje radnom kočnicom ili kočnicom u slučaju opasnosti.

Automatsko aktiviranje kočnice iz točke 4.2.9.3.7.a podtočke 5. mora se moći poništiti iz upravljačnice.

Automatsko aktiviranje kočnice iz točke 4.2.9.3.7.a. podtočke 5. mora se moći deaktivirati iz upravljačnice.

Prisutnost funkcije otkrivanje iskliznuća u lokomotivi kao i uvjeti uporabe na razini vlaka bilježe se u tehničkoj dokumentaciji utvrđenoj u točki 4.2.12.

4.2.9.3.8. Zahtjevi za upravljanje razinama ETCS-a

4.2.9.3.8.1. Stanje mirovanja

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „stanje mirovanja” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

4.2.9.3.8.2. Pasivno ranžiranje

Zahtjevi koji se primjenjuju na lokomotivu i kompoziciju vlaka s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „pasivno ranžiranje” definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

4.2.9.3.8.3. Non leading (pomoćno)

Zahtjevi koji se primjenjuju na lokomotivu i kompoziciju vlaka s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „Non leading” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

4.2.9.3.9. Stanje vuče

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „stanje vuče” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

4.2.9.4. Alati na vlaku i prijenosna oprema

U upravljačnici ili njezinoj blizini mora se nalaziti prostor za skladištenje sljedeće opreme ako zatreba strojovođi u slučaju opasnosti:

—	ručna svjetiljka s crvenim i bijelim svjetlom,

—	oprema za kratke spojeve na kolosiječnim strujnim krugovima,

—	klinovi, ako učinkovitost ručne kočnice nije dostatna ovisno o nagibu kolosijeka (vidjeti točku 4.2.4.5.5.),

—	protupožarni aparat (koji se mora nalaziti u upravljačnici; vidjeti i točku 4.2.10.3.1.).

—	Na vučnim jedinicama s osobljem za teretne vlakove: uređaj za samospašavanje, kako je navedeno u točki 4.7.1. Uredbe Komisije (EU) br. 1303/2014 (*13) (TSI za sigurnost u željezničkim tunelima).

4.2.9.5. Spremište za osobne stvari osoblja

Svaka upravljačnica mora imati:

—	Dvije vješalice za odjeću ili nišu za vješanje odjeće.

—	Slobodan prostor predviđen za odlaganje kovčega ili torbe dimenzija 300 mm × 400 mm × 400 mm.

4.2.9.6. Uređaj za snimanje

Popis podataka koje je potrebno zabilježiti utvrđen je točki 4.2.3.5. TSI-ja za vođenje i upravljanje željezničkim prometom.

Jedinica mora biti opremljena sredstvima za bilježenje podataka koja moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve navedene u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [29]:

(a)	funkcionalni zahtjevi moraju biti ispunjeni;

(b)	učinkovitost snimanja mora biti u skladu s klasom R1;

(c)	integritet (dosljednost; točnost) snimljenih i izvučenih podataka mora biti ispunjen;

(d)	mora biti zaštićen integritet podataka;

(e)	razina zaštite koja se primjenjuje na zaštitni medij pohrane mora biti razreda „A”;

(f)	moraju biti navedeni vrijeme i datum.

Ispitivanje zahtjeva u odredbi 4.2.9.6. podtočki 2. provodi se u skladu sa zahtjevima specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [72].

(*13) Uredba Komisije (EU) br. 1303/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost koja se odnosi na ‚sigurnost u željezničkim tunelima’ željezničkog sustava Europske unije (SL L 356, 12.12.2014., str. 394.).”;"

(98)

točka 4.2.10.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.10.2.1. Materijalni zahtjevi

Odabir materijala i komponenata uzima u obzir njihovo ponašanje u slučaju požara, zapaljivost, provodljivost dima i toksičnost.

Materijali koji se koriste za konstruiranje željezničkih vozila moraju biti u skladu sa zahtjevima specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [30] „radnu kategoriju” kako je definirana u nastavku:

—	„Radna kategorija br. 2” za putnička željeznička vozila kategorije A (uključujući putničke lokomotive).

—	„Radna kategorija br. 3” za putnička željeznička vozila kategorije B (uključujući putničke lokomotive).

—	„Radna kategorija br. 2” za teretne lokomotive i jedinice na vlastiti pogon konstruirane za prijevoz drugog korisnog tereta (pošta, teret itd.).

—	„Radna kategorija br. 1” za OTM-ove sa zahtjevima ograničenima na područja koja su dostupna zaposlenicima kad je jedinica u voznom sastavu (vidjeti točku 2.3.).

Kako bi se osigurala dosljednost značajki proizvoda i postupka proizvodnje, zahtijeva se da:

—	izvješća o ispitivanju kojim se dokazuje sukladnost materijala sa standardom, a izdaje se odmah nakon ispitivanja materijala, obnavljaju se svakih pet godina,

—

ako nema promjene u značajkama proizvoda i postupku proizvodnje ni u povezanim zahtjevima (TSI), nije potrebno provoditi novo ispitivanje materijala, izvješća o ispitivanju koja su istekla prihvaćaju se pod uvjetom da su popraćena izjavom proizvođača izvorne opreme pri stavljanju proizvoda na tržište da nije bilo promjena u značajkama proizvoda i u proizvodnom postupku, koja obuhvaća cijeli uključeni lanac opskrbe, jer je ispitano njihovo ponašanje u slučaju požara. Ta se izjava dostavlja najkasnije šest mjeseci od isteka početnog izvješća o ispitivanju. Izjava se obnavlja svakih pet godina.”;

(99)	u točki 4.2.10.2.2. podtočki 2. riječi „indeksu 59” zamjenjuje se riječima „indeksu [30]”;

(100)

točka 4.2.10.3.4. mijenja se kako slijedi:

(a)	u podtočki 3. treća alineja riječi „indeksu 60” zamjenjuju se riječima „indeksu [31]”;

(b)

podtočka 5. i posljednji stavak zamjenjuju se sljedećim:

„5.

Ako se koriste drugi sustavi za zadržavanje i kontrolu požara (FCCS) koji se oslanjaju na pouzdanost i dostupnost sustava, komponenti ili funkcija, oni su podložni studiji o pouzdanosti koja uzima u obzir kvar na sastavnim dijelovima, redundancije, programsku podršku, povremene provjere i druge odredbe te se procijenjena stopa kvara funkcije (nedostatak kontrole širenja topline i požara) mora navesti u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.

Na temelju ove studije, uvjeti za uporabu i održavanje sustava za zadržavanje i kontrolu požara (FCCS) definiraju se i propisuju u uporabnoj i tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točkama 4.2.12.3. i 4.2.12.4.”;

(101)

u točki 4.2.10.3.5. podtočki 3. riječi „indeksu 61” zamjenjuje se riječima „indeksu [31]”;

(102)

u točki 4.2.10.4.1. podtočki 5. riječi „indeksu 62” zamjenjuje se riječima „indeksu [32]”;

(103)

u točki 4.2.10.4.2. mijenja se podtočka 5. i umeće podtočka 6. kako slijedi:

„5.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „područje u kojem se ne smije propuštati zrak – nalozi pružne opreme” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za zatvaranje svih ventilacijskih otvora mogu biti provedeni automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „područje u kojem se ne smije propuštati zrak – nalozi STM-a kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B]. Naknadne naredbe za zatvaranje svih ventilacijskih otvora mogu biti provedeni automatski ili ručno intervencijom strojovođe. Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2.”;”

(104)

u točki 4.2.10.4.4. podtočki 3. riječi „indeksu 63.” zamjenjuju se riječima „indeksu [33]”;

(105)

točka 4.2.10.5.1. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.	Sva vanjska putnička vrata moraju biti opremljena uređajima za otvaranje u slučaju opasnosti koji omogućuju da se koriste kao izlazi u slučaju opasnosti (vidjeti točku 4.2.5.5.9.).”;

(b)

podtočka 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.

Broj vrata i njihove mjere moraju omogućavati evakuaciju svih putnika bez prtljage u roku od tri minute. Dopušteno je uzeti u obzir da putnicima ograničene pokretljivosti moraju pomagati drugi putnici ili osoblje te da se osobe u invalidskim kolicima evakuiraju bez invalidskih kolica.

Provjera ovog zahtjeva vrši se fizičkim ispitivanjem u uobičajenim radnim uvjetima ili numeričkom simulacijom.

Ako se zahtjev provjerava numeričkom simulacijom, izvješće o simulaciji uključuje:

—	sažetak provjere i validacije simulacije (alat i modeli),

—	pretpostavku i parametre korištene za simulaciju,

—	rezultate odgovarajućeg broja simulacijskih ciklusa koji omogućuju izradu statistički utemeljene izjave.”;

(106)

točka 4.2.11.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.11.3. Priključak na sustav za pražnjenje nužnika

Ova se točka primjenjuje na sve jedinice opremljene zatvorenim sustavima za zadržavanje tekućine (koji koriste svježu ili recikliranu vodu) koji se moraju prazniti u dovoljnim razmacima na određenim mjestima.

Sljedeći priključci jedinica sa sustavom za pražnjenje nužnika moraju biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:

i.	Mlaznica za pražnjenje od 3 inča (Unutarnji dio): vidjeti Dodatak G sliku G-1.

ii.	Priključak za pražnjenje spremnika (Unutarnji dio), čija je uporaba neobavezna: vidjeti Dodatak G sliku G-2.”;

(107)

točka 4.2.11.4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.11.4. Ne upotrebljava se”;

(108)

točka 4.2.11.5. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.11.5. Sučelje za opskrbu vodom

Ova se točka primjenjuje na jedinice opremljene spremnikom za vodu za opskrbu sanitarnih sustava obuhvaćenih točkom 4.2.5.1.

Priključak za spremnike za vodu mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [34].”;

(109)

točka 4.2.11.6. mijenja se kako slijedi:

„4.2.11.6. Posebni uvjeti za garažiranje vlakova

Ova se točka primjenjuje na sve jedinice za koje je predviđeno da će biti pod naponom dok se nalaze na sporednom kolosijeku.

Jedinica mora biti sukladna s barem jednim od sljedećih sustava za vanjsku opskrbu energijom i opremljena (ako je mjerodavno) odgovarajućim sučeljem za priključak za vanjskih izvor (utikač):

—	kontaktni vod (vidjeti točku 4.2.8.2. „Napajanje električnom energijom”),

—	„jednopolni” vod za napajanje električnom energijom (AC 1 kV, AC/DC 1,5 kV, DC 3 kV), u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [52],

—	lokalni vanjski izvor energije 400 V koji se može priključiti na utičnicu tipa „3P+uzemljenje” u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [35].”;

(110)

točka 4.2.12.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2.12.2. Opća dokumentacija

Potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju koja se odnosi na željeznička vozila; upućuje se na točku ovog TSI-ja u kojoj se zahtijeva dokumentacija:

1.	Opće nacrte.

2.	Sheme električnih, pneumatskih i hidrauličnih instalacija, nacrte upravljačkih sklopova neophodne za objašnjavanje funkcije i rada predmetnih sustava.

3.	Opis računalnog sustava na vlaku uključujući opis funkcionalnosti, specifikacije sučelja i obradu podataka i protokola.

3.a	Za jedinice koje su projektirane i ocijenjene za opće prometovanje, to uključuje opis električnih sučelja između jedinica i komunikacijskih protokola, uz upućivanje na norme ili druge normativne dokumente koji su primijenjeni.

4.	Referentni profil i sukladnost s interoperabilnim referentnim profilima G1, GA, GB, GC ili DE3, u skladu s točkom 4.2.3.1.

5.	Ravnotežu težine uz pretpostavku uvjeta opterećenja, u skladu s točkom 4.2.2.10.

6.	Osovinsko opterećenje, razmak između osovina i bilo koja EN kategorija pruge, u skladu s točkom 4.2.3.2.1.

7.	Izvješće o ispitivanju vezano uz dinamiku vožnje, uključujući bilježenje ispitivanja o kvaliteti kolosijeka i parametre opterećenja kolosijeka te moguća ograničenja uporabe ako ispitivanje vozila obuhvaća samo dio ispitnih uvjeta, u skladu s točkom 4.2.3.4.2.

8.	Pretpostavka uzeta za procjenu opterećenja zbog vožnje okretnog postolja, u skladu s točkom 4.2.3.5.1. i točkom 6.2.3.7. za kolne slogove.

9.	Kočna učinkovitost, uključujući rad u slučaju kvara (rad u otežanim uvjetima), u skladu s točkom 4.2.4.5.

9.a

Najveći razmak između kočnice na vrtložne struje i kolosijeka koji odgovara položaju „otpuštene kočnice”, pragu fiksne brzine, vertikalnoj sili i kočnoj sili kao funkciji brzine vlaka, za slučaj potpune primjene kočnice na vrtložne struje (kočenje u slučaju opasnosti) i ograničene primjene kočnice na vrtložne struje (radno kočenje), u skladu s točkom 4.2.4.8.3.

10.	Postojanje i vrsta nužnika u jedinici, osobine sredstva za ispiranje, ako nije čista voda, priroda sustava za obradu ispuštene vode i normi u odnosu na koje treba ocijeniti sukladnost, u skladu s točkom 4.2.5.1.

11.	Mjere poduzete u vezi s odabranim rasponom ekoloških parametara ako se razlikuju od nominalnog, u skladu s točkom 4.2.6.1.

12.	Karakteristična krivulja vjetra (CWC), u skladu s točkom 4.2.6.2.4.

13.	Vučna učinkovitost, u skladu s točkom 4.2.8.1.1.

14.

Postavljanje sustava za mjerenje potrošnje energije na vozilu te funkcije određivanja položaja ugrađene na vozilo (neobavezno), u skladu s točkom 4.2.8.2.8. Opis komunikacije između vozila i stabilnih postrojenja i metrološka kontrola, uključujući funkcije povezane s razredima preciznosti mjerenja napona i jakosti struje te s izračunom energije.

Kad se primjenjuje točka 4.2.8.2.8.2. podtočka 6., značajke sukladnosti sastavnih dijelova sustava za mjerenje potrošnje energije na vozilu s ograničenim skupom zahtjeva i uvjeti za uporabu tih sastavnih dijelova.

15.	Hipoteza i podaci uzimaju se u obzir kako je propisano u točki 4.2.8.2.7.

16.	Broj pantografa istodobno u doticaju s opremom kontaktnog voda (OCL), njihov razmak i konstrukcijski određena udaljenost kontaktnog voda (A, B ili C) koji se koristi za ispitivanja vezana uz ocjenjivanje, u skladu s točkom 4.2.8.2.9.7.

17.	Postojanje komunikacijskih uređaja u skladu s točkom 4.2.5.4. za jedinice projektirane za rad bez osoblja u vozilu (osim strojovođe).

18.	Postojanje jedne ili više funkcija opisanih u točkama 4.2.9.3.7. i 4.2.9.3.7.a i uvjeti njihove uporabe na razini vlaka.

19.	Vrste geometrije glave pantografa kojima je električna jedinica opremljena, u skladu s točkom 4.2.8.2.9.2.

20.	Najjača struja koja je ocijenjena (nazivna struja), u skladu s točkom 4.2.8.2.4.

21.	Za istosmjerne sustave: dokumentaciju za rad uređaja za pohranjivanje električne energije, izmjerenu vrijednost najjače struje u stanju mirovanja i mjerne uvjete u pogledu materijala kontaktnog vodiča, u skladu s točkom 4.2.8.2.5.

22.	Postavljanje prekidača za uključivanje i isključivanje trepćućih prednjih svjetala kako je definirano u točki 4.2.7.1.4.

23.	Opis funkcija sučelja vlaka, uključujući specifikacije sučelja i komunikacijskih protokola, opće nacrte, dijagrame upravljanja i sklopa potrebne za objašnjenje funkcije i rada sučelja.

24.

Dokumentacija koja se odnosi na:

—	prostor raspoloživ za ugradnju opreme ETCS-a u vozilu kako je definirano u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (npr. ormar za ETCS, DMI, antena, odometrija itd.) i

—	uvjete za ugradnju opreme ETCS-a (npr. mehanički, električni itd.).

25.	Konfiguracija željezničkih vozila podešena na automatsko ili ručno upravljanje kako je navedeno u točkama: 4.2.4.4.4., 4.2.4.8.2., 4.2.4.8.3., 4.2.8.2.4., 4.2.8.2.9.8. i 4.2.10.4.2. Ti se podaci stavljaju na raspolaganje na zahtjev kad se ETCS ugrađuje u vozilo.

26.

Za jedinice na koje se primjenjuju uvjeti navedeni u točki 7.1.1.5. navode se sljedeće značajke:

i.	primjenjivi naponi „jednopolnog” voda za napajanje električnom energijom u skladu s točkom 4.2.11.6. podtočkom 2.;

ii.	najveća potrošnja struje „jednopolnog” voda za napajanje električnom energijom jedinice u stanju mirovanja (A) za svaki primjenjivi napon „jednopolnog” voda za napajanje električnom energijom;

iii.

(1)	najjača struja interferencije (A) i primjenjivo pravilo za zbrajanje;

(2)	najveće magnetsko polje (dBμA/m), odnosno zračeno polje i polje zbog povratnog toka struje i primjenjivo pravilo za zbrajanje;

(3)	Najmanja impedancija vozila (om).

iv.	Parametri usporedivi navedeni u posebnim slučajevima ili u tehničkim dokumentima iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, ako su dostupni.

27.	Za jedinice na koje se primjenjuju uvjeti navedeni u točki 7.1.1.5.1. navodi se sukladnost/nesukladnost jedinice sa zahtjevima iz točke 7.1.1.5.1, podtočaka 19. do 22.”;

(111)

umeće se sljedeća točka 4.2.13.:

„4.2.13. Zahtjevi u odnosu na sučelje s automatiziranim upravljanjem vlakom u vozilu

Ovaj osnovni parametar opisuje zahtjeve sučelja koji se primjenjuju na jedinice opremljene ETCS-om u vozilu i u koja se planira ugraditi funkcionalnost automatiziranog upravljanja vlakovima u vozilu do drugog stupnja automatizacije. Zahtjevi se odnose na funkcionalnost potrebnu za rad vlaka do drugog stupnja automatizacije kako je definirano u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

Zahtjevi koji se primjenjuju na jedinice s obzirom na njihovo sučelje s ETCS-om u vozilu i koji se odnose na funkciju sučelja vlaka „automatizirana vožnja” kad se ETCS ugrađuje u vozilo definirani su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2. indeksu [B].

Ako se funkcionalnost ATO GoA1/2 primjenjuje u novim konstrukcijama vozila, primjenjuju se indeks [84] i indeks [88] Dodatka A TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

Ako se funkcionalnost ATO-a GoA1/2 primjenjuje na postojeće tipove vozila i željeznička vozila koja su puštene u promet, primjenjuje se indeks [84], dok se indeks [88] može koristiti na dobrovoljnoj osnovi.”;

(112)

točka 4.3. zamjenjuje se sljedećim:

„4.3. Funkcionalna i tehnička specifikacija sučelja

4.3.1. Sučelje s energetskim podsustavom

Tablica 6.

Sučelje s energetskim podsustavom

Upućivanje na TSI za lokomotive i putnička željeznička vozila

Upućivanje na TSI za energetski podsustav

Parametar

Točka

Parametar

Točka

Profili

4.2.3.1.

Profil pantografa

4.2.10.

Geometrija glave pantografa

4.2.8.2.9.2.

Dodatak D

Rad u rasponu napona i frekvencija

4.2.8.2.2.

Napon i frekvencija

4.2.3.

Najjača struja iz kontaktne mreže

4.2.8.2.4.

Radne karakteristike pružnog napajanja električnom energijom

4.2.4.

Faktor snage

4.2.8.2.6.

Radne karakteristike pružnog napajanja električnom energijom

4.2.4.

Najjača struja u stanju mirovanja

4.2.8.2.5.

Struja pri mirovanju

4.2.5.

Regenerativno kočenje energijom prema kontaktnoj mreži

4.2.8.2.3.

Rekuperativno kočenje

4.2.6.

Funkcija mjerenja potrošnje energije

4.2.8.2.8.

Sustav za prikupljanje podataka o energiji u stabilnim postrojenjima

4.2.17.

Visina pantografa

4.2.8.2.9.1.

Geometrija kontaktne mreže

4.2.9.

Geometrija glave pantografa

4.2.8.2.9.2.

Materijal klizača pantografa

4.2.8.2.9.4.

Materijal kontaktnog vodiča

4.2.14.

Statička kontaktna sila pantografa

4.2.8.2.9.5.

Srednja kontaktna sila

4.2.11.

Kontaktna sila i dinamičko ponašanje pantografa

4.2.8.2.9.6.

Dinamičko ponašanje i kvaliteta oduzimanja struje

4.2.12.

Razmještaji pantografa

4.2.8.2.9.7.

Razmak pantografa

4.2.13.

Prolazak kroz sekciju za fazno ili sustavno sekcioniranje

4.2.8.2.9.8.

Blokovi za sekcioniranje:

—

faza

4.2.15.

—

sustav

4.2.16.

Električna zaštita vlaka

4.2.8.2.10.

Mehanizmi koordinacije električne zaštite

4.2.7.

Harmonike i dinamički učinci kod izmjeničnih sustava

4.2.8.2.7.

Harmonike i dinamični učinci za sustave za opskrbu izmjeničnom vučnom strujom

4.2.8.

4.3.2. Sučelje s podsustavom infrastrukture

Tablica 7.

Sučelje s podsustavom infrastrukture

Upućivanje na TSI za lokomotive i putnička željeznička vozila		Upućivanje u TSI-ju za infrastrukturu
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Kinematički profil željezničkih vozila	4.2.3.1	Slobodni profil pruge	4.2.3.1.
		Razmak između osi kolosijeka	4.2.3.2.
		Najmanji polumjer okomitog zavoja	4.2.3.5.
Parametar osovinskog opterećenja	4.2.3.2.1.	Otpornost kolosijeka na okomita opterećenja	4.2.6.1.
		Bočna otpornost kolosijeka Otpornost novih mostova na prometna opterećenja	4.2.6.3. 4.2.7.1.
		Ekvivalentno okomito opterećenje za nove nasipe i učinke tlaka tla	4.2.7.2.
		Otpornost postojećih mostova i nasipa na prometna opterećenja	4.2.7.4.
Dinamičko ponašanje tijekom vožnje	4.2.3.4.2.	Manjak nadvišenja	4.2.4.3.
Vozne dinamičke granične vrijednosti za opterećenje kolosijeka	4.2.3.4.2.2.	Otpornost kolosijeka na okomita opterećenja	4.2.6.1.
	4.2.3.4.2.2.	Bočna otpornost kolosijeka	4.2.6.3.
Ekvivalentna koničnost	4.2.3.4.3.	Ekvivalentna koničnost	4.2.4.5.
Geometrijske mjere kolnih slogova	4.2.3.5.2.1.	Nominalna širina kolosijeka	4.2.4.1.
Geometrijske mjere kotača	4.2.3.5.2.2.	Profil glave tračnice za prugu u pravcu	4.2.4.6.
Automatski sustavi za promjenu profila	4.2.3.5.3.	Geometrija skretnica i križišta u uporabi	4.2.5.3.
Najmanji polumjer zavoja	4.2.3.6.	Najmanji polumjer horizontalnog luka kolosijeka	4.2.3.4.
Najveće prosječno usporavanje	4.2.4.5.1.	Uzdužna otpornost kolosijeka	4.2.6.2.
Najveće prosječno usporavanje	4.2.4.5.1.	Sile pri vuči i kočenju	4.2.7.1.5.
Učinak zračne struje	4.2.6.2.1.	Otpornost novih konstrukcija na kolosijecima ili u njihovoj blizini	4.2.7.3.
Impuls čelnog tlaka	4.2.6.2.2.	Najveće promjene tlaka u tunelima	4.2.10.1.
Najveće promjene tlaka u tunelima	4.2.6.2.3.	Razmak između osi kolosijeka	4.2.3.2.
Bočni vjetar	4.2.6.2.4.	Učinak bočnih vjetrova	4.2.10.2.
Aerodinamični učinak na kolosijeke sa zastorom	4.2.6.2.5.	Podizanje kolosiječnog zastora	4.2.10.3.
Sustav za pražnjenje nužnika	4.2.11.3.	Pražnjenje nužnika	4.2.12.2.
Vanjsko čišćenje s pomoću uređaja za čišćenje	4.2.11.2.2.	Uređaji za vanjsko čišćenje vlaka	4.2.12.3.
Sučelje za opskrbu vodom	4.2.11.5.	Opskrba vodom	4.2.12.4.
Oprema za opskrbu gorivom	4.2.11.7.	Opskrba gorivom	4.2.12.5.
Posebni zahtjevi za postavljanje vlakova na sporedne kolosijeke	4.2.11.6.	Nepokretna oprema za napajanje električnom energijom	4.2.12.6.

4.3.3. Sučelje s podsustavom odvijanja prometa

Tablica 8.

Sučelje s podsustavom za vođenje

Upućivanje na TSI za lokomotive i putnička željeznička vozila		Upućivanje na TSI za odvijanje prometa
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Kvačilo za spašavanje	4.2.2.2.4.	Pravila za izvanredne situacije	4.2.3.6.3.
Parametar osovinskog opterećenja	4.2.3.2.	Sastav vlaka	4.2.2.5.
Učinkovitost kočnica	4.2.4.5.	Kočenje vlaka	4.2.2.6.
Prednja i stražnja svjetla	4.2.7.1.	Vidljivost vlaka	4.2.2.1.
Sirena	4.2.7.2.	Čujnost vlaka	4.2.2.2.
Vanjska vidljivost	4.2.9.1.3.	Zahtjevi za uočavanje signala i oznaka uz prugu	4.2.2.8.
Optička obilježja vjetrobrana	4.2.9.2.2.
Unutarnja rasvjeta	4.2.9.1.8.
Naprava za kontroliranje budnosti strojovođe	4.2.9.3.1.	Budnost strojovođe	4.2.2.9.
Uređaj za snimanje	4.2.9.6.	Bilježenje podataka o praćenju u vlaku	4.2.3.5. Dodatak I.

4.3.4. Sučelja s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom

Tablica 9.

Sučelja s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavom

Upućivanje na TSI za lokomotive i putnička željeznička vozila		Upućivanje na TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Profili	4.2.3.1.	Položaj prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih antena u vozilu	4.2.2.
Značajke željezničkih vozila sukladne sa sustavom za detekciju vlakova utemeljenom na kolosiječnim strujnim krugovima.	4.2.3.3.1.1.	Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka: konstrukcija vozila	4.2.10.
	4.2.3.3.1.1.	Elektromagnetska kompatibilnost željezničkih vozila i opreme u pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu	4.2.11.
Značajke željezničkih vozila sukladne sa sustavom za detekciju vlaka utemeljenom na brojačima osovina	4.2.3.3.1.2.	Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka: konstrukcija vozila	4.2.10.
	4.2.3.3.1.2.	Elektromagnetska kompatibilnost željezničkih vozila i opreme u pružnom prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu	4.2.11.
Značajke željezničkih vozila bitne za kompatibilnost s opremom petlje	4.2.3.3.1.3.	Kompatibilnost s pružnim sustavima za detekciju vlaka: konstrukcija vozila	4.2.10.
Dinamičko ponašanje tijekom vožnje	4.2.3.4.2.	ETCS u vozilu: Prosljeđivanje informacija/naloga i primanje informacija o stanju iz željezničkih vozila:	4.2.2.
Vrsta kočnog sustava	4.2.4.3.
Upravljanje kočnicom za opasnost	4.2.4.4.1.
Upravljanje radnim kočenjem	4.2.4.4.2.
Upravljanje dinamičkim kočenjem	4.2.4.4.4.
Magnetska kočnica	4.2.4.8.2.
Kočnica na vrtložne struje	4.2.4.8.3.
Otvaranje vrata	4.2.5.5.6
Zahtjevi za učinkovitost	4.2.8.1.2.
Najveća snaga i struja iz kontaktnog voda	4.2.8.2.4.
Blokovi za sekcioniranje	4.2.8.2.9. 8
Strojovođin upravljački stol – ergonomija	4.2.9.1.6.
Funkcija daljinskog upravljanja ranžiranjem od strane osoblja	4.2.9.3.6.
Zahtjevi za upravljanje razinama ETCS-a	4.2.9.3.8.
Stanje vuče	4.2.9.3.9
Kontrola dima	4.2.10.4.2.
Učinkovitost kočenja u slučaju opasnosti	4.2.4.5.2.	Zajamčena učinkovitost kočnica i njihova svojstva	4.2.2.
Radno svojstvo radne kočnice	4.2.4.5.3.	Zajamčena učinkovitost kočnica i njihova svojstva	4.2.2.
Prednja svjetla	4.2.7.1.1.	Pružni prometno-upravljački i signalno-sigurnosni objekti	4.2.15.
Vanjska vidljivost	4.2.9.1.3.	Vidljivost pružnih prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih objekata	4.2.15.
Optička svojstva	4.2.9.2.2.		4.2.15.
Uređaj za snimanje	4.2.9.6.	Sučelje za bilježenje podataka za regulatorne potrebe	4.2.14.
Naredba za pokretanje dinamičke kočnice (naredba za regenerativnu kočnicu)	4.2.4.4.4.	Sučelje između ETCS-a i DMI-ja	4.2.12.
Magnetska tračnička kočnica (naredba)	4.2.4.8.2.
Kočnica na vrtložne struje (naredba)	4.2.4.8.3.
Blokovi za sekcioniranje	4.2.8.2.9.8.
Kontrola dima	4.2.10.4.2.
Zahtjevi u odnosu na sučelje s automatiziranim upravljanjem vlakovima	4.2.13.	Funkcionalnost ATO-a u vozilu	4.2.18.
		Specifikacija sustavnih zahtjeva (engl. System Requirement Specification, SRS)	Specifikacija na koju se upućuje u Dodatku A, tablici A.2, indeksu 84. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav
		ATO-OB / ROLLING STOCK FFFIS	Specifikacija na koju se upućuje u Dodatku A, tablici A.2, indeksu 88. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav
		ETCS u vozilu: Prosljeđivanje informacija/naloga i primanje informacija o stanju iz željezničkih vozila:	4.2.2.

4.3.5. Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija

Tablica 10.

Sučelje s podsustavom telematskih aplikacija

Upućivanje na TSI za lokomotive i putnička željeznička vozila		Upućivanje na TSI za podsustav za telematske aplikacije za putnike
Parametar	Točka	Parametar	Točka
Informacije za korisnike (osobe sa smanjenom pokretljivošću)	4.2.5.	Uređaj za prikaz u vozilu	4.2.13.1.
Sustav za obavješćivanje putnika	4.2.5.2.	Automatski razglas i obavijesti	4.2.13.2.
Informacije za korisnike (osobe sa smanjenom pokretljivošću)	4.2.5.”;	Automatski razglas i obavijesti	4.2.13.2.

(113)

u točki 4.4. podtočki 4. riječi „odredbi 4.2.12.4.” zamjenjuju se riječima „točki 4.2.12.4.”

(114)

u točki 4.5. podtočki 1. riječi „odjeljku 3.” zamjenjuje se riječima „poglavlju 3.”;

(115)

u točki 4.5. podtočki 2. riječi „odjeljku 4.2.” zamjenjuje se riječima „točki 4.2.”;

(116)

u točki 4.8. podtočki 2. riječi „iz odredbe 4.2.12.” zamjenjuju se riječima „iz točke 4.2.12.”;

(117)

točka 4.9. zamjenjuje se sljedećim:

„4.9. Provjere kompatibilnosti s voznim relacijama prije prometovanja odobrenim vozilima na tim relacijama

Parametri podsustava „željeznička vozila – lokomotive i putnička željeznička vozila” koje upotrebljava željeznički prijevoznik u svrhu provjere kompatibilnosti s voznim relacijama opisani su u Dodatku D1 TSI-ju za podsustav odvijanje prometa i upravljanje prometom.”;

(118)

u točki 5.1. podtočki 3. u trećoj alineji riječi „odjeljku 6.1.” zamjenjuju se riječima „točki 6.1.”;

(119)

u točki 5.2. podtočki 1. riječi „odredbi 6.1.5.” zamjenjuje se riječima „točki 6.1.5.”;

(120)

u točki 5.3.1. podtočki 1. riječi „indeksu 66” zamjenjuju se riječima „indeksu [36], a tekst napomene zamjenjuje se sljedećim:

„Napomena:

druge vrste automatskih spojnica osim tipa 10 ne uzimaju se u obzir kao sastavni dijelovi interoperabilnosti (specifikacija nije javno dostupna).”

(121)

u točki 5.3.2. podtočki 1. sva upućivanja na „indeks 67.” zamjenjuju se s „indeks [37]”, a sva upućivanja na „indeks 68” zamjenjuju se s „indeks [38]”;

(122)

u točki 5.3.3. podtočki 1. riječi „indeksa 69” zamjenjuje se riječima „indeksa [39]”;

(123)

u točki 5.3.4. podtočki 4. riječi „odredbi 4.2.3.5.2.2.” zamjenjuje se riječima „točki 4.2.3.5.2.2.”;

(124)

u točki 5.3.4.a podtočka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Automatski sustav za promjenu profila mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u točki 4.2.3.5.3.; ovi se zahtjevi ocjenjuju na razini sastavnih dijelova interoperabilnosti kako je utvrđeno u točki 6.1.3.1.a.”;

(125)

točke od 5.3.6. do 5.3.15. zamjenjuju se sljedećim:

„5.3.6. Prednja svjetla

Prednja se svjetla projektiraju i ocjenjuju bez ograničenja vezanih za područje uporabe.

Prednja svijetla moraju biti u skladu sa zahtjevima vezanima uz boju i jačinu osvjetljenja definiranima u točki 4.2.7.1.1. Ti zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

5.3.7. Pozicijska svjetla

Pozicijska svjetla projektiraju se i ocjenjuju bez ograničenja vezanih uz područje uporabe.

Pozicijska svjetla moraju biti u skladu sa zahtjevima vezanima uz boju i jačinu osvjetljenja određenima u točki 4.2.7.1.2. Ti zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

5.3.8. PREDNJA I STRAŽNJA SVJETLA Završni signali

Stražnje svjetlo projektira se i ocjenjuje za područje uporabe: fiksno ili prijenosno svjetlo.

Stražnje svjetlo mora biti sukladno zahtjevima vezanima uz boju i jačinu osvjetljenja određenima u točki 4.2.7.1.3. Ti zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

U odnosu na prijenosna stražnja svjetla, sučelje za pričvršćivanje na vozilo mora biti u skladu s Dodatkom E TSI-ja za „teretne vagone”:

5.3.9. Sirene

Sirene se projektiraju i ocjenjuju za područje uporabe definirano razinom zvučnog tlaka na referentnom vozilu (ili referentnoj integraciji); na tu se značajku može utjecati integracijom sirene u određeno vozilo.

Sirena mora biti sukladna zahtjevima za zvuk signala određenima u točki 4.2.7.2.1. Ti zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

5.3.10. Pantograf

Pantograf se projektira i ocjenjuje za područje uporabe koje je određeno:

1.	vrstom naponskih sustava, u skladu s točkom 4.2.8.2.1. Ako je projektiran za različite naponske sustave, u obzir se uzimaju različite skupine zahtjeva;

2.	jednom od triju geometrija glave pantografa navedenih u točki 4.2.8.2.9.2.;

3.	kapacitetom struje, u skladu s točkom 4.2.8.2.4.;

4.	najjačom strujom u stanju mirovanja za izmjenične i istosmjerne sustave, u skladu s točkom 4.2.8.2.5. Za sustave napajanja istosmjernom strujom od 1,5 kV uzima se u obzir materijal kontaktnog vodiča;

5.	najvećom radnom brzinom: procjena najveće radne brzine provodi se u skladu s točkom 4.2.8.2.9.6.;

6.	rasponom visine za dinamičko ponašanje: standardni sustav profila tračnica i/ili za sustave profila tračnica od 1 520 mm ili 1 524 mm.

7.	Prethodno navedeni zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

Radni raspon u visini pantografa naveden u točki 4.2.8.2.9.1.2., geometrija glave pantografa navedena u točki 4.2.8.2.9.2., strujni kapacitet pantografa naveden u točki 4.2.8.2.9.3., statična kontaktna sila pantografa određena u točki 4.2.8.2.9.5. i dinamičko ponašanje samog pantografa određeno u točki 4.2.8.2.9.6. isto se ocjenjuju na razini interoperabilnog dijela.

5.3.11. Klizači pantografa

Klizači pantografa su zamjenjivi dijelovi glave pantografa koji su u dodiru s kontaktnom žicom. Klizači pantografa projektiraju se i ocjenjuju za područje uporabe koje određuje:

1.	njihova geometrija u skladu s točkom 4.2.8.2.9.4.1.;

2.	materijal klizača pantografa, u skladu s točkom 4.2.8.2.9.4.2.;

3.	vrsta naponskih sustava, u skladu s točkom 4.2.8.2.1.;

4.	kapacitet struje, u skladu s točkom 4.2.8.2.4.;

5.	najjača struja u stanju mirovanja, u skladu s točkom 4.2.8.2.5.

6.	Prethodno navedeni zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

5.3.12. Glavni prekidač strujnog kruga

Glavni prekidač strujnog kruga projektira se i ocjenjuje u području uporabe koje određuje:

1.	vrsta naponskih sustava, u skladu s točkom 4.2.8.2.1.;

2.	kapacitet struje, kako je određeno u točki 4.2.8.2.4. (najjača struja).

3.	Prethodno navedeni zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

4.	Prisilno kočenje vrši se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [22] (vidjeti točku 4.2.8.2.10.); to se ocjenjuje na razini interoperabilnog sastavnog dijela.

5.3.13. Sjedalo za strojovođu

(1)

Sjedalo za strojovođu projektirano je i ocijenjeno za mjesto uporabe koje je određeno nizom mogućih prilagodbi po visini i uzdužnom položaju.

(2)

Sjedalo za strojovođu u skladu je sa zahtjevima navedenima na razini sastavnog dijela u točki 4.2.9.1.5. Ti zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

5.3.14. Sustav za pražnjenje nužnika

Sustav za pražnjenje nužnika projektira se i ocjenjuje bez ograničenja u pogledu područja uporabe.

Sustav za pražnjenje nužnika mora biti u skladu sa zahtjevima povezanima s mjerama koje su određene u točki 4.2.11.3. Ti zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.

5.3.15. Dovodni priključci spremnika za vodu

Dovodni priključak za spremnik za vodu projektira se i ocjenjuje bez ograničenja vezanih uz područje uporabe.

Dovodni priključak za spremnik za vodu mora se uskladiti sa zahtjevima vezanima z mjere određene u točki 4.2.11.5. Ti zahtjevi ocjenjuju se na razini sastavnog dijela interoperabilnosti.”

(126)

u točki 6.1.1. u podtočki 3. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Kod posebnih slučajeva koji se primjenjuju na sastavni dio definiran kao sastavni dio interoperabilnosti u odjeljku 5.3., odgovarajući zahtjev može biti dio provjere na razini sastavnog dijela interoperabilnosti samo u slučaju da sastavni dio ostaje sukladan s poglavljima 4. i 5. i ako se poseban slučaj ne odnosi na nacionalno pravilo.”;

(127)

točka 6.1.2. zamjenjuje se kako slijedi:

„6.1.2. Primjena modula

Moduli za EZ potvrdu o sukladnosti sastavnih dijelova interoperabilnosti:

Modul CA	Unutarnja kontrola proizvodnje
Modul CA1	Unutarnji nadzor proizvodnje i provjera proizvoda individualnim ispitivanjem
Modul CA2	Unutarnji nadzor proizvodnje i provjera proizvoda u nasumičnim vremenskim razmacima
Modul CB	Tipsko ispitivanje EZ-a
Modul CC	Sukladnost s tipom utemeljena na unutarnjem nadzoru proizvodnje
Modul CD	Sukladnost s tipom utemeljena na upravljanju sustavom proizvodnog postupka
Modul CF	Sukladnost s tipom na temelju provjere proizvoda
Modul CH	Sukladnost utemeljena na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom
Modul CH1	Sukladnost utemeljena na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom i ispitivanje projektiranja
Modul CV	Potvrđivanje tipa kroz iskustvo stečeno u radu (prikladnost za uporabu)

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Europskoj uniji bira jedan od modula ili kombinacije modula navedenih u sljedećoj tablici za sastavni dio koji se ocjenjuje:

Točka TSI-ja	Značajke koje se ocjenjuju	Modul CA
Točka TSI-ja	Značajke koje se ocjenjuju	CA	CA1 ili CA2	CB + CC	CB + CD	CB + CF	CH	CH1
5.3.1.	Automatska središnja odbojna spojnica		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.2.	Ručno krajnje kvačilo		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.3.	Vučna spojnica za spašavanje		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.4.	Kotači		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.4.a	Automatski sustavi za promjenu profila		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.5.	Sustav zaštite kotača od proklizavanja		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.6.	Glavno svjetlo		X (1)	X	X		X (1)	X
5.3.7.	Pozicijska svjetla		X (1)	X	X		X (1)	X
5.3.8.	Stražnje svjetlo		X (1)	X	X		X (1)	X
5.3.9.	Sirene		X (1)	X	X		X (1)	X
5.3.10.	Pantograf		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.11.	Klizači pantografa		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.12.	Glavni prekidač strujnog kruga		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.13.	Sjedalo za strojovođu		X (1)		X	X	X (1)	X
5.3.14.	Sustav za pražnjenje nužnika	X		X			X
5.3.15.	Dovodni priključci spremnika za vodu	X		X			X

Ako će se za ocjenu koristiti određeni postupak, uz zahtjeve navedene u točki 4.2., to je navedeno u nastavku u točki 6.1.3.”;

(128)

točka 6.1.3. zamjenjuje se sljedećim:

„6.1.3. Posebni postupci ocjenjivanja za sastavne dijelove interoperabilnosti

6.1.3.1 Vozila (točka 5.3.4.)

Mehaničke značajke kotača dokazuju se izračunima mehaničke snage, uzimajući u obzir tri slučaja utovara: ravni kolosijek (centrirani kolni slog), zavoj (vijenac kotača pritisnut uz kolosijek) i prijelaz preko skretnica i križišta (unutar površine prirubnice koji se primjenjuje na tračnice), kako je navedeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [40].

Za kovane i valjane kotače, kriteriji za donošenje odluka određeni su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [40]; kad izračuni pokazuju vrijednosti za koje nije moguće primijeniti kriterije za donošenje odluka, za dokazivanje sukladnosti mora se provesti ispitivanje na ispitnom uređaju u skladu s navedenom specifikacijom.

Za vozila ograničena za nacionalnu uporabu dopuštene su druge vrste kotača. U tom se slučaju kriteriji za donošenje odluka i kriteriji zamora radi naprezanja navode u nacionalnim propisima. Ta nacionalna pravila prijavljuju države članice.

Pretpostavka o uvjetima opterećenja za najveću okomitu statičku silu izričito se navodi u tehničkoj dokumentaciji kako je navedeno u točki 4.2.12.

Termomehaničko ponašanje:

Ako se kotač koristi za kočenje jedinice s kočnicama koje djeluju na gaznu površinu kotača, kotač mora biti potvrđen u termomehaničkom smislu uzimajući u obzir najveću predviđenu kočionu energiju. Na kotač se primjenjuje postupak ocjenjivanja sukladnosti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [40] radi provjere da su lateralni premještaj naplatka tijekom kočenja i preostalo naprezanje u dopuštenim granicama primjenom navedenih kriterija.

Provjera kotača:

Cilj je postupka provjere osigurati u fazi proizvodnje da nema nedostataka koji bi mogli negativno utjecati na sigurnost zbog promjena u mehaničkim značajkama kotača.

Provjeravaju se vlačna čvrstoća materijala u kotaču, tvrdoća radne površine, otpornost za pucanje, otpornost na udarac, značajke i čistoća materijala.

Postupkom provjere određuje se uzorkovanje serija za svaku značajku koju je potrebno provjeriti.

Dopuštena je drugačija metoda ocjene sukladnosti pod istim uvjetima kao i za kolne slogove; ti su uvjeti opisani u točki 6.2.3.7.

Ako je riječ o inovativnom dizajnu za koji proizvođač nema dovoljno povratnog iskustva, za kotače bi trebalo provesti procjenu prikladnosti za uporabu (modul CV; vidjeti i točku 6.1.6.).”;

(129)

točka 6.1.3.1.a zamjenjuje se sljedećim:

„6.1.3.1.a Automatski sustav za promjenu profila (točka 5.3.4.a)

Postupak ocjenjivanja temelji se na planu vrednovanja koji obuhvaća sve aspekte koji su spomenuti u točkama 4.2.3.5.3. i 5.3.4.a.

Plan vrednovanja mora biti u skladu sa sigurnosnom analizom propisanom u točki 4.2.3.5.3. i njime se mora utvrditi potrebno ocjenjivanje u svakoj od sljedećih različitih faza:

—	Provjera projekta;

—	Statička ispitivanja (testovi s ispitnim stolom i integracija u voznu opremu/ispitivanja jedinice).

—	Ispitivanje na postrojenju (postrojenjima) za promjenu širine osovinskog sklopa koji simuliraju radne uvjete;

—	Ispitivanja na tračnicama koje simuliraju radne uvjete

Kad je riječ o dokazivanju sukladnosti s točkom 4.2.3.5.3. podtočkom 5., moraju se jasno dokumentirati pretpostavke koje su uzete u obzir za sigurnosnu analizu koja se odnosi na vozilo u koje se sustav može integrirati i one povezane s profilom misije tog vozila.

Automatski sustav za promjenu profila može biti podvrgnut ocjeni prikladnosti za uporabu (modul CV; vidjeti i točku 6.1.6.)

Potvrda koju dostavlja prijavljeno tijelo zaduženo za ocjenu sukladnosti mora sadržavati i uvjete uporabe u skladu s točkom 5.3.4a. (1) i vrstu (vrste) i radne uvjete postrojenja za promjenu širine osovinskog sklopa za koje je ocijenjen automatski sustav za promjenu profila.”;

(130)

točke od 6.1.3.2. do 6.1.3.8. zamjenjuju se sljedećim:

„6.1.3.2. Sustav za zaštitu kotača od proklizavanja (točka 5.3.5)

Sustav zaštite kotača od proklizavanja mora se provjeriti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [15].

Ako je riječ o inovativnom dizajnu za koji proizvođač nema dovoljno povratnog iskustva, za sustav zaštite kotača od proklizavanja trebalo bi se provesti procjenu prikladnosti za uporabu (modul CV; vidjeti i točku 6.1.6.)

6.1.3.3 Prednja svjetla (točka 5.3.6.)

Jačina osvjetljenja prednjih svjetala ispituje se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [20].

6.1.3.4 Pozicijska svjetla (točka 5.3.7.)

Boja i jačina osvjetljenja pozicijskih svjetala te spektralne distribucije svjetlosti iz pozicijskih svjetala ispituju se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [20].

6.1.3.5 Stražnja svjetla (točka 5.3.8)

Boja i jačina osvjetljenja stražnjih svjetala ispituje se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [20].

6.1.3.6 Sirena (točka 5.3.9)

Zvuk i razina zvučnog tlaka sirene za upozorenje mjeri se i provjerava u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [21].

6.1.3.7. Pantograf (točka 5.3.10.)

Za pantografe za istosmjerne sustave, najjača struja u stanju mirovanja do graničnih vrijednosti definiranih u točki 4.2.8.2.5. provjerava se u sljedećim uvjetima:

—	pantograf mora biti u dodiru s dva kontaktna vodiča od običnog bakra ili dva kontaktna vodiča od slitine bakra sa srebrom s poprečnim presjekom od 100 mm2 za sustav napajanja od 1,5 kV,

—	pantograf mora biti u dodiru s jednim bakrenim kontaktnim vodičem s poprečnim presjekom od 100 mm2 za sustav napajanja od 3 kV.

1.a

Za pantografe za istosmjerne sustave temperatura kontaktnog vodiča sa strujom u stanju mirovanja ocjenjuje se mjerenjem u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [24].

Statična kontaktna sila za pantografe provjerava se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [23].

Dinamičko ponašanje pantografa u pogledu oduzimanja struje ocjenjuje se simulacijom u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J–1, indeksu [41].

Simulacije se provode koristeći barem dvije različite vrste kontaktnog voda; podaci za simulacije odgovaraju odjeljcima vodova koji su zabilježeni u registru infrastrukture kao sukladni TSI-ju (EZ izjava o sukladnosti, ili izjava u skladu s Preporukom Komisije 2014/881/EU (*14) za odgovarajuću brzinu i sustav napajanja do najveće projektirane brzine predloženog sastavnog dijela interoperabilnosti pantografa.

Dopušteno je vršiti simulacije koristeći vrste kontaktnog voda koje su u postupku izdavanja potvrde o interoperabilnom sastavnom dijelu ili izjave u skladu s Preporukom Komisije 2011/622/EU (*15), pod uvjetom da ispunjavaju druge zahtjeve TSI-ja za energetski podsustav. Simulirana kvaliteta oduzimanja struje mora biti u skladu s točkom 4.2.8.2.9.6. za podizanje, srednjom kontaktnom silom i standardnim odstupanjem za svaki kontaktni vod.

Ako su rezultati simulacije prihvatljivi, provodi se dinamično ispitivanje na terenu korištenjem reprezentativnog uzorka od jednog ili više nadzemnih kontaktnih vodova koji su se koristiti u simulaciji.

Značajke međusobnog utjecaja mjere se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [42]. Kad je riječ o mjerenju podizanja, mjeri se podizanje najmanje dviju nepomičnih ručica.

Ispitani pantograf postavlja se na željezničko vozilo stvarajući srednju kontaktnu silu unutar gornje i donje granice u skladu s točkom 4.2.8.2.9.6. do projektirane brzine pantografa. Ispitivanja se provode u oba smjera vožnje.

U odnosu na pantografe koji su projektirani za rad na sustavima profila kolosijeka od 1 435 mm i 1 668 mm, ispitivanja, uključujući dijelove kolosijeka s niskom visinom kontaktne žice (koja je definirana kao između 5,0 i 5,3 m) i dijelove kolosijeka s kontaktnom žicom na visini (koja je definirana kao između 5,5 i 5,75 m).

U odnosu na pantografe koji su projektirani za rad na sustavima profila tračnica od 1 520 mm i 1 524 mm, ispitivanja uključuju dijelove kolosijeka s visinom kontaktne žice između 6,0 do 6,3 m.

Ispitivanja se provode za najmanje 3 povećanja brzina do i uključujući konstrukcijsku brzinu ispitanog pantografa.

Razmak između uzastopnih ispitivanja ne smije prelaziti 50 km/h.

Izmjerena kvaliteta oduzimanja struje mora biti u skladu s točkom 4.2.8.2.9.6. za podizanje te predstavlja srednju ili kontaktnu silu i standardno odstupanje ili postotak iskrenja.

Ako sva prethodno navedena ispitivanja uspješno proteku, smatra se da je projekt ispitanog pantografa sukladan s TSI-jem u pogledu kvalitete oduzimanja struje.

Za korištenje pantografa koji ima izjavu EZ-a o provjeri na različitim konstrukcijama željezničkih vozila, u točki 6.2.3.20. navode se dodatna ispitivanja na razini željezničkih vozila u odnosu na kvalitetu oduzimanja struje.

6.1.3.8. Klizači pantografa (točka 5.3.11.)

Klizači pantografa provjeravaju se kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [43].

Klizači, kao zamjenjivi dijelovi glave pantografa, provjeravaju se jednom istodobno s pantografom (vidjeti točku 6.1.3.7.) u vezi s kvalitetom oduzimanja struje.

U slučaju materijala za koji proizvođač nema dovoljno povratnih informacija o iskustvima korištenja, klizači pantografa trebali bi se podvrgnuti ocjeni prikladnosti za uporabu (modul CV; vidjeti i točku 6.1.6.)

(*14) Preporuka Komisije 2014/881/EU оd 18. studenoga 2014. o postupku dokazivanja razine sukladnosti postojećih željezničkih pruga s osnovnim parametrima tehničkih specifikacija za interoperabilnost (SL L 356, 12.12.2014., str. 520.)."

(*15) Preporuka Komisije 2011/622/EU оd 20. rujna 2011. o postupku dokazivanja razine sukladnosti postojećih željezničkih pruga s osnovnim parametrima tehničkih specifikacija za interoperabilnost (SL L 243, 21.9.2011., str. 23.).”;"

(131)

točka 6.1.4. zamjenjuje se sljedećim:

„6.1.4. Faze projektiranja u kojima se zahtijeva ocjenjivanje

(1)

U Dodatku H navedeno je u kojim fazama projekta se provodi ocjenjivanje zahtjeva primjenjivih na sastavne dijelove interoperabilnosti:

(a)

faza projektiranja i razvoja:

i.	provjera projekta i/ili ispitivanje projekta.;

ii.	ispitivanje tipa: ispitivanje radi provjere projekta, ako je određeno u točki 4.2.

(b)	faza proizvodnje: rutinsko ispitivanje za provjeru sukladnosti proizvodnje.

Tijelo zaduženo za ocjenjivanje rutinskih ispitivanja određuje se u skladu s odabranim modulom ocjenjivanja.

(2)

Dodatak H strukturiran je u skladu s točkom 4.2.; zahtjevi i njihovo ocjenjivanje koji se primjenjuju na sastavne dijelove interoperabilnosti određeni su točki 5.3. s pomoću upućivanja na određene točke odjeljka 4.2.; kad je to prikladno, navedeno je i upućivanje na podtočku točke 6.1.3.”;

(132)

točka 6.1.6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.1.6. Ocjena prikladnosti za uporabu

(1)

Ocjenjivanje prikladnosti za uporabu prema postupku potvrđivanja tipa kroz pokusni rad (modul CV) može biti dio postupka ocjenjivanja za sljedeće sastavne dijelove interoperabilnosti:

—	kotači (vidjeti točku 6.1.3.1.),

—	automatski sustav za promjenu profila (vidjeti točku 6.1.3.1.a),

—	sustav za zaštitu kotača od proklizavanja (vidjeti točku 6.1.3.2.),

—	klizači (vidjeti točku 6.1.3.8.).

(2)

Prije započinjanja ispitivanja u pokusnom radu, za potvrđivanje projekta sastavnog dijela interoperabilnosti koristi se odgovarajući modul (CB ili CH1).

(3)

Ta se ispitivanja organiziraju i na prijedlog proizvođača koji mora dobiti suglasnost željezničkog prijevoznika za njegov doprinos toj ocjeni.”;

(133)

u točki 6.2.2. podtočki 4. riječi „odredbi 4.2.” zamjenjuje se riječima „točki 4.2.”;

(134)

točka 6.2.3.1. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.1 Stanje opterećenja i izvagana masa (točka 4.2.2.10.)

(1)

Izvagana masa se mjeri za stanje opterećenja koje odgovara „konstrukcijskoj masi u radnom stanju” osim za robu za koju to nije unaprijed određeno (na primjer, prihvatljiva je „mrtva težina”).

(2)

Dopušteno je druga stanja opterećenja izvoditi izračunom.

(3)

Ako je utvrđeno da vozilo odgovara tipu (u skladu s točkama 6.2.2. i 7.1.3.):

—	ukupna izvagana težina utovarenog vozila „konstrukcijska masa u radnom stanju” ne smije prelaziti više od 3 % prijavljene ukupne težine vozila za taj tip što se prijavljuje u potvrdi o ispitivanju tipa ili projekta EZ provjere i u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.

—

nadalje, za jedinicu čija je najveća konstrukcijska brzina od 250 km/h ili više, težina po osovini za stanje opterećenja „konstrukcijska masa pod uobičajenim korisnim teretom i operativna masa pod normalnim korisnim teretom” ne smije prelaziti više od 4 % prijavljenu masu po osovini za iste uvjete opterećenja.”

(135)

u točki 6.2.3.3. podtočki 1. riječi „indeksu 83” zamjenjuje se riječima „indeksu [9]”;

(136)

točka 6.2.3.4. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.4. Dinamičko ponašanje tijekom vožnje – tehnički zahtjevi (točka 4.2.3.4.2.a)

(1)

Za jedinice konstruirane za vožnju na sustavima od 1 435 mm, 1 524 mm ili 1 668 mm, dokazivanje sukladnosti obavlja se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [9].

Parametri opisani u točkama 4.2.3.4.2.1. i 4.2.3.4.2.2. procjenjuju se s pomoću kriterija određenih u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [9].”;

(137)

točka 6.2.3.5. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.5. Ocjena sukladnosti za sigurnosne zahtjeve

Dokazivanje sukladnosti sa sigurnosnim zahtjevima iz točke 4.2. provodi se na sljedeći način:

Područje primjene ovog ocjenjivanja stroge se ograničava na konstrukciju željezničkih vozila, s obzirom da se rad, ispitivanja i održavanje provode u skladu s pravilima koja je odredio podnositelj zahtjeva (kako je opisano u tehničkoj dokumentaciji).

Napomene:

–	Kada se određuju zahtjevi za ispitivanje i održavanje, podnositelj zahtjeva mora voditi računa o razini sigurnosti koju je potrebno ispuniti (dosljednost); dokazivanje sukladnosti također obuhvaća zahtjeve vezane uz ispitivanje i održavanje.

–	Ne uzimaju se u obzir drugi podsustavi i ljudski čimbenici (greške).

2.	Sve pretpostavke koje se uzimaju u obzir za profil misije jasno se dokumentiraju u prikazu.

Sukladnost sa zahtjevima za sigurnost navedenima u točkama 4.2.3.4.2., 4.2.3.5.3., 4.2.4.2.2., 4.2.5.3.5., 4.2.5.5.8. i 4.2.5.5.9. u smislu stupnja opasnosti/posljedica povezanih sa scenarijima opasnih kvarova dokazuje se jednom od sljedeće dvije metode:

Primjenom usklađenog mjerila za prihvaćanje rizika povezanog s težinom navedenom u točki 4.2. (npr. „smrtni slučajevi” za kočenje u slučaju opasnosti).

Podnositelj zahtjeva može odabrati ovu metodu ako postoji dostupni kriterij za prihvaćanje usklađenosti rizika određeno u CSM-u o procjeni rizika.

Podnositelj zahtjeva mora dokazati sukladnost s usklađenim mjerilom primjenom Priloga I-3. zajedničkih sigurnosnih metoda za vrednovanje i procjenu rizika. Sljedeća se načela (i njihove kombinacije) mogu koristiti za dokazivanje: sličnosti s referentnim sustavom (sustavima); primjene pravilnika; primjene izričite procjene rizika (npr. probabilističkog pristupa).

Podnositelj zahtjeva određuje tijelo za ocjenu dokaza kojem dostavlja: prijavljeno tijelo izbrano za podsustav željezničkih vozila ili tijelo za ocjenjivanje kako je određeno u zajedničkim sigurnosnim metodama za vrednovanje i procjenu rizika.

Dokazivanje je priznato u svim državama članicama; ili

Primjenom procjene i ocjenjivanja rizika u skladu sa zajedničkim sigurnosnim metodama za vrednovanje i procjenu rizika u cilju određivanja mjerila prihvaćanja rizika koje će se koristiti i dokazivanja sukladnosti s tim mjerilom.

Podnositelj zahtjeva može ovu metodu odabrati u bilo kojem slučaju.

Podnositelj zahtjeva određuje tijelo za ocjenjivanje za ocjenu dokaza koje on dostavlja, kako je određeno u zajedničkim sigurnosnim metodama za vrednovanje i procjenu rizika.

Mora se dostaviti izvješće o sigurnosti u skladu sa zahtjevima određenim u zajedničkim sigurnosnim metodama za vrednovanje i procjenu rizika i njihovim izmjenama.

Tijelo za izdavanje odobrenja mora uzeti u obzir izvješće o ocjeni sigurnosti, u skladu s točkom 2.5.6. Priloga I. i člankom 15. stavkom 2. zajedničkih sigurnosnih metoda za vrednovanje i procjenu rizika.

Za svaku odredbu TSI-ja navedenu u prethodnoj potočki 3., u mjerodavnim dokumentima koji prate EZ izjavu o provjeri (npr. EZ potvrda koju je izdalo prijavljeno tijelo ili izvješće o ocjeni sigurnosti) izričito se navodi „korištena metoda” („1” ili „2”); u slučaju metode „2”, navodi se i primijenjeno mjerilo prihvaćanja rizika.”

(138)

točka 6.2.3.6. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka 1. mijenja se kako slijedi:

i.	u prvom podstavku „(Dimenzija SR na slici 1. § 4.2.3.5.2.1)” zamjenjuje se riječima „(Dimenzija SR na slici 1. točke 4.2.3.5.2.1.);

ii.	u drugom podstavku riječi „indeksu 107” zamjenjuje se riječima „indeksu [9]”;

iii.	u tablici 12. riječi „indeksu 85.” zamjenjuju se riječima „indeksu [44]”;

iv.	u trećem podstavku riječi „indeksu 86” zamjenjuje se riječima „indeksu [45]”;

(b)

podtočka 2. mijenja se kako slijedi:

i.	u tablici 14. riječi „indeksu 85.” zamjenjuju se riječima „indeksu [44]”;

ii.	u drugom podstavku riječi „indeksu 86” zamjenjuje se riječima „indeksu [45]”;

(c)

podtočka 3. mijenja se kako slijedi:

i.	u tablici 14. riječi „indeksu 85.” zamjenjuju se riječima „indeksu [44]”;

ii.	u drugom podstavku riječi „indeksu 86” zamjenjuje se riječima „indeksu [45]”;

(139)

točka 6.2.3.7. mijenja se kako slijedi:

(a)	u podtočki 1. riječi „indeksu 87.” zamjenjuju se riječima „indeksu [46]”;

(b)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	Dokazivanje sukladnosti za značajke mehaničkog otpora i zamora osovine mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [47]. Mjerila za donošenje odluka o dopuštenom opterećenju određena su u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [47].”;

(c)	u točki 6. riječi „indeksa 90.” zamjenjuju se riječima „indeksu [48]”;

(140)

točka 6.2.3.8. mijenja se kako slijedi:

(a)	u podtočki 1. riječi „indeksu 91.” zamjenjuju se riječima „indeksu [66]”;

(b)

u podtočki 3., prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„3.	Ispitivanja se provode za stanja opterećenja „konstrukcijska masa u radnom stanju”, „konstrukcijska masa pod normalnim korisnim teretom” i „najveće kočno opterećenje” (u skladu s točkama 4.2.2.10. i 4.2.4.5.2.).”;

(141)

točka 6.2.3.9. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.9. Radna kočnica (točka 4.2.4.5.3.)

Najveća učinkovitost radne kočnice koja se ispituje zaustavni je put koji je određen u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [66]. Usporavanje se procjenjuje na temelju zaustavnog puta.

Ispitivanja se provode na suhim tračnicama pri početnoj brzini koja je jednaka najvećoj konstrukcijskoj brzini vozila, s tim da je stanje opterećenja jedinice jedno od onih određenih u točki 4.2.4.5.2.

Ispitni rezultati ocjenjuju se pomoću metodologije koja uzima u obzir sljedeće aspekte:

—	ispravak nazivnih podataka.

—	ponovljivost ispitivanja: u svrhu potvrđivanja ispitnih rezultata, ispitivanje se nekoliko puta ponavlja; procjenjuje se apsolutna razlika između rezultata i standardnog odstupanja.”

(142)

u točki 6.2.3.10. podtočki 1. riječi „indeksu 93” zamjenjuje se riječima „indeksu [15]”;

(143)

točka 6.2.3.13. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.13. Učinci zračne struje na putnike na peronu i pružne radnike (točka 4.2.6.2.1.)

(1)

Dokazivanje sukladnosti s graničnom vrijednosti najveće dopuštene brzine zraka uz tračnicu utvrđeno u točki 4.2.6.2.1. mora se obaviti na temelju cjelovitih ispitivanja na ravnom kolosijeku izvedenih u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1. indeksu [49].

(2)

Umjesto cjelokupnog ocjenjivanja kako je gore opisano, dopušteno je provesti pojednostavljeno ocjenjivanje za željeznička vozila koja imaju sličnu konstrukciju kao i željeznička vozila za koje se provodi cjelokupno ocjenjivanje utvrđeno u ovom TSI-ju. U takvim slučajevima, pojednostavljeno ocjenjivanje sukladnosti utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [49] može se primijeniti sve dok razlike u konstrukciji ostanu unutar ograničenja definiranih u navedenoj specifikaciji.”;

(144)

točka 6.2.3.14. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.14. Impuls čelnog tlaka (točka 4.2.6.2.2.)

(1)

Sukladnost se ocjenjuje na temelju cjelovitih ispitivanja pod uvjetima navedenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [49]. Sukladnosti se ujedno može ocijeniti i putem simulacija potvrđene računalne dinamike tekućina (CFD) ili ispitivanja pokretnih modela kako je određeno u prethodnoj specifikaciji.

(2)

(145)

točka 6.2.3.15. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.15. Najveće promjene tlaka u tunelima (točka 4.2.6.2.3.)

Postupak ocjenjivanja sukladnosti opisan je u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [50].”;

(146)

točke od 6.2.3.16 do 6.2.3.19 zamjenjuju se sljedećim:

„6.2.3.16. Bočni vjetar (točka 4.2.6.2.4.)

Ocjenjivanje sukladnosti u cijelosti je navedeno u točki 4.2.6.2.4.

6.2.3.17. Razina zvučnog tlaka sirene za upozorenje (točka 4.2.7.2.2.)

Razina zvučnog tlaka sirene za upozorenje mjeri se i provjerava u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [21].

6.2.3.18. Najveća snaga i struja iz kontaktnog voda (točka 4.2.8.2.4.)

Ocjenjivanje sukladnosti provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [22].

6.2.3.19. Čimbenik snage (točka 4.2.8.2.6.)

Ocjenjivanje sukladnosti provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [22].”;

(147)

točka 6.2.3.19.a zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.19.a Sustav za mjerenje potrošnje energije na vozilu (točka 4.2.8.2.8)

Funkcija mjerenja energije (EMF)

Preciznost svake naprave koja ima jednu ili više funkcija EMF-a ocjenjuje se ispitivanjem svake funkcije, u referentnim uvjetima, s pomoću mjerodavne metode kako je opisano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [56]. Kvantiteta ulaznih vrijednosti i raspon faktora snage pri ispitivanju odgovaraju vrijednostima navedenima u prethodnoj specifikaciji.

Učinci temperature na preciznost svake naprave koja sadržava jednu ili više funkcija EMF-a ocjenjuju se ispitivanjem svake funkcije, u referentnim uvjetima (osim za temperaturu), korištenjem mjerodavne metode kako je opisano u specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [56].

Srednji temperaturni koeficijent svake naprave koja ima jednu ili više funkcija EMF-a ocjenjuje se ispitivanjem svake funkcije, u referentnim uvjetima (osim za temperaturu), korištenjem mjerodavne metode kako je opisano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [56].

Ako se primjenjuje točka 4.2.8.2.8.2. podtočka 6., sukladnost postojećih sastavnih dijelova s tom podtočkom može se ocijeniti u skladu s nekom drugom normom osim specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [56] ili u skladu s prethodnom verzijom te specifikacije.

Sustav za obradu podataka (DHS)

Objedinjavanje i obrada podataka unutar DHS-a ocjenjuje se ispitivanjem pri čemu se koristi metoda opisana u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [55].

Sustav mjerenja potrošnje energije na vozilu (EMS)

EMS se ocjenjuje ispitivanjem kako je opisano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [59].”;

(148)

točka 6.2.3.20. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.20. Dinamičko ponašanje pantografa (točka 4.2.8.2.9.6.)

(1)

Kad se pantografi, koji imaju EZ izjavu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu kao interoperabilni sastavni dio, ugrade u željezničko vozilo koje je ocijenjeno na temelju točke 4.2.8.2.9.6., provode se dinamička ispitivanja radi mjerenja podizanja te srednje kontaktne sile i standardnog odstupanja ili postotka iskrenja, u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [42] do konstrukcijske brzine za vozilo.

(2)

Ispitivanja za jedinicu konstruiranu za vožnju na sustavima širine kolosijeka 1 435 mm i 1 668 mm vrše se za svaki ugrađeni pantograf u oba smjera putovanja i uključuju dionice pruge s niskom visinom kontaktnog voda (određena između 5,0 do 5,3 m) i dionicama s visokom visinom kontaktnog voda (određena između 5,5 do 5,75 m).

Ispitivanja za jedinice konstruirane za vožnju na sustavima širine kolosijeka 1 520 mm i 1 524 mm uključuju dionice pruge s visinom kontaktnog voda između 6.0 do 6.3 m.

(3)

Ispitivanja se provode za najmanje tri povećanja brzine do najveće konstrukcijske brzine ispitanog pantografa i uključujući nju. Razmak između uzastopnih ispitivanja ne smije prelaziti 50 km/h.

(4)

Za vrijeme ispitivanja, statička kontaktna sila prilagođava se za svaki sustav napajanja energijom u tom rasponu, kako je navedeno u točki 4.2.8.2.9.5.

(5)

Izmjereni rezultati moraju biti u skladu s točkom 4.2.8.2.9.6. za podizanje te predstavlja srednju ili kontaktnu silu i standardno odstupanje ili postotak iskrenja. Kad je riječ o mjerenju podizanja, mjeri se podizanje najmanje dviju nepomičnih ručica.”;

(149)

točka 6.2.3.21. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.3.21. Razmještaj pantografa (točka 4.2.8.2.9.7.)

(1)

Značajke vezane uz dinamično ponašanje pantografa provjeravaju se kako je određeno u točki 6.2.3.20.

(2)

Potrebno je provesti ispitivanja za pantografe koji su najmanje učinkoviti u pogledu najvećeg podizanja i najvećeg standardnog odstupanja ili iskrenja. Razmještaji koji sadržavaju najmanje učinkovite pantografe utvrđuju se simulacijom ili mjerenjem na koje se upućuje u Dodatku J-1, indeksima [41] i [42].”;

(150)

u točki 6.2.3.22. podtočki 1. riječi „indeksu 101” zamjenjuje se riječima „indeksu [28]”;

(151)

u točki 6.2.3.23. podtočki 1. riječi „zahtjev 4.2.10.3.2. (1)” zamjenjuje se riječima „zahtjev iz točke 4.2.10.3.2. podtočke 1.”;

(152)

u točki 6.2.4. podtočki 2. riječi „odjeljku 4.2” zamjenjuju se riječima „točki 4.2.”;

(153)

točka 6.2.5. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.5. Inovativna rješenja

(1)

Ako se inovativno rješenje (kako je definirano u članku 10.) predlaže za podsustav željezničkih vozila, podnositelj zahtjeva primjenjuje postupak iz članka 10.”;

(154)

točka 6.2.6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.6. Ocjena dokumentacije koja je potrebna za rad i održavanje

U skladu s člankom 15. stavkom 4. Direktivu (EU) 2016/797, podnositelj zahtjeva odgovoran je za sastavljanje tehničke dokumentacije kojom je obuhvaćena potrebna dokumentacija za odvijanje prometa i održavanje”;

(155)

točka 6.2.7. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.7. Ocjenjivanje jedinica namijenjenih za opće prometovanje

(1)

Ako je nova, modernizirana ili obnovljena jedinica za opće prometovanje podvrgnuta ocjeni u skladu s ovim TSI-jem (u skladu s točkom 4.1.2.), neki od TSI zahtjeva za ocjenu zahtijevaju referentni vlak. To je navedeno u relevantnoj odredbi točke 4.2. Slično tome, neki od zahtjeva TSI-ja na razini vlaka ne mogu se ocjenjivati na razini jedinice; ti slučajevi opisani su za mjerodavne zahtjeve iz točke 4.2.

(2)

Prijavljeno tijelo ne provjerava područje uporabe u smislu tipa željezničkog vozila koje, spojeno s jedinicom koja će se ocjenjivati, osigurava da je vlak u skladu s TSI-jem.

(3)

Kad takva jedinica dobije odobrenje za stavljanje u promet, njezina uporaba u sastavu vlaka (bez obzira je li u skladu s TSI-jem) rješava se pod odgovornošću željezničkog prijevoznika, u skladu s pravilima iz točke 4.2.2.5. TSI-ja za OPE (sastav vlaka).”;

(156)

točka 6.2.7.a briše se;

(157)

točka 6.2.8. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.8. Ocjena jedinica namijenjenih za uporabu u unaprijed zadanim sastavima

(1)

Ako se nova, modernizirana ili obnovljena jedinica predviđena za unaprijed zadani sastav podvrgne ocjenjivanju (u skladu s poglavljem 4.1.2.), u EZ potvrdi o provjeri mora biti naveden sastav(sastavi) za koje je to ocjenjivanje valjano: tip željezničkog vozila povezanog s jedinicom koja se ocjenjuje, broj vozila u sastavu, razmještaj vozila u sastavu(ima) čime se osigurava sukladnost sastava vlaka s TSI-jem.

(2)

Zahtjevi za TSI na razini vlaka ocjenjuju se korištenjem sastava vlaka kad i kako je to određeno u ovom TSI-ju.

(3)

Nakon što takva jedinica dobije odobrenje za stavljanje u promet, ona se može povezati s drugim jedinicama i tako tvoriti sastave navedene u EZ potvrdi o provjeri.”

(158)

u točki 6.2.9.2. podtočki 1. „(vidjeti i odredbu 7.1.2.2.)” zamjenjuje se s „(vidjeti i točku 7.1.2.2.).”;

(159)

umeću se točke 6.2.10. i 6.2.11.:

„6.2.10. EZ provjera kad se ETCS ugrađuje u željezničko vozilo ili tip željezničkog vozila

(1)

Ovaj se slučaj primjenjuje kad se ETCS ugrađuje u:

—	nove konstrukcije vozila za koje je potrebno prvo odobrenje kako je definirano u članku 14. Provedbene uredbe Komisije 2018/545 (*16),

—	sve ostale tipove vozila i željeznička vozila koja su u uporabi.

Sukladnost željezničkih vozila sa zahtjevima u pogledu funkcija sučelja vlakova svakog osnovnog parametra na koji se upućuje u Dodatku A, tablici A.2, indeksu 7. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (vidjeti stupce 1. i 2. tablice 9.) može se ocijeniti samo kad se ETCS ugrađuje u vozilo.

(2)

Ocjenjivanje funkcija sučelja za ugradnju ETCS-a u vozilo dio je EZ provjere prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u vozilu u skladu s točkom 6.3.3. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

Napomena:

ostali zahtjevi utvrđeni u ovom TSI-ju koji se primjenjuju na željeznička vozila dio su EZ provjere podsustava željezničkih vozila.

6.2.11. EZ provjera za tip željezničkih vozila/željeznička vozila pri ugradnji funkcionalnosti ATO u vozilo

(1)

Ta se točka primjenjuje na jedinice opremljene ETCS-om u vozilu i u koja se planira ugraditi funkcionalnost automatiziranog upravljanja vlakom u vozilu do drugog stupnja automatizacije.

(2)

Sukladnost željezničkih vozila sa zahtjevima za sučelje navedenima u Dodatku A, tablici A.2, indeksima 84. i 88. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav može se ocijeniti samo pri ugradnji funkcionalnosti ATO.

(3)

Ocjenjivanje zahtjeva za sučelja za ugradnju funkcionalnosti ATO u vozilo dio je EZ provjere prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u vozilu u skladu s točkom 6.3.3. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

(*16) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/545 od 4. travnja 2018. o utvrđivanju praktičnih aranžmana za postupak odobravanja željezničkih vozila i postupak odobravanja tipa željezničkih vozila u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 90, 6.4.2018., str. 66.).”;"

(160)

točka 6.3. zamjenjuje se sljedećim:

„6.3. Održavanje podsustava koji sadržavaju sastavne dijelove interoperabilnosti za koje ne postoji EZ izjava

(1)

Za podsustave za koje je izdana EZ potvrda o provjeri i sadržavaju sastavne dijelove interoperabilnosti koji nisu obuhvaćeni izjavom EZ-a o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, sastavni dijelovi interoperabilnosti koji nemaju EZ izjavu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, ali su proizvodi istog tipa, mogu se koristiti kao sastavni dijelovi za zamjenu radi održavanja (rezervni dijelovi) za podsustav, pod odgovornošću ECM-a.

(2)

U svakom slučaju, ECM mora osigurati da sastavni dijelovi vezani uz zamjene radi održavanja odgovaraju svojoj namjeni, da se koriste unutar svog područja primjene te omogućuju postizanje interoperabilnosti unutar željezničkog sustava dok istodobno ispunjavaju osnovne zahtjeve. Takvi interoperabilni sastavni dijelovi moraju biti sljedivi i potvrđeni u skladu sa svim nacionalnim ili međunarodnim propisima, odnosno šire prihvaćenim kodeksom prakse u području željeznica.

(3)

Prethodne podtočke 1. i 2. primjenjuju ako se predmetni sastavni dijelovi ne upotrebljavaju u okviru modernizacije ili obnove podsustava u skladu s točkom 7.1.2.”;

(161)

točka 7.1. zamjenjuje se sljedećim:

„7.1. Opća pravila za provedbu

7.1.1. Općenito

7.1.1.1. Primjena na novoizgrađena željeznička vozila

Ovaj se TSI primjenjuje na sva željeznička vozila iz njegova područja primjene koja su stavljena na tržište nakon datuma primjene propisanog u članku 12., osim ako se primjenjuje točka 7.1.1.2. „Primjena na projekte u tijeku” ili točka 7.1.1.3. „Primjena na posebna vozila, kao što su pružna vozila”.

Sukladnost s ovim Prilogom u verziji koja se primjenjivala prije 28. rujna 2023. smatra se jednakovrijednom sukladnosti s ovim TSI-jem, osim promjena navedenih u Dodatku L.

7.1.1.2. Primjena na projekte u tijeku

Primjena verzije ovog TSI-ja koja se primjenjuje od 28. rujna 2023. nije obvezna za projekte koji su na taj datum u fazi A ili fazi B u skladu s točkom 7.1.3.1. „prethodnog TSI-ja” (tj. ove Uredbe, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/387 (*17)).

Ne dovodeći u pitanje Dodatak L, tablicu L.2., primjena zahtjeva iz poglavlja 4., 5. i 6. na projekte iz podtočke 1. moguća je na dobrovoljnoj osnovi.

Ako podnositelj zahtjeva odluči ne primijeniti ovu verziju TSI-ja na projekt koji je u tijeku, i dalje se primjenjuje verzija ovog TSI-ja primjenjiva na početku faze A, kako je navedeno u podtočki 1.

7.1.1.3. Primjena na posebna vozila

Primjena ovog TSI-ja i TSI-ja za buku obvezna je za posebna vozila u režimu vožnje (kako su definirana u točkama 2.2. i 2.3.) ako područje njihove uporabe obuhvaća više od jedne države članice.

Primjena ovog TSI-ja i TSI-ja za buku na posebna vozila u režimu vožnje koja nisu vozila navedena u podtočki 1. nije obvezna.

(a)

Ako ne postoje nacionalna pravila koja se razlikuju od ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku, podnositelj zahtjeva može primijeniti postupak ocjenjivanja sukladnosti opisan u točki 6.2.1. kako bi sastavio izjavu EZ-a o provjeri u skladu s ovim TSI-jem; ovu EZ izjavu o provjeri kao takvu priznaju države članice.

(b)

Ako postoje nacionalna pravila različita od ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku i podnositelj zahtjeva odluči ne primijeniti relevantni TSI u odnosu na relevantne osnovne parametre tog TSI-ja, posebno vozilo može biti odobreno u skladu s člankom 21. Direktive (EU) 2016/797 prema nacionalnim propisima koji se odnose na odabrane osnovne parametre.

Prilikom primjene podtočke 2. podpodtočke (b)., ocjena razine buke u unutrašnjosti upravljačnice (vidjeti točku 4.2.4. TSI-ja za buku) obvezna je za sva posebna vozila.

7.1.1.4 Prijelazne mjere za protupožarnu opremu

Tijekom prijelaznog razdoblja koje završava 1. siječnja 2026., dopušteno je, kao alternativa materijalnim zahtjevima iz točke 4.2.10.2.1., primijeniti provjeru sukladnosti s materijalnim protupožarnim zahtjevima prijavljenih nacionalnih pravila s pomoću odgovarajuće operativne kategorije iz norme EN 45545-2:2013+A1:2015.

7.1.1.5 Uvjeti za posjedovanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje na tržište putničkih vagona koji nisu ograničeni na određeno područje uporabe.

Ova se točka primjenjuje na putničke vagone i druge povezane vagone kako su definirani u točki 2.2.2. podtočki (A) podtočki 3. isključujući one opremljene upravljačnicom.

(2)

Uvjeti za izdavanje odobrenja za tip vozila i/ili odobrenja za stavljanje na tržište koji nisu ograničeni na određeno područje uporabe navedeni su u točkama 7.1.1.5.1. i 7.1.1.5.2. kao dodatni zahtjevi koje treba obuhvatiti EZ provjerom podsustava željezničkih vozila. Ti se uvjeti smatraju komplementarnima zahtjevima ovog TSI-ja, TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću i TSI-ja za buku i moraju biti ispunjeni u cijelosti.

(3)

Sukladnost sa skupom uvjeta iz točke 7.1.1.5.1. obvezna je. to su uvjeti koji se primjenjuju na putničke vagone namijenjene za uporabu u unaprijed zadanim sastavima

(4)

Sukladnost sa skupom uvjeta iz točke 7.1.1.5.2. nije obvezna. U toj se točci navode dodatni neobvezni uvjeti koji se primjenjuju na putničke vagone namijenjene za opće prometovanje

7.1.1.5.1 Uvjeti koji se primjenjuju na putničke vagone namijenjene za uporabu u unaprijed zadanim sastavima

(1)

Vozilo odgovara jedinici (kako je definirana u ovom TSI-ju) koja se sastoji od podsustava željezničkih vozila samo bez ugrađenog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u vozilu.

(2)

Jedinica je bez vuče.

(3)

Jedinica je projektirana za rad na najmanje jednoj od sljedećih širina kolosijeka:

(a)

1 435 mm

(b)

1 668 mm.

(4)

Jedinica mora biti opremljena kovanim i valjanim kotačima ocijenjenima u skladu s točkom 6.1.3.1.

(5)

Jedinica mora biti opremljena kotačima s najmanjim promjerom kotača većim od 760 mm.

(6)

Jedinica mora biti kompatibilna sa sljedećim nagibom tračnica: 1/20, 1/30 i 1/40. Nekompatibilnost s jednim ili više nagiba tračnica isključuje predmetne mreže iz područja uporabe.

(7)

Jedinica se proglašava sukladnom s jednim od sljedećih referentnih profila: G1, GA, GB, GC ili DE3, uključujući one koji se koriste za donje dijelove: GI1, GI2 ili GI3.

(8)

Najveća brzina jedinice mora biti manja od 250 km/h.

(9)

Jedinice kategorije B iz točke 4.1.4. moraju biti opremljene pregradama u skladu s točkom 4.2.10.3.4 podtočkom 3., osim vagona za spavanje koji moraju biti opremljeni drugim sustavima za zadržavanje i kontrolu požara (FCCS) u skladu s točkom 4.2.10.3.4. podtočkom 4.

(10)

Ako je jedinica opremljena sustavima za podmazivanje vijenca kotača, mora ih biti moguće aktivirati/deaktivirati u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A].

(11)

Ako je jedinica opremljena kočnicom na vrtložne struje, ona se mora moći aktivirati/deaktivirati u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A].

(12)

Ako je jedinica opremljeno magnetskom tračničkom kočnicom, ona se mora moći aktivirati/deaktivirati u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A].

(13)

Jedinice opremljene kočnim sustavom EN-UIC ispituju se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [71].

(14)

Ako je jedinica namijenjena prometovanju mješovitog prometa u tunelima, više aerodinamičko opterećenje uzima se u obzir u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [50].

(15)

Jedinica mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A].

(16)

Sljedeće se značajke jedinice bilježe u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2. podtočki 26.:

(a)	primjenjivi naponi „jednopolnog” voda za napajanje električnom energijom u skladu s točkom 4.2.11.6. podtočkom 2.;

(b)	najveća potrošnja struje „jednopolnog” voda za napajanje električnom energijom jedinice u stanju mirovanja (A) za svaki primjenjivi napon „jednopolnog” voda za napajanje električnom energijom.

(c)

Za svako upravljanje frekvencijskim pojasevima utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-2 indeksu [A] i u posebnim slučajevima ili tehničkim dokumentima iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav kad su dostupni. Do obavijesti o posebnim slučajevima iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, i dalje se primjenjuju prijavljena nacionalna pravila:

i.	najjača struja interferencije (A) i primjenjivo pravilo za zbrajanje;

ii.	najveće magnetsko polje (dBμA/m), odnosno zračeno polje i polje zbog povratnog toka struje i primjenjivo pravilo za zbrajanje;

iii.	Najmanja impedancija vozila (om).

(d)

Parametri usporedivi navedeni u posebnim slučajevima ili u tehničkim dokumentima iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, ako su dostupni.

Jedinica se ispituje kako bi se utvrdile značajke navedene u podtočkama (c) i (d). Parametri iz podtočaka (a) i (b) mogu se odrediti simulacijom, izračunom ili ispitivanjem.

(17)

Električna sučelja između jedinica i komunikacijskih protokola opisuju se u općoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2. podtočki 3.a ovog TSI-ja, uz upućivanje na norme ili druge normativne dokumente koji su primijenjeni.

(18)

Komunikacijske mreže moraju biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [53].

(19)

Sukladnost/nesukladnost s posebnim slučajem za položaj stepenica za ulazak i izlazak iz vozila iz točke 7.3.2.6. TSI-ja za osobe s ograničenom pokretljivošću bilježe se u tehničkoj dokumentaciji. Za jedinice namijenjene prometovanju u Njemačkoj, sukladnost/nesukladnost s posebnim slučajevima dokumentira se primjenom specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [74] na tablice 20. i 21. TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

(20)

Za jedinice konstruirane za rad na širini kolosijeka od 1 435 mm također se uzimaju u obzir sljedeći posebni slučajevi:

(a)	u tehničkoj dokumentaciji mora biti navedena sukladnost/nesukladnost sa zahtjevima u vezi s aerodinamični učincima iz točke 7.3.2.8. Nesukladnost sa zahtjevima isključuje Italiju iz područja uporabe.

(b)	U tehničkoj dokumentaciji mora biti navedena sukladnost/nesukladnost sa zahtjevima u vezi s protupožarnom zaštitom i evakuacijom iz točke 7.3.2.20. Nesukladnost sa zahtjevima isključuje Italiju iz područja uporabe.

(c)	U tehničkoj dokumentaciji mora biti navedena sukladnost/nesukladnost sa zahtjevima u vezi s voznom sposobnošću i sustavom za zadržavanje i kontrolu požara iz točke 7.3.2.21. Nesukladnost sa zahtjevima isključuje tunel La Manche iz područja uporabe.

(d)	U tehničkoj dokumentaciji mora biti navedena sukladnost/nesukladnost sa zahtjevima u vezi s nadzorom stanja osovinskih ležajeva s pomoću pružne opreme za detekciju iz točke 7.3.2.3.; Nesukladnost sa zahtjevima isključuje Francusku i/ili Švedsku iz područja uporabe.

(e)	Za jedinice namijenjene prometovanju u Njemačkoj sukladnost/nesukladnost karakteristične krivulje vjetra jedinice s ograničenima iz dokumenta na koji se upućuje u Dodatku J-2, indeksu [D] bilježi se u tehničkoj dokumentaciji. Nesukladnost sa zahtjevima isključuje Njemačku iz područja uporabe.

(f)	Za jedinice namijenjene prometovanju u Njemačkoj na prugama s nagibom većim od 40 ‰, sukladnost/nesukladnost sa zahtjevima iz dokumenta na koji se upućuje u Dodatku J-2, indeksu [D] bilježi se u tehničkoj dokumentaciji. Nesukladnost ne znači da je jedinici zabranjen pristup nacionalnoj mreži.

(g)	Za jedinice namijenjene prometovanju u Njemačkoj sukladnost/nesukladnost izlaza u slučaju opasnosti sa zahtjevima iz dokumenta na koji se upućuje u Dodatku J-2, indeksu [D] bilježi se u tehničkoj dokumentaciji. Nesukladnost sa zahtjevima isključuje Njemačku iz područja uporabe.

(h)

Za jedinice namijenjene prometovanju u Austriji, provjera zahtjeva za geometriju kontakta kotač-tračnica osim točke 4.2.3.4.3. uzima u obzir sljedeće karakteristike mreže:

—	V ≤ 160 km/h: 0.7 ≤ tan γe < 0.8

—	160 km/h < V ≤ 200 km/h: 0.5 ≤ tan γe < 0.6

—	V > 200 km/h: 0.3 ≤ tan γe < 0.4

Sukladnost/nesukladnost sa zahtjevima mora biti navedena u tehničkoj dokumentaciji. Nesukladnost sa zahtjevima rezultira ograničenjem brzine vozila.

(i)

Za jedinice namijenjene prometovanju u Njemačkoj, provjera zahtjeva za geometriju kontakta kotač-tračnica osim točke 4.2.3.4.3. uzima u obzir sljedeće karakteristike mreže:

—	V ≤ 160 km/h: tan γe ≤ 0.8;

—	160 < V ≤ 230 km/h: tan γe ≤ 0.5;

—	V > 230 km/h: tan γe ≤ 0.3.

Sukladnost/nesukladnost sa zahtjevima mora biti navedena u tehničkoj dokumentaciji. Nesukladnost sa zahtjevima rezultira ograničenjem brzine vozila.

(21)

Za jedinice konstruirane za rad na širini kolosijeka od 1 668 mm sukladnost s točkama 7.3.2.5. i 7.3.2.6. obvezna je te se u obzir uzimaju sljedeći posebni slučajevi:

(a)

Sukladnost/nesukladnost s posebnim slučajem za okretna postolja konstruirana za vožnju na širini kolosijeka od 1 668 mm, kako je određeno u točki 7.3.2.5.a, bilježi se u tehničkoj dokumentaciji. Nesukladnost s tim zahtjevom isključuje španjolsku mrežu širine kolosijeka od 1 668 mm iz područja uporabe;

(b)

Sukladnost/nesukladnost s posebnim slučajem za položaj stepenica za ulazak i izlazak iz vozila iz točke 7.3.2.6. TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću bilježe se u tehničkoj dokumentaciji. Za jedinice konstruirane za prometovanje na širini kolosijeka od 1 435 mm koja nisu u skladu s posebnim slučajem primjenjuje se točka 7.3.2.7. TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

(22)

Nesukladnost s bilo kojim posebnim okolišnim uvjetom iz točke 7.4. dovodi do ograničenja uporabe na mreži za koju je definiran određeni uvjet, ali ne i do isključenja te mreže iz područja uporabe.

(23)

Jedinica se označava u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [5].

7.1.1.5.2 Dodatni neobvezni uvjeti koji se primjenjuju na putničke vagone namijenjene za opće prometovanje

Sukladnost sa sljedećim skupom uvjeta iz podtočke 2. do 12. nije obvezna i svrha im je tek olakšati mijenjanje jedinica koje su namijenjene prometovanju u kompozicijama vlakova koje nisu definirane u fazi projektiranja, tj. namijenjenih općem prometovanju. Sukladnost s tim odredbama ne jamči potpunu međusobnu zamjenjivost jedinica i ne oslobađa željezničkog prijevoznika njegovih odgovornosti u pogledu uporabe tih jedinica u sastavu vlaka kako je definirano u točki 6.2.7. Ako podnositelj zahtjeva odabere ovu mogućnost, prijavljeno tijelo mora ocijeniti sukladnost u okviru postupka EZ provjere. To se mora navesti u potvrdi i u tehničkoj dokumentaciji.

Jedinica mora biti opremljena ručnim sustavom kvačila kako je utvrđeno u točki 4.2.2.2.3. podtočki (b) i točki 5.3.2.

Jedinica mora biti opremljena kočnim sustavom EN-UIC kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksima [12] i [70]. Kočni sustav ispituje se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [71].

Jedinica mora ispunjavati zahtjeve ovog TSI-ja barem u okviru temperaturnog raspona T1 (od – 25 °C do + 40 °C; nominalno) kako je utvrđeno u točki 4.2.6.1. i u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [18].

Stražnja svjetla propisana u točki 4.2.7.1. moraju imati fiksna stražnja svjetla.

Ako je jedinica opremljena prolazom, prolaz mora biti u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [54].

„Jednopolni” vod za napajanje električnom energijom mora biti u skladu s točkom 4.2.11.6. podtočkom 2.

Fizičko sučelje između jedinica za prijenos signala osigurava da su kabel i utikač barem jedne pruge kompatibilni s kabelom od 18-vodiča utvrđenima na ploči dva specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [61].

Uređaj za upravljanje vratima iz točke 4.2.5.5.3. mora biti u skladu sa specifikacijama opisanima u Dodatku J-1 indeksu [17].

7.1.2. Promjene na željezničkom vozilu koje je u uporabi ili postojećem tipu željezničkog vozila

7.1.2.1 Uvod

U ovoj se točki 7.1.2. definiraju načela koja trebaju primjenjivati tijela koja upravljaju promjenom i tijela za izdavanje odobrenja u skladu s EZ postupkom provjere opisanima u članku 15. stavku 9., članku 21. stavku 12. i Prilogu IV. Direktivi (EU) 2016/797. Ovaj postupak dodatno je razrađen u člancima 13., 15. i 16. Provedbene uredbe (EU) 2018/545 i u Odluci Komisije 2010/713/EU.

Ova se točka 7.1.2. primjenjuje ako je došlo do promjena na željezničkom vozilu koje je u uporabi ili postojećem tipu željezničkog vozila, uključujući obnovu ili modernizaciju.”; Ne primjenjuje se u slučaju promjena:

—	koja ne prouzročuju odstupanje od tehničke dokumentacije priložene EZ izjavama o provjeri podsustava; i

—	nemaju utjecaja na eventualne osnovne parametre koji nisu obuhvaćeni u EZ izjavi.

Nositelj odobrenja za tip vozila mora dostaviti, pod razumnim uvjetima, informacije koje su nužne za procjenu promjena subjektu koji upravlja promjenom.

7.1.2.2 Pravila za upravljanje promjenama i u željezničkim vozilima i u tipu željezničkih vozila

Dijelovi i osnovni parametri željezničkog vozila na koje nisu utjecale promjene izuzimaju se od ocjenjivanja sukladnosti na temelju odredbi ovog TSI-ja.

Ne dovodeći u pitanje točke 7.1.2.2.a i 7.1.3., sukladnost sa zahtjevima ovog TSI-ja, TSI-ja za buku (vidjeti točku 7.2. tog TSI-ja) i TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću (vidjeti točku 7.2.3. tog TSI-ja) potrebno je samo za osnovne parametre ovog TSI-ja na koje utječu izmjene.

U skladu s člancima 15. i 16. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/545 i Odluke 2010/713/EU i primjenom modula SB, SD/SF ili SH1 za EZ provjeru te ovisno o slučaju u skladu s člankom 15. stavkom 5. Direktive (EU) 2016/797, subjekt koji upravlja promjenom mora obavijestiti prijavljeno tijelo o svim promjenama koje utječu na sukladnost podsustava sa zahtjevima odgovarajućeg TSI-ja (TSI-jeva) u kojem (kojima) se od prijavljenog tijela zahtijevaju nove promjene. Ovu informaciju osigurava subjekt koji upravlja promjenom uz odgovarajuće upućivanje na tehničku dokumentaciju koja se odnosi na postojeću EZ potvrdu o pregledu tipa ili pregledu projekta.

Ne dovodeći u pitanje općenite zahtjeve u pogledu sigurnosti propisane u članku 21. stavku 12. točki (b) Direktive (EU) 2016/797, u slučaju promjena koje zahtijevaju ponovnu ocjenu sigurnosnih zahtjeva utvrđenih u točkama 4.2.3.4.2., 4.2.3.5.3., 4.2.4.2.2., 4.2.5.3.5., 4.2.5.5.8. i 4.2.5.5.9. primjenjuje se postupak utvrđen u točki 6.2.3.5. U tablici 17. utvrđeno je kad je potrebno novo odobrenje.

Tablica 17.

Vozilo prvobitno ocijenjeno s obzirom na

		Prva metoda iz točke 6.2.3.5. podtočke 3.	Druga metoda iz točke 6.2.3.5. podtočke 3.	Ne primjenjuje se nijedna zajednička sigurnosna metoda za vrednovanje i procjenu rizika
Promjena ocijenjena s obzirom na…	Prva metoda iz točke 6.2.3.5. podtočke 3.	Nije potrebno novo odobrenje	Provjera (2)	Nije potrebno novo odobrenje
	Druga metoda iz točke 6.2.3.5. podtočke 3.	Provjera (2)	Provjera (2)	Provjera (2)
	Ne primjenjuje se nijedna zajednička sigurnosna metoda za vrednovanje i procjenu rizika	nije moguće	nije moguće	nije moguće

4.a

Ne dovodeći u pitanje prosudbu ukupne razine sigurnosti propisanu člankom 21. stavkom 12. točkom (b) Direktive (EU) 2016/797, u slučaju promjena koje utječu na zahtjeve utvrđene u točkama 4.2.4.9., 4.2.9.3.1. i 4.2.10.3.4., za koje je potrebna nova studija o pouzdanosti, potrebno je novo odobrenje za stavljanje na tržište, osim ako prijavljeno tijelo zaključi da su zahtjevi povezani sa sigurnošću koji su obuhvaćeni studijom o pouzdanosti i dalje zadovoljeni. Prijavljeno tijelo u svojoj ocjeni razmatra, prema potrebi, revidiranu dokumentaciju vezanu uz rad i održavanje.

Nacionalne migracijske strategije u svezi s provedbom drugih TSI-jeva (npr. TSI-jevi koji se odnose na fiksne sustave) moraju se uzeti u obzir pri utvrđivanju mjere u kojoj se moraju primjenjivati TSI-jevi koji obuhvaćaju željeznička vozila.

Osnovne značajke konstrukcije željezničkih vozila utvrđene su u tablici 17.a i tablici 17.b. Na temelju ovih tablica i sigurnosne prosudbe navedenih u članku 21. stavku 12. točki (b) Direktive (EU) 2016/797, promjene se kategoriziraju kako slijedi:

(a)

kako je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (c) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/545 ako su iznad pragova utvrđenih u stupcu 3. i ispod pragova utvrđenih u stupcu 4. osim ako sigurnosna procjena obvezna u skladu s člankom 21. stavkom 12. točkom (b) Direktive (EU) 2016/797 ne zahtijeva njihovu kategorizaciju kako je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (d) Provedbene uredbe (EU) 2018/545; ili

(b)

kako je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (d) Provedbene uredbe (EU) 2018/545 ako su iznad pragova utvrđenih u stupcu 4. ili ako sigurnosna procjena obvezna u skladu s člankom 21. stavkom 12. točkom (b) Direktive (EU) 2016/797 ne zahtijeva njihovu kategorizaciju kako je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (d) Provedbene uredbe (EU) 2018/545.

Utvrđivanje jesu li promjene iznad ili ispod pragova iz prvog stavka vrši se prema vrijednostima parametara u vrijeme posljednjeg odobrenja tog željezničkog vozila ili tipa željezničkog vozila.

Za promjene koje nisu obuhvaćene točkom 7.1.2.2. podtočkom 6. smatra se da nemaju utjecaja na osnovne značajke konstrukcije te mogu biti kategorizirane kao što je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (a) ili točki (b) Provedbene uredbe (EU) 2018/545. osim ako sigurnosna prosudba navedena u članku 21. stavku 12. točki (b) Direktive (EU) 2016/797 ne zahtijeva njihovu kategorizaciju kako je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (d) Provedbene uredbe (EU) 2018/545.

Sigurnosna procjena obvezna u skladu s člankom 21. stavkom 12. točkom (b) Direktive (EU) 2016/797 obuhvaća promjene koje se odnose na osnovne parametre iz tablice u točki 3.1., povezane sa svim osnovnim zahtjevima, a posebno zahtjevima „sigurnost” i „tehnička kompatibilnost”.

Ne dovodeći u pitanje točku 7.1.2.2.a, sve promjene moraju i dalje biti sukladne s primjenjivim TSI-jevima bez obzira na njihovu klasifikaciju.

10.

Zamjena jednog ili više vozila u okviru nedjeljivog sastava nakon ozbiljnijeg oštećenja ne zahtijeva ocjenjivanje sukladnosti s obzirom na ovaj TSI, sve dok su jedinica ili vozilo (vozila) nepromijenjeni u pogledu tehničkih parametara i funkcije onih koje zamjenjuju. Te jedinice moraju biti sljedive i potvrđene u skladu s nacionalnim ili međunarodnim propisom ili općepriznatom praksom u željezničkom području.

Tablica 17.a

Osnovne značajke konstrukcije koje se odnose na osnovne parametre utvrđene u ovom TSI-ju

Točka TSI-ja

Povezane osnovne značajke konstrukcije

Promjene koje utječu na osnovnu značajku konstrukcije i koje nisu klasificirane kako je definirano u članku 21. stavku 12. točki (a) Direktive (EU) 2016/797

Promjene koje utječu na osnovnu značajku konstrukcije i koje su klasificirane kako je definirano u članku 21. stavku 12. točki (a) Direktive (EU) 2016/797

4.2.2.2.3.

Krajnja kvačila

Tip krajnjeg kvačila

Promjena tipa krajnje spojnice

Nije primjenjivo

4.2.2.10.

Uvjeti opterećenja i izmjerena masa

4.2.3.2.1.

Parametar osovinskog opterećenja

Konstrukcijska masa u radnom stanju

Promjena bilo koje odgovarajuće osnovne značajke konstrukcije koja dovodi do promjene kategorije (kategorija) pruge s kojom je vozilo kompatibilno

Nije primjenjivo

Konstrukcijska masa pod uobičajenim korisnim teretom

Konstrukcijska masa pod iznimnim korisnim teretom

Operativna masa u radnom stanju

Operativna masa pod običajenim korisnim teretom

Najveća konstrukcijska brzina (km/h)

Statično osovinsko opterećenje u radnom stanju

Statično osovinsko opterećenje s iznimnim korisnim teretom

Duljina vozila

Statično osovinsko opterećenje s uobičajenim korisnim teretom

Položaj osovina uzduž jedinice (osovinski razmak)

EN kategorije pruga

Ukupna masa vozila (za svako vozilo jedinice)

Promjena bilo koje odgovarajuće osnovne značajke konstrukcije koja dovodi do promjene kategorije (kategorija) pruge s kojom je vozilo kompatibilno

Promjena za više od ± 10 %

Masa po kotaču

Promjena bilo koje odgovarajuće osnovne značajke konstrukcije koja dovodi do promjene kategorije (kategorija) pruge s kojom je vozilo kompatibilno ili

Promjena za više od ± 10 %

Nije primjenjivo

4.2.3.1.

Profili

Referentni profil

Nije primjenjivo

Promjena referentnog profila s kojim je vozilo sukladno

Najmanji polumjer okomitog konkavnog luka

Promjena najmanjeg polumjera okomitog konveksnog zavoja s kojim je vozilo kompatibilno za više od 10 %

Nije primjenjivo

Najmanji polumjer vertikalnog konkavnog luka kolosijeka

Promjena najmanjeg polumjera okomitog konkavnog zavoja s kojim je vozilo kompatibilno za više od 10 %

Nije primjenjivo

4.2.3.3.1.

Značajke željezničkog vozila za kompatibilnost sa sustavom za detekciju vlaka

Kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka

Nije primjenjivo

Promjena prijavljene kompatibilnosti s jednim ili više od tri sljedeća sustava za detekciju vlaka:

—	kolosiječni strujni krugovi

—	brojači osovina

—	kabelske petlje

Podmazivanje vijenca kotača

Ugradnja/uklanjanje funkcije podmazivanja vijenca kotača

Nije primjenjivo

Mogućnost sprečavanja uporabe podmazivanja vijenca kotača

Nije primjenjivo

Ugradnja/uklanjanje kontrole sprečavanja uporabe podmazivanja vijenca kotača”

4.2.3.3.2.

Nadzor stanja osovinskih ležajeva

Sustav detekcije na vozilu

Ugradnja sustava detekcije na vozilu

Uklanjanje prijavljenog sustava detekcije na vozilu

4.2.3.4

Dinamičko ponašanje željezničkih vozila

Kombinacija najveće brzine i najvećeg manjka nadvišenja za koje je vozilo ispitano

Nije primjenjivo

Povećanje najveće brzine za više od 15 km/h ili promjena najvećeg dopustivog manjka nadvišenja za više od ± 10 %

Nagib tračnice

Nije primjenjivo

Promjena nagiba tračnice s kojim je vozilo sukladno (1)

4.2.3.5.2.1.

Mehaničke i geometrijske značajke kolnih slogova

Razmak između tračnica

Nije primjenjivo

Promjena širine kolosijeka s kojom je kolni slog kompatibilan

4.2.3.5.2.2.

Karakteristike kotača

Najmanji potrebni radni promjer kotača

Promjena najmanjeg propisanog radnog promjera za više od ± 10 mm

Nije primjenjivo

4.2.3.5.2.3.

Automatski sustavi za promjenu profila

Postrojenje za promjenu širine kolnog sloga

Promjena na vozilu koja dovodi do promjene na postrojenju (postrojenjima) za promjenu s kojim(a) je kolni slog kompatibilan

Promjena širine kolosijeka s kojom je kolni slog kompatibilan

4.2.3.6

Najmanji polumjer zavoja

Najmanji polumjer horizontalnog kružnog luka

Povećanje najmanjeg polumjera vodoravnog zavoja za više od 5 m

Nije primjenjivo

4.2.4.5.1.

Učinkovitost kočenja - opći zahtjevi

Najveće prosječno usporavanje

Promjena najvećeg prosječnog kočnog usporavanja za više od ± 10 %

Nije primjenjivo

4.2.4.5.2.

Učinkovitost kočenja – kočenje u slučaju opasnosti

Zaustavni put i profil usporavanja za svaki uvjet opterećenja pri najvećoj konstrukcijskoj brzini.

Dopuštena promjena je ista (± 10 %)

Napomena: Mogu se koristiti i postotak kočne težine (koji se naziva i „lambda” ili „postotak kočne mase”) ili kočna masa i mogu se izvesti (izravno ili pomoću zaustavnog puta) iz profila usporavanja pomoću izračuna.

Dopuštena promjena je ista (± 10 %)

Nije primjenjivo

4.2.4.5.3.

Učinkovitost kočenja – radno kočenje

Zaustavni put i najveće usporavanje za stanje opterećenja „konstrukcijska masa s uobičajenim korisnim teretom” pri najvećoj konstrukcijskoj brzini

Dopuštena promjena je ista (± 10 %)

Nije primjenjivo

4.2.4.5.4.

Učinkovitost kočenja – toplinski kapacitet

Maksimalni kapacitet toplinske energije kočnice

Nije primjenjivo

Promjena maksimalne toplinske energije kočnice >= 10 %

ili

toplinski kapacitet u smislu najvećeg nagiba pruge i povezane duljine tog nagiba i radne brzine

promjena najvećeg nagiba pruge, povezane duljine tog nagiba i radne brzine za koju je sustav kočnica konstruiran u odnosu na maksimalni kapacitet toplinske energije kočnice

4.2.4.5.5.

Učinkovitost kočenja – parkirna kočnica

Najveći nagib na kojem jedinica može ostati imobilizirana koristeći isključivo parkirnu kočnicu (ako je ista ugrađena u vozilo)

Promjena najvećeg prijavljenog nagiba za više od ± 10 %

Nije primjenjivo

4.2.4.6.2.

Sustav zaštite kotača od proklizavanja

Nije primjenjivo

Ugradnja/uklanjanje funkcije za zaštitu kotača od proklizavanja (WSP)

4.2.4.8.2.

Magnetska kočnica

Nije primjenjivo

Ugradnja/uklanjanje funkcije magnetske tračničke kočnice

Mogućnost sprječavanja uporabe magnetske tračničke kočnice

Nije primjenjivo

Ugradnja/uklanjanje kontrole kočnice koja omogućuje aktivaciju/deaktivaciju magnetske tračničke kočnice

4.2.4.8.3.

Kočnica na vrtložne struje

Nije primjenjivo

Ugradnja/uklanjanje funkcije kočnice na vrtložne struje

Mogućnost sprječavanja uporabe kočnice na vrtložne struje

Nije primjenjivo

Ugradnja/uklanjanje kontrole kočnice koja omogućuje aktivaciju/deaktivaciju kočnice na vrtložne struje

4.2.6.1.1.

Temperatura

Raspon temperature

Promjena temperaturnog raspona (T1, T2, T3)

Nije primjenjivo

4.2.6.1.2.

Snijeg, led i tuča

Uvjeti leda, snijega i tuče

Promjena odabranog raspona za „snijeg, led i tuču” (nominalni ili teži)

Nije primjenjivo

4.2.8.2.2.

Rad u rasponu napona i frekvencija

Sustav napajanja električnom energijom (napon i frekvencija)

Nije primjenjivo

Promjena napona/frekvencija sustava za opskrbu energijom

(sustav AC 25 kV-50Hz, sustav AC 15 kV-16,7Hz, sustav DC 3 kV, sustav DC 1,5 kV, sustav DC 750 V, treća tračnica, drugi)

4.2.8.2.3.

Rekuperacijska kočnica s energijom prema kontaktnom vodu

Regenerativno kočenje

Nije primjenjivo

Ugradnja/uklanjanje funkcije regenerativne kočnice

Mogućnost sprječavanja uporabe regenerativne kočnice ako ju vozilo ima

Ugradnja/uklanjanje mogućnosti sprječavanja uporabe regenerativne kočnice

Nije primjenjivo

4.2.8.2.4.

Najveća snaga i struja iz kontaktnog voda

Primjenjuje se samo na električne jedinice sa snagom većom od 2 MW:

Funkcija ograničenja struje

Funkcija ograničenja struje ugrađena/uklonjena

Nije primjenjivo

4.2.8.2.5.

Najjača struja u stanju mirovanja

Najjača struja u stanju mirovanja po pantografu za svaki istosmjerni sustav za koji je vozilo opremljeno

Promjena vrijednosti najjače struje za 50 A bez prekoračenja ograničenja utvrđenog u TSI-ju

Nije primjenjivo

Vozilo opremljeno uređajem za pohranjivanjem električne energije za vučne svrhe i opremljeno funkcijom punjenja putem kontaktne mreže u stanju mirovanja

Dodavanje ili uklanjanje funkcije

Nije primjenjivo

4.2.8.2.9.1.1.

Visina međusobnog djelovanja s kontaktnim žicama (razina željezničkih vozila)

Visina interakcije između pantografa i kontaktnih žica (iznad vrha tračnice)

Promjena visine interakcije koja omogućuje/više ne omogućuje mehanički kontakt s jednom od kontaktnih žica na visinama iznad razine tračnice između:

4 800 mm i 6 500 mm

4 500 mm i 6 500 mm

5 550 mm i 6 800 mm

5 600 mm i 6 600 mm

Nije primjenjivo

4.2.8.2.9.2.

Geometrija glave pantografa (razina sastavnih dijelova interoperabilnosti)

Geometrija glave pantografa

Nije primjenjivo

Promjena geometrije glave pantografa na jedan od tipova ili s jednog od tipova utvrđenih u točkama 4.2.8.2.9.2.1., 4.2.8.2.9.2.2. ili 4.2.8.2.9.2.3.

4.2.8.2.9.4.2.

Materijal klizača pantografa

Novi klizač u skladu s točkom 4.2.8.2.9.4.2.(3)

Nije primjenjivo

4.2.8.2.9.6.

Kontaktna sila i dinamičko ponašanje pantografa

Krivulja prosječne kontaktne sile

Promjena koja zahtijeva novu ocjenu dinamičnog ponašanja pantografa.

Nije primjenjivo

4.2.8.2.9.7.

Razmještaj pantografa (razina željezničkih vozila)

Broj pantografa i najkraći razmak između dva pantografa

Nije primjenjivo

Kada je razmak između 2 uzastopna pantografa u stalnom ili unaprijed zadanom sastavu ocjenjivane jedinice smanjen uklanjanjem vozila

4.2.8.2.9.10.

Spuštanje pantografa (razina željezničkih vozila)

Uređaj za automatsko otpuštanje (ADD)

Funkcija uređaja za automatsko otpuštanje (ADD) ugrađena/uklonjena

Nije primjenjivo

4.2.9.3.7.

Obrada signala za otkrivanje i sprečavanje iskliznuća

Prisutnost funkcije sprečavanja iskliznuća i obrade signala za otkrivanje

Ugradnja/uklanjanje funkcije sprečavanja/otkrivanja

Nije primjenjivo

4.2.9.3.7.a

Funkcija otkrivanja i sprečavanja iskliznuća u vozilu

Prisutnost funkcije sprečavanja i otkrivanja iskliznuća

Ugradnja/uklanjanje funkcije sprečavanja/otkrivanja

Nije primjenjivo

4.2.10.1

Općenito i kategorizacija

Kategorija protupožarne zaštite

Nije primjenjivo

Promjena kategorije protupožarne zaštite

4.2.12.2

Opća dokumentacija – broj jedinica u višestrukom sastavu

Najveći broj kompozicija vlaka ili lokomotiva spojenih zajedno u višestrukom sastavu vlaka

Nije primjenjivo

Promjena najvećeg dopuštenog broja kompozicija vlaka ili lokomotiva spojenih zajedno u višestrukom sastavu vlaka

4.2.12.2

Opća dokumentacija – broj vozila u jedinici

Samo za nedjeljive sastave:

Vozila koja sačinjavaju nedjeljivi sastav

Nije primjenjivo

Promjena broja vozila u nedjeljivom sastavu

Tablica 17.b

Osnovne značajke konstrukcije koje se odnose na osnovne parametre utvrđene u TSI-ju za osobe sa smanjenom pokretljivošću

Točka TSI-ja

Povezane osnovne značajke konstrukcije

Promjene koje utječu na osnovnu značajku konstrukcije i koje nisu klasificirane kako je definirano u članku 21. stavku 12. točki (a) Direktive (EU) 2016/797

Promjene koje utječu na osnovnu značajku konstrukcije i koje su klasificirane kako je definirano u članku 21. stavku 12. točki (a) Direktive (EU) 2016/797

2.2.11.

Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila

Visina perona za koju je vozilo konstruirano

Nije primjenjivo

Promjena visine perona s kojom je vozilo kompatibilno

11.

dopunsku EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta (kojom se izmjenjuje izvorna potvrda) za izmijenjene dijelove konstrukcije koji utječu na sukladnost podsustava s posljednjom revizijom ovog TSI-ja koja je u tom trenutku na snazi.

—	izvornu EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta za sastavne dijelove konstrukcije koji nisu izmijenjeni ili one koji su izmijenjeni, ali ne utječu na sukladnost podsustava dok je ona još valjana;

—	dopunsku EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta (kojom se izmjenjuje izvorna potvrda) za izmijenjene dijelove konstrukcije koji utječu na sukladnost podsustava s TSI-jevima navedenima u certifikacijskom okviru iz točke 7.1.3.1.1.

Ako je razdoblje valjanosti EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta za izvorni tip ograničeno na 7 godina (zbog primjene koncepta prethodne faze A/B), razdoblje valjanosti EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta za izmijenjeni tip, varijantu tipa ili izvedbu tipa ograničava se na 14 godina nakon datuma na koji je podnositelj zahtjeva imenovao prijavljeno tijelo za prvotni tip željezničkih vozila (početak faze A izvorne EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekata).

12.

U svakom slučaju, subjekt koji upravlja promjenom sukladno tomu osigurava ažuriranje tehničke dokumentacije koja se odnosi na EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta.

13.

Ažurirana tehnička dokumentacija koja se odnosi na EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta navedena je u tehničkoj dokumentaciji priloženoj EZ izjavi o provjeri koju je izdao subjekt koji upravlja promjenom za željezničko vozilo za koje je utvrđeno da odgovara izmijenjenom tipu.

7.1.2.2a Posebna pravila za željeznička vozila puštena u promet koja nisu obuhvaćena EZ izjavom o provjeri čije je stavljanje u promet prvi put odobreno prije 1. siječnja 2015.

Sljedeća se pravila primjenjuju, uz točku 7.1.2.2., na željeznička vozila čije je puštanje u promet prvi put odobreno prije 1. siječnja 2015., ako područje promjene ima utjecaja na osnovne parametre koji nisu obuhvaćeni u EZ izjavi (ako postoji).

(1)

Smatra se da je sukladnost s tehničkim zahtjevima ovog TSI-ja uspostavljena kada se osnovni parametar poboljšao u smislu učinkovitosti određene TSI-jem i kada subjekt koji upravlja promjenom dokaže da su ispunjeni odgovarajući osnovni zahtjevi i da je održana i, gdje je to u razumnoj mjeri izvedivo, poboljšana razina sigurnosti. Subjekt koji upravlja promjenom mora u ovom slučaju obrazložiti razloge zbog kojih učinkovitost određena TSI-jem nije ispunjena, uzimajući u obzir točku 7.1.2.2. podtočku 5. Ovo obrazloženje mora biti sadržano u tehničkoj dokumentaciji, ako postoji, ili u izvornoj tehničkoj dokumentaciji vozila.

(2)

Pravilo utvrđeno u podtočki 1. ne primjenjuje se na promjene osnovnih parametara klasificiranih kako je utvrđeno u članku 21. stavku 12. točki (a) Direktive (EU) 2016/797 kako je navedeno u tablicama 17.c i 17.d. Za te je promjene sukladnost sa zahtjevima TSI-ja obvezna.

Tablica 17.c

Promjene osnovnih parametara za koje je obvezna usklađenost sa zahtjevima TSI-ja za željeznička vozila koja nemaju EZ potvrdu o pregledu tipa ili pregledu projekta

Točka TSI-ja

Povezane osnovne značajke konstrukcije

Promjene koje utječu na osnovnu značajku konstrukcije i koje su klasificirane kako je definirano u članku 21. stavku 12. točki (a) Direktive (EU) 2016/797

4.2.3.1.

Profili

Referentni profil

Promjena referentnog profila s kojim je vozilo sukladno

4.2.3.3.1.

Značajke željezničkog vozila za kompatibilnost sa sustavom za detekciju vlaka

Kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka

Promjena prijavljene kompatibilnosti s jednim ili više od tri sljedeća sustava za detekciju vlaka:

—	kolosiječni strujni krugovi

—	brojači osovina

—	kabelske petlje

4.2.3.3.2.

Nadzor stanja osovinskih ležajeva

Sustav detekcije na vozilu

Ugradnja/uklanjanje prijavljenog sustava detekcije na vozilu

4.2.3.5.2.1.

Mehaničke i geometrijske značajke kolnih slogova

Razmak između tračnica

Promjena širine kolosijeka s kojom je kolni slog kompatibilan

4.2.3.5.2.3.

Automatski sustavi za promjenu profila

Postrojenje za promjenu širine kolnog sloga

Promjena širine kolosijeka s kojom je kolni slog kompatibilan

4.2.8.2.3.

Regenerativna kočnica s energijom prema kontaktnoj mreži

Regenerativno kočenje

Ugradnja/uklanjanje funkcije regenerativne kočnice

Tablica 17.d

Promjene osnovnih parametara TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću za koje je obvezna sukladnost sa zahtjevima iz TSI-ja za željeznička vozila koja nemaju EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta

Točka TSI-ja

Povezane osnovne značajke konstrukcije

Promjene koje utječu na osnovnu značajku konstrukcije i koje su klasificirane kako je definirano u članku 21. stavku 12. točki (a) Direktive (EU) 2016/797

4.2.2.11.

Položaj stuba za ulazak i izlazak iz vozila

Visina perona za koju je vozilo konstruirano

Promjena visine perona s kojom je vozilo kompatibilno

7.1.2.2.b Posebna pravila za vozila koja su izmijenjena radi ispitivanja učinka ili pouzdanosti tehnoloških inovacija u ograničenom vremenskom razdoblju

Sljedeća se pravila, uz točku 7.1.2.2., primjenjuju u slučaju izmjena pojedinačnih odobrenih vozila čiji je cilj ispitivanje učinka ili pouzdanosti tehnoloških inovacija tijekom ograničenog vremenskog razdoblja ne duljeg od jedne godine. Ne primjenjuju se ako su te iste izmjene napravljene na više vozila.

Smatra se da je sukladnost s tehničkim zahtjevima ovog TSI-ja uspostavljena kada je osnovni parametar ostao nepromijenjen ili se poboljšao u smislu učinkovitosti određene TSI-jem i kada subjekt koji upravlja promjenom dokaže da su ispunjeni odgovarajući osnovni zahtjevi i da je održana ili, ako je to u razumnoj mjeri izvedivo, poboljšana razina sigurnosti.

7.1.3. Pravila povezana s EZ potvrdama o pregledu tipa ili pregledu projekta

7.1.3.1 Podsustav željezničkih vozila

7.1.3.1.1. Definicije

(1)

Početni okvir za ocjenjivanje

Početni okvir za ocjenjivanje je skup TSI-jeva (tj. ovaj TSI, TSI za buku i TSI za osobe sa smanjenom pokretljivošću) koji se primjenjuje na početku faze projektiranja kad podnositelj zahtjeva sklopi ugovor s prijavljenim tijelom.

(2)

Certifikacijski okvir

Certifikacijski okvir je skup TSI-jeva (tj. ovaj TSI, TSI za buku i TSI za osobe sa smanjenom pokretljivošću) koji se primjenjuju u trenutku izdavanja EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta. To je početni okvir za ocjenjivanje koji je izmijenjen revizijama TSI-ja koje su stupile na snagu tijekom faze projektiranja.

(3)

Faza projektiranja

Faza projektiranja je razdoblje koje počinje kad prijavljeno tijelo odgovorno za EZ provjeru sklopi ugovor s podnositeljem zahtjeva i završava izdavanjem EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta.

Faza projektiranja može obuhvaćati tip i jednu ili više varijanti tipa i tipskih izvedbi. Za sve varijante i izvedbe tipa smatra se da faza projektiranja počinje istodobno kad i faza projektiranja za glavni tip.

(4)

Faza proizvodnje

Faza proizvodnje je razdoblje tijekom kojeg se podsustavi željezničkih vozila mogu staviti na tržište na temelju izjave EZ-a o provjeri koja se odnosi na valjanu EZ potvrdu o pregledu tipa ili pregledu projekta.

(5)

Željeznička vozila u uporabi:

Željezničko vozilo je u uporabi ako je registrirano pod oznakom „00” (valjana registracija) u nacionalnom registru vozila u skladu s Odlukom 2007/756/EZ ili u Europskom registru vozila u skladu s Provedbenom odlukom (EU) 2018/1614 i održava se u sigurnom stanju prometovanja u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/779 (*18).

7.1.3.1.2. Pravila povezana s EZ potvrdama o ispitivanju tipa ili projekta

Prijavljeno tijelo izdaje EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta uz upućivanje na certifikacijski okvir.

Ako revizija ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku ili TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću stupi na snagu tijekom faze projektiranja, prijavljeno tijelo izdaje EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projekta u skladu sa sljedećim pravilima:

—	Za izmjene TSI-jeva na koje se ne upućuje u Dodatku L, sukladnost s početnim okvirom za ocjenjivanje dovodi do sukladnosti sa certifikacijskim okvirom. Prijavljeno tijelo izdaje EZ potvrdu o pregledu tipa ili pregledu projekta uz upućivanje na certifikacijski okvir bez dodatnog ocjenjivanja.

—

Za izmjene TSI-jeva na koje se ne upućuje u Dodatku L njihova je primjena obvezna u skladu s prijelaznim režimom utvrđenim u tom dodatku. Tijekom utvrđenog prijelaznog razdoblja prijavljeno tijelo može izdati EZ potvrdu o ispitivanju tipa ili projektauz upućivanje na certifikacijski okvir bez dodatnog ocjenjivanja. Prijavljeno tijelo navodi u potvrdi EZ-a o ispitivanju tipa ili projekta sve točke ocijenjene u skladu s početnim okvirom za ocjenjivanje.

Ako za vrijeme faze projektiranja stupi na snagu nekoliko revizija TSI-ja, TSI-ja za buku ili TSI-ja za osobe smanjene pokretljivosti, podtočka 2. primjenjuje se na sve uzastopne revizije.

Uvijek je dopušteno (ali ne i obvezno) koristiti najnoviju verziju bilo kojeg TSI-ja, u cijelosti ili za određene točke, osim ako nije izričito drukčije navedeno u reviziji tih TSI-ja; ako je primjena ograničena na određene točke, podnositelj zahtjeva mora obrazložiti i dokumentirati da su primjenjivi zahtjevi i dalje dosljedni te da ih prijavljeno tijelo mora odobriti.”;

7.1.3.1.3. Valjanost EZ potvrde o pregledu tipa ili pregledu projekta

Ako revizija ovog TSI-ja, TSI-ja za buku ili TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću, EZ potvrda o ispitivanju tipa ili projekta za podsustav ostaje valjana, osim ako se zahtijeva revizija u skladu s posebnim prijelaznim režimom izmjene TSI-ja.

Samo se izmjene TSI-jeva s posebnim prijelaznim režimom mogu primjenjivati na željeznička vozila u fazi proizvodnje ili na željeznička vozila koja su u uporabi.

7.1.3.2 Sastavni dijelovi interoperabilnosti

Ova se točka odnosi na sastavni dio interoperabilnosti koji je podvrgnut ispitivanju tipa ili projekta ili prikladnosti za uporabu (modul CV).

Osim ako nije izričito navedeno drukčije u reviziji ovog TSI-ja ili TSI-ja za buku ili TSI-ja za osobe sa smanjenom pokretljivošću, ispitivanje tipa ili projekta ili prikladnosti za uporabu ostaje valjano čak i ako revizija ovih TSI-ja stupi na snagu.

Za to vrijeme je dopušteno stavljati na tržište nove sastavne dijelove istog tipa bez novog ispitivanja tipa.

7.1.4. Pravila za proširenje područja uporabe za željeznička vozila koja imaju odobrenje u skladu s Direktivom 2008/57/EZ ili su bila u uporabi prije 19. srpnja 2010.

Ako se ovaj TSI ne poštuje u potpunosti, točka 2. odnosi se na željeznička vozila koja ispunjavaju sljedeće uvjete kad traže proširenje područja uporabe u skladu s člankom 21. točkom 13. Direktive (EU) 2016/797:

(a)	imaju odobrenje u skladu s Direktivom 2008/57/EZ ili su bila u uporabi prije 19. srpnja 2010.;

(b)

registrirana su pod oznakom „00” (valjana registracija) u nacionalnom registru vozila u skladu s Odlukom Komisije 2007/756/EZ ili u Europskom registru vozila u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1614 i održavaju se u sigurnom stanju prometovanja u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/779.

Sljedeće odredbe za proširenje područja uporabe primjenjuju se u kombinaciji s novim odobrenjem kako je definirano u članku 14. stavku 3. točki (a) Provedbene uredbe (EU) 2018/545.

Odobrenje za prošireno područje uporabe željezničkih vozila iz podtočke 1. temelji se na postojećem odobrenju ako postoji, tehničkoj kompatibilnosti željezničkih vozila s mrežom u skladu s člankom 21. stavkom 3. točkom (d) Direktive (EU) 2016/797 i sukladnosti s osnovnim značajkama konstrukcije iz tablica 17.a i 17.b, uzimajući u obzir sva ograničenja.

Podnositelj zahtjeva dostavlja EZ izjavu o provjeri i tehničku dokumentaciju kojom dokazuje sukladnost sa zahtjevima iz ovog TSI-ja ili s odredbama s istovrsnim učinkom za svaki osnovni parametar iz stupca 1. tablica 17.a i 17.b i sa sljedećim točkama ovog TSI-ja:

—	4.2.4.2.2., 4.2.5.5.8., 4.2.5.5.9., 4.2.6.2.3., 4.2.6.2.4., 4.2.6.2.5., 4.2.8.2.7., 4.2.8.2.9.8. (kad se vožnjom kroz blokove za fazno i sustavno sekcioniranje upravlja automatski), 4.2.9.3.1., 4.2.9.6., 4.2.12. i 4.2.12.6.,

—	4.2.5.3. u Italiji

—

4.2.5.3.5. i 4.2.9.2.1. u Njemačkoj

na jedan od ili više sljedećih načina:

(a)	sukladnost sa zahtjevima utvrđenima u ovom TSI-ju;

(b)	sukladnost s odgovarajućim zahtjevima utvrđenima u prethodnom TSI-ju;

(c)	sukladnost s alternativnim specifikacijama za koje se smatra da imaju jednakovrijedan učinak;

(d)

dokaz da su zahtjevi za tehničku kompatibilnost s mrežom proširenog područja uporabe istovrsni zahtjevima za tehničku kompatibilnost s mrežom za koju je željezničko vozilo već dobilo odobrenje ili na kojoj se upotrebljava. Te dokaze dostavlja podnositelj zahtjeva i oni se mogu temeljiti na informacijama iz registra željezničke infrastrukture (RINF).

Podnositelj zahtjeva mora obrazložiti i dokumentirati istovrsnost učinka alternativnih specifikacija u odnosu na zahtjeve ovog TSI-ja (točka 2. podtočka (c)) i istovrsnost zahtjeva za tehničku kompatibilnost s mrežom (točka 2. podtočka (d)) tako što će primijeniti postupak upravljanja rizikom utvrđen u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 402/2013. Obrazloženje mora ocijeniti i potvrditi tijelo za procjenu (CSM RA).

Osim zahtjeva iz prethodne podtočke 2. i ako je to potrebno podnositelj zahtjeva dostavlja EZ izjavu o provjeri i tehničku dokumentaciju kojom dokazuje usklađenost sa sljedećim:

(a)	konkretnim slučajevima koji se odnose na bilo koji dio proširenog područja uporabe u ovom TSI-ju, TSI-ju za buku, TSI-ju za osobe sa smanjenom pokretljivošću i TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav;

(b)	nacionalnim pravilima iz članka 13. stavka 2. točaka (a), (c) i (d) Direktive (EU) 2016/797 kako su priopćena u skladu s člankom 14. te direktive.

Tijelo za izdavanje odobrenja na internetskim stranicama Agencije objavljuje pojedinosti o alternativnim specifikacijama iz točke 2. podtočke (c) i zahtjevima za tehničku kompatibilnost s mrežom iz točke 2. podtočke (d) na temelju kojih je izdalo odobrenje za prošireno područje uporabe.

Ako odobreno vozilo nije moralo primjenjivati TSI-jeve ili njihove dijelove u skladu s člankom 9. Direktive 2008/57/EZ, podnositelj zahtjeva traži odstupanje u državama članicama za prošireno područje uporabe u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2016/797.

U skladu s člankom 54. stavkom 2. Direktive (EU) 2016/797 putnički vagoni koji se upotrebljavaju na temelju sporazuma Regolamento Internazionale Carrozze (RIC) smatraju se odobrenima u skladu s uvjetima prema kojima su upotrebljavani, uključujući područje uporabe u kojem prometuju. Nakon promjene koja zahtijeva novo odobrenje za stavljanje na tržište u skladu s člankom 21. stavkom 12. Direktive (EU) 2016/797, putnički vagoni prihvaćeni na temelju posljednjeg sporazuma RIC zadržavaju područje uporabe na kojem su prometovali bez daljnjih provjera nepromijenjenih dijelova.

7.1.5. Preduvjeti za ugradnju za nove konstrukcije željezničkih vozila u kojima ETCS još nije ugrađen

Ovaj se slučaj odnosi na novoprojektirana vozila, uključujući posebna vozila iz točke 7.4.3.2. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav kad se primjenjuje točka 7.1.1.3. podtočka 1. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila, u kojima još nije ugrađen ETCS na vozilu, u cilju da podsustav željezničkih vozila bude spreman kad se sustav instalira.

Sljedeći se zahtjevi primjenjuju na nove konstrukcije vozila za koje je potrebno prvo odobrenje kako je definirano u članku 14. Provedbene uredbe Komisije 2018/545:

(a)	sukladnost sa zahtjevima koji se odnose na funkcije sučelja vlaka kako je navedeno u osnovnim parametrima koji se odnose na Dodatak A, tablicu A.2, indeks 7. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (vidjeti stupce 1. i 2. tablice 9. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila);

(b)	opis primijenjenih funkcija sučelja vlaka, uključujući specifikacije sučelja i komunikacijskih protokola, bilježi se u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2. podtočki 23.;

(c)	mora postojati prostor za ugradnju opreme ETCS-a u vozilu definirane u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav (npr. ETCS DMI, antene itd.). Uvjeti za ugradnju opreme moraju se zabilježiti u tehničkoj dokumentaciji opisanoj u točki 4.2.12.2. podtočki 24.

Prijavljeno tijelo zaduženo za provjeru EZ-a za podsustav željezničkih vozila provjerava je li dostavljena dokumentacija iz točke 4.2.12.2. podtočke 23. i 24.;

kad se ETCS ugrađuje u vozilo, ocjenjivanje integracije funkcija sučelja u vozilo dio je EZ provjere za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu u skladu s točkom 6.3.3. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

(*17) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/387 оd 9. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 321/2013, (EU) br. 1302/2014 i (EU) 2016/919 u pogledu proširenja područja uporabe i prijelaznih razdoblja (SL L 73, 10.3.2020., str. 6.–18.)."

(*18) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/779 od 16. svibnja 2019. o utvrđivanju detaljnih odredbi o sustavu izdavanja ovlaštenja subjektima nadležnima za održavanje vozila na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 445/2011 (SL L 139 I, 27.5.2019., str. 360.).”;"

(162)

točka 7.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„7.3.2. Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1 Mehanička sučelja (4.2.2.2.)

Posebni slučaj za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

Krajnja spojnica, visina iznad tračnice (odredba 4.2.2.2.3., Prilog A)

A.1

Odbojnici

Visina središnjice odbojnika iznosi 1 090 mm (+ 5/– 80 mm) iznad razine tračnice u svim uvjetima opterećenja i trošenja.

A.2

Vijčana spojnica

Visina središnjice vučne kuke iznad tračnica iznosi 1 070 mm (+ 25/– 80 mm) u svim uvjetima opterećenja i trošenja.

7.3.2.2 Profili (4.2.3.1.)

Posebni slučaj za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

Dopušteno je da referentni profil gornjeg i donjeg dijela jedinice bude utvrđen u skladu s nacionalnim tehničkim pravilima prijavljenim u tu svrhu.

7.3.2.3 Zahtjevi željezničkih vozila za kompatibilnost s pružnom opremom (4.2.3.3.2.2.)

Posebni slučaj za Finsku („P”)

Za željeznička vozila predviđena za uporabu na finskoj mreži (širine kolosijeka 1 524 mm) koja ovisi o pružnoj opremi za nadzor stanja osovinskog ležaja, ciljna područja s donje strane osovinskog ležaja, koja moraju ostati neometana kako bi se mogao vršiti nadzor pomoću pružne opreme za nadzor pregrijanosti osovinskih ležajeva, koriste mjere određene u EN 15437-1:2009, te se mjere zamjenjuju sljedećima:

Sustav koji se temelji na pružnoj opremi:

Dimenzije iz točaka 5.1. i 5.2. norme EN 15437-1:2009 zamjenjuju se sljedećim dimenzijama. Određena su dva različita ciljna područja (I. i II.), uključujući njihove zabranjene i mjerne zone:

Mjere za ciljno područje I.:

—	WTA, veći ili jednak 50 mm,

—	LTA, veći ili jednak 200 mm,

—	YTA je 1 045 mm do 1 115 mm

—	WPZ, veći ili jednak 140 mm

—	LPZ, veći ili jednak 500 mm,

—	YPZ iznosi 1 080 mm ± 5 mm

Mjere za ciljno područje II.:

—	WTA, veći ili jednak 14 mm,

—	LTA, veći ili jednak 200 mm,

—	YTA je 892 mm do 896 mm

—	WPZ, veći ili jednak 28 mm

—	LPZ, veći ili jednak 500 mm,

—	YPZ iznosi 894 mm ± 2 mm

Posebni slučaj za Francusku („P”)

Ovaj se posebni slučaj primjenjuje na sve jedinice koje nisu opremljene opremom za nadzor stanja osovinskog ležaja u vozilu.

Točke 5.1. i 5.2. norme EN 15437-1 primjenjuju se sa sljedećim posebnostima. Oznake su one koje su korištene na slici 3. norme.

—	WTA = 70 mm

—	YTA = 1 092,5 mm

—	LTA = Vmax x 0,56 (Vmax je maksimalna brzina na pruzi na razini HABC-a, izražena u km/h).

Posebni slučaj za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

Željeznička vozila koja ovise o pružnoj opremi za nadzor stanja osovinskih ležajeva ispunjavaju sljedeća ciljna područja na donjoj strani osovinskog kućišta (mjere određene u normi EN 15437-1:2009):

Tablica 18.

Ciljno područje

	YTA [mm]	WTA [mm]	LTA [mm]	YPZ [mm]	WPZ [mm]	LPZ [mm]
1 600 mm	1 110 ± 2	≥ 70	≥ 180	1 110 ± 2	≥ 125	≥ 500

Posebni slučaj za Švedsku („T2”)

Ovaj posebni slučaj primjenjuje se na sve jedinice koje nisu opremljene opremom za nadzor stanja osovinskih ležajeva i koje su namijenjene za djelovanje na prugama s nenadograđenim detektorima za nadzor pregrijanosti osovinskih ležajeva. Te su pruge označene u registru infrastrukture kao nesukladne s TSI-jem u ovom pogledu.

Dvije zone ispod s donje strane osovinskog kućišta navedene u donjoj tablici u odnosu na parametre norme EN 15437-1:2009 moraju biti slobodne kako bi se omogućio nadzor okomiti nadzor pomoću pružnog sustava za nadzor osovinskog kućišta:

Tablica 19.

Ciljna i zaštićena zona za jedinice predviđene za prometovanje u Švedskoj

	YTA [mm]	WTA [mm]	LTA [mm]	YPZ [mm]	WPZ [mm]	LPZ [mm]
Sustav 1	862	≥ 40	cijelo,	862	≥ 60	≥ 500
Sustav 2	905 ± 20	≥ 40	cijelo,	905	≥ 100	≥ 500

Kompatibilnost s tim sustavima navodi se u tehničkoj dokumentaciji za vozilo.

7.3.2.4 Kvaliteta zraka u unutrašnjosti vozila (4.2.5.8.)

Posebni slučaj za tunel La Manche („P”)

Putnička vozila: putnički vlakovi moraju imati uspostavljene sustave za prozračivanje koji mogu osigurati da razine CO2 ostanu ispod 10 000 ppm tijekom najmanje 90 minuta u slučaju kvara vučnih sustava.

7.3.2.5 Dinamičko ponašanje tijekom vožnje (4.2.3.4.2., 6.2.3.4.)

Posebni slučaj za Finsku („P”)

Sljedeće izmjene točki o dinamičkom ponašanju tijekom vožnje iz TSI-ja primjenjuju se na vozilo koje će voziti isključivo po finskoj mreži širine kolosijeka od 1 524 mm:

—	Ispitna zona 4 ne primjenjuje se na ispitivanje dinamičkog ponašanja.

—	Srednja vrijednost promjera krivulje svih dionica pruge za ispitnu zonu 3 iznosi 550 ± 50 metara za ispitivanja dinamičkog ponašanja vozila.

—	Parametri kvalitete kolosijeka kod ispitivanja dinamičkog ponašanja vozila moraju biti u skladu s RATO 13 (Inspekcija kolosijeka).

—	Metode mjerenja u skladu su s EN 13848-1:2019.

Posebni slučaj za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

U svrhu tehničke kompatibilnosti s postojećom mrežom, dopušteno je za ocjenu dinamičkog ponašanja vozila koristiti prijavljena nacionalna pravila.

Posebni slučaj za Španjolsku („P”)

Za željeznička vozila koja će se koristiti na širini kolosijeka od 1 668 mm, granična vrijednost kvazi-statične vodeće sile Yqst procjenjuje se za luk zavoja 250 m ≤ Rm < 400 m.

Granična vrijednost je: (Yqst)lim = 66 kN.

Za normalizaciju procijenjene vrijednosti na polumjer Rm = 350 m u skladu s točkom 7.6.3.2.6. točkom 2. norme EN 14363:2016, formula „Ya,nf,qst = Ya,f,qst – (10 500 m/Rm – 30) kN” zamjenjuje se s „Ya,nf,qst = Ya,f,qst – (11 550 m/Rm – 33) kN”.

Vrijednosti manjka nadvišenja mogu se prilagoditi na širinu kolosijeka od 1 668 mm ako se pomnože odgovarajuće vrijednosti parametra 1 435 mm sa sljedećim faktorom preračunavanja: 1733./1500.

7.3.2.5a Konstrukcija okretnog postolja (4.2.3.5.1.)

Posebni slučaj za Španjolsku („P”)

Za okretna postolja konstruirana za vožnju na širini kolosijeka od 1 668 mm, alfa (α) i beta (β) parametri smatraju se 0,15 odnosno 0,35 u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [11] [Prilog F normi EN 13749].

7.3.2.6 Mehaničke i geometrijske značajke kolnih slogova i kotača (4.2.3.5.2.1. i 4.2.3.5.2.2.)

Posebni slučaj za Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku za mreže sa širinom kolosijeka od 1 520 mm („P”)

Geometrijske mjere kotača određene na Slici 2. moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici 20.

Tablica 20.

Granice geometrijskih mjera kotača u uporabi

Oznaka	Promjer kotača D (mm)	Najmanja vrijednost (mm)	Najveća vrijednost (mm)
Širina naplatka (BR + Burr)	400 ≤ D ≤ 1 220	130	146
Debljina vijenca kotača (Sd)		25 (4)	33
Visina vijenca kotača (Sh)		28	37

Novi profil kotača za lokomotive i kompozicije vlaka maksimalne brzine 200 km/h definiran je u slici 3. u nastavku:

Slika 3.

Novi profil kotača za lokomotive i kompozicije vlaka maksimalne brzine 200 km/h

Novi profil kotača za kompozicije vlaka maksimalne brzine 130 km/h definiran je u slici 4. u nastavku:

Slika 4.

Novi profil kotača za kompozicije vlaka maksimalne brzine 130 km/h

Posebni slučaj za Finsku („P”)

Uzima se da je najmanji promjer kotača 400 mm.

Za željeznička vozila koja će se koristiti u prometu između finske mreže od 1 524 i mreže treće zemlje od 1 520, dopušteno je koristiti posebne kolne slogove koji su konstruirani tako da mogu voziti na različitim širinama kolosijeka.

Posebni slučaj za Irsku („P”)

Geometrijske mjere kotača (definiranih na Slici 2.) moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici 21:

Tablica 21.

Granice geometrijskih mjera kotača u uporabi

	Oznaka	Promjer kotača D (mm)	Najmanja vrijednost (mm)	Najveća vrijednost (mm)
1 600 mm	Širina naplatka (BR) (s najvećim grebenom 5 mm)	690 ≤ D ≤ 1 016	137	139
	Debljina vijenca kotača (Sd)	690 ≤ D ≤ 1 016	26	33
	Visina vijenca kotača (Sh)	690 ≤ D ≤ 1 016	28	38
	Ploha vijenca kotača (qR)	690 ≤ D ≤ 1 016	6,5	—

Posebni slučaj za Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

Geometrijske mjere kolnih slogova i kotača (definiranih na Slikama 1. i 2.) moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima navedenim u tablici 22.:

Tablica 22.

Granice geometrijskih mjera kolnih slogova i kotača u uporabi

	Oznaka	Promjer kotača D (mm)	Najmanja vrijednost (mm)	Najveća vrijednost (mm)
1 600 mm	Razmak između prednjih dijelova (SR) SR = AR+Sd,lijevi+Sd, desni	690 ≤ D ≤ 1 016	1 573	1 593,3
	Razmak kotača (AR)	690 ≤ D ≤ 1 016	1 521	1 527,3
	Širina ovoja kotača (BR) (s najvećim BURR od 5 mm)	690 ≤ D ≤ 1 016	127	139
	Debljina vijenca kotača (Sd)	690 ≤ D ≤ 1 016	24	33
	Visina vijenca kotača (Sh)	690 ≤ D ≤ 1 016	28	38
	Ploha vijenca kotača (qR)	690 ≤ D ≤ 1 016	6,5	—

Posebni slučaj za Španjolsku za širinu kolosijeka od 1 668 mm („P”)

Najmanja vrijednost debljine vijenca kotača (Sd) za promjer kotača od D ≥ 840 mm mora biti 25 mm.

Za promjere kotača 330 mm ≤ D < 840 mm, najmanja vrijednost je 27,5 mm.

Posebni slučaj za Češku Republiku („T0”)

Za unutarnje kotače troosovinskih okretnih postolja koji ne sudjeluju u vođenju po tračnicama, niža granična vrijednost geometrijskih dimenzija kotača od onih propisanih u tablici 1. i tablici 2. dopuštena je za debljinu vijenca kotača (Sd) i za razmak između prednjih dijelova (SR).

7.3.2.6.a Najmanji polumjer luka zavoja (4.2.3.6.)

Posebni slučaj za Irsku („P”)

Za sustav širine kolosijeka od 1 600 mm najmanji polumjer luka zavoja koji treba svladati iznosi 105 m za sve jedinice;

7.3.2.7. Ne upotrebljava se

7.3.2.8 Aerodinamični učinci (4.2.6.2)

Posebni slučaj za Italiju („P”)

Najveće promjene tlaka u tunelima (4.2.6.2.3.):

Kako bi mogle neograničeno prometovati na postojećim prugama uzimajući u obzir brojne tunele poprečnog presjeka 54 m2 koji se prolaze brzinom 250 km/h te one poprečnog presjeka 82,5 m2 koji se prolaze brzinom 300 km/h, jedinice najveće konstrukcijske brzine od 190 km/h i više moraju ispunjavati zahtjeve iz tablice 23.

Tablica 23.

Zahtjevi za interoperabilni vlak pri samostalnoj vožnji kroz cijevni tunel bez nagiba

	Širina kolosijeka	Referentni slučaj		Kriteriji za referentni slučaj			Najveća dopuštena brzina [km/h]
	Širina kolosijeka	Vtr [km/h]	Atu [m2]	ΔpN [Pa]	ΔpN + ΔpFr [Pa]	ΔpN + ΔpFr + ΔpT [Pa]	Najveća dopuštena brzina [km/h]
Vtr,max < 250 km/h	GA ili manje	200	53,6	≤ 1 750	≤ 3 000	≤ 3 700	≤ 210
	GB	200	53,6	≤ 1 750	≤ 3 000	≤ 3 700	≤ 210
	GC	200	53,6	≤ 1 750	≤ 3 000	≤ 3 700	≤ 210
Vtr,max < 250 km/h	GA ili manje	200	53,6	≤ 1 195	≤ 2 145	≤ 3 105	< 250
	GB	200	53,6	≤ 1 285	≤ 2 310	≤ 3 340	< 250
	GC	200	53,6	≤ 1 350	≤ 2 530	≤ 3 455	< 250
Vtr,max ≥ 250 km/h	GA ili manje	250	53,6	≤ 1 870	≤ 3 355	≤ 4 865	250
Vtr,max ≥ 250 km/h	GA ili manje	250	63,0	≤ 1 460	≤ 2 620	≤ 3 800	> 250
	GB	250	63,0	≤ 1 550	≤ 2 780	≤ 4 020	> 250
	GC	250	63,0	≤ 1 600	≤ 3 000	≤ 4 100	> 250

Ako vozilo ne ispunjava vrijednosti navedene u gornjoj tablici (npr. vozilo sukladno s TSI-jem), mogu se primjenjivati operativna pravila (npr. ograničenja brzine).

7.3.2.8.a Prekidači za svjetla (4.2.7.1.4)

Posebni slučaj za Francusku, Luksemburg, Belgiju, Španjolsku, Švedsku i Poljsku (T0)

Strojovođa mora moći uključiti trepćuća prednja svjetla kako bi upozorio na opasnost.

7.3.2.9 Ne upotrebljava se

7.3.2.10 Ne upotrebljava se

7.3.2.11. Rad unutar raspona napona i frekvencija (4.2.8.2.2)

Posebni slučaj za Estoniju („T1”)

Električne jedinice za vožnju na prugama s istosmjernim sustavima od 3,0 kV mogu raditi unutar raspona napona i frekvencija u skladu s točkom 7.4.2.1.1. TSI-ja za energetski sustav.

Posebni slučaj za Francusku („T2”)

Kako bi se izbjegla ograničenja uporabe, električne jedinice konstruirane za vožnju na prugama s izmjeničnim sustavima od 1,5 kV ili istosmjernim sustavima od 25 kV moraju biti u skladu sa značajkama opisanima u registru infrastrukture (parametar 1.1.1.2.2.1.3.). Najveći napon u stanju mirovanja po pantografu (točka 4.2.8.2.5.) dopušten na postojećim prugama s istosmjernim sustavima od DC 1,5 kV može biti niži od graničnih vrijednosti propisanih u točki 4.2.5. TSI-ja za energiju; napon pri stajanju po pantografu ograničen je na električnim jedinicama koje su konstruirane za vožnju po tim prugama.

Posebni slučaj za Latviju („T1”)

Električne jedinice za vožnju na prugama s istosmjernim sustavima od 3,0 kV mogu raditi unutar raspona napona i frekvencija u skladu s točkom 7.4.2.4.1. TSI-ja za energetski sustav.

7.3.2.12 Uporaba regenerativnog kočenja (4.2.8.2.3.)

Posebni slučaj za Belgiju („T2”)

U svrhu tehničke kompatibilnosti s postojećim sustavom, najveći napon koji se rekuperira u kontaktni vod (Umax2 u skladu s EN 50388-1:2022 točka 12.2.1.) na mreži od 3 kV ne smije biti veći od 3,8 kV.

Posebni slučaj za Češku Republiku („T2”)

U svrhu tehničke skompatibilnosti s postojećim sustavom, najveći napon koji se rekuperira u kontaktni vod (Umax2 u skladu s EN 50388-1:2022 točka 12.2.1.) na mreži od 3 kV ne smije biti veći od 3,55 kV.

Posebni slučaj za Švedsku („T2”)

U svrhu tehničke kompatibilnosti s postojećim sustavom, najveći napon koji se rekuperira u kontaktni vod (Umax2 u skladu s EN-1 50388:2022 točka 12.2.1.) na mreži od 15 kV ne smije biti veći od 17,5 kV.

7.3.2.13 Visina interakcije s kontaktnim vodovima (razina željezničkih vozila) (4.2.8.2.9.1.1.)

Posebni slučaj za Nizozemsku („T0”)

Za neograničeni pristup istosmjernoj mreži od 1 500 V, najveća visina pantografa ograničava se na 5 860 mm.

7.3.2.14 Geometrija glave pantografa (4.2.8.2.9.2.)

Posebni slučaj za Hrvatsku („T1”)

Kako bi mogle raditi na postojećoj mreži istosmjernog sustava 3 kV, dopušteno je opremiti električne jedinice pantografom čija je geometrija glave dužine 1 450 mm kako je prikazano u EN 50367:2020+A1:2022, Prilogu B.3. slici B.1 (kao alternativa zahtjevu iz točke 4.2.8.2.9.2.).

Posebni slučaj za Finsku („T1”)

U svrhu tehničke kompatibilnosti s postojećom mrežom, širina glave pantografa ne smije prelaziti 0.422 metara.

Posebni slučaj za Francusku („T2”)

Kako bi mogle raditi na postojećoj mreži, posebno na prugama sa sustavom vodova koji su sukladni samo s uskim pantografom, te u Francuskoj i Švicarskoj, električne jedinice mogu biti opremljene pantografom s geometrijom glave dužine 1 450 mm u skladu s EN 50367:2020+A1:2022, Prilogom B.3., slikom B.1. (kao alternativa zahtjevu iz točke 4.2.8.2.9.2.).

Posebni slučaj za Italiju („T0”)

Kako bi mogle raditi na postojećoj mreži istosmjernog sustava 3 kV i 25 kV izmjeničnog sustava (i u Švicarskoj na mreži izmjeničnog sustava 15 kV), električne jedinice mogu biti opremljene pantografom s geometrijom glave dužine 1 450 mm u skladu s EN 50367:2020+A1:2022, Prilogom B.3., slikom B1. (kao alternativa zahtjevu iz točke 4.2.8.2.9.2.).

Posebni slučaj za Portugal („T0”)

Kako bi mogle raditi na postojećoj mreži sustava 25 kV 50 Hz, električne jedinice mogu biti opremljene pantografom s geometrijom glave dužine 1 450 mm u skladu s EN 50367:2020+A1:2022, Prilogom B.3., slikom B.1. (kao alternativa zahtjevu iz točke 4.2.8.2.9.2.).

Kako bi mogle raditi na postojećoj mreži istosmjernog sustava 1,5 kV, električne jedinice mogu biti opremljene pantografom s geometrijom glave dužine 2 180 mm u skladu s nacionalnim pravilom prijavljenim u tu svrhu (kao alternativna zahtjevu 4.2.8.2.9.2.).

Posebni slučaj za Sloveniju („T0”)

Posebni slučaj za Švedsku („T0”)

Kako bi mogle raditi na postojećoj mreži, električne jedinice mogu biti opremljene pantografom s geometrijom glave dužine 1 800 mm u skladu s EN 50367:2020+A1:2022, Prilogom B.3., slikom B.5. (kao alternativa zahtjevu iz točke 4.2.8.2.9.2.).

7.3.2.15 Materijal klizača pantografa (4.2.8.2.9.4.2.)

Posebni slučaj za Francusku („P”)

Sadržaj metala ugljičnih klizača može se povećati do 60 % po težini kada se koriste na prugama istosmjernog sustava 1 500 V.

7.3.2.16 Kontaktna sila pantografa i dinamično ponašanje (4.2.8.2.9.6.)

Posebni slučaj za Francusku („T2”)

U svrhu tehničke kompatibilnosti s postojećom mrežom, električne jedinice predviđene za uporabu na prugama sustava DC 1,5 kV moraju se, uz zahtjev iz odredbe 4.2.8.2.9.6., potvrditi u odnosu na srednju kontaktnu silu u sljedećem rasponu:

70 N < Fm< 0,00178 * v2 + 110 N uz vrijednost od 140 N u stanju mirovanja.

Postupak ocjene sukladnosti (simulacija i/ili ispitivanje u skladu s točkama 6.1.3.7. i 6.2.3.20.) uzima u obzir sljedeće okolišne uvjete:

Ljetni uvjeti	:	temperatura okoline ≥ 35 °C; temperatura kontaktnog voda > 50 °C za simulaciju.
Zimski uvjeti	:	temperatura okoline 0 °C; temperatura kontaktnog voda 0 °C za simulaciju.

Posebni slučaj za Švedsku („T2”)

U svrhu tehničke kompatibilnosti s postojećom mrežom u Švedskoj, statička kontaktna sila pantografa mora ispunjavati zahtjeve norme EN 50367:2020+A1:2022, Priloga B., Tablice B3, stupca SE (55 N). Kompatibilnost s tim zahtjevima utvrđuje se u tehničkoj dokumentaciji za vozilo.

Posebni slučaj za tunel La Manche („P”)

U svrhu tehničke kompatibilnosti s postojećom mrežom, provjerom na razini sastavnog dijela interoperabilnosti (točke 5.3.10. i 6.1.3.7.) potvrđuje se sposobnost pantografa da sakuplja električnu energiju za dodatni raspon visina kontaktnog voda između 5 920 mm i 6 020 mm.

7.3.2.17. Ne upotrebljava se

7.3.2.18. Ne upotrebljava se

7.3.2.19. Ne upotrebljava se

7.3.2.20. Protupožarna zaštita i sigurnost (4.2.10.)

Posebni slučaj za Italiju („T0”)

Dodatne specifikacije za jedinice previđene za prometovanje postojećim talijanskim tunelima nalaze se u nastavku.

Sustavi za detekciju požara (točke 4.2.10.3.2. i 6.2.3.23.)

Uz prostorije navedene u točki 6.2.3.23., sustavi za detekciju požara postavljaju se u svim prostorijama za putnike i posadu.

Sustavi za zadržavanje i kontrolu požara za putnička vozila (točka 4.2.10.3.4.)

Uz zahtjeve iz točke 4.2.10.3.4., jedinice kategorije A i B putničkih vozila moraju biti opremljene aktivnim sustavima za zadržavanje i kontrolu požara.

Sustavi za zadržavanje i kontrolu požara ocjenjuju se u skladu s prijavljenim Nacionalnim pravilima o automatskim sustavima za gašenje požara.

Uz zahtjeve navedene u točki 4.2.10.3.4., jedinice kategorije A i B putničkih vozila moraju biti opremljene automatskim sustavima za gašenje požara u svim tehničkim prostorijama.

Teretne lokomotive i teretne jedinice na vlastiti pogon: mjere za zaštitu od širenja požara (točka 4.2.10.3.5.) i vozna sposobnost (točka 4.2.10.4.4.)

Uz zahtjeve iz točke 4.2.10.3.5., teretne lokomotive i teretna vozila na vlastiti pogon moraju biti opremljeni aktivnim sustavima za zadržavanje i kontrolu požara u svim tehničkim prostorijama.

Uz zahtjeve navedene u točki 4.2.10.4.4., teretne lokomotive i teretne jedinice na vlastiti pogon moraju imati voznu sposobnost jednaku putničkim vozilima kategorije B.

Klauzula o preispitivanju:

Najkasnije do 31. srpnja 2025. države članice moraju poslati Komisiji izvješće o mogućim alternativama gore navedenim dodatnim specifikacijama, kako bi se uklonila ili u znatnoj mjeri smanjila ograničenja za željeznička vozila koja su posljedica nesukladnosti tunela s TSI-jevima.

7.3.2.21. Vozna sposobnost (4.2.10.4.4.) i sustavi za zadržavanje i kontrolu požara (4.2.10.3.4.)

Posebni slučaj za tunel La Manche („P”)

Putnička vozila predviđena za vožnju tunelom La Manche moraju biti kategorije B s obzirom na duljinu tunela.

Zbog nepostojanja točaka za gašenje požara na sigurnoj lokaciji (vidjeti točku 4.2.1.7. TSI-ja za SRT), primjenjuju se izmjene sljedećih točaka:

točka 4.2.10.4.4. podtočka 3.

Vozna sposobnost putničkih željezničkih vozila predviđenih za vožnju tunelom La Manche dokazuje se primjenom specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [33], u kojoj su kočenje i vuča funkcije na koje utječe vatra „tipa 2”; te se funkcije ocjenjuju u sljedećim uvjetima

—	u trajanju od 30 minuta pri najmanjoj brzini 100 km/h, ili

—	u trajanju od 15 minuta pri najmanjoj brzini od 80 km/h (u skladu s točkom 4.2.10.4.4.) pod uvjetom navedenim u nacionalnom pravilu koje je u tu svrhu prijavilo tijelo nadležno za sigurnost tunela La Manche.

točka 4.2.10.3.4. podtočke 3. i 4.

Ako je vozna sposobnost navedena za vrijeme od 30 minuta u skladu s prethodnom točkom, protupožarna prepreka između upravljačnice i odjeljka s njegove stražnje strane (pod pretpostavkom da požar bukne u stražnjem odjeljku) moraju zadovoljavati zahtjeve za cjelovitošću na najmanje 30 minuta (umjesto 15 minuta).

Ako je vozna sposobnost navedena za vrijeme od 30 minuta u skladu s prethodnom točkom te za putnička vozila na kojima nije moguć izlaz putnika na oba kraja (nema prolaza), mjere za kontrolu širenja topline i požara kroz zrak (pregrade ili drugi sustavi za zadržavanje i kontrolu požara, požarne prepreke između motora/napajanje električnom energijom/vučna oprema i prostorije za putnike/posadu) projektirane su tako da pružaju najmanje 30 minuta zaštite od požara (umjesto 15 minuta).

7.3.2.22 Sučelje za pražnjenje nužnika (4.2.11.3.)

Posebni slučaj za Finsku („P”)

Kao druga mogućnost ili kao dodatak onome što je određeno u točki 4.2.11.3, dopuštena je ugradnja sučelja za pražnjenje nužnika i za ispiranje spremnika za pražnjenje nužnika, koje je u skladu sa pružnim sustavima na finskoj mreži u skladu sa slikom AI1.

Slika A.I.1.

Priključci za pražnjenje sanitarnog spremnika

Brzi priključak SFS 4428, dio priključka A, veličine DN80

Materijal: nehrđajući čelik, otporan na kiselinu

Brtvljenje na strani, nasuprot priključku

Konkretna definicija u normi SFS 4428.

7.3.2.23. Sučelje za opskrbu vodom (4.2.11.5.)

Posebni slučaj za Finsku („P”)

Kao druga mogućnost ili kao dodatak onome što je određeno u točki 4.2.11.5., dopuštena je ugradnja priključaka za opskrbu vodom koji su u skladu s pružnim sustavima na finskoj mreži u skladu sa slikom AII1.

Slika A.II.1

Priključci za opskrbu vodom

tip: priključak C za gašenje požara NCU1

Materijal: mjed ili aluminij

Konkretna definicija u normi SFS 3802 (brtvljenje određuje proizvođač svakog priključka)

Posebni slučaj za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

Kao druga mogućnost, ili kao dodatak onome što je određeno u točki 4.2.11.5., dopuštena je ugradnja sučelja za punjenje vodom koje sadržava štrcaljku. Ova vrsta sučelja za punjenje vodom, koje sadržava štrcaljku, mora ispunjavati zahtjeve nacionalne tehničke norme prijavljene za tu svrhu.

7.3.2.24. Posebni uvjeti za garažiranje vlakova (4.2.11.6.)

Posebni slučaj za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

Stacionarno napajanje garažiranih vlakova električnom energijom mora ispunjavati zahtjeve nacionalne tehničke norme koja je prijavljena u tu svrhu.

7.3.2.25. Oprema za opskrbu gorivom (4.2.11.7.)

Posebni slučaj za Finsku („P”)

Kako bi se mogle opskrbiti gorivom na finskoj mreži, spremnik goriva jedinica sa sučeljima za opskrbu dizelskim gorivom mora biti opremljen sigurnosnim sustavom protiv prelijevanja u skladu s normom SFS 5684 i SFS 5685.

Posebni slučaj za Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu u odnosu na Sjevernu Irsku („P”)

Sučelje za opremu za opskrbu gorivom mora ispunjavati zahtjeve nacionalnih tehničkih normi prijavljenih u tu svrhu.

7.3.2.26. Željeznička vozila porijeklom iz trećih zemalja (općenito)

Posebni slučaj za Finsku („P”)

Primjena nacionalnih tehničkih normi umjesto zahtjeva ovog TSI-ja dopuštena je za željeznička vozila trećih zemalja koja će se koristiti na finskoj mreži širine kolosijeka od 1 524 mm za prometovanje između Finske i mreže trećih zemalja širine kolosijeka od 1 520 mm.

7.3.2.27. Ne upotrebljava se”;

(163)

Točka 7.4. zamjenjuje se sljedećim:

„7.4. Posebni okolišni uvjeti

Posebni uvjeti za Austriju

Neograničeni pristup u Austriji u zimskim uvjetima daje se ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

—	mora se omogućiti dodatna sposobnost čistača tračnica da uklanja snijeg kako je navedeno za otežane uvjete vezane uz snijeg, led i tuču u točki 4.2.6.1.2.

—	lokomotive i vučne jedinice moraju biti opremljene sustavom za posipanje pijeskom.

Posebni uvjeti za Bugarsku

Neograničen pristup u Bugarskoj u zimskim uvjetima daje se ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

—	lokomotive i vagoni moraju biti opremljeni sustavom za posipanje pijeskom.

Posebni uvjeti za Hrvatsku

Neograničen pristup u Hrvatskoj u zimskim uvjetima daje se ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

—	Vučna vozila i vozila s upravljačnicom moraju biti opremljena sustavom za posipanje pijeskom.

Posebni uvjeti za Estoniju, Latviju i Litvu

Za neograničeni pristup željezničkih vozila estonskoj, latvijskoj i litavskoj mreži u zimskim uvjetima mora se dokazati da željezničko vozilo ispunjava sljedeće zahtjeve:

—	odabrana je temperaturna zona T2 kako je određeno u točki 4.2.6.1.1

—	odabrani su otežani uvjeti snijega, leda i tuče kako je određeno u točki 4.2.6.1.2., osim scenarija „snježni nanos”

Posebni uvjeti za Finsku

Neograničeni pristup željezničkim vozilima finskoj mreži u zimskim uvjetima daje se ako su se dokaže željeznička vozila zadovoljavaju sljedeće uvjete:

—	odabrana je temperaturna zona T2 kako je određeno u točki 4.2.6.1.1

—	odabrani su otežani uvjeti snijega, leda i tuče kako je određeno u točki 4.2.6.1.2., osim scenarija „snježni nanos”

—

Kad je riječ o kočnom sustavu, neograničeni pristup u Finskoj u zimskim uvjetima daje se ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

—	barem pola okretnih postolja opremljeno je magnetskom tračničkom kočnicom u kompoziciji vlaka ili putničkog vagona nominalne brzine koja ne prelazi 140 km/h

—	sva su okretna postolja opremljena magnetnom tračničkom kočnicom u kompoziciji vlaka ili putničkog vagona nominalne brzine koja prelazi 180 km/h

Posebni uvjeti za Francusku

Neograničen pristup u Francuskoj u zimskim uvjetima daje se ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

—	lokomotive i vučne jedinice moraju biti opremljene sustavom za posipanje pijeskom.

Posebni uvjeti za Njemačku

Neograničen pristup u Njemačkoj u zimskim uvjetima daje se ako je zadovoljen sljedeći zahtjev:

—	lokomotive i vučne jedinice moraju biti opremljene sustavom za posipanje pijeskom.

Posebni uvjeti za Grčku

Za neograničen pristup grčkoj mreži u ljetnim uvjetima, bira se temperaturna zona T3 kako je određeno u točki 4.2.6.1.1.

Neograničen pristup u Grčkoj u zimskim uvjetima daje se ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

—	vučna vozila moraju biti opremljeni sustavom za posipanje pijeskom.

Posebni uvjeti za Portugal

Za neograničen pristup portugalskoj mreži:

(a)	u ljetnim uvjetima bira se temperaturna zona T3 kako je određeno u točki 4.2.6.1.1.,

(b)	u zimskim uvjetima lokomotive moraju biti opremljene sustavom za posipanje pijeskom.

Posebni uvjeti za Španjolsku

Za neograničen pristup španjolskoj mreži u ljetnim uvjetima, bira se temperaturna zona T3 kako je određeno u točki 4.2.6.1.1.

Posebni uvjeti za Švedsku

Neograničeni pristup željezničkim vozilima švedskoj mreži u zimskim uvjetima daje se ako su se dokaže željeznička vozila zadovoljavaju sljedeće uvjete:

—	odabrana je temperaturna zona T2 kako je određeno u točki 4.2.6.1.1

—	odabrani su teški uvjeti za snijeg, led i tuču kako je određeno u točki 4.2.6.1.2.”;

(164)

Točka 7.5. zamjenjuje se sljedećim:

„7.5. Aspekti koji se moraju uzeti u obzir u postupku revizije ili drugim aktivnostima Agencije

Uslijed analize koja je provedena tijekom postupka izrade ovog TSI-ja, utvrđeni su posebni aspekti od interesa za budući razvoj željezničkog sustava EU-a.

Ti aspekti pripadaju 3 različitim skupinama:

(1)	Oni koji su već predmet osnovnog parametra u ovom TSI-ju, s mogućim razvojem odgovarajućih specifikacija kod revizije ovog TSI-ja.

(2)	Oni koji se u trenutačnom kontekstu tehničkog razvoja ne smatraju osnovnim parametrom, ali su predmetom istraživačkih projekata.

(3)	Oni koji su važni u okviru trenutnih istraživanja u području željezničkog sustava EU-a, ali ne ulaze u područje primjene TSI-jeva.

Ti su aspekti navedeni u nastavku i razvrstani u skladu s klasifikacijom iz točke 4.2. TSI-ja.

7.5.1. Aspekti vezani uz osnovni parametar iz ovog TSI-ja

7.5.1.1 Parametar osovinskog opterećenja (točka 4.2.3.2.1.)

Ovaj osnovni parametar obuhvaća sučelje između željezničke infrastrukture i željezničkog vozila u vezi s okomitim opterećenjem.

Za provjeru kompatibilnosti s voznom relacijom vlaka u odnosu na statičku i dinamičku kompatibilnost potrebna je dodatna razrada.

Nije još dostupna usklađena metoda klasifikacije željezničkih vozila za dinamičku kompatibilnost, uključujući zahtjeve koji se odnose na kompatibilnost s modelom opterećenja pri velikim brzinama (HSLM):

—	zahtjeve TSI-ja za lokomotive i putnička vozila trebalo bi dodatno razviti na temelju zaključka CEN-a kojim se Prilog E norme EN1991-2 proširuje odgovarajućim zahtjevima za dinamičku kompatibilnost željezničkih vozila, uključujući kompatibilnost sa strukturama sukladnima s HSLM-om,

—	trebalo bi razviti nove osnovne značajke konstrukcije „Sukladnost konstrukcije vozila s modelom opterećenja pri velikim brzinama (HSLM)”,

—	za potrebe provjere kompatibilnosti s voznom relacijom u Dodatku D.1 TSI-ju za odvijanje prometa i upravljanje prometom trebalo bi na odgovarajući način uputiti na usklađeni postupak na temelju RINF-a i ERATV-a,

—	dokumente koji se zahtijevaju u parametru 1.1.1.1.2.4.4. RINF-a trebalo bi što je moguće bolje uskladiti kako bi se olakšala automatska provjera kompatibilnosti s voznom relacijom vlaka.

7.5.1.2 Ne upotrebljava se

7.5.1.3 Aerodinamični učinci na kolosijeke sa zastorom (točka 4.2.6.2.5.)

Zahtjevi u pogledu aerodinamičnih učinaka na kolosijeke sa zastorom utvrđeni su za jedinice čija je najveća konstrukcijska brzina veća od 250 km/h.

Budući da postojeća tehnologija ne omogućava propisivanje usklađenih zahtjeva ni metodologije za procjenu, TSI omogućuje primjenu nacionalnih propisa.

To će se trebati preispitati kako bi se razmotrilo sljedeće:

—	studija slučajeva podizanja kolosiječnog zastora i utjecaj na sigurnost s time povezan (ako utjecaja ima)

—	razvoj usklađene, troškovno učinkovite metodologije primjenjive u EU-u.

7.5.2. Aspekti koji nisu vezani uz osnovni parametar u ovom TSI-ju, ali su predmet istraživačkih projekata

7.5.2.1 Ne upotrebljava se

7.5.2.2 Daljnje aktivnosti povezane s uvjetima za odobrenje za tip vozila i/ili odobrenje za stavljanje na tržište koja nisu ograničena na konkretno područje uporabe

Kako bi se olakšao slobodan promet lokomotiva i putničkih vagona, uvjeti za dobivanje odobrenja za stavljanje na tržište koje nije ograničeno na određeno područje uporabe utvrđeni su u odredbi 7.1.1.5.

Te bi odredbe trebalo nadopuniti usklađenim graničnim vrijednostima za struje smetnje i magnetska polja na razini jedinice, bilo kao postotak vrijednosti određene za glavnu jedinicu ili kao apsolutne granične vrijednosti. Te se usklađene granične vrijednosti određuju na temelju posebnih slučajeva ili tehničke dokumentacije iz članka 13. TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav i buduće norme EN 50728 za koju se očekuje da će biti objavljena 2024.

Specifikacija sučelja između vagona namijenjenih za opće prometovanje trebale bi biti podrobnije utvrđene u točki 7.1.1.5.2. kako bi se olakšalo međusobno izmjenjivanje tih vagona (novih i postojećih).

7.5.2.3 Opremanje željezničkih vozila s mjestima za bicikle – utjecaj Uredbe o pravima putnika

Člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća (*19) utvrđuju se zahtjevi za opremanje željezničkih vozila mjestima za bicikle.

Mjesta za bicikle potrebno je osigurati u slučaju:

—	velike promjene u smislu razmještaja i opremanja putničkog prostora,

—	kad prethodno navedena modernizacija postojećih željezničkih vozila dovodi do potrebe za pribavljanjem nove dozvole za stavljanje vozila na tržište.

U skladu s načelom iz točke 7.1.2.2. podtočke 1., opsežne modernizacije koje utječu na druge dijelove i osnovne parametre osim rasporeda i opremanja prostora za putnike ne može uključivati opremanje željezničkih vozila s mjestima za bicikle.

(*19) Uredba (EU) br. 2021/782 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (preinaka). (SL L 172, 17.5.2021., str. 1.).”;"

(165)

Dodaci se mijenjaju kako slijedi:

(a)

sadržaj se zamjenjuje sljedećim:

„Dodatak A:

Ne upotrebljava se

Dodatak B:

Sustav širine kolosijeka od 1 520 mm „T”

Dodatak C:

Posebne odredbe za strojeve za pružne radove (OTM)

Dodatak D:

Ne upotrebljava se

Dodatak E:

Antropometrijske mjere strojovođe

Dodatak F:

Vidljivost sprijeda

Dodatak G:

Servisiranje

Dodatak H:

Ocjenjivanje podsustava željezničkih vozila

Dodatak I.:

Aspekti za koje nije dostupna tehnička specifikacija (otvorena pitanja)

Dodatak J:

Tehničke specifikacije navedene u ovom TSI-ju

Dodatak J-1:

Norme ili normativni dokumenti

Dodatak J-2:

Tehnička dokumentacija

Dodatak K:

Postupak validacije za nove završne dijelove magnetske tračničke kočnice (MTB)

Dodatak L:

Promjene zahtjeva i prijelazni režimi”;

(b)

Dodatak C zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak C

Posebne odredbe za strojeve za pružne radove (OTM)

C.1 Izdržljivost konstrukcije vozila

Zahtjevi iz točke 4.2.2.4. nadopunjuju se na sljedeći način:

Okvir stroja mora moći izdržati statička opterećenja iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [1] ili statička opterećenja u skladu sa specifikacijom iz Priloga J-1, indeksa [51] bez prelaženja tamo navedenih dopuštenih vrijednosti.

Odgovarajuća konstrukcijska kategorija specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [51] je sljedeća:

—	za strojeve koji ne smiju biti jednostavno ranžirani ili ranžirani preko izbočina: F-II;

—	za druge strojeve: F-I.

Ubrzanje u x-smjeru u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [1], tablici 13. ili specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [51], tablici 10. iznosi ± 3 g.

C.2 Podizanje i podupiranje dizalicom

Konstrukcija sanduka mora uključivati točke za podizanje pomoću kojih se cijeli stroj mora moći podići ili podići dizalicom. Potrebno je odrediti položaj točaka za podizanje.

S ciljem olakšanja rada tijekom popravka ili kontrole ili postavljanja strojeva na kolosijek, strojevi moraju na obje strane imati barem dvije točke za podizanje na kojima se mogu podići u praznom ili opterećenom stanju.

Kako bi se omogućilo smještanje uređaja za podizanje dizalicom, ispod točaka za podizanje mora postojati slobodan prostor koji ne smije blokirati prisutnost nepokretnih dijelova. Slučajevi opterećenja moraju biti u skladu s odabranima u Dodatku C.1 i primjenjuju se na podizanje i podupiranje dizalicom u servisnim uvjetima i u radionici.

C.3 Dinamičko ponašanje tijekom vožnje

Vozne se značajke mogu odrediti voznim ispitivanjima ili upućivanjima na slične tipove odobrenih strojeva kako je navedeno u odredbi 4.2.3.4.2. ovog TSI-ja ili simulacijom. Vozno ponašanje može se dokazati simulacijom ispitivanja u skladu s Dodatkom J-1, indeksom [9] (uz prethodno navedene iznimke) kada postoji provjereni model reprezentativnog kolosijeka i radnih uvjeta stroja.

Primjenjuju se sljedeća dodatna odstupanja:

i.	Za tu vrstu strojeva uvijek se dopušta pojednostavnjena metoda;

ii.	ako zahtijevanu ispitnu brzinu ne može ostvariti sami stroj, stroj se mora vući tijekom ispitivanja.

Model stroja za simulaciju voznih značajki provjerava se uspoređujući rezultate modela prema rezultatima voznih ispitivanja, pri čemu se koriste iste ulazne značajke kolosijeka.

Provjereni model je simulacijski model koji je provjeren pravnim voznim ispitivanjem koji dovoljno pokreće ovjes kada postoji bliski međusobni odnos između rezultata voznog ispitivanja i predviđanja simulacijskog modela na istom dijelu kolosijeka.

C.4. Ubrzanje pri najvećoj brzini

Za posebna vozila nije potrebno preostalo ubrzanje, kako je navedeno u točki 4.2.8.1.2. podtočki 5.;

;

(c)	Sadržaj Dodatka D zamjenjuje se s „Ne upotrebljava se”;

(d)

Dodatak E zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak E

Antropometrijske mjere strojovođe

Sljedeći podaci smatraju se najsuvremenijima i moraju se koristiti.

—	Osnovne tjelesne mjere strojovođa najvišeg i najnižeg rasta: U obzir se uzimaju dimenzije navedene u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [62].

(e)

Dodatak F zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak F

Vidljivost sprijeda

F.1 Općenito

Upravljačnica mora biti tako projektirana da strojovođi omogućuje da vidi sve vanjske podatke koji su dio zadaće vožnje te da ga zaštiti od vanjskih izvora vidnih smetnji. To uključuje sljedeće:

—	Smanjuje se svjetlucanje na donjem rubu vjetrobranskog stakla koje može uzrokovati umor

—	Osigurava se zaštita od sunca i odsjaja prednjih svjetala nadolazećih vlakova, bez smanjivanja vidljivosti vanjskih znakova, signala i drugih vizualnih podataka

—	Položaj opreme u upravljačnici ne smije priječiti ili ometati strojovođin pogled na podatke izvana

—	Mjere, položaj, oblik i dorada (uključujući održavanje) prozora ne ometaju strojovođin pogled prema van i pomažu u obavljanju zadaće vožnje

—	Položaj, vrsta i kvaliteta uređaja za čišćenje i povećanje vidljivosti mora omogućavati strojovođi da održi jasnu vanjsku vidljivost u većini vremenskih i radnih uvjeta te ne smije ometati strojovođin pogled prema van.

—	Upravljačnica mora biti tako projektirana da je strojovođa tijekom vožnje okrenut prema naprijed.

—	Upravljačnica mora biti projektirana na takav način da strojovođa iz stajaćeg ili sjedećeg voznog položaja ima jasan i neometan pogled da bi mogao uočiti signale s lijeve i desne strane kolosijeka kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [62].

Pravila izražena u prethodno navedenom dodatku uređuju uvjete vidljivosti za svaki smjer vožnje na ravnom kolosijeku i na krivuljama s promjerom od 300 m ili više. Primjenjuju se na položaj strojovođe.

Napomene:

u slučaju upravljačnice s 2 sjedala za strojovođu (mogućnost s 2 mjesta za upravljanje), ona se primjenjuju na oba sjedeća položaja.

u točki 4.2.9.1.3.1. navode se posebni uvjeti za lokomotive sa središnjom upravljačnicom i za posebna vozila.

F.2 Referentni položaj vozila u odnosu na kolosijek:

Primjenjuje se specifikacija na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [62].

Zalihe i korisni teret uzimaju se u obzir kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [6] i točki 4.2.2.10.

F.3 Referentni položaj za oči članova posade

Primjenjuje se specifikacija na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [62].

Razmak između oči strojovođe i vjetrobranskog stakla u sjedećem položaju mora biti veći ili jednak 500 mm.

F.4 Uvjeti vidljivosti

Primjenjuje se specifikacija na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [62].

;

(f)

u Dodatku H tablica H.1. mijenja se kako slijedi:

i.	(ne odnosi se na verziju na hrvatskom jeziku)

ii.

redak „Najjača struja u stanju mirovanja za sustave na istosmjernu struju” zamjenjuje se sljedećim:

„Najjača struja u stanju mirovanja

4.2.8.2.5.

X (samo za istosmjerne sustave)

n.p.

—”

iii.	naslov „Smetnje u energetskom sustavu za izmjenične sustave” zamjenjuje se naslovom „Harmonike i dinamički učinci za izmjenične sustave”;

iv.	redak „Dizelski vučni sustav i drugi vučni sustav s motorom na unutarnje izgaranje” briše se;

v.	(ne odnosi se na verziju na hrvatskom jeziku.)

vi.	redak „Oprema za opskrbu vodom” briše se;

(g)

Dodatak I. zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak i.

Aspekti za koje nije dostupna tehnička specifikacija

(otvorena pitanja)

Otvorena pitanja povezana s tehničkom kompatibilnosti između vozila i mreže:

Element podsustava željezničkih vozila	Točka ovog TSI-ja	Tehnički aspekt koji nije obuhvaćen ovim TSI-jem	Napomene
Kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka	4.2.3.3.1.	Vidjeti specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku J-2, indeksu [A]	Otvorene točke određene su i u TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.
Vozno dinamično ponašanje za sustav širine kolosijeka od 1 520 mm	4.2.3.4.2. 4.2.3.4.3.	Vozno dinamičko ponašanje. Ekvivalentna koničnost	Normativni dokumenti iz TSI-ja utemeljeni su na iskustvu stečenom na sustavu od 1 435 mm.
Ekvivalentna koničnost za sustav širine kolosijeka od 1 600 mm	4.2.3.4.3.	Vozno dinamičko ponašanje. Ekvivalentna koničnost	Normativni dokumenti iz TSI-ja utemeljeni su na iskustvu stečenom na sustavu od 1 435 mm.
Kočni sustav neovisan od uvjeta adhezije	4.2.4.8.3.	Kočnica na vrtložne struje	Uvjeti uporabe kočnice na vrtložne struje za tehničku kompatibilnost s kolosijekom nisu usklađeni.
Aerodinamični učinak na kolosijeke sa zastorom za željeznička vozila s najvećom konstrukcijskom brzinom > 250 km/h	4.2.6.2.5.	Granična vrijednost i ocjena sukladnosti kako bi se ograničili rizici nastali ispupčenjem kolosiječnog zastora	U radu u okviru CEN-a. Otvoreno pitanje i u TSI INF.

Otvorena pitanja koja se ne odnose na tehničku kompatibilnost između vozila i mreže:

Element podsustava željezničkih vozila	Točka ovog TSI-ja	Tehnički aspekt koji nije obuhvaćen ovim TSI-jem	Napomene
Sustavi za zadržavanje i kontrolu požara	4.2.10.3.4.	Ocjena sukladnosti sustava za zadržavanje i kontrolu požara (FCCS) osim cijelih pregrada.	Postupak ocjene učinkovitosti za kontrolu požara i dima razvijen od strane CEN-a u skladu sa zahtjevom za normom koji izdaje ERA.

(h)

Dodatak J zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak J

Tehničke specifikacije navedene u ovom TSI-ju

J-1 Norme ili normativni dokumenti

Indeks	Značajke koje se ocjenjuju	Točka TSI-ja	Točka obvezne norme
[1]	EN 12663-1:2010+A1:2014 Željeznički sustav – Konstrukcijski zahtjevi za sanduk željezničkih vozila – 1. dio: Lokomotive i putnička željeznička vozila (i alternativna metoda za teretne vagone)
[1.1]	Unutarnje kvačilo zglobnih jedinica	4.2.2.2.2. (3)	6.5.3., 6.7.5.
[1.2]	Izdržljivost konstrukcije vozila – općenito	4.2.2.4. (3)	5,1, 5,2, 5,3, 5,4, 5,6.
[1.3]	Izdržljivost konstrukcije vozila – metoda provjere	4.2.2.4. (4)	9.2., 9.3.
[1.4]	Izdržljivost konstrukcije vozila – alternativni zahtjevi za OTM-ove	Dodatak C Točka C.1.	od 6.1 do 6.5
[1.5]	Podizanje i podupiranje dizalicom — opterećenja za konstrukcijski nacrt	4.2.2.6. (9)	6.3.2., 6.3.3.
[1.6]	Podizanje i podupiranje dizalicom — demonstracija snage	4.2.2.6. (9)	9.2., 9.3.
[1.7]	Ugradnja uređaja na konstrukciju sanduka vozila	4.2.2.7. (3)	6.5.2., 6.7.3.
[1.8]	Konstrukcijski nacrt okvira okretnog postolja – povezanost sanduka s okretnim postoljem	4.2.3.5.1. (2)	6.5.1., 6.7.2.
[2]	EN 16839:2022 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Raspored opreme na čelnoj gredi vozila
[2.1]	Pristup osoblja za povezivanje i odvajanje – prostor za ranžirno osoblje	4.2.2.2.5. (2)	4
[2.2]	Krajnje kvačilo – Kompatibilnost između jedinica – ručni UIC tip Ugradnja odbojnika i vijčanih spojnica	4.2.2.2.3. (b) (b-2) (1)	5., 6.
[2.3]	Dimenzije i raspored kočnih cijevi i cijevi, kvačila i ventila	4.2.2.2.3. (b) (b-2) (2)	7., 8.
[2.4]	Pomoćno kvačilo – sučelje s jedinicom za spašavanje	4.2.2.2.4. (3) (a)	7
[3]	EN 15227:2020 Željeznički sustav – Zahtjevi za otpornost željezničkih vozila na sudare
[3.1]	Pasivna sigurnost – općenito	4.2.2.5.	4., 5., 6., 7. i prilozi B, C, D (osim Priloga A)
[3.2]	Pasivna sigurnost – kategorizacija	4.2.2.5. (5)	5.1. – tablica 1.
[3.3]	Pasivna sigurnost – scenariji	4.2.2.5. (6)	5.2., 5.3., 5.4. (osim Priloga A)
[3.4]	Pasivna sigurnost – zahtjevi	4.2.2.5. (7)	6.1., 6.2., 6.3., 6.4. (osim Priloga A)
[3.5]	Pasivna sigurnost – čistač tračnica	4.2.2.5. (8)	6.5.1.
[3.6]	Zaštitne ograde	4.2.3.7.	6.6.1.
[3.7]	Okolišni uvjeti – čistač tračnica	4.2.6.1.2. (4)	6.5.1.
[4]	EN 16404:2016 Željeznički sustav – Zahtjevi za vraćanje u kolosijek i popravak željezničkih vozila
[4.1]	Podizanje i podupiranje dizalicom – geometrija trajnih dijelova	4.2.2.6. (7)	5.2., 5.3.
[4.2]	Podizanje i podupiranje dizalicom – geometrija zamjenjivih dijelova	4.2.2.6. (7)	5.2., 5.3.
[5]	EN 15877-2:2013 Željeznički sustav – Označivanje željezničkih vozila – 2. dio: Vanjsko označivanje vagona, pogonskih jedinica, lokomotiva i pružnih strojeva
[5.1]	Podizanje i podupiranje dizalicom – označavanje	4.2.2.6. (8)	4.5.19.
[5.2]	Vagoni namijenjeni za opće prometovanje	7.1.1.5.1. (23)	4.5.5.1., 4.5.6.3.
[6]	EN 15663:2017+A1 :2018 Željeznički sustav – Referentne mase vozila
[6.1]	Uvjeti opterećenja i izvagana masa – uvjeti opterećenja	4.2.2.10. (1)	4.5
[6.2]	Uvjeti opterećenja i izvagana masa – pretpostavke uvjeta opterećenja	4.2.2.10. (2)	4.1., 4.2., 4.3., 4.4., 4.5., 5., 6., 7.1., 7.2., 7.3. (projektni uvjeti)
[7]	EN 15273-2:2013+A1:2016 Željeznički sustav – Profili – 2. dio: Profil željezničkih vozila
[7.1]	Profili – metoda, referentni profili	4.2.3.1. (3), (4)	5. i ovisno o profilu: prilozi A (G1) , B (GA,GB,GC) , C (GB1,GB2), D (GI3), E(G2), F (FIN1), G(FR3,3), H (BE1,BE2,BE3),I (PTb,PTb+,PTc), J(SEa,Sec), K(OSJD), L(DE1 DE2 DE3), M(NL1NL2), P(GHE16….)
[7.2]	Profili – metoda, referentni profili Provjera profila pantografa	4.2.3.1. (5)	A.3.12
[7.3]	Profili – metoda, referentni profili provjera kočnica na vrtložne struje	4.2.4.8.3.(3)	5. i ovisno o profilu: prilozi A (G1) , B (GA,GB,GC) , C (GB1,GB2), D (GI3), E(G2), F (FIN1), G(FR3,3), H (BE1,BE2,BE3),I (PTb,PTb+,PTc), J(SEa,Sec), K(OSJD), L(DE1 DE2 DE3), M(NL1NL2), P(GHE16….)
[8]	EN 15437-1:2009 Željeznički sustav – Nadzor nad stanjem kućišta osovinskih ležajeva – Zahtjevi povezivosti i oblikovanja – 1. dio: Pružna oprema i kućište osovinskih ležajeva željezničkih vozila
[8.1]	Nadzor stanja osovinskih ležajeva – zona vidljiva za pružnu opremu	4.2.3.3.2.2. (1), (2.a) 7.3.2.3.	5.1., 5.2.
[9]	EN 14363:2016+A2:2022 Željeznički sustav – Ispitivanje i simulacija za prihvatljivost voznih svojstava željezničkih vozila – Dinamička i statička ispitivanja
[9.1]	Raspon osovinskog opterećenja	4.2.3.4.1. 4.2.3.4.2(4)	1.1, 5.3.2
[9.2]	Kombinacija brzine i nagiba tračnica	4.2.3.4.2(3)	1.4, 7.3.1
[9.3]	Parametri opterećenja kolosijeka	4.2.3.4.2. (5)	7.5.1., 7.5.3.
[9.4]	Vozno dinamičko ponašanje – granične vrijednosti za sigurnost vožnje	4.2.3.4.2.1.	7.5.1., 7.5.2.
[9.5]	Vozno dinamičko ponašanje – granične vrijednosti opterećenja kolosijeka	4.2.3.4.2.2. (1)	7.5.1., 7.5.3.
[9.6]	Zaštita od iskliznuća prilikom vožnje po zakrivljenom kolosijeku	6.2.3.3. (1)	4., 5., 6,1.,
[9.7]	Dinamičko ponašanje tijekom vožnje – metoda provjere	6.2.3.4. (1)	7
[9.8]	Dinamičko ponašanje tijekom vožnje – kriteriji za ocjenjivanje	6.2.3.4. (1)	4., 5.
[9.9]	Konstrukcijske vrijednosti za nove profile kotača – ocjena ekvivalentne koničnosti	6.2.3.6. (1)	Prilog O, Prilog P
[9.10]	Sukladnost vozila s nagibom tračnica	7.1.2. tablica 17.a napomena (1)	4, 5, 6, 7
[9.11]	Odredbe za posebna vozila: simulacija ispitivanja	Dodatak C Odjeljak C.3	Prilog T
[10]	EN 15528:2021 Oprema za željeznice – Kategorije pruga za određivanje sučelja između granica opterećenja željezničkih vozila i infrastrukture
[10.1]	EN kategorija pruge koja proizlazi iz kategorizacije jedinice	4.2.3.2.1. (2)	6.1., 6.3., 6.4.
[10.2]	Standardna vrijednost korisnog tereta u prostorima za stajanje	4.2.3.2.1. (2.a)	Tablica 4. stupac 2.
[10.3]	Dokumentacija u kojoj se navodi korisni teret u prostorima za stajanje	4.2.3.2.1. (2.c)	6.4.1.
[11]	EN 13749:2021 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Metode definiranja zahtjeva za oblikovanje okvira okretnih postolja
[11.1]	Konstrukcijski nacrt okvira okretnog postolja	4.2.3.5.1. (1) 4.2.3.5.1. (3)	6.2.
[12]	EN 14198:2016+A1:2018+A2:2021 Željeznički sustav – Kočenje – Zahtjevi za sustave kočenja vlakova vučenih lokomotivama
[12.1]	Kočenje – vrsta kočnog sustava, kočni sustav UIC	4.2.4.3.	5.4
[12.2]	Vagoni namijenjeni za opće prometovanje	7.1.1.5.2. (3)	5.3.2.6., 5.4.
[13]	EN 14531-1:2015+A1 :2018 Željeznički sustav – Metode proračuna zaustavnih puteva, puteva usporenja i pritvrdnog kočenja – 1. dio: Opći algoritmi
[13.1]	Učinkovitost kočenja – izračun – općenito	4.2.4.5.1. (1)	4
[13.2]	Učinkovitost kočenja u slučaju opasnosti – izračun	4.2.4.5.2. (3)	4
[13.3]	Učinkovitost radne kočnice – izračun	4.2.4.5.3. (1)	4
[13.4]	Učinkovitost ručne kočnice – izračun	4.2.4.5.5. (3)	5
[13.5]	Učinkovitost kočenja – koeficijent trenja	4.2.4.5.1. (2)	4.4.6.
[13.6]	Učinkovitost kočenja u slučaju opasnosti – vrijeme odaziva/vrijeme odgode	4.2.4.5.2. (1)	4.4.8.2.1., 4.4.8.3.
[14]	EN 14531-2:2015 Željeznički sustav – Metode proračuna zaustavnih puteva, puteva usporenja i pritvrdnog kočenja – 2. dio: Korak po korak proračun za kompozicije vlakova ili pojedinačna vozila
[14.1]	Učinkovitost kočenja – izračun – općenito	4.2.4.5.1. (1)	4., 5.
[14.2]	Učinkovitost kočenja u slučaju opasnosti – izračun	4.2.4.5.2. (3)	4., 5.
[14.3]	Učinkovitost radne kočnice – izračun	4.2.4.5.3. (1)	4., 5.
[15]	EN 15595:2018+AC :2021 Željeznički sustav – Kočenje – Zaštita kotača od proklizavanja
[15.1]	Sustav zaštite kotača od proklizavanja - konstrukcija	4.2.4.6.2. (6)	5.1., 5.2., 5.4.
[15.2]	Sustav zaštite kotača od proklizavanja – metoda provjere i program ispitivanja	6.1.3.2. (1)	6,1.1., 6,2., 6,5., 7.
[15.3]	Sustav zaštite kotača od proklizavanja – sustav nadzora okretanja kotača	4.2.4.6.2. (8)	5.1.7.
[15.4]	Zaštita od iskliznuća kotača, metoda provjere učinkovitosti	6.2.3.10. (1)	6.3., 7.
[16]	EN 16207:2014+A1 :2019 Željeznički sustav – Kočenje – Funkcionalni i izvedbeni kriteriji za magnetske tračničke kočnice na željezničkim vozilima
[16.1]	Magnetska kočnica	4.2.4.8.2. (3) Dodatak K	Prilog C
[17]	EN 14752:2019+A1:2021 Željeznički sustav – Sustavi bočnog ulaženja za željeznička vozila
[17.1]	Prepoznavanje prepreke na vratima – osjetljivost	4.2.5.5.3. (5)	5.2.1.4.1.
[17.2]	Prepoznavanje prepreke na vratima – najveća sila	4.2.5.5.3. (5)	5.2.1.4.2.2.
[17.3]	Otvaranje vrata u slučaju opasnosti – ručna sila za otvaranje vrata	4.2.5.5.9. (6)	5.5.1.5.
[17.4]	Vagoni namijenjeni za opće prometovanje – uređaj za upravljanje vratima	7.1.1.5.2. (10)	5.1.1., 5.1.2., 5.1.5., 5.1.6.
[18]	EN 50125-1:2014 Željeznički sustav – Uvjeti okoline za opremu – 1. dio: Željeznička vozila i oprema na njima
[18.1]	Okolišni uvjeti – temperatura	4.2.6.1.1. (1)	4.3
[18.2]	Okolišni uvjeti – uvjeti snijega, leda i tuče	4.2.6.1.2. (1)	4.7
[18.3]	Okolišni uvjeti – temperatura	7.1.1.5.2. (4)	4.3
[19]	EN 14067-6:2018 Oprema za željeznice – Aerodinamika – 6. dio: Zahtjevi i postupci ispitivanja za udare bočnog vjetra
[19.1]	Aerodinamični učinci – metoda provjere bočnog vjetra	4.2.6.2.4. (2)	5
[19.2]	Aerodinamički učinci – bočni vjetar za jedinice najveće konstrukcijske brzine od najmanje 250 km/h	4.2.6.2.4. (3)	5
[20]	EN 15153-1:2020 Željeznički sustav – Vanjski uređaji za svjetlosna i zvučna upozorenja na vozilima – 1. dio: Glavna i pozicijska svjetla i završni signali za upotrebu na željezničkim prugama
[20,1]	Prednja svjetla – boja	4.2.7.1.1. (4)	5.3.3.
[20.2]	Prednja svjetla – Jačina osvjetljenja dugih i kratkih prednjih svjetala	4.2.7.1.1. (5)	5.3.3, 5.3.4. tablica 2. prvi red
[20.3]	Prednja svjetla – sredstvo poravnanja	4.2.7.1.1. (6)	5.3.3., 5.3.5.
[20.4]	Pozicijska svjetla – boja	4.2.7.1.2. (6) (a)	5.4.3.1. tablica 4.
[20.5]	Pozicijska svjetla – spektralna raspodjela isijavanja	4.2.7.1.2. (6) (b)	5.4.3.2.
[20.6]	Pozicijska svjetla – jačina osvjetljenja	4.2.7.1.2. (6) (c)	5.4.4. tablica 6.
[20.7]	Stražnja svjetla – boja	4.2.7.1.3. (4) (a)	5.5.3. tablica 7.
[20.8]	Stražnja svjetla – jačina osvjetljenja	4.2.7.1.3. (4) (b)	5.5.4. tablica 8.
[20.9]	Prednja svjetla – boja	6.1.3.3. (1)	5.3.3., 6.3.
[20.10]	Prednja svjetla – jačina osvjetljenja	6.1.3.3. (1)	5.3.3., 6.4.
[20.11]	Pozicijska svjetla – boja	6.1.3.4. (1)	6.3
[20.12]	Pozicijska svjetla – jačina osvjetljenja	6.1.3.4. (1)	6.4
[20.13]	Stražnja svjetla – boja	6.1.3.5. (1)	6.3
[20.14]	Stražnja svjetla – jačina osvjetljenja	6.1.3.5. (1)	6.4
[20.15]	Pozicijska svjetla – sredstvo poravnanja	4.2.7.1.2. (7)	5.4.5.
[21]	EN 15153-2:2020 Željeznički sustav – Vanjski uređaji za svjetlosna i zvučna upozorenja na vozilima – 2. dio: Upozoravajuće sirene za upotrebu na željezničkim prugama
[21.1]	Razina zvučnog tlaka sirena za upozorenje	4.2.7.2.2. (1)	5.2.2.
[21.2]	Sirena – zvuk	6.1.3.6. (1)	6
[21.3]	Sirena – razina zvučnog tlaka	6.1.3.6. (1)	6
[21.4]	Sirena – razina zvučnog tlaka	6.2.3.17. (1)	6
[22]	EN 50388-1:2022 Željeznički sustav – Stabilna postrojenja i željeznička vozila – Tehnički kriteriji za koordinaciju između sustava za opskrbu električnom vučnom strujom i željezničkih vozila radi postizanja interoperabilnosti – 1. dio: Općenito
[22.1]	Regenerativna kočnica s energijom prema kontaktnom vodu	4.2.8.2.3. (1)	12.2.1.
[22.2]	Najveća snaga i struja iz kontaktnog voda – automatska regulacija struje	4.2.8.2.4. (2)	7.3
[22.3]	Čimbenik snage – metoda provjere	4.2.8.2.6. (1)	6
[22.4]	Harmonike i dinamički učinci kod izmjeničnih sustava	4.2.8.2.7. (1)	10 (osim 10.2.)
[22.5]	Električna zaštita vlaka – koordinacija zaštite	4.2.8.2.10. (3)	11
[22.6]	Glavni prekidač strujnog kruga – koordinacija zaštite	5.3.12 (4)	11.2., 11.3.
[22.7]	Najveća snaga i struja iz kontaktnog voda – metoda provjere	6.2.3.18. (1)	15.3.1.
[22.8]	Čimbenik snage – metoda provjere	6.2.3.19. (1)	15.2
[23]	EN 50206-1:2010 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Pantografi: Karakteristike i ispitivanja – 1. dio: Pantografi za vozila za otvorenu prugu
[23.1]	Radni raspon u visini pantografa (razina interoperabilnih dijelova) – značajke	4.2.8.2.9.1.2. (2)	4.2., 6.2.3.
[23.2]	Strujni kapacitet pantografa (razina sastavnih dijelova interoperabilnosti)	4.2.8.2.9.3.a (2)	6.13.2.
[23.3]	Spuštanje pantografa (razina željezničkih vozila) – vrijeme za spuštanje pantografa	4.2.8.2.9.10. (1)	4.7
[23.4]	Spuštanje pantografa (razina željezničkih vozila) – ADD	4.2.8.2.9.10. (3)	4.8
[23.5]	Pantograf – metoda provjere	6.1.3.7. (2)	6.3.1.
[24]	EN 50367:2020+A1:2022 Željeznički sustav – Stabilna postrojenja i željeznička vozila – Kriteriji za omogućavanje tehničke kompatibilnosti između pantografa i gornjeg voda
[24.1]	Najjača struja u stanju mirovanja	4.2.8.2.5. (1)	tablica 5. od 7.2.
[24.2]	Geometrija glave pantografa	4.2.8.2.9.2. (5)	5.3.2.3.
[24.3]	Geometrija glave pantografa – vrste 1 600 mm	4.2.8.2.9.2.1. (1)	Prilog A.2 Slika A.6
[24.4]	Geometrija glave pantografa – vrste 1 950 mm	4.2.8.2.9.2.2. (1)	Prilog A.2 Slika A.7
[24.5]	Pantograf – temperatura kontaktnog vodiča	6.1.3.7. (1.a)	7.2
[25]	Ne upotrebljava se
[26]	EN 50119:2020 Željeznički sustav – Stabilna postrojenja – Nadzemni kontaktni vodovi u električnoj vuči
[26.1]	Spuštanje pantografa (razina željezničkih vozila) – dinamički izolacijski razmak	4.2.8.2.9.10. (1)	Tablica 2.
[27]	EN 50153:2014-05/A1:2017-08/A2:2020-01 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Odredbe o zaštiti od opasnosti od električnog udara
[27.1]	Zaštita od električnih opasnosti	4.2.8.4. (1)	5, 6, 7, 8
[28]	EN 15152:2019 Željeznički sustav – Vjetrobranska stakla za vlakove
[28.1]	Vjetrobransko staklo – otpornost na udare projektila	4.2.9.2.1. (2)	6.1
[28.2]	Vjetrobransko staklo – otpornost na ljuštenje	4.2.9.2.1. (2)	6.1
[28.3]	Vjetrobransko staklo – razdvajanje sekundarne slike	4.2.9.2.2. (2) (a)	5.2.1.
[28.4]	Vjetrobransko staklo – optičko iskrivljenje	4.2.9.2.2. (2) (b)	5.2.2.
[28.5]	Vjetrobransko staklo – omaglica	4.2.9.2.2. (2) (c)	5.2.3.
[28.6]	Vjetrobransko staklo – propuštanje svjetlosti	4.2.9.2.2. (2) (d)	5.2.4.
[28.7]	Vjetrobransko staklo – kromatičnost	4.2.9.2.2. (2) (e)	5.2.5.
[28.8]	Vjetrobransko staklo – značajke	6.2.3.22. (1)	od 5.2.1. do 5.2.5. 6.1
[29]	EN/IEC 62625-1:2013+A11:2017 Elektronička oprema za željeznice – Sustav snimanja podataka o vožnji na vozilu – 1. dio: Specifikacije sustava
[29.1]	Uređaj za snimanje – funkcionalni zahtjevi	4.2.9.6. (2) (a)	4.2.1., 4.2.2., 4.2.3., 4.2.4.
[29.2]	Uređaj za snimanje – učinkovitost snimanja	4.2.9.6. (2) (b)	4.3.1.2.2.
[29.3]	Uređaj za snimanje – cjelovitost	4.2.9.6. (2) (c)	4.3.1.4.
[29.4]	Uređaj za snimanje – zaštita cjelovitosti podataka	4.2.9.6. (2) (d)	4.3.1.5.
[29.5]	Uređaj za snimanje – razina zaštite	4.2.9.6. (2) (e)	4.3.1.7.
[29.6]	Uređaj za snimanje – datum i vrijeme	4.2.9.6. (2) (f)	4.3.1.8.
[30]	EN 45545-2:2020 Željeznički sustav – Zaštita od požara na željezničkim vozilima – 2. dio: Zahtjevi za protupožarnim osobinama materijala i komponenti
[30.1]	Protupožarne mjere – zahtjevi vezane uz materijale	4.2.10.2.1. (2)	4., 5., 6.,
[30.2]	Posebne mjere za zapaljive tekućine	4.2.10.2.2. (2)	Tablica 5.
[31]	EN 1363-1:2020 Ispitivanja otpornosti na požar – 1. dio: Opći zahtjevi
[31.1]	Mjere zaštite od širenja požara u putničkim vozilima – ispitivanje prepreka	4.2.10.3.4. (3)	od 4 do 12
[31.2]	Mjere zaštite od širenja požara u putničkim vozilima – ispitivanje prepreka	4.2.10.3.5. (3)	od 4 do 12
[32]	EN 13272-1:2019 Željeznički sustav – Električno osvjetljenje željezničkih vozila u javnom prijevozu – 1. dio: Željezničke pruge
[32.1]	Svjetla za slučaj opasnosti – razina osvjetljenja	4.2.10.4.1. (5)	4.3., 5.3.
[33]	EN 50553:2012/A2:2020 Željeznički sustav – Zahtjevi za mogućnost vožnje u slučaju požara na vozilu
[33.1]	Sposobnost prometovanja	4.2.10.4.4. (3)	5., 6.
[34]	EN 16362:2013 Željeznički sustav – Stacionarna služba – Oprema za nadopunu vode
[34.1]	Sučelje za opskrbu vodom	4.2.11.5. (2)	4.1.2. slika 1
[35]	EN/IEC 60309-2:1999/A11:2004, A1: 2007 i A2:2012 Utični pribor za industrijske svrhe – 2. dio: Zahtjevi za mjernu zamjenjivost za šiljke i kontaktne kopče (čahure)
[35.1]	Posebni zahtjevi za garažiranje vlakova – lokalni vanjski pomoćni izvor za opskrbu energijom	4.2.11.6. (2)	8
[36]	EN 16019:2014 Željeznički sustav – Automatsko kvačilo – Izvedbeni zahtjevi, specifična geometrija sučelja i metode ispitivanja
[36.1]	Automatska središnja odbojna spojnica – tip 10 Vrsta krajnjeg spojnice (mehaničko i pneumatsko sučelje glave);	5.3.1. (1)	4
[37]	EN 15551:2022 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Odbojnici
[37.1]	Ručno krajnje kvačilo – UIC tip	5.3.2. (1)	6.2.2., Prilog A
[38]	EN 15566:2022 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Vučni uređaj i vijčano kvačilo
[38.1]	Ručno krajnje kvačilo – UIC tip	5.3.2. (1)	Prilozi B; C i D osim dimenzije „a” na slici B.1. u Prilogu B koja se smatra informativnom
[39]	EN 15020:2022 Željeznički sustav – Pomoćno kvačilo – Zahtjevi za radne značajke, posebna utjecajna geometrija i metode ispitivanja
[39.1]	Pomoćno kvačilo – pomoćno kvačilo koje se stavlja u sučelje s „tipom 10”	5.3.3. (1)	4.2.1, 4.2.2, 4.3, 4.5.1, 4.5.2, 4.6 i 5.1.2
[40]	EN 13979-1:2020 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Monoblok kotači – Postupak tehničkog odobravanja – 1. dio: Kovani i valjani kotači
[40.1]	Kotači – izračuni mehaničke snage	6.1.3.1. (1)	8
[40.2]	Kotači – kriteriji za donošenje odluka za kovane i valjane kotače	6.1.3.1. (2)	8
[40.3]	Kotači – specifikacija za dodatnu metodu provjere (ispitivanje na ispitnom uređaju)	6.1.3.1. (2)	8
[40.4]	Kotači – metoda provjere Termomehaničko ponašanje	6.1.3.1. (5)	7
[41]	EN 50318:2018+A1 :2022 Željeznički sustav – Sustavi oduzimača struje – Vrednovanje simulacije dinamičkog međudjelovanja između pantografa i kontaktnog voda
[41.1]	Pantograf – dinamičko ponašanje	6.1.3.7. (3)	5., 6., 7., 8., 9., 10., 11.
[41.2]	Pantograf – razmještaj pantografa	6.2.3.21. (2)	5., 6., 7., 8., 9., 10., 11.
[42]	EN 50317:2012/AC:2012+A1:2022 Željeznički sustav – Sustavi oduzimača struje – Zahtjevi za mjerenja i vrednovanje mjerenja dinamičkih međusobnih djelovanja pantografa i kontaktnog voda
[42.1]	Pantograf – značajke interakcije	6.1.3.7. (3)	3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.
[42.2]	Dinamičko ponašanje pantografa – dinamičko ispitivanje	6.2.3.20. (1)	3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.
[42.3]	Razmještaj oduzimača struje	6.2.3.21. (2)	3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.
[43]	EN 50405:2015+A1:2016 Željeznički sustav – Sustavi oduzimača struje – Pantografi, načini ispitivanja grafitnih klizača
[43.1]	Klizači – metoda provjere	6.1.3.8. (1)	7.2., 7.3. 7.4., 7.6. 7.7.
[44]	EN 13674-1:2011+A1:2017 Željeznički gornji ustroj – Tračnica – 1. dio: Vignoleove željezničke tračnice mase 46 kg/m i više
[44.1]	Ekvivalentna koničnost – definicije dionica pruge	6.2.3.6. – tablice 12., 14. i 16.	Slike A.15, A.23, A.24
[45]	EN 13715:2020 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Kotači – Profil kotača
[45,1]	Ekvivalentna koničnost – definicija profila kotača	6.2.3.6. (1), (2) i (3)	Prilozi B i C
[46]	EN 13260:2020 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Osovinski sklopovi – Zahtjevi za proizvod
[46.1]	Kolni slog – sklop	6.2.3.7. (1)	4.2.1.
[47]	EN 13103-1:2017 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – 1.dio: Metoda projektiranja za vanjske nosive osovine
[47.1]	Kolni slog– pogonske osovine i osovine bez pogona, metoda provjere	6.2.3.7. (2)	5., 6., 7.
[47.2]	Kolni slog – pogonske osovine i osovine bez pogona, kriteriji za donošenje odluke	6.2.3.7. (2)	8
[48]	EN 12082:2017+A1:2021 Željeznički sustav – Kućišta osovinskih ležaja – Ispitivanje radnih značajki
[48.1]	Kućište ležaja/osovinski ležaj	6.2.3.7. (6)	7
[49]	EN 14067-4:2013+A1:2018 Oprema za željeznice – Aerodinamika – 4. dio: Zahtjevi i ispitni postupci za aerodinamiku na otvorenoj pruzi
[49.1]	Učinak zračne struje – cjelovita ispitivanja	6.2.3.13. (1)	6.2.2.1.
[49.2]	Učinak zračne struje – pojednostavljeno ocjenjivanje	6.2.3.13. (2)	4.2.4. i ograničenja iz tablice 7.
[49.3]	Impuls čelnog tlaka – metoda provjere	6.2.3.14. (1)	6.1.2.1.
[49.4]	Impuls čelnog tlaka – Računalna dinamika tekućina (CFD)	6.2.3.14. (1)	6.1.2.4.
[49.5]	Impuls čelnog tlaka – pokretni model	6.2.3.14. (1)	6.1.2.2.
[49.6]	Impuls čelnog tlaka – pojednostavljeno ocjenjivanje	6.2.3.14. (2)	4.1.4. i ograničenja iz tablice 4.
[49.7]	Učinak zračne struje – definicija mjernih točaka	4.2.6.2.1. (1)	4.2.2.1., tablica 5.
[49.8]	Referentni vlak za nedjeljive/unaprijed zadane sustave	4.2.6.2.1. (3)	4.2.2.2.
[49.9]	Sastav za pojedinačne jedinice opremljene upravljačnicom	4.2.6.2.1. (3)	4.2.2.3.
[49.10]	Referentni vlak za jedinice za opće prometovanje	4.2.6.2.1. (3)	4.2.2.4.
[49.11]	Impuls čelnog tlaka – najveći tlak od vrha do vrha	4.2.6.2.2. (2)	Tablica 2.
[49.12]	Impuls čelnog tlaka – mjerni položaji	4.2.6.2.2. (2)	4.1.2.
[50]	EN 14067-5:2021/AC:2023 Željeznički sustav – Aerodinamika – 5. dio: Zahtjevi i ispitni postupci za aerodinamiku u tunelima
[50.1]	promjene tlaka u tunelima: općenito	4.2.6.2.3. (1)	5.1
[50.2]	Jedinica ocijenjena u stalnom ili unaprijed zadanom sastavu.	4.2.6.2.3. (2)	5.1.2.2.
[50.3]	Jedinica ocijenjena za opće prometovanje i opremljena upravljačnicom	4.2.6.2.3. (2)	5.1.2.3.
[50.4]	vagoni za opće prometovanje	4.2.6.2.3. (2)	5.1.2.4.
[50.5]	postupak ocjene sukladnosti	6.2.3.15.	5.1.4., 7.2.2., 7.2.3., 7.3.
[50.6]	Jedinstveno odobrenje – vagoni namijenjeni za mješoviti promet u tunelima – aerodinamičko opterećenje	7.1.1.5.1. (14)	6.3.9.
[51]	EN 12663-2:2010 Željeznički sustav – Konstrukcijski zahtjevi za sanduk željezničkih vozila – 2. dio: Teretni vagoni
[51.1]	Strukturna čvrstoća	Dodatak C Točka C.1.	od 5.2.1. do 5.2.4.
[52]	CLC/TS 50534:2010 Željeznički sustav – Osnovne arhitekture sustava za napajanje električnih pomoćnih sustava na vozilima
[52.1]	„Jednopolni” vod za napajanje električnom energijom	4.2.11.6. (2)	Prilog A
[53]	IEC 61375-1:2012 Elektronička oprema za željeznice – Komunikacijska mreža vlaka (TCN) – 1. dio: Arhitektura općenito
[53.1]	Jedinstveno odobrenje – Komunikacijske mreže	7.1.1.5.1. (18)	5., 6.
[53.2]	Vagoni namijenjeni za opće prometovanje – komunikacijske mreže	7.1.1.5.2. (12)	5., 6.
[54]	EN 16286-1:2013 Željeznički sustav – Prijelaznice između vozila – 1. dio: Glavne primjene
[54,1]	Prolazi-Priključci za međusobno povezivanje vijenaca kotača	7.1.1.5.2. (6)	Prilozi A i B
[55]	EN 50463-3:2017 Željeznički sustav – Mjerenje energije na vozilima – 3. dio: Postupanje s podacima
[55.1]	Zahtjevi koji se odnose na funkciju određivanja položaja ugrađenu na vozilo	4.2.8.2.8.1. (7)	4.4
[55.2]	Objedinjavanje i obrada podataka unutar sustava za obradu podataka – metodologija ocjenjivanja	6.2.3.19.a (2)	5.4.8.3., 5.4.8.5. i 5.4.8.6.
[56]	EN 50463-2:2017/AC :2018-10 Željeznički sustav – Mjerenje energije na vozilima - 2. dio: Mjerenje energije
[56.1]	Funkcija mjerenja energije – preciznost za mjerenje aktivne energije	4.2.8.2.8.2. (3)	od 4.2.3.1. do 4.2.3.4.
[56.2]	Funkcija mjerenja energije – naznake razreda	4.2.8.2.8.2. (4)	4.3.3.4., 4.3.4.3. i 4.4.4.2.
[56.3]	Funkcija mjerenja energije — procjena preciznosti naprava	6.2.3.19.a (1)	5.4.3.4.1., 5.4.3.4.2., 5.4.4.3.1.
[56.4]	Funkcija mjerenja energije — vrijednost za ulaznu količinu i raspon faktora jačine	6.2.3.19.a (1)	Tablica 3.
[56.5]	Funkcija mjerenja energije — učinci temperature na preciznost	6.2.3.19.a (1)	5.4.3.4.3.1. i 5.4.4.3.2.1.
[56.6]	Funkcija mjerenja energije: srednji temperaturni koeficijent svake naprave – metodologija ocjenjivanja	6.2.3.19.a (1)	5.4.3.4.3.2. i 5.4.4.3.2.2.
[57]	EN 50463-1:2017 Željeznički sustav - Mjerenje energije na vozilima - 1. dio: Općenito
[57.1]	Funkcija mjerenja energije: identifikacija točke potrošnje – definicija	4.2.8.2.8.3. (4)	4.2.5.2.
[58]	EN 50463-4:2017 Željeznički sustav - Mjerenje energije na vozilima - 4. dio: Komunikacija
[58.1]	Razmjena podataka između EMS-a i DCS-a – aplikacijske usluge (uslužni sloj) EMS-a	4.2.8.2.8.4. (1)	4.3.3.1.
[58.2]	Razmjena podataka između EMS-a i DCS-a – prava korisničkog pristupa	4.2.8.2.8.4. (2)	4.3.3.3.
[58.3]	Razmjena podataka između EMS-a i DCS-a – shema XM za strukturu (podatkovni sloj)	4.2.8.2.8.4. (3)	4.3.4.
[58.4]	Razmjena podataka između EMS-a i DCS-a – metode i shema XM mehanizam za poruke (sloj za poruke)	4.2.8.2.8.4. (4)	4.3.5.
[58.5]	Razmjena podataka između EMS-a i DCS-a – aplikacijski protokoli za potporu mehanizmu za poruke	4.2.8.2.8.4. (5)	4.3.6.
[58.6]	Razmjena podataka između EMS-a i DCS-a – komunikacijska arhitektura EMS-a	4.2.8.2.8.4. (6)	4.3.7.
[59]	EN 50463-5:2017 Željeznički sustav - Mjerenje energije na vozilima - 5. dio: Ocjenjivanje sukladnosti
[59.1]	Sustav za mjerenje potrošnje energije na vozilu – ispitivanja	6.2.3.19.a (3)	5.3.3. i 5.5.4.
[60]	rezervirano
[61]	IRS UIC 50558:2017 Željeznički sustav – Željeznička vozila – Sučelja daljinskog upravljanja i podatkovnih kabela -Standardne tehničke značajke
[61.1]	Fizičko sučelje između jedinica za prijenos signala	7.1.1.5.2. (8)	7.1.1.
[62]	EN 16186-1:2014+A1 :2018 Željeznički sustav – Upravljačnica – 1. dio: Antropometrijski podaci i vidljivost
[62.1]	Antropometrijske mjere strojovođe	Dodatak E	4
[62.2]	Vidljivost sprijeda	F.1	Prilog A
[62.3]	Vidljivost sprijeda	F.2, F.3, F.4	5.2.1.
[63]	EN 14363:2005 Željeznički sustav – Ispitivanje prihvatljivosti voznih značajki željezničkih vozila – Ispitivanje ponašanja u vožnji i ispitivanja u mirovanju
[63.1]	Sukladnost vozila s nagibom tračnica	7.1.2. tablica 17.a napomena (1)	5
[64]	UIC 518:2009 Ispitivanje i homologacija željezničkih vozila s obzirom na njihovo dinamično ponašanje – Sigurnost – Zamor kolosijeka – Ponašanje u vožnji
[64.1]	Sukladnost vozila s nagibom tračnica	7.1.2. tablica 17.a napomena (1)	od 5 do 11
[65]	EN 16834:2019 Željeznički sustav – Kočenje – Učinkovitost kočenja
[65.1]	Postotak kočne težine	4.2.4.5.2. (4)	8.1
[66]	EN 14478:2017 Željeznički sustav – Kočenje – Opći rječnik
[66.1]	Učinkovitost kočenja u slučaju opasnosti	6.2.3.8. (1)	4.6.3.
[66.2]	Radno svojstvo radne kočnice	6.2.3.9. (1)	4.6.3.
[67]	EN 15328:2020 Željeznički sustav – Kočenje – Kočni ulošci
[67.1]	Učinkovitost kočenja u slučaju opasnosti – koeficijent trenja	4.2.4.5.2. (5)	5.2
[68]	EN 16452:2015+A1:2019 Željeznički sustav – Kočenje – Kočni umeci
[68.1]	Učinkovitost kočenja u slučaju opasnosti – koeficijent trenja	4.2.4.5.2. (5)	5.3.1., 5.3.3.
[69]	EN 50163:2004+A1:2007+A2:2020+A3:2022 Željeznički sustav – Naponi napajanja vučnih sustava
[69.1]	Rad u rasponu napona i frekvencija	4.2.8.2.2. (1)	4
[70]	UIC 541-6:2010-10 Kočnice – Elektropneumatska kočnica (ep-kočnica) i alarmni signal za putnike (PAS) za vozila koja se koriste u vučenim sastavima
[70.1]	Vagoni namijenjeni za opće prometovanje	7.1.1.5.2. (3)	3., 7.
[71]	EN 17065:2018 Željeznički sustav – Kočenje – Postupci ispitivanja putničkih vagona
[71.1]	Vagoni namijenjeni za korištenje u unaprijed zadanim sastavima	7.1.1.5.1. (13)	5., 6.
[71.2]	Vagoni namijenjeni za opće prometovanje	7.1.1.5.2. (3)	5., 6.
[72]	EN/IEC 62625-2:2016 Elektronička oprema za željeznice – Sustav snimanja podataka o vožnji na vozilu – 2. dio: Ispitivanje sukladnosti
[72.1]	Ispitivanje	4.2.9.6. (3)	5., 6.
[73]	EN 14363:2016 Željeznički sustav – Ispitivanje i simulacija za prihvatljivost voznih svojstava željezničkih vozila – Dinamička i statička ispitivanja
[73.1]	Sukladnost vozila s nagibom tračnica	7.1.2. tablica 17.a napomena (1)	4,5,7.
[74]	EN 16586-1:2017 Željeznički sustav – Oblikovanja namijenjena osobama smanjene pokretljivosti – Dostupnost željezničkih vozila osobama smanjene pokretljivosti – 1. dio: Stube za ulazak i izlazak
[74.1]	Vagoni namijenjeni za korištenje u unaprijed zadanim sastavima	7.1.1.5.1. (19)	Prilog A

J-2 Tehnička dokumentacija (dostupna na internetskoj stranici ERA-e)

Indeks	Značajke koje se ocjenjuju	Točka TSI-ja	Točka obvezne tehničke dokumentacije
[A]	ERA/ERTMS/033281 - V 5.0 Sučelja između sustava za upravljanje i signalizaciju te signalno-sigurnosnih i drugih podsustava TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, Dodatak A, Tablica A 2, indeks [77]
Značajke željezničkih vozila za kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka koji su utemeljeni na kolosiječnim strujnim krugovima		4.2.3.3.1.1.
[A.1]	Najveći razmak između uzastopnih osovina	4.2.3.3.1.1. (1)	3.1.2.1 (razmak ai na slici 1.)
[A.2]	Najveći razmak između prednjeg/stražnjeg kraja vlaka i prve/zadnje osovine	4.2.3.3.1.1. (2)	3.1.2.4 3.1.2.5 (razmak bx na slici 1.)
[A.3]	Najmanji razmak između prve i zadnje osovine	4.2.3.3.1.1. (3)	3.1.2.3.
[A.4]	Najmanje osovinsko opterećenje u svim uvjetima opterećenja	4.2.3.3.1.1. (4)	3.1.7.1.
[A.5]	Električni otpor između vozne površine suprotnih kotača kolnog sloga	4.2.3.3.1.1. (5)	3.1.9.
[A.6]	Za električne jedinice opremljene pantografom, najmanja impedancija vozila	4.2.3.3.1.1. (6)	3.2.2.1.
[A.7]	Korištenje naprave za pomoć pri manevriranju	4.2.3.3.1.1. (7)	3.1.8.
[A.8]	Upotreba opreme za posipanje pijeskom	4.2.3.3.1.1. (8)	3.1.4.
[A.9]	Upotreba kompozitnih kočnih umetaka	4.2.3.3.1.1. (9)	3.1.6.
[A.10]	Zahtjevi za sustav za podmazivanje vijenca kotača	4.2.3.3.1.1. (10)	3.1.5.
[A.11]	zahtjevi koji se odnose na provedenu interferenciju	4.2.3.3.1.1. (11)	3.2.2.
Značajke željezničkih vozila za kompatibilnost sa sustavima za detekciju vlaka koji su utemeljeni na brojačima osovina		4.2.3.3.1.2.
[A.12]	Najveći razmak između uzastopnih osovina	4.2.3.3.1.2. (1)	3.1.2.1 (razmak ai na slici 1.)
[A.13]	Najmanji razmak između uzastopnih osovina	4.2.3.3.1.2. (2)	3.1.2.2.
[A.14]	Na kraju svake jedinice predviđene za povezivanje, najmanji razmak između prednjeg/stražnjeg kraja vlaka i prve/zadnje osovine (iznosi pola navedene vrijednosti);	4.2.3.3.1.2. (3)	3.1.2.2.
[A.15]	Najveći razmak između prednjeg/stražnjeg kraja vlaka i prve/zadnje osovine	4.2.3.3.1.2. (4)	3.1.2.4 3.1.2.5 (razmak bx na slici 1.)
[A.16]	Geometrija kotača	4.2.3.3.1.2. (5)	od 3.1.3.1. do 3.1.3.4.
[A.17]	Prostor između kotača slobodan od metalnih i induktivnih sastavnih dijelova	4.2.3.3.1.2. (6)	3.1.3.5.
[A.18]	Karakteristike materijala od kojeg su kotači	4.2.3.3.1.2. (7)	3.1.3.6.
[A.19]	Zahtjevi koji se odnose na elektromagnetsku kompatibilnost	4.2.3.3.1.2. (8)	3.2.1.
[A.20]	korištenje magnetnih kočnica ili kočnica na vrtložne struje	4.2.3.3.1.2. (9)	3.2.3.
Značajke željezničkih vozila za kompatibilnost s opremom petlje		4.2.3.3.1.3.
[A.21]	Metalna konstrukcija vozila	4.2.3.3.1.3. (1)	3.1.7.2.
Uvjeti za jedinstveno odobrenje		7.1.1.5.
[A.22]	Jedinica opremljena sustavom za podmazivanje vijenca kotača	7.1.1.5.1. (10)	3.1.5.
[A.23]	Jedinica opremljena kočnicom na vrtložne struje	7.1.1.5.1. (11)	3.2.3.
[A.24]	Jedinica opremljena magnetskom tračničkom kočnicom	7.1.1.5.1. (12)	3.2.3.
[A.25]	Konstrukcija jedinice	7.1.1.5.1. (15)	3.1
[A.26]	Upravljanje frekvencijskim pojasevima	7.1.1.5.1. (16)	3.2
[B]	SUBSET-034 Sučelje vlaka FIS TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, Dodatak A, Tablica A 2, indeks [7]
[B.1]	Stanje nagibnog sustava	4.2.3.4.2.	2.6.2.4.3., 2.9. i 3.
[B.2]	Tlak kočenja	4.2.4.3.	2.3.2., 2.9. i 3.
[B.3]	Stanje posebne kočnice „elektropneumatska (EP) kočnica”	4.2.4.3.	2.3.6., 2.9. i 3.
[B.4]	Naredba za pokretanje kočnice za opasnost	4.2.4.4.1.	2.3.3., 2.9. i 3.
[B.5]	Naredba za pokretanje radne kočnice	4.2.4.4.2.	2.3.1., 2.9. i 3.
[B.6]	Područje blokiranja posebne kočnice – nalozi pružne opreme: regenerativna kočnica	4.2.4.4.4.	2.3.4., 2.9. i 3.
[B.7]	Blokiranje posebne kočnice – nalozi STM-a: regenerativna kočnica		2.3.5., 2.9. i 3.
[B.8]	Stanje posebne kočnice: regenerativna kočnica		2.3.6., 2.9. i 3.
[B.9]	Područje blokiranja posebne kočnice – nalozi pružne opreme: Magnetska kočnica	4.2.4.8.2.	2.3.4., 2.9. i 3.
[B.10]	Blokiranje posebne kočnice – nalozi STM-a: Magnetska kočnica		2.3.5., 2.9. i 3.
[B.11]	Stanje posebne kočnice: Magnetska kočnica		2.3.6., 2.9. i 3.
[B.12]	Područje blokiranja posebne kočnice – nalozi pružne opreme: Kočnica na vrtložne struje	4.2.4.8.3.	2.3.4., 2.9. i 3.
[B.13]	Blokiranje posebne kočnice – nalozi STM-a: Kočnica na vrtložne struje		2.3.5., 2.9. i 3.
[B.14]	Stanje posebne kočnice: Kočnica na vrtložne struje		2.3.6., 2.9. i 3.
[B.15]	Platforma postaje	4.2.5.5.6	2.4.6., 2.9. i 3.
[B.16]	Prekid vuče	4.2.8.1.2.	2.4.9., 2.9. i 3.
[B.1]	Promjena dopuštene potrošnje struje	4.2.8.2.4.	2.4.10., 2.9. i 3.
[B.17]	Promjena vučnog sustava	4.2.8.2.9.8. 4.2.8.2.9.8.	2.4.1., 2.9. i 3.
[B.18]	Dionica bez struje koja se prelazi sa spuštenim pantografom – nalozi pružne opreme		2.4.2., 2.9. i 3.
[B.19]	Dionica bez struje na kojoj treba isključiti glavni prekidač za napajanje – nalozi pružne opreme		2.4.7., 2.9. i 3.
[B.20]	Isključivanje glavnog prekidača za napajanje – nalozi STM-a		2.4.8., 2.9. i 3.
[B.21]	Pantograf – nalozi STM-a		2.4.3., 2.9. i 3.
[B.22]	Stanje upravljačnice	4.2.9.1.6.	2.5.1., 2.9. i 3.
[B.23]	Kontrola smjera	4.2.9.1.6.	2.5.2., 2.9. i 3.
[B.24]	Daljinski upravljano ranžiranje	4.2.9.3.6.	2.5.5., 2.9. i 3.
[B.25]	Stanje mirovanja	4.2.9.3.7.1.	2.2.1., 2.9. i 3.
[B.26]	Pasivno ranžiranje	4.2.9.3.7.2.	2.2.2., 2.9. i 3.
[B.27]	Non leading	4.2.9.3.7.3.	2.2.3., 2.9. i 3.
[B.28]	Stanje vuče	4.2.9.3.8.	2.5.4., 2.9. i 3.
[B.29]	Područje u kojem se ne smije propuštati zrak – nalozi pružne opreme	4.2.10.4.2.	2.4.4., 2.9. i 3.
[B.30]	Područje u kojem se ne smije propuštati zrak – nalozi STM-a	4.2.10.4.2.	2.4.5., 2.9. i 3.
[B.31]	Funkcionalnost ATO-a u vozilu	4.2.13.	2.2.5., 2.9. i 3.
[C]	Leitfaden Sicherstellung der technischen Kompatibilität für Fahrzeuge mit Seitenwindnachweis nach TSI LOC&PAS zu Anforderungen der Ril 807.04: 2016-09
[C.1]	granične vrijednosti karakteristične krivulje vjetra karakteristične za jedinice namijenjene za rad u Njemačkoj	7.1.1.5.1. (20) (f)	Relevantna odredba
[D]	Ergänzungsregelung Nr. B017 zur bremstechnischen Ausrüstung von Fahrzeugen zum Betrieb auf Steilstrecken: 2021-05
[D.1]	jedinice namijenjene za prometovanje u Njemačkoj na prugama s nagibom većim od 40 ‰	7.1.1.5.1(20)(g)	Relevantna odredba
[E]	Verwaltungsvorschrift zur Prüfung von Notein- und Notausstiegfenstern (NEA) in Schienenfahrzeugen:26.2.2007.
[E.1]	izlazi u slučaju opasnosti za jedinice namijenjene prometovanju u Njemačkoj	7.1.1.5.1(20)(h)	3.2.

(i)

dodaje se sljedeći Dodatak K:

„Dodatak K

Postupak validacije za nove završne dijelove magnetske tračničke kočnice (MTB)

Cilj je postupka provjere provjeriti kompatibilnost MTB-a s elementima kolosijeka. Svaki novi završni dio ili geometrijski modificirani završni dijelovi ispituju se prema sljedećim parametrima:

—	tangente nepokretnih križišta skretnica moraju biti u rasponu od 0,034 do 0,056 i u rasponu od 0,08 do 0,12 (vidjeti tablicu 1.),

—

tijekom ispitivanja skretnice se moraju preći tri puta u svakom od četiri moguća smjera s aktiviranim MTB-om sa svakom sljedećom konstantnom brzinom (vidjeti tablicu 1.).

Tablica K.1

Parametri ispitivanja

Smjer brzine [km/h]

Tip skretnice

0,08 – 0,12

120

0,034 – 0,056

120

80 -100

120

80 -100

Napomena:

Za ispitivanje možda će biti potrebno prilagoditi kontrolni sustav MTB-a.

—	Ispitivanje se provodi u suhim uvjetima.

—	Ispitivanje se provodi u novom i istrošenom stanju polne papuče i završnih dijelova.

—	Ispitivanje u istrošenom stanju provodi se pri najvećoj dopuštenoj istrošenosti tarne površine odnosno polne papuče, kako je određeno specifikacijom (vidjeti sliku 1.).

Slika K.1

Najveća dopuštena istrošenost

Legenda:

X	najveća dopuštena istrošenost izražena u mm

Prva mogućnost ispitivanja:

Ovo se ispitivanje primjenjuje na promjene završnih dijelova navedenih u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksu [16]. Dopuštena su samo odstupanja od najviše 10 % za najviše pet dimenzija.

Tijekom ispitivanja optička provjera provodi se videozapisom svih završnih dijelova. Bočne površine svih završnih dijelova i polnih papuča magnetske tračničke kočnice moraju biti svijetlo obojene.

Kriteriji za prihvaćanje

—	nijedan dio magnetske tračničke kočnice nema mehaničkih oštećenja,

—	nema dokaza o trajnom iskliznuću magnetske tračničke kočnice, NAPOMENA: Tijekom kočenja dopušteno je iskrenje.

—	Nema dokaza o dodiru na bočnoj strani magnetske tračničke kočnice izvan 55 mm u vertikalnom smjeru od vrha tračnice.

Druga mogućnost ispitivanja:

Ovo se ispitivanje primjenjuje na novoprojektirane završne dijelove. Pored prve mogućnosti ispitivanja mjere se bočne i uzdužne sile (vidjeti sliku 2.) između magnetske tračničke kočnice i okretnog postolja.

Slika K.2

Pregled prijenosa sile

Legenda:

1	sile na dodirnim točkama s okvirom okretnog postolja F BZ

2	sila privlačenja F HZ

3	uzdužna sila F B,x

4	kočna sila F x

5	bočna sila F Q

6	vrh tračnice

7	sile na dodirnim točkama

Kriteriji za prihvaćanje

Kriteriji za prihvaćanje za prvu mogućnost ispitivanja:

—

bočna sila FQ i uzdužna sila FB,x pri prelasku preko skretnica i križišta u smjeru prema unutra:

djelovanje bočne sile koja je 0,18 puta veća od magnetske sile privlačenja u smjeru prema unutra (prema središtu kolosijeka) u blizini završnih dijelova s istodobnom uzdužnom silom koja je 0,2 puta veća od magnetske sile privlačenja,

—	bočna sila FQ i uzdužna sila FB,x pri prelasku preko skretnica i križišta u smjeru prema vani: djelovanje bočne sile koja je 0,12 puta veća od magnetske sile privlačenja u smjeru prema vani u blizini završnih dijelova s istodobnom uzdužnom silom koja je 0,2 puta veća od magnetske sile privlačenja,

—

iznimna bočna sila FQ u smjeru prema unutra (prema središtu kolosijeka) pri prelasku preko skretnica i križišta:

u mjerenjima koja su dosad provedena na vozilima utvrđene su sile u smjeru prema unutra do približno 0,35 puta veće od magnetske sile privlačenja (u velikoj mjeri ovisne o stanju istrošenosti skretnica i križišta preko kojih se prolazi),

—

iznimna bočna sila FQ u smjeru prema van pri prelasku preko skretnica i križišta:

u mjerenjima koja su dosad provedena na vozilima utvrđene su sile u smjeru prema van do približno 0,23 puta veće od magnetske sile privlačenja (u velikoj mjeri ovisne o stanju istrošenosti skretnica i križišta preko kojih se prolazi),

Treća mogućnost ispitivanja:

Ovo se ispitivanje primjenjuje na novoprojektirane završne dijelove. Nakon druge mogućnosti ispitivanja provodi se treća mogućnost ispitivanja ako je potrebno izmjeriti pomak skretnica. Druga i treća mogućnost mogu se ispitati u jednom ispitnom ciklusu.

Mjerenje pomaka skretnica:

na skretnicama se nalaze senzori za mjerenje pomaka pokretnih dijelova koji su označeni crvenom bojom na slici 3. u nastavku (u području vrha skretnice).

Ispitni slijed:

ispitni slijed sastoji se od izvođenja tri ciklusa ispitivanja po položaju A, B, C i D pri stalnoj brzini. Brzina ispitivanja mora odgovarati brzini koja dovodi do najvećeg koeficijenta trenja (obično pri brzini od približno 15 km/h).

Slika K.3

Mjerenje pomaka skretnica:

Legenda:

1	početak skretnice

2	završetak skretnice

3	područje na kojem se nalaze senzori

Kriteriji za prihvaćanje:

—	pomak u ispitnom ciklusu vrste A i B od početka do završetka skretnice ne smije biti veći od 4,0 mm,

—	pomak u ispitnom ciklusu vrste A i B od početka do završetka skretnice ne smije biti veći od 7,0 mm,

(j)

dodaje se sljedeći Dodatak L:

„Dodatak L

Izmjene zahtjeva i prijelazni režimi

Za druge točke TSI-ja osim onih navedenih u tablicama L.1 i L.2, sukladnost s prethodnim TSI-jem (tj. ovom Uredbom kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/387) podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem od 28. rujna 2023.

Promjene općih prijelaznih režima od 7 godina

Za točke TSI-ja navedene u tablici L.1 sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s verzijama ovog TSI-ja koji se primjenjuje od 28. rujna 2023.

Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023. moraju biti u skladu sa zahtjevima ovog TSI-ja od 28. rujna 2030.

Zahtjevi TSI-ja navedeni u tablici L.1 ne utječu na projekte u fazi proizvodnje i željeznička vozila koja su u uporabi.

Tablica L.1.

Prijelazni režim od sedam godina

Točke TSI-ja	Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja	Objašnjenje izmjene TSI-ja
4.2.2.5. (7)	4.2.2.5. (7)	Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [3]
4.2.2.10. (1)	4.2.2.10. (1)	Dodatni zahtjevi
4.2.3.2.1. (2)	4.2.3.2.1. (2)	Izmjena zahtjeva
4.2.3.7.	4.2.3.7.	Izmjena zahtjeva
4.2.4.3. 7.1.1.5.2. (3)	4.2.4.3. 6.2.7.a	Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [12]
4.2.4.5.1. 4.2.4.5.2. 4.2.4.5.3. 4.2.4.5.5.	4.2.4.5.1. 4.2.4.5.2. 4.2.4.5.3. 4.2.4.5.5.	Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksima [13] i [14]
4.2.4.5.2. (4)	4.2.4.5.2. (4)	Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [65]
4.2.4.5.2. (5)	4.2.4.5.2. (5)	Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1, indeksima [67] i [68]
4.2.4.6.2. (6) 6.1.3.2. (1) 4.2.4.6.2. (8) 6.2.3.10. (1)	4.2.4.6.2. (6) 6.1.3.2. (1) 4.2.4.6.2. (8) 6.2.3.10. (1)	Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [15]
4.2.6.2.4. (3)	4.2.6.2.4. (3)	Ažurirano upućivanje na normu – uklanjanje upućivanja na TSI za velike brzine iz 2008.
4.2.5.3.2. (4.a)	nema zahtjeva	novi zahtjev
4.2.5.4. (7)	nema zahtjeva	Novi zahtjev da se u dokumentaciji zabilježi postojanje komunikacijskih uređaja
4.2.7.1.4. (3)	4.2.7.1.4. Napomena	Jasan zahtjev o tome na kojim je područjima potrebno koristiti automatska trepćuća prednja svjetla
4.2.8.2.5. (1)	4.2.8.2.5. (1)	Proširenje na izmjenične sustave
4.2.8.2.9.6. (3.a) i 6.2.3.20.	n.p.	novi zahtjev
4.2.8.2.9.7. (3) i (4) i 6.2.3.21.	4.2.8.2.9.7. (3) i (4)	Izmjena parametra
4.2.9.2.1. i 4.2.9.2.2.	4.2.9.2.1. i 4.2.9.2.2.	Razvoj specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1 indeksu [28]
4.2.9.3.7. i 4.2.9.3.7.a	Nema zahtjeva	novi zahtjev
4.2.10.2.1. (2) i 4.2.10.2.2. (2)	4.2.10.2.1. (2) i 4.2.10.2.2. (2)	Razvoj norme na koju se upućuje Vidjeti i točku 7.1.1.4.
4.2.12.2.	4.2.12.2.	Promjene potrebne dokumentacije u odnosu na razvoj zahtjeva
7.1.1.3. (1)	7.1.1.3. (1)	novi zahtjev
7.1.6.	nema zahtjeva	Ovaj se slučaj primjenjuje na nove konstrukcije vozila u koje ETCS u vozilu još nije ugrađen kako bi podsustav željezničkih vozila bio spreman za ugradnju ETCS-a.
Točke u kojima se upućuje na Dodatak J-2 Indeks [A] (osim točke 3.2.2.)	Točke u kojima se upućuje na Dodatak J-2 Indeks 1	ERA/ERTMS/033281 verzija 5 zamjenjuje ERA/ERTMS/033281 verziju 4, glavne promjene koje se odnose na upravljanje frekvencijom za ograničenja struje smetnje i zatvaranje otvorenih pitanja. Prijelazni režim definiran je u Dodatku B tablici B.1 TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

Promjene s posebnim prijelaznim režimom:

Za točke TSI-ja navedene u tablici L.2. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s verzijom ovim TSI-jem koji se primjenjuje od 28. rujna 2023.

Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023., projekti u fazi proizvodnje i jedinice u uporabi moraju biti usklađene sa zahtjevima iz ovog TSI-ja u skladu s relevantnim prijelaznim režimom utvrđenim u tablici L.2 počevši od 28. rujna 2023.

Tablica L.2.

Posebni prijelazni režim

Točke TSI-ja	Točke TSI-ja iz prethodnih verzija	Objašnjenje izmjene TSI-ja	Prijelazni režim
			Faza projektiranja nije započela	Započela faza projektiranja	Faza proizvodnje	Jedinice u uporabi
Točke u kojima se upućuje na specifikaciju na koju se upućuje u Dodatku J-2, indeksu [B]	4.2.4.4.1., 4.2.5.3.4., 4.2.5.5.6., 4.2.8.2.9.8., 4.2.10.4.2.	Funkcije sučelja vlaka određene između ETCS-a u vozilu i željezničkih vozila identificirane su od kraja do kraja, uključujući odredbe o EZ provjeri.	Za nove funkcije sučelja vlaka utvrđene u indeksu 7., prijelazni režimi definirani su u Dodatku B tablici B.1 – verzija sustava ETCS TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav. Za funkcije sučelja vlaka koje nisu izmijenjene u indeksu 7., prijelazni režimi definirani su u Dodatku B tablici B1 – djelomično ispunjavanje zahtjeva TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.
4.2.13.	Nema zahtjeva	Zahtjevi za sučelja koji se primjenjuju na jedinice opremljene ETCS-om u vozilu i u koja se planira ugraditi funkcionalnost automatiziranog upravljanja vlakom u vozilu do drugog stupnja automatizacije.	Prijelazni režimi za provedbu ATO-a na vozilu utvrđeni su u Dodatku B, tablici B.1. – Provedba ATO-a u vozilima TSI-ju za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav
Točke koje se odnose na točku 3.2.2. Dodatak J-2. indeks [A]	točke koje se odnose na točku 3.2.2. Dodatak J-2. indeks 1	ERA/ERTMS/033281 V5 zamjenjuje ERA/ERTMS/033281 V4, glavne promjene koje se odnose na upravljanje frekvencijom za ograničenja struje smetnje i zatvaranje otvorenih pitanja.	Prijelazni režim definiran je u Dodatku B tablici B.1 TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav
7.1.1.3. podtočka 2 (a)	7.1.1.3	Obvezna EZ potvrda za posebna vozila	6 mjeseci		n.p.

(*1) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).”;

(*10) Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).

(*11) Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.).

(*19) Uredba (EU) br. 2021/782 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (preinaka). (SL L 172, 17.5.2021., str. 1.).”;”

(1) Moduli CA1, CA2 ili CH mogu se koristiti samo ako su proizvodi proizvedeni u skladu s već razvijenim i iskorištenim dizajnom za stavljanje proizvoda na tržište prije stupanja na snagu mjerodavnog TSI-ja koji se primjenjuje na te proizvode, pod uvjetom da proizvođač dokaže prijavljenom tijelu da je pregled projekta i ispitivanje tipa provedeno za prethodne primjene u usporedivim uvjetima te sukladno zahtjevima ovog TSI-ja; ovi dokazi se bilježe te se smatraju jednakovrijednim dokazima kao oni modula CB ili ispitivanja projekta prema modulu CH1.

(2) Riječ „provjera” znači da će podnositelj zahtjeva primijeniti Prilog I. zajedničke sigurnosne metode za vrednovanje i procjenu rizika kako bi dokazao da izmijenjeno vozilo jamči jednaku ili višu razinu sigurnosti. Taj dokaz neovisno ocjenjuje tijelo za ocjenjivanje kako je definirano u zajedničkoj sigurnosnoj metodi za vrednovanje i procjenu rizika Ako tijelo tom novom ocjenom sigurnosti zaključi da je dokazana niža razina sigurnosti ili da rezultat nije jasan, podnositelj zahtjeva mora zatražiti odobrenje za stavljanje na tržište.

(3) Željeznička vozila koja ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta smatraju se kompatibilnima sa svim nagibima tračnica:

—	željeznička vozila koja su ocijenjena u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [9] ili [73],

—	željeznička vozila koja su ocijenjena u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [63] (izmijenjenom ili neizmijenjenom s ERA/TD/2012-17/INT) ili specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [64] te se pokazalo da nisu ograničena na jedan nagib tračnice,

—

željeznička vozila koja su ocijenjena u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [63] (izmijenjenom ili neizmijenjenom s ERA/TD/2012-17/INT) ili specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [64] te se pokazalo da nisu ograničena na jedan nagib tračnice, a novo ocjenjivanje s ispitnim uvjetima za kontakt između kotača i tračnice koji se temelje na stvarnim profilima kotača i tračnice i izmjerenoj širini kolosijeka pokazalo je da su sukladna sa zahtjevima za kontakt kotača i tračnice iz specifikacije na koju se upućuje u Dodatku J-1., indeksu [9].

(4) Za unutarnje kotače troosovinskih okretnih postolja dopuštena je dimenzija od 21 mm

PRILOG VI.

“PRILOG

Sadržaj

UVOD

308

1.1.

Tehničko područje primjene

308

1.1.1.

Područje primjene u pogledu željezničkih vozila

308

1.1.2.

Područje primjene u pogledu odvijanja prometa

308

1.2.

Zemljopisno područje primjene

308

DEFINICIJA PODSUSTAVA

308

OSNOVNI ZAHTJEVI

309

ZNAČAJKE PODSUSTAVA

309

4.1.

Uvod

309

4.2.

Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

309

4.2.1.

Granične vrijednosti za buku u stanju mirovanja

310

4.2.2.

Granične vrijednosti buke pri polasku

310

4.2.3.

Granične vrijednosti za buku u vožnji

311

4.2.4.

Granične vrijednosti za buku u unutrašnjosti upravljačnice

311

4.3.

Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

312

4.4.

Operativna pravila

312

4.4.1.

Posebna pravila za prometovanje vagona na tišim trasama u pogoršanim uvjetima

312

4.4.2.

Posebna pravila za upravljanje vagonima na tišim trasama u slučaju radova na infrastrukturi i održavanja vagona

312

4.5.

Pravila održavanja

312

4.6.

Stručne kvalifikacije

312

4.7.

Uvjeti za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

312

SASTAVNI DIJELOVI INTEROPERABILNOSTI

312

5.1.

Općenito

312

5.2.

Specifikacije sastavnih dijelova interoperabilnosti

312

5.2.1.

Tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača

312

OCJENA SUKLADNOSTI I EZ PROVJERA

313

6.1.

Sastavni dijelovi interoperabilnosti

313

6.1.1.

Moduli

313

6.1.2.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti

313

6.2.

Podsustav željezničkih vozila u pogledu buke koju emitiraju željeznička vozila

313

6.2.1.

Moduli

313

6.2.2.

Postupci EZ provjere

314

6.2.3.

Pojednostavljeno ocjenjivanje

316

PROVEDBA

317

7.1.

Primjena ovog TSI-ja na nove podsustave

317

7.2.

Primjena ovog TSI-ja na postojeće podsustave

317

7.2.1.

Odredbe u slučaju promjena na željezničkom vozilu u uporabi ili tipu postojećeg željezničkog vozila

317

7.2.2.

Dodatne odredbe za primjenu tog TSI-ja na postojeće vagone

318

7.3.

Posebni slučajevi

318

7.3.1.

Uvod

318

7.3.2.

Popis posebnih slučajeva

318

7.4.

Posebna provedbena pravila

319

7.4.1.

Posebna provedbena pravila za primjenu ovog TSI-ja na postojeće vagone (točka 7.2.2.)

319

7.4.2.

Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama (točka 7.2.2.2.)

319

Dodaci

234

1. UVOD

Tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI) utvrđuje se optimalna razina usklađenih specifikacija za svaki podsustav (ili njegov dio) radi sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava te kako bi se olakšale, poboljšale i razvile usluge željezničkog prijevoza unutar Unije i s trećim zemljama te doprinijelo uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora i postupnom ostvarenju unutarnjeg tržišta. Specifikacije TSI-jeva moraju ispunjavati osnovne zahtjeve utvrđene u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797.

U skladu s načelom proporcionalnosti ovim se TSI-jem definira optimalna razina usklađenosti u pogledu specifikacija za podsustave željezničkih vozila definirane u točki 1.1. namijenjenih ograničavanju emisije buke željezničkog sustava u Uniji.

1.1. Tehničko područje primjene

1.1.1. Područje primjene u pogledu željezničkih vozila

Ovaj se TSI primjenjuje na sva željeznička vozila obuhvaćena područjem primjene Priloga Uredbi (EU) br. 1302/2014 (TSI za lokomotive i putnička vozila) i Priloga Uredbi (EU) br. 321/2013 (TSI za teretne vagone).

1.1.2. Područje primjene u pogledu odvijanja prometa

Uz Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/773 (1) (TSI za odvijanje prometa i upravljanje prometom), ovaj se TSI primjenjuje na promet teretnih vagona na željezničkoj infrastrukturi određenoj kao „tiše trase”.

1.2. Zemljopisno područje primjene

Zemljopisno područje primjene ovog TSI-ja odgovara područjima primjene određenima u točki 1.2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i u točki 1.2. TSI-ja za teretne vagone, pri čemu svako zemljopisno područje primjene vrijedi za željeznička vozila na koja se relevantna uredba odnosi.

2. DEFINICIJA PODSUSTAVA

„Jedinica” znači željezničko vozilo na koje se primjenjuje ovaj TSI i koje stoga podliježe postupku „EZ” provjere. U poglavlju 2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i poglavlju 2. TSI-ja za teretne vagone opisuje se od čega se jedinica može sastojati.

Zahtjevi ovog TSI-ja primjenjuju se na sljedeće kategorije željezničkih vozila utvrđene u odjeljku 2. Priloga I. Direktivi (EU) 2016/797:

(a)

lokomotive i putnička željeznička vozila, uključujući vučna vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem ili električna vučna vozila, vlakove s motorima s unutarnjim sagorijevanjem na vlastiti pogon ili električne putničke vlakove i putničke vagone. Ta je kategorija dodatno definirana u poglavlju 2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i u nastavku ovog TSI-ja navodi se kao lokomotive, električni motorni vlakovi (EMU), dizelski motorni vlakovi (DMU) i putnički vagoni;

(b)	teretni vagoni, uključujući tegljače projektirane za cijelu mrežu i vozila projektirana za prijevoz kamiona. Ta je kategorija dodatno definirana u poglavlju 2. TSI-ja za teretne vagone i u nastavku ovog TSI-ja navodi se kao vagoni;

(c)	posebna vozila kao što su strojevi za pružne radove. Ta je kategorija dodatno definirana u poglavlju 2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila.

3. OSNOVNI ZAHTJEVI

Svi osnovni parametri u ovom TSI-ju moraju biti povezani s najmanje jednim od osnovnih zahtjeva u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/797. Ta je povezanost prikazana u tablici 1.

Tablica 1.

Osnovni parametri i njihova povezanost s osnovnim zahtjevima

Točka	Osnovni parametar	Osnovni zahtjevi
Točka	Osnovni parametar	Sigurnost	Pouzdanost i dostupnost	Zdravlje	Zaštita okoliša	Tehnička kompatibilnost	Pristupačnost
4.2.1.	Granične vrijednosti za buku u stanju mirovanja				1.4.4.
4.2.2.	Granične vrijednosti buke pri polasku				1.4.4.
4.2.3.	Granične vrijednosti za buku u vožnji				1.4.4.
4.2.4.	Granične vrijednosti za buku u unutrašnjosti upravljačnice				1.4.4.

4. ZNAČAJKE PODSUSTAVA

4.1. Uvod

U ovom se poglavlju utvrđuje optimalna razina usklađenosti u pogledu specifikacija za podsustav željezničkih vozila koje su namijenjene za ograničavanje razine emisije buke željezničkog sustava Unije i za postizanje interoperabilnosti.

4.2. Funkcionalne i tehničke specifikacije podsustava

Sljedeći parametri utvrđeni su kao ključni za interoperabilnost (osnovni parametri):

(a)	„buka u stanju mirovanja”;

(b)	„buka pri polasku”;

(c)	„buka u vožnji”;

(d)	„buka u unutrašnjosti upravljačnice”.

Odgovarajuće funkcionalne i tehničke specifikacije za različite kategorije željezničkih vozila utvrđene su u ovoj točki. Kad je riječ o jedinicama koje imaju i električne pogonske sustave i pogonske sustave s unutarnjim sagorijevanjem, moraju se poštovati granične vrijednosti u svim normalnim načinima rada. Ako se jednim od tih načina rada predviđa istodobno korištenje i električnog pogona i pogona s unutarnjim sagorijevanjem, primjenjuje se manje ograničavajuća granična vrijednost. U skladu s člankom 4. stavkom 5. i člankom 2. stavkom 13. Direktive (EU) 2016/797 mogu se sastaviti odredbe za posebne slučajeve. Takve su odredbe navedene u točki 7.3.

Postupci za ocjenjivanje zahtjeva iz ove točke definirani su u navedenim točkama poglavlja 6.

4.2.1. Granične vrijednosti za buku u stanju mirovanja

Granične vrijednosti za sljedeće razine zvučnog tlaka pod normalnim uvjetima vozila za buku u stanju mirovanja dodijeljene kategorijama podsustava željezničkih vozila utvrđene su u tablici 2.:

(a)	A-ponderirana ekvivalentna stalna razina zvučnog tlaka jedinice (LpAeq,T[unit]);

(b)	A-ponderirana ekvivalentna stalna razina zvučnog tlaka na najbližem mjernom položaju i s obzirom na glavni zračni kompresor (Li pAeq,T);

(c)	AF-ponderirana razina zvučnog tlaka na najbližem mjernom položaju i s obzirom na impulsnu buku ispušnog ventila isušivača zraka (Li pAFmax).

Granične vrijednosti određuju se na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjeg ruba tračnica.

Tablica 2.

Granične vrijednosti za buku u stanju mirovanja

Kategorija podsustava željezničkih vozila	LpAeq,T[unit] [dB]	Li pAeq,T [dB]	Li pAFmax [dB]
Električne lokomotive i posebna vozila s električnom vučom	70	75	85
Dizelske lokomotive i posebna vozila s dizel vučom	71	78
EMV-ovi	65	68
DMV-ovi	72	76
Putnički vagoni	64	68
Vagoni	65	nije primjenjivo	nije primjenjivo

Provjera sukladnosti opisana je u točki 6.2.2.1.

4.2.2. Granične vrijednosti buke pri polasku

Granične vrijednosti za AF-ponderirane maksimalne razine zvučnog tlaka (LpAF,max) za buku pri polasku dodijeljene kategorijama podsustava željezničkih vozila utvrđene su u tablici 3. Granične vrijednosti određuju se na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjeg ruba tračnica.

Tablica 3.

Granične vrijednosti za buku pri polasku

Kategorija podsustava željezničkih vozila	LpAF,max [dB]
Električne lokomotive ukupne vučne snage P < 4 500 kW	81
Električne lokomotive ukupne vučne snage P ≥ 4 500 kW Posebna vozila s električnom vučom	84
Dizel lokomotive P < 2 000 kW na izlaznom vratilu motora	85
Dizel lokomotive P ≥ 2 000 kW na izlaznom vratilu motora Posebna vozila s dizelskom vučom	87
EMV-ovi s maksimalnom brzinom vmax < 250 km/h	80
EMV-ovi s maksimalnom brzinom vmax ≥ 250 km/h	83
DMV-ovi s P < 560 kW/motor na izlaznom vratilu motora	82
DMV-ovi s P ≥ 560 kW/motor na izlaznom vratilu motora	83

Provjera sukladnosti opisana je u točki 6.2.2.2.

4.2.3. Granične vrijednosti za buku u vožnji

Granične vrijednosti za A-ponderiranu ekvivalentnu stalnu razinu zvučnog tlaka pri brzini od 80 km/h (LpAeq,Tp,(80 km/h)) i, ako je primjenjivo, pri brzini od 250 km/h (LpAeq,Tp,(250 km/h)) za buku u vožnji dodijeljene kategorijama podsustava željezničkih vozila utvrđene su u tablici 4. Granične vrijednosti određuju se na udaljenosti od 7,5 m od osi kolosijeka i 1,2 m iznad gornjeg ruba tračnica.

Mjerenja pri brzinama jednakim ili većim od 250 km/h moraju se ujedno izvršiti na „dodatnom mjernom položaju” na visini od 3,5 m iznad gornjeg ruba tračnica u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B indeksu [1] i usporediti s primjenjivim graničnim vrijednostima iz tablice 4.

Tablica 4.

Granične vrijednosti za buku u vožnji

Kategorija podsustava željezničkih vozila	LpAeq,Tp (80 km/h) [dB]	LpAeq,Tp (250 km/h) [dB]
Električne lokomotive i posebna vozila s električnom vučom	84	99
Dizelske lokomotive i posebna vozila s dizel vučom	85	nije primjenjivo
EMV-ovi	80	95
DMV-ovi	81	96
Putnički vagoni	79	nije primjenjivo
Vagoni (normalizirani na APL = 0,225) (2)	83	nije primjenjivo

Provjera sukladnosti opisana je u točki 6.2.2.3.

4.2.3.a Tarni elementi za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača

Tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača (tj. kočni umetak) utječe na buku u vožnji jer stvara hrapavost gaznog sloja kotača pri kočenju.

Dokazivanje sukladnosti kočnih umetaka za teretne vagone opisano je u točki 6.1.2.1. ovog TSI-ja. Sukladnost kočnih umetaka s tom točkom ne izuzima jedinicu koja se ocjenjuje od zahtjeva iz točke 4.2.3. i dokazivanja sukladnosti iz točke 6.2.2.3.

4.2.4. Granične vrijednosti za buku u unutrašnjosti upravljačnice

Granične vrijednosti za A-ponderiranu ekvivalentnu stalnu razinu zvučnog tlaka (LpAeq,T) za buku u unutrašnjosti upravljačnice u električnim i dizel lokomotivama, EMV-ovima, DMV-ovima i putničkim vagonima s kabinama utvrđene su u tablici 5. Granične vrijednosti određene su u blizini strojovođina uha.

Te granične vrijednosti nisu obvezne za posebna vozila. Međutim, provodi se dokazivanje sukladnosti iz točke 6.2.2.4., a dobivene vrijednosti bilježe se u tehničkoj dokumentaciji.

Tablica 5.

Granične vrijednosti za buku u unutrašnjosti upravljačnice

Buka u unutrašnjosti upravljačnice	LpAeq,T [dB]
U mirovanju dok sirena trubi	95
Pri najvećoj brzini vmax ako je vmax < 250 km/h	78
Pri najvećoj brzini vmax ako je 250 km/h ≤ vmax <350 km/h	80

Provjera sukladnosti opisana je u točki 6.2.2.4.

4.3. Funkcionalne i tehničke specifikacije sučelja

U ovom se TSI-ju nalaze sljedeća sučelja s podsustavom željezničkih vozila:

Sučelje s podsustavima iz poglavlja 2. točaka (a) i (c) ovog Priloga (sukladno TSI-ju za lokomotive i putnička vozila) s obzirom na:

—	buku u stanju mirovanja,

—	buku pri polasku (ne primjenjuje se na putničke vagone),

—	buku u vožnji,

—	buku u unutrašnjosti upravljačnice, ako je primjenjivo.

Sučelje s podsustavima iz poglavlja 2. točke (b) ovog Priloga (sukladno TSI-ju za teretne vagone) s obzirom na:

—	buku u vožnji,

—	buku u stanju mirovanja.

Ovaj TSI ima sljedeće sučelje s TSI-jem za odvijanje prometa i upravljanje prometom s obzirom na:

—	buku u vožnji.

4.4. Operativna pravila

Zahtjevi koji se odnose na operativna pravila za podsustav željezničkih vozila utvrđeni su u točki 4.4. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i u točki 4.4. TSI-ja za teretne vagone.

4.4.1. Posebna pravila za prometovanje vagona na tišim trasama u pogoršanim uvjetima

Pravila za izvanredne situacije utvrđena u točki 4.2.3.6.3. TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom uključuju upravljanje vagonima koji nisu u skladu s točkom 7.2.2.2. ovog Priloga na tišim trasama.

Ta se mjera može primijeniti u slučaju ograničenja kapaciteta ili operativnih ograničenja uzrokovanih neispravnostima željezničkih vozila, ekstremnim vremenskim uvjetima, nesrećama ili nezgodama te kvarovima na infrastrukturi.

4.4.2. Posebna pravila za upravljanje vagonima na tišim trasama u slučaju radova na infrastrukturi i održavanja vagona

Upravljanje vagonima koji nisu u skladu s točkom 7.2.2.2. na tišim trasama moguće je u slučaju aktivnosti održavanja vagona pri čemu je za pristup radionici za održavanje dostupna samo tiša trasa.

Pravila za izvanredne situacije utvrđena u točki 4.4.1. primjenjuju se u slučaju radova na infrastrukturi ako je tiša trasa jedina odgovarajuća alternativa.

4.5. Pravila održavanja

Zahtjevi koji se odnose na pravila održavanja za podsustav željezničkih vozila utvrđeni su u točki 4.5. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i u točki 4.5. TSI-ja za teretne vagone.

4.6. Stručne kvalifikacije

Ne primjenjuje se.

4.7. Uvjeti za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

Vidjeti članak 6.

5. SASTAVNI DIJELOVI INTEROPERABILNOSTI

5.1. Općenito

Sastavni dijelovi interoperabilnosti, kako su definirani u članku 2. točki 7. Direktive (EU) 2016/797, navedeni su u točki 5.2. ovog Priloga zajedno s upućivanjem na odgovarajuće zahtjeve utvrđene u točki 4.2. ovoga Priloga.

5.2. Specifikacije sastavnih dijelova interoperabilnosti

5.2.1. Tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača

Ovaj sastavni dio interoperabilnosti primjenjuje se samo na podsustav „željeznička vozila – teretni vagoni”.

Tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u točki 4.2.3.a. Ti se zahtjevi ocjenjuju na razini sastavnih dijelova interoperabilnosti.

6. OCJENA SUKLADNOSTI I EZ PROVJERA

6.1. Sastavni dijelovi interoperabilnosti

6.1.1. Moduli

Ocjenjivanje sukladnosti sastavnog dijela interoperabilnosti provodi se u skladu s modulom (modulima) opisanim u tablici 5.a.

Tablica 5.a

Moduli za ocjenjivanje sukladnosti sastavnih dijelova interoperabilnosti

Modul CB	EZ ispitivanje tipa
Modul CD	Sukladnost s tipom na temelju sustava upravljanja kvalitetom proizvodnog procesa
Modul CF	Sukladnost s tipom na temelju provjere proizvoda
Modul CH1	Sukladnost utemeljena na cjelovitom sustavu upravljanja kvalitetom i ispitivanju projekta

Ti su moduli detaljno navedeni u Odluci 2010/713/EU.

6.1.2. Postupci ocjenjivanja sukladnosti

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Uniji odabire jedan modul ili kombinaciju modula navedenih u nastavku za sastavni dio „tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača”:

—

CB+CD,

—

CB+CF,

—

CH1.

U okviru primjene odabranog modula ili kombinacije modula, sastavni dio interoperabilnosti ocjenjuje se u odnosu na zahtjeve navedene u točki 4.2. Ako je potrebno, dodatni zahtjevi u vezi s ocjenjivanjem određenih sastavnih dijelova interoperabilnosti određeni su u sljedećim točkama.

6.1.2.1. Tarni elementi za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača za teretne vagone

Tarni element za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača teretnih vagona mora ispunjavati zahtjeve navedene u Dodatku F.

Do kraja prijelaznog razdoblja utvrđenog u Dodatku G smatra se da su tipovi tarnih elemenata za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača navedeni u Dodatku G u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Dodatku F bez ispitivanja.

6.2. Podsustav željezničkih vozila u pogledu buke koju emitiraju željeznička vozila

6.2.1. Moduli

EZ provjera mora se izvršiti u skladu s modulom ili modulima opisanima u tablici 6.

Tablica 6.

Moduli za EZ provjeru podsustava

SB	EZ ispitivanje tipa
SD	EZ provjera na temelju sustava upravljanja kvalitetom proizvodnog procesa
SF	EZ provjera na temelju provjere proizvoda
SH1	EZ provjera na temelju cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom i ispitivanja projekta

Ti su moduli detaljno navedeni u Odluci 2010/713/EU.

6.2.2. Postupci EZ provjere

Podnositelj zahtjeva odabire jedan od sljedećih postupaka ocjenjivanja koji se sastoji od barem jednog modula za EZ provjeru podsustava:

—

(SB+SD),

—

(SB+SF),

—

(SH1).

U okviru primjene odabranog modula ili odabrane kombinacije modula podsustav se ocjenjuje u odnosu na zahtjeve iz točke 4.2. Ako je potrebno, u sljedećim se točkama navode dodatni zahtjevi povezani s ocjenjivanjem.

6.2.2.1. Buka u stanju mirovanja

Provjera sukladnosti s graničnim vrijednostima za buku u stanju mirovanja iz točke 4.2.1. provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [1].

Za procjenu buke glavnog zračnog kompresora na najbližem mjernom položaju i upotrebljava se pokazatelj Li pAeq,T u kombinaciji s tipičnim uzorkom T jednog operativnog ciklusa kako je definiran u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [1]. Za tu se svrhu upotrebljavaju samo željeznički sustavi koji su neophodni za rad zračnog kompresora u normalnim radnim okolnostima. Željeznički sustavi koji nisu potrebni za rad kompresora mogu se isključiti kako bi se spriječio njihov doprinos rezultatu mjerenja buke. Provjera sukladnosti s graničnim vrijednostima izvršava se pod uvjetima isključivo neophodnima za rad glavnog zračnog kompresora pri najnižem broju okretaja u minuti.

Za procjenu izvora impulsne buke na najbližem mjernom položaju upotrebljava se pokazatelj Li pAFmax. Odgovarajući izvor buke je ispuh iz ventila isušivača zraka.

6.2.2.2. Buka pri polasku

Provjera sukladnosti s graničnim vrijednostima za buku pri polasku iz točke 4.2.2. provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [1]. Primjenjuje se metoda najviše razine. Odstupajući od postupka ispitivanja iz specifikacije, vlak ubrzava iz položaja mirovanja na 30 km/h i održava brzinu.

Osim toga, buka se mjeri na istoj udaljenosti od osi kolosijeka i na istoj visini iznad gornjeg ruba tračnica kako je utvrđeno u točki 4.2.2. Primjenjuju se „metoda prosječne razine” i „metoda najviše razine” u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [1] pa vlak ubrzava iz položaja mirovanja na 40 km/h i održava brzinu. Izmjerene vrijednosti ne uspoređuju se u odnosu na neku graničnu vrijednosti, nego se bilježe u tehničkoj dokumentaciji i dostavljaju Agenciji.

Za posebna vozila postupak polaska obavlja se bez dodatnih opterećenja prikolice.

6.2.2.3. Buka u vožnji

Provjera sukladnosti s graničnim vrijednostima za buku u vožnji, utvrđenima u točki 4.2.3., provodi se u skladu s točkama 6.2.2.3.1. i 6.2.2.3.2.

6.2.2.3.1. Uvjeti na ispitnom kolosijeku

Ispitivanja se provode na referentnom kolosijeku kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [1].

Međutim, dopušteno je provesti ispitivanje na kolosijeku koji nije u skladu s uvjetima referentnog kolosijeka u pogledu akustične razine hrapavosti tračnica i stopa prigušenja kolosijeka sve dok razine buke izmjerene u skladu s točkom 6.2.2.3.2. ne prelaze granične vrijednosti utvrđene u točki 4.2.3.

U svakom se slučaju utvrđuju akustična razina hrapavosti tračnica i stope prigušenja ispitnog kolosijeka. Ako kolosijek na kojem se provode ispitivanja udovoljava uvjetima referentnog kolosijeka, izmjerene razine buke označavaju se kao „usporedive”, a u suprotnom kao „neusporedive”. U tehničkoj se dokumentaciji bilježi jesu li izmjerene razine buke „usporedive” ili „neusporedive”.

Izmjerene vrijednosti akustične hrapavosti tračnica ispitnog kolosijeka vrijede tijekom razdoblja koje počinje tri mjeseca prije mjerenja i završava tri mjeseca nakon mjerenja, pod uvjetom da u tom razdoblju nije provedeno nikakvo održavanje kolosijeka koje bi moglo imati utjecaja na akustičnu hrapavost tračnica.

Izmjerene vrijednosti stopa prigušenja ispitnog kolosijeka vrijede u razdoblju koje počinje godinu dana prije mjerenja, a završava godinu dana nakon mjerenja, pod uvjetom da u tom razdoblju nije obavljeno nikakvo održavanje kolosijeka koje bi moglo imati utjecaja na stope prigušenja kolosijeka.

U tehničku je dokumentaciju potrebno priložiti potvrdu da su podaci o kolosijeku koji se odnose na mjerenje buke u vožnji za mjereni tip bili valjani tijekom dana kad je provedeno ispitivanje, npr. navođenjem datuma posljednjeg održavanja koje utječe na buku.

Nadalje, dopušteno je provoditi ispitivanja pri brzini jednakoj ili većoj od 250 km/h na pločastim kolosijecima. U tom su slučaju granične vrijednosti 2 dB više od graničnih vrijednosti utvrđenih u točki 4.2.3.

6.2.2.3.2. Postupak

Ispitivanja se provode u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [1]. Svaka se usporedba s graničnim vrijednostima treba napraviti koristeći rezultate zaokružene na najbliži cijeli decibel. Svaka se normalizacija treba napraviti prije zaokruživanja. Detaljan postupak ocjenjivanja utvrđen je u točkama 6.2.2.3.2.1., 6.2.2.3.2.2. i 6.2.2.3.2.3.

6.2.2.3.2.1. EMV-ovi, DMV-ovi, lokomotive i putnički vagoni

Kad je riječ o EMV-ovima, DMV-ovima, lokomotivama i putničkim vagonima, razlikuju se tri klase najveće radne brzine:

(1)	Ako najveća radna brzina jedinice iznosi 80 km/h ili manje, buka u vožnji mjeri se pri najvećoj brzini vmax. Ta vrijednost ne smije prelaziti graničnu vrijednost LpAeq,Tp(80 km/h) koja je utvrđena u točki 4.2.3.

(2)

Ako je najveća radna brzina vmax jedinice veća od 80 km/h, a niža od 250 km/h, buka u vožnji mjeri se pri brzini od 80 km/h i pri najvećoj brzini. Obje izmjerene vrijednosti buke u vožnji LpAeq,Tp(vtest) normaliziraju se prema LpAeq,Tp(80 km/h) referentne brzine od 80 km/h formulom 1. Normalizirana vrijednost ne smije prelaziti graničnu vrijednost LpAeq,Tp(80 km/h) koja je utvrđena u točki 4.2.3.

Formula (1):

LpAeq,Tp(80 km/h) = LpAeq,Tp(vtest) – 30 * log (vtest/80 km/h)

vtest

stvarna brzina za vrijeme mjerenja

(3)

Ako najveća radna brzina vmax jedinice iznosi 250 km/h ili više, buka u vožnji mjeri se pri brzini od 80 km/h i pri najvećoj brzini uz gornju granicu brzine za testiranje od 320 km/h. Izmjerena vrijednost buke u vožnji LpAeq,Tp(vtest) pri brzini od 80 km/h normalizira se prema LpAeq,Tp(80 km/h) referentne brzine 80 km/h formulom 1. Normalizirana vrijednost ne smije prelaziti graničnu vrijednost LpAeq,Tp(80 km/h) koja je utvrđena u točki 4.2.3. Izmjerena vrijednost buke u vožnji LpAeq,Tp(vtest) normalizira se prema LpAeq,Tp(250 km/h) referentne brzine 250 km/h formulom 2. Normalizirana vrijednost ne smije prelaziti graničnu vrijednost LpAeq,Tp(250 km/h) koja je utvrđena u točki 4.2.3.

Formula 2.:

LpAeq,Tp(250 km/h) = LpAeq,Tp(vtest) – 50 * log(vtest/250 km/h)

vtest

stvarna brzina za vrijeme mjerenja

6.2.2.3.2.2. Vagoni

Kad je riječ o vagonima, razlikuju se dvije klase najveće radne brzine:

(1)

Ako najveća radna brzina vmax jedinice iznosi 80 km/h ili manje, buka u vožnji mjeri se pri najvećoj brzini. Izmjerena vrijednost buke u vožnji LpAeq,Tp(vtest) normalizira se u odnosu na referentni APL 0,225 m-1 LpAeq,Tp (APLref) primjenom formule 3. Ta vrijednost ne smije prelaziti graničnu vrijednost LpAeq,Tp(80 km/h) koja je utvrđena u točki 4.2.3.

Formula 3.:

LpAeq,Tp (APLref) = LpAeq,Tp(vtest) – 10 * log(APLwag/0,225 m-1)

APLwag	=	broj osovina podijeljen s dužinom preko odbojnika [m-1]
vtest	=	stvarna brzina za vrijeme mjerenja

(2)

Ako je najveća radna brzina vmax jedinice veća od 80 km/h, buka u vožnji mjeri se pri brzini od 80 km/h i pri najvećoj brzini. Obje izmjerene vrijednosti buke u vožnji LpAeq,Tp(vtest) normaliziraju se prema referentnoj brzini 80 km/h i u odnosu na referentni APL 0,225 m-1 LpAeq,Tp(APL ref, 80 km/h) formulom 4. Normalizirana vrijednost ne smije prelaziti graničnu vrijednost LpAeq,Tp(80 km/h) koja je utvrđena u točki 4.2.3.

Formula 4.:

LpAeq,Tp (APLref, 80 km/h) = LpAeq,Tp(vtest) – 10 * log(APLwag/0,225 m-1) — 30 * log(vtest/80 km/h)

APLwag	=	broj osovina podijeljen s dužinom preko odbojnika [m-1]
vtest	=	stvarna brzina za vrijeme mjerenja

6.2.2.3.2.3. Posebna vozila

Za posebna vozila primjenjuje se isti postupak ocjenjivanja utvrđen u točki 6.2.2.3.2.1. Za pružna vozila postupak mjerenja provodi se bez dodatnog opterećenja priključnim vozilima.

Smatra se da posebna vozila ispunjavaju zahtjeve u pogledu razine buke u vožnji iz točke 4.2.3. bez mjerenja kad:

—	koče isključivo kompozitnim kočnim umetcima ili kočnicama s diskovima i

—	imaju kompozitne čistače ako su ugrađeni umeci čistača.

6.2.2.4. Buka u unutrašnjosti upravljačnice

Provjera sukladnosti s graničnim vrijednostima za buku u unutrašnjosti upravljačnice iz točke 4.2.4. provodi se u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [2]. Za posebna vozila postupak mjerenja provodi se bez dodatnih opterećenja prikolice.

6.2.3. Pojednostavljeno ocjenjivanje

Umjesto postupaka ispitivanja utvrđenih u točki 6.2.2., dopušteno je zamijeniti neka ili sva ispitivanja pojednostavljenim ocjenjivanjem. Pojednostavljeno ocjenjivanje sastoji se od akustičke usporedbe jedinice koja se ocjenjuje s postojećim tipom (u daljnjem tekstu „referentni tip”) čija su svojstva buke dokumentirana.

Pojednostavljeno ocjenjivanje može se samostalno upotrebljavati za svaki od primjenjivih osnovnih parametara „buka u stanju mirovanja”, „buku pri polasku”, „buku u vožnji” i „buku u unutrašnjosti upravljačnice” te mora sadržavati dokaze o utjecajima razlika jedinice koja se ocjenjuje ne dovode do prekoračivanja graničnih vrijednosti utvrđenih u točki 4.2.

Za vozila za koja se primjenjuje pojednostavljeno ocjenjivanje dokaz sukladnosti mora uključivati detaljan opis promjena povezanih s emisijom buke u odnosu na referentni tip. Na temelju tog opisa provodi se pojednostavljeno ocjenjivanje. Procijenjene vrijednosti buke u sebi sadržavaju neizvjesnosti proizašle iz primijenjene metode ocjenjivanja. Pojednostavljeno ocjenjivanje može biti izračunavanje i/ili pojednostavljeno mjerenje.

Jedinica certificirana na temelju pojednostavljene metode ocjenjivanja neće se koristiti kao referentna jedinica za daljnje ocjenjivanje.

Ako se pojednostavljeno ocjenjivanje primjenjuje za buku u vožnji, referentni tip mora biti u skladu s barem jednim od sljedećeg:

—	poglavljem 4. ovog Priloga pri čemu rezultati mjerenja buke u vožnji moraju biti označeni kao „usporedivi”,

—	poglavljem 4. ovog Priloga Odluci 2011/229/EU, pri čemu su rezultati mjerenja buke u vožnji moraju biti označeni kao „usporedivi”,

—	poglavljem 4. Priloga Odluci 2006/66/EZ,

—	poglavljem 4. Priloga Odluci 2008/232/EZ.

Kad je riječ o vagonu čiji su parametri, u usporedbi s referentnim tipom, unutar dopuštenog raspona u tablici 7., smatra se bez dodatne provjere da jedinica zadovoljava granične vrijednosti buke u vožnji utvrđene u točki 4.2.3.

Tablica 7.

Dopušteno odstupanje za vagone u svrhu izuzimanja od provjere

Parametar	Dopušteno odstupanje (u odnosu na referentnu jedinicu)
Najveća brzina jedinice	Bilo koja brzina do 160 km/h
Vrsta kotača	Jedino ako je jednako ili manje bučna (akustične osobine u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [3])
Težina prazne jedinice	Isključivo unutar raspona od + 20 % do – 5 %
Kočni umetak	Samo ako je referentna jedinica opremljena kočnim umecima i ako je kočni umetak jedinice koja se ocjenjuje obuhvaćen EZ izjavom o sukladnosti u skladu s ovim TSI-jem ili je navedena u Dodatku G ovom TSI-ju.

7. PROVEDBA

7.1. Primjena ovog TSI-ja na nove podsustave

(1)

Ovaj se TSI primjenjuje na sve jedinice željezničkih vozila iz njegova područja primjene koja su stavljena na tržište nakon 28. rujna 2023., osim ako se primjenjuje točka 7.1.1.2. „Primjena na projekte koji su u tijeku” ili točka 7.1.1.3. „Primjena na posebna vozila” TSI-ja za lokomotive i putnička vozila ili točka 7.1.1. „Primjena na projekte koji su u tijeku” TSI-ja za teretne vagone.

(2)

Sukladnost s ovim Prilogom u njegovoj verziji primjenjivoj prije 28. rujna 2023. smatra se jednakovrijednom sukladnosti s ovim TSI-jem, osim za izmjene TSI-ja navedene u Dodatku H.

(3)

Za podsustav željezničkih vozila i povezane sastavne dijelove interoperabilnosti, pravila koja se odnose na EZ potvrde o ispitivanju tipa ili projekta utvrđena su u točki 7.1.3. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i točki 7.2.3. TSI-ja za teretne vagone.

7.2. Primjena ovog TSI-ja na postojeće podsustave

Načela koja trebaju primjenjivati podnositelji prijave i izdavatelji odobrenja u slučaju promjena na željezničkom vozilu u uporabi ili tipu postojećeg željezničkog vozila definirana su u točki 7.1.2. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila i točki 7.2.2. TSI-ja za teretne vagone.

7.2.1. Odredbe u slučaju promjena na željezničkom vozilu u uporabi ili tipu postojećeg željezničkog vozila

Podnositelj zahtjeva mora osigurati da su razine buke željezničkih vozila koja se mijenjaju i dalje ispod graničnih vrijednosti utvrđenih u verziji TSI-ja koja se primjenjivala u trenutku kad je željezničko vozilo prvobitno odobreno. Ako u trenutku kad je željezničko vozilo prvobitno odobreno nije postojao nikakav TSI, podnositelj zahtjeva osigurava da se razine buke željezničkih vozila koja se mijenjaju nisu povećale ili da su te razine i dalje ispod granica utvrđenih u Odluci 2006/66/EZ ili u Odluci Komisije 2002/735/EZ (3).

Ako je potrebno ocjenjivanje, ono se ograničava na osnovne parametre na koje su utjecale promjene.

Ako se primjenjuje pojednostavljeno ocjenjivanje, originalna jedinica može biti referentna jedinica u skladu s odredbama točke 6.2.3.

Zamjena cijele jedinice ili najmanje jednog vozila unutar jedinice (npr. zamjena nakon ozbiljnijeg oštećenja) ne zahtijeva ocjenjivanje sukladnosti s ovim TSI-jem, pod uvjetom da su jedinica, vozilo ili vozila kojima se zamjenjuje istovjetni onima koje zamjenjuju.

7.2.2. Dodatne odredbe za primjenu tog TSI-ja na postojeće vagone

Ograničenje upravljanja vagonima utvrđeno u članku 5.a ne primjenjuje se na vagone kojima se većinom upravlja na trasama s nagibom većim od 40 ‰, vagone s maksimalnom brzinom većom od 120 km/h, vagone s maksimalnim osovinskim opterećenjem većim od 22,5 t, vagone koji su namijenjeni isključivo za radove na infrastrukturi i vagone u vlakovima za spašavanje.

Ako je vagon opremljen tarnim elementima za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača obuhvaćenima EZ izjavom o sukladnosti u skladu s ovim TSI-jem ili tarnim elementima za kočnice koje djeluju na gaznu površinu kotača navedenima u Dodatku G i ako se vagonu ne dodaju izvori buke, pretpostavlja se da su zahtjevi iz točke 4.2.3. ispunjeni bez dodatnog ispitivanja.

7.2.2.1. Ne upotrebljava se

7.2.2.2. Vagoni koji prometuju na tišim trasama

Vagoni koji pripadaju jednoj od sljedećih kategorija mogu prometovati na tišim trasama u okviru svojeg područja uporabe:

—	vagoni s EZ izjavom o provjeri u skladu s Odlukom 2006/66/EZ,

—	vagoni s EZ izjavom o provjeri u skladu s Odlukom 2011/229/EU,

—	vagoni s EZ izjavom o provjeri u skladu s ovim TSI-jem,

—

vagoni opremljeni jednim od sljedećih elemenata:

—	tarni elementi za kočnice koji djeluju na gaznu površinu kotača obuhvaćeni EZ izjavom o sukladnosti u skladu s ovim TSI-jem,

—	tarni elementi za kočnice koji djeluju na gaznu površinu kotača navedeni u Dodatku G,

—	kočni diskovi za funkciju radne kočnice,

—	vagoni s ugrađenim kompozitnim kočnim umecima navedenima u Dodatku E za funkciju radne kočnice. Prometovanje tih vagona na tišim trasama ograničava se u skladu s uvjetima opisanima u tom dodatku.

7.2.2.3. Sastavni dijelovi interoperabilnosti

—	Ova se točka odnosi na sastavne dijelove interoperabilnosti koji podliježu ispitivanju tipa ili projekta.

—	Ispitivanje tipa ili projekta ili prikladnost za uporabu ostaje na snazi čak i ako revizija ovog TSI-ja stupi na snagu, osim ako nije izričito drukčije navedeno u reviziji ovog TSI-ja.

—	Za to vrijeme dopušteno je stavljati na tržište nove sastavne dijelove istog tipa bez novog ispitivanja tipa.

7.3. Posebni slučajevi

7.3.1. Uvod

Posebni slučajevi, kako je navedeno u točki 7.3.2., razvrstavaju se kao:

(a)	„slučajevi „P””„trajni” slučajevi;

(b)	„slučajevi „T””„privremeni” slučajevi.

7.3.2. Popis posebnih slučajeva

7.3.2.1. Posebni slučajevi

(a) Poseban slučaj za Estoniju, Finsku, Latviju, Litvu, Poljsku i Slovačku

(„P”) Primjena nacionalnih tehničkih pravila umjesto zahtjeva iz ovog TSI-ja dopuštena je za jedinice koje su u zajedničkoj uporabi s trećim zemljama u kojima se širina kolosijeka razlikuje od širine kolosijeka u glavnoj željezničkoj mreži u Uniji.

(b) Poseban slučaj za Finsku

(„T”) Odluka 2011/229/EU smije se i dalje primjenjivati na teretne vagone za isključivu uporabu na području Finske dok se ne nađe odgovarajuće tehničko rješenje za teške zimske uvjete, ali u svakom slučaju ne nakon 31. prosinca 2032. To ne smije spriječiti promet teretnih vagona iz drugih država članica na finskoj mreži.

7.3.2.2. Granične vrijednosti za buku u stanju mirovanja (točka 4.2.1.)

(a) Poseban slučaj za Finsku

(„T”) Za putničke vagone i vagone opremljene dizelskim generatorom električne energije snage veće od 100 kW i namijenjene za rad isključivo na finskoj željezničkoj mreži, granična se vrijednost za buku u stanju mirovanja LpAeq,T [unit] [unit] iz tablice 2. može povećati do 72 dB.

7.3.2.3. Granične vrijednosti za buku pri polasku (točka 4.2.2.)

(a) Poseban slučaj za Švedsku

(„T”) Za lokomotive ukupne vučne snage veće od 6 000 kW i najvećeg osovinskog opterećenja većeg od 25 t granična se vrijednost buke pri polasku LpAF,max iz tablice 3. može povećati do 89 dB.

7.3.2.4. Granične vrijednosti za buku u vožnji (točka 4.2.3.)

(a) Posebni slučaj Eurotunela

(„P”) U slučaju Eurotunela, granične vrijednosti za buku u vožnji ne primjenjuju se na vagone namijenjene za prijevoz teških teretnih vozila između Coquellesa (Francuska) i Folkestonea (Ujedinjena Kraljevina).

(b) Poseban slučaj za Švedsku

(„T”) za lokomotive ukupne vučne snage veće od 6 000 kW i najvećeg osovinskog opterećenja većeg od 25 t, granične vrijednosti za buku u vožnji LpAeq,Tp (80 km/h) u tablici 4. mogu se povećati do 85 dB.”;

7.4. Posebna provedbena pravila

7.4.1. Posebna provedbena pravila za primjenu ovog TSI-ja na postojeće vagone (točka 7.2.2.)

(a) Posebna provedbena pravila za primjenu ovog TSI-ja na postojeće vagone u Eurotunelu

(„P”) Teretni vlakovi sastavljeni od vagona za prijevoz teških teretnih vozila između Coquellesa (Francuska) i Folkestonea (Ujedinjena Kraljevina) ne uzimaju se u obzir pri izračunu prosječnog broja noćnih teretnih vlakova u danu na godišnjoj razini.

(b) Posebna provedbena pravila za primjenu ovog TSI-ja na postojeće vagone u Finskoj i Švedskoj

(„T”) Koncept tiših trasa ne primjenjuje se na finsku i švedsku mrežu do 31. prosinca 2032. zbog neizvjesnosti povezanih s prometovanjem s kompozitnim kočnim umecima u teškim zimskim uvjetima. To ne smije spriječiti promet teretnih vagona iz drugih država članica na finskoj i švedskoj mreži.

7.4.2. Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama (točka 7.2.2.2.)

(a) Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama u Belgiji

(„T”) Osim vagona navedenih u točki 7.2.2.2., sljedeći postojeći vagoni mogu prometovati na tišim trasama na području Belgije:

—	vagoni s kotačima s obručem, do 31. prosinca 2026.,

—	vagoni koje je potrebno opremiti zakrivljenim ventilom radi zamjene kočnog umetka od lijevanog željeza kompozitnim kočnim umecima, do 31. prosinca 2026.,

—	vagoni opremljeni umecima od lijevanog željeza kojima je potrebno kotače zamijeniti kotačima koji su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [3] radi naknadnog opremanja kompozitnim kočnim umecima, do 31. prosinca 2026.

(b) Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama u Eurotunelu

(„P”) Osim vagona navedenih u točki 7.2.2.2., sljedeći postojeći vagoni mogu prometovati na tišim trasama u okviru koncesije Eurotunela:

vagoni za prijevoz teških teretnih vozila između Coquellesa (Francuska) i Folkestonea (Ujedinjena Kraljevina).

(„T”) Osim vagona navedenih u točki 7.2.2.2., sljedeći postojeći vagoni mogu prometovati na tišim trasama na području Češke:

—	vagoni s kotačima s obručem, do 31. prosinca 2026.,

—	vagoni s ležajevima tipa 59 V, do 31. prosinca 2034.,

—	vagoni koje je potrebno opremiti zakrivljenim ventilom radi zamjene kočnog umetka od lijevanog željeza kompozitnim kočnim umecima, do 31. prosinca 2034.,

—	vagoni s konfiguracijom kočnice 1Bg ili 1Bgu opremljeni kočnim umecima od lijevanog željeza, do 31. prosinca 2036.,

—	vagoni opremljeni umecima od lijevanog željeza kojima je potrebno kotače zamijeniti kotačima koji su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [3] radi naknadnog opremanja kompozitnim kočnim umecima, do 31. prosinca 2029.

Nadalje, do 31. prosinca 2030. nije obavezna uporaba kompozitnih kočnih umetaka na tišim trasama za postojeće vagone koji nisu obuhvaćeni prvim stavkom i za koje ne postoji jedno odgovarajuće rješenje za zamjenu kočnih umetaka od lijevanog željeza.

(d) Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama u Francuskoj

(„T”) Osim vagona navedenih u točki 7.2.2.2., sljedeći postojeći vagoni mogu prometovati na tišim trasama na području Francuske:

—	vagoni s konfiguracijom kočnice 1Bg ili 1Bgu opremljeni kočnim umecima od lijevanog željeza, do 31. prosinca 2030.,

—	vagoni opremljeni malim kotačima (promjera manjeg od 920 mm), do 31. prosinca 2030.;

(e) Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama u Italiji

(„T”) Osim vagona navedenih u točki 7.2.2.2., sljedeći postojeći vagoni mogu prometovati na tišim trasama na području Italije:

—	vagoni s kotačima s obručem, do 31. prosinca 2026.,

—	vagoni koje je potrebno opremiti zakrivljenim ventilom radi zamjene kočnog umetka od lijevanog željeza kompozitnim kočnim umecima, do 31. prosinca 2026.,

—	vagoni opremljeni umecima od lijevanog željeza kojima je potrebno kotače zamijeniti kotačima koji su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [3] radi naknadnog opremanja kompozitnim kočnim umecima, do 31. prosinca 2026.

(f) Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama u Poljskoj

(„T”) Osim vagona navedenih u točki 7.2.2.2., sljedeći postojeći vagoni mogu prometovati na tišim trasama na području Poljske do 31. prosinca 2036.:

—	vagoni s kotačima s obručem,

—	vagoni s konfiguracijom kočnice 1Bg ili 1Bgu opremljeni umecima od lijevanog željeza,

—	vagoni projektirani za promet „S” s kočnicom „SS” opremljeni umecima od lijevanog željeza,

—	vagoni opremljeni umecima od lijevanog željeza i projektirani za promet „SS” za koje bi naknadno opremanje kočnim umecima tipa LL zahtijevalo opremanje kotačima u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [3] i zakrivljenim ventilom;

(g) Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama u Slovačkoj

(„T”) Osim vagona navedenih u točki 7.2.2.2., sljedeći postojeći vagoni mogu prometovati na tišim trasama na području Slovačke:

—	vagoni s kotačima s obručem, do 31. prosinca 2026.,

—	vagoni s okretnim postoljima tipa 26-2.8 opremljeni umecima od lijevanog željeza P10, do 31. prosinca 2036.,

—	vagoni koje je potrebno opremiti zakrivljenim ventilom radi zamjene kočnog umetka od lijevanog željeza kompozitnim kočnim umecima, do 31. prosinca 2036.,

(„P”) vagoni s okretnim postoljima tipa 2TS za prometovanje između Slovačke i trećih zemalja uz zamjenu okretnog postolja na graničnoj postaji.

Dodatak A

Ne upotrebljava se

Dodatak B

Norme na koje se upućuje u ovom TSI-ju

Tablica B.1.

Norme ili normativni dokumenti

Indeks	Značajke koje se ocjenjuju	Točka TSI-ja	Točka obvezne norme
[1]	EN ISO 3095:2013 Akustika – Željeznički sustav – Mjerenje buke koju proizvode željeznička vozila
[1.1]	Buka u vožnji – mjerenja pri brzinama većima od ili jednakima 250 km/h	4.2.3.	6.
[1.2]	Buka u stanju mirovanja – provjera sukladnosti	6.2.2.1.	5.1., 5.2., 5.3., 5.4., 5.5. (bez 5.5.2.), 5.7. i odredbe 5.8.1.
[1.3]	Buka u stanju mirovanja – radni ciklus glavnog zračnog kompresora	6.2.2.1.	5,7.
[1.4]	Buka pri polasku	6.2.2.2.	7. (bez 7.5.1.2.) Odstupanje od 7.5.3.
[1.5]	Buka u vožnji – uvjeti na ispitnom kolosjeku	6.2.2.3.1.	6.2.
[1.6]	Buka u vožnji – postupak	6.2.2.3.2.	6.1., 6.3., 6.4., 6.5., 6.6. i 6.7. (bez 6.7.2.)
[2]	EN ISO 3381:2021 Željeznički sustav – Akustika – Mjerenje buke u željezničkim vozilima
[2.1]	Buka u unutrašnjosti upravljačnice	6.2.2.4.	7., 8. osim 8.4.5. i 8.7.2.
[3]	EN 13979-1:2020 Željeznički sustav – Osovinski sklopovi i okretna postolja – Monoblok kotači – Postupak tehničkog odobravanja – 1. dio: Kovani i valjani kotači Napomena: norma EN 13979-1:2003+A2:2011 također je prihvatljiva.
[3.1]	Pojednostavljeno ocjenjivanje	6.2.3. – tablica 7.	Prilog E
[3.2]	Posebna provedbena pravila za vagone koji prometuju na tišim trasama	7.4.2.	Sve
[4]	UIC 541-4 :2020 Kompozitni kočni umeci – Opći uvjeti za certifikaciju i uporabu
[4.1]	Program ispitivanja učinkovitosti kočenja	Dodatak F	Programi ispitivanja A1_a i A2_a
[5]	EN 16452:2015+A1:2019 Željeznički sustav – Kočenje – Kočni umeci
[5.1]	Program ispitivanja učinkovitosti kočenja – LL umeci i K-umeci	Dodatak F	Programi ispitivanja D.1 i C.1
[5.2]	Program ispitivanja učinkovitosti kočenja – ostali umeci	Dodatak F	Program ispitivanja J.2
[6]	EN 15610:2019 Željeznički sustav – Akustika – Mjerenje hrapavosti tračnica i kotača u vezi sa stvaranjem buke
[6.1]	Postupak mjerenja akustične hrapavosti kotača	Dodatak F	Sve osim odredbe 6.2.2.2.

Dodatak C

Ocjenjivanje podsustava željezničkih vozila

Značajke koje se ocjenjuju, kako je određeno u točki 4.2.		Pregled projekta	Ispitivanje tipa	Rutinsko ispitivanje	Poseban postupak ocjenjivanja
Element podsustava željezničkih vozila	Točka TSI-ja	Pregled projekta	Ispitivanje tipa	Rutinsko ispitivanje	Točka TSI-ja
Buka u stanju mirovanja	4.2.1.	X (4)	X	nije primjenjivo	6.2.2.1.
Buka pri polasku	4.2.2.	X (4)	X	nije primjenjivo	6.2.2.2.
Buka u vožnji	4.2.3.	X (4)	X	nije primjenjivo	6.2.2.3.
Buka u unutrašnjosti upravljačnice	4.2.4.	X (4)	X	nije primjenjivo	6.2.2.4.

Dodatak D

Tiše trase

D.1 Identifikacija tiših trasa

U skladu s člankom 5.c stavkom 1. države članice Agenciji dostavljaju popis tiših trasa i osiguravaju da ih upravitelji infrastrukture navedu u RINF-u (aplikaciji) u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/777 (5) (RINF). Taj popis sadržava barem sljedeće informacije:

—	početak i kraj tiših trasa i njihovih dionica, uz upotrebu oznake geografske lokacije iz registra utvrđenog u RINF-u. Ako se jedna od tih točaka nalazi na granici države članice, to treba naznačiti;

—	identifikacija dionica od kojih se sastoji tiša trasa

Popis se sastavlja s pomoću sljedećeg predloška:

Tiša trasa	Dionice trase	Jedinstvena identifikacijska oznaka dijela trase	Tiša trasa počinje/završava na granici države članice
Točka A – točka E	Točka A – točka B	201	Da TOČKA E (država Y)
	Točka B – točka C	202
	Točka C – točka D	203
	Točka D – točka E	204
Točka F – točka I	Točka F – točka G	501	Ne
	Točka G – točka H	502
	Točka H – točka I	503

Osim toga, države članice mogu priložiti i karte u kojima su iscrtane tiše trase na dobrovoljnoj osnovi. Svi popisi i karte objavljuju se na internetskoj stranici Agencije (http://www.era.europa.eu) najkasnije devet mjeseci nakon 27. svibnja 2019.

Do toga dana Agencija obavještava Komisiju o popisima i kartama tiših trasa. Komisija o tome obavještava države članice preko odbora iz članka 51. Direktive (EU) 2016/797.

D.2 Modernizacija tiših trasa

Podaci o teretnom prijevozu koji se koriste za modernizaciju tiših trasa u skladu s člankom 5.c stavkom 2. odnose se na tri godine koje prethode modernizaciji za koje su dostupni podaci. Ako teretni prijevoz zbog iznimnih okolnosti u nekoj godini odstupa od tog prosječnog broja za više od 25 %, predmetna država članica može izračunati prosječni broj na temelju preostale dvije godine. Države članice osiguravaju da upravitelji infrastrukture ažuriraju tiše trase u RINF-u (aplikaciji) čim ta ažuriranja postanu dostupna. Ažuriranja se primjenjuju od sljedeće promjene voznog reda nakon njihove objave.

Trase određene kao tiše trase ostaju takve nakon modernizacije, osim ako se tijekom predmetnog razdoblja količina prometa smanjila za više od 50 % i ako se prosječan broj noćnih teretnih vlakova u danu manji od 12.

Ako je riječ o novim i moderniziranim linijama, upotrebljava se očekivana količina prometa kako bi se te linije odredile kao tiše trase.

Dodatak E

Raniji kompozitni kočni umeci

E.1 Raniji kompozitni kočni umeci za uporabu u međunarodnom prometu

Postojeći vagoni opremljeni kočnim umecima navedenima u tablici mogu se upotrebljavati na tišim trasama u okviru svojeg područja uporabe, do odgovarajućeg datuma iz Dodatka N dokumentu UIC 541-4.

Proizvođač/naziv proizvoda	Oznaka/tip umetka	Tip koeficijenta trenja
Valeo/Hersot Wabco/Cobra	693 W554	K
Ferodo	I/B 436	K
ABEX	229	K (Fe – sinterirano)
Jurid	738	K (Fe – sinterirano)

Vagoni opremljeni ranijim kompozitnim kočnim umecima koji nisu navedeni u tablici, no već su odobreni za međunarodni promet u skladu s odredbama Odluke Komisije 2004/446/EZ (6) ili Odluke Komisije 2006/861/EZ (7) mogu se i dalje upotrebljavati, bez vremenskog ograničenja, u području uporabe na koje se odnosi njihovo odobrenje.

E.2 Raniji kompozitni kočni umeci za uporabu u nacionalnom prometu

Postojeći vagoni opremljeni kočnim umecima navedenima u tablici smiju se upotrebljavati samo na željezničkim mrežama, među ostalim i na tišim trasama, odgovarajućih država članica u okviru svojeg područja uporabe.

Proizvođač/naziv proizvoda	Oznaka/tip umetka	Država članica
Cobra/Wabco	V133	Italija
CoFren	S153	Švedska
CoFren	128	Švedska
CoFren	229	Italija
ICER	904	Španjolska, Portugal
ICER	905	Španjolska, Portugal
Jurid	838	Španjolska, Portugal

Dodatak F

Ocjenjivanje akustičkih svojstava kočnih umetaka

Svrha je ovog postupka utvrditi akustična svojstva kompozitnog kočnog umetka na razini sastavnih dijelova interoperabilnosti.

Postupak se sastoji od sljedećih koraka:

1. Izmjeriti akustičnu hrapavost kotača koji je reprezentativan za kočni umetak koji se ocjenjuje.

Razvoj akustične hrapavosti kotača na ispitnom uređaju

Upotrebljavaju se novi kočni umeci. Upotrebljavaju se samo novi ili ponovno profilirani kotači. Kotači ne smiju biti oštećeni (napuknuća, ispuhanost itd.).

Jedan od sljedećih programa ispitivanja učinkovitosti kočenja primjenjuje se na najmanje jedan kotač nazivnog promjera od 920 mm:

—	A2_a za LL-umetke i A1_a za umetke K specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [4];

—	D.1 za LL-umetke i C.1 za umetke K specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [5];

—	Točka J.2 specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [5] za ostale umetke.

Odabrani program mora se dovršiti, a rezultati niza mjerenja nakon završetka koriste se za određivanje indeksa hrapavosti kotača.

Nije obvezno nastaviti s drugim ciklusom odabranog programa. Ako je odabrana ta mogućnost, za određivanje indeksa hrapavosti kotača koriste se rezultati niza mjerenja nakon završetka drugog ciklusa. Rezultati obaju ciklusa moraju se dokumentirati.

Drugi ciklus ispitivanja provodi se na istom kotaču, ali se kočni umetak može obnoviti i zamijeniti drugim umetkom istog tipa. U tom slučaju uhodavanje novog kočnog umetka mora se u potpunosti izvršiti na početku drugog ciklusa.

Postupak mjerenja akustične hrapavosti kotača

Mjerenje se provodi kako je utvrđeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [6]. Kako bi se osigurala reprezentativnost akustične hrapavosti gazne površine kotača, smatra se da je dovoljno osam mjernih linija razmaknutih 5 mm umjesto položaja utvrđenih u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [6].

Mjerenje se provodi tijekom promjene akustične hrapavosti kotača na ispitnom uređaju kako je utvrđeno u prethodnom odjeljku u skladu s jednom od tablica u nastavku:

Ako je odabrani program A2_a specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [4]:

Niz mjerenja akustične hrapavosti/oznaka		Dio programa	Broj primjene kočnice
1.	2.	Dio programa	Broj primjene kočnice
A		Na početku	Početni uvjeti
B	I	Nakon uhodavanja	nakon 6. primjene
C	J	Nakon prilagodbe umetka za prazno vozilo	nakon 26. primjene
D	K	Prazno vozilo i suhi uvjeti	nakon 51. primjene
E	L	Prazno vozilo i vlažni uvjeti	nakon 87. primjene
F	M	Opterećeno vozilo	nakon 128. primjene
G	N	Kočenje u vodi (simulacija velikog nagiba nizbrdice)	nakon 130. primjene
H	O	Završetak programa	nakon 164. primjene

Ako je odabrani program A1_a specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [4]:

Niz mjerenja akustične hrapavosti/oznaka		Dio programa	Broj primjene kočnice
1.	2.	Dio programa	Broj primjene kočnice
A		Na početku	Početni uvjeti
B	I	Nakon uhodavanja	nakon 6. primjene
C	J	Nakon prilagodbe umetka za prazno vozilo	nakon 26. primjene
D	K	Prazno vozilo i suhi uvjeti	nakon 51. primjene
E	L	Prazno vozilo i vlažni uvjeti	nakon 87. primjene
F	M	Opterećeno vozilo	nakon 128. primjene
G	N	Kočenje u vodi (simulacija velikog nagiba nizbrdice)	nakon 130. primjene
H	O	Završetak programa	nakon 164. primjene

Ako je odabran program D.1 specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [5]

Niz mjerenja akustične hrapavosti/oznaka		Dio programa	Broj primjene kočnice
1.	2.	Dio programa	Broj primjene kočnice
A		Na početku	Početni uvjeti
B	I	Nakon uhodavanja	nakon 6. primjene
C	J	Nakon prilagodbe umetka za prazno vozilo	nakon 26. primjene
D	K	Prazno vozilo i suhi uvjeti	nakon 51. primjene
E	L	Prazno vozilo i vlažni uvjeti	nakon 87. primjene
F	M	Opterećeno vozilo	nakon 128. primjene
G	N	Kočenje u vodi (simulacija velikog nagiba nizbrdice)	nakon 130. primjene
H	O	Završetak programa	nakon 149. primjene

Ako je odabrani program C.1 specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [5]

Niz mjerenja akustične hrapavosti/oznaka		Dio programa	Broj primjene kočnice
1.	2.	Dio programa	Broj primjene kočnice
A		Na početku	Početni uvjeti
B	I	Nakon uhodavanja	nakon 6. primjene
C	J	Nakon prilagodbe umetka za prazno vozilo	nakon 26. primjene
D	K	Prazno vozilo i suhi uvjeti	nakon 51. primjene
E	L	Prazno vozilo i vlažni uvjeti	nakon 87. primjene
F	M	Opterećeno vozilo	nakon 128. primjene
G	N	Kočenje u vodi (simulacija velikog nagiba nizbrdice)	nakon 130. primjene
H	O	Završetak programa	nakon 149. primjene

Ako je odabran program J.2 specifikacije na koju se upućuje u Dodatku B, indeksu [5]

Niz mjerenja akustične hrapavosti/oznaka		Dio programa	Broj primjene kočnice
1.	2.	Dio programa	Broj primjene kočnice
A		Na početku	Početni uvjeti
B	I	Nakon uhodavanja	nakon 6. primjene
C	J	Nakon prilagodbe umetka za prazno vozilo	nakon 26. primjene
D	K	Prazno vozilo i suhi uvjeti	nakon 51. primjene
E	L	Prazno vozilo i vlažni uvjeti	nakon 87. primjene
F	M	Opterećeno vozilo	nakon 128. primjene
G	N	Kočenje u vodi (simulacija velikog nagiba nizbrdice)	nakon 130. primjene
H	O	Završetak programa	nakon 149. primjene

—	Uzorkovanje: mora se izmjeriti akustična hrapavost jednog kotača.

—	Izračun srednje vrijednosti: koristi se RMS prosjek akustične hrapavosti.

Rezultat je reprezentativni spektar hrapavosti kotača valne duljine jedne trećine oktave u području valne duljine L r

2. Izvodi se skalarni pokazatelj iz izmjerene hrapavosti kotača L r u koraku 1.

Pri čemu su A(i) i B(i) prikazani kako slijedi (8):

i	Valna duljina λ [m]	A dB re 1 mikrometar	B dB re 1/(10-6 m)	L r dB re 1 mikrometar
1	0,00315	–17,9	–16,6
2	0,004	–16,2	–13,9
3	0,005	–15,5	–10,0
4	0,0063	–14,4	–6,9
5	0,008	–13,3	–6,2
6	0,01	–13,1	–5,4
7	0,0125	–12,8	–3,3	Dobiven
8	0,016	–12,4	–2,2	mjerenjem
9	0,02	–10,9	–4,2	hrapavosti kotača
10	0,025	–11,1	–8,5
11	0,0315	–10,5	–11,2
12	0,04	–9,8	–14,3
13	0,05	–4,8	–15,6
14	0,063	–5,9	–17,3
15	0,08	–5,6	–23,7
16	0,1	–0,5	–29,0
17	0,125	2,4	–30,7
18	0,16	4,8	–31,7
19	0,2	2,4	–30,7

3. Kriterij za prolaz/pad

Pokazatelj izmjeren u 2. koraku mora biti manji od ili jednak 1.

Pokazatelj izmjeren u 2. koraku, kao i reprezentativni spektar hrapavosti kotača valne duljine jedne trećine oktave u području valne duljine Lr bilježi se u certifikatu IC.

Dodatak G

Izuzeti kočni umeci

Umeci navedeni u nastavku izuzeti su od EZ izjave o sukladnosti do 28. rujna 2033. Proizvođač ili njegov zastupnik do tog datuma mogu obavijestiti Komisiju o potrebi za revizijom kriterija za prihvaćanje iz točke 3. Dodatka F ili o metodologiji utvrđenoj u tom dodatku.

Proizvođač	Opis tipa i skraćena oznaka (ako se razlikuje)
Becorit	K40
CoFren	C333
CoFren	C810
Knorr-Bremse	Cosid 704
Knorr-Bremse	PROBLOCK J816M
Frenoplast	FR513
Federal Mogul	Jurid 816 M skraćeno: J816M
Federal Mogul	Jurid 822
Knorr-Bremse	PROBLOCK J822
CoFren	C952-1
Federal Mogul	J847
Knorr-Bremse	PROBLOCK J847
Icer Rail / Becorit	IB 116*
Alstom/Flertex	W30-1

Dodatak H

Promjene zahtjeva i prijelazni režimi

Za druge točke TSI-ja osim onih navedenih u tablici H.1. i tablici H.2. sukladnost s „prethodnim TSI-jem” (tj. ovom Uredbom kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/774 (9)) podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.

Promjene s općim prijelaznim režimom od 7 godina:

Za točke TSI-ja navedene u tablici H.1. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s verzijom ovog TSI-ja primjenjivom od 28. rujna 2023..

Projekti koji su već u fazi projektiranja 28. rujna 2023. moraju biti u skladu sa zahtjevom iz ovog TSI-ja od 28. rujna 2030.

Zahtjevi TSI-ja navedeni u tablici H.1 ne utječu na projekte u fazi proizvodnje i željeznička vozila u uporabi.

Tablica H.1.

Prijelazni režim od 7 godina

Točke TSI-ja	Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja	Objašnjenje izmjene TSI-ja
Nije primjenjivo

Promjene s posebnim prijelaznim režimom:

Za točke TSI-ja navedene u tablici H.2. sukladnost s prethodnim TSI-jem ne podrazumijeva sukladnost s ovim TSI-jem primjenjivim od 28. rujna 2023.

Tablica H.2.

Posebni prijelazni režim

Točke TSI-ja	Točke TSI-ja iz prethodnog TSI-ja	Objašnjenje izmjene TSI-ja	Prijelazni režim
			Faza projektiranja nije započela	Započela faza projektiranja	Faza proizvodnje	Željeznička vozila u uporabi
Nije primjenjivo

”

(1) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU (SL L 139I, 27.5.2019., str. 5.).

(2) APL: broj osovina podijeljen s dužinom preko odbojnika (m-1)

(3) Odluka Komisije 2002/735/EZ od 30. svibnja 2002. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željezničkih vozila” transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina iz članka 6. stavka 1. Direktive 96/48/EZ (SL L 245, 12.9.2002., str. 402.).

(4) Samo ako se primjenjuje pojednostavljena procjena u skladu s točkom 6.2.3.

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/777 оd 16. svibnja 2019. o zajedničkim specifikacijama registra željezničke infrastrukture i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/880/EU (SL L 139I, 27.5.2019., str. 312.).

(6) Odluka Komisije 2004/446/EZ od 29. travnja 2004. o utvrđivanju osnovnih parametara tehničkih specifikacija interoperabilnosti za „buku”, „teretne vagone” i „primjenu telematike u teretnom prometu”, navedenih u Direktivi 2001/16/EZ (SL L 155, 30.4.2004., str. 1.).

(7) Odluka Komisije 2006/861/EZ od 28. srpnja 2006. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „željeznička vozila – teretni vagoni” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava (SL L 344, 8.12.2006., str. 1.).

(8) Koeficijenti A(i) i B(i) prilagođeni su trenutačnim graničnim vrijednostima buke u vožnji i uvjetima na referentnom kolosijeku

(9) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/774 od 16. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2014 u pogledu primjene tehničke specifikacije za interoperabilnost podsustava „željeznička vozila – buka” na postojeće teretne vagone (SL L 139I, 27.5.2019., str. 89.).

PRILOG VII.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2019/777 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 3 zamjenjuje se sljedećim:

„3. ZAJEDNIČKE ZNAČAJKE

Značajke utvrđene u ovom Prilogu primjenjuju se u cijelom željezničkom sustavu Unije kao specifikacija jedinstvenog rječnika kojim se omogućuje:

(1)	upraviteljima infrastrukture da objavljuju podatke o svojoj željezničkoj mreži;

(2)	željezničkim prijevoznicima i svi drugim korisnicima podataka o infrastrukturi da pristupe tim podacima i upotrebljavaju ih.”;

(2)

u točki 3.1. dodaje se nova podtočka 6. kako slijedi:

„6.	„Podskup zajedničkih značajki” znači podskup stavki koje su zajedničke dionicama pruga i/ili službenim mjestima.”;

(3)

točka 3.2.1. zamjenjuje se sljedećim:

„3.2.1.

Za potrebe registra infrastrukture svaki upravitelj infrastrukture opisuje svoju željezničku mrežu na razini barem pružnih dionica i službenih mjesta, a dobrovoljno i na razini podskupova zajedničkih značajki.”;

(4)

točka 3.3.3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.3.3.

Vrijednost parametra navodi se ako na mreži postoji odgovarajuća stavka opisana u skladu s rokovima iz tablice 1.

Prikaz podataka o parametrima navedenima u tablici 1. mora biti u skladu s rječnikom ERA-e iz članka 7.a na koji se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [A].

Sve informacije relevantne za parametre navedene su u tablici 1. Ako se tablica 1. odnosi na dokument upravitelja infrastrukture, upravitelj infrastrukture u skladu s člankom 5. dostavlja taj dokument Agenciji u elektroničkom obliku. Dokumenti iz parametara 1.1.1.1.2.4.4., 1.1.1.1.6.4., 1.1.1.1.6.5., 1.1.1.3.7.1.3. i 1.1.1.3.11.3. dostavljaju se na dva jezika EU-a.”;

(5)

tablica 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 1.

Stavke za registar infrastrukture (RINF)

Broj

Naziv

Definicija

Rok za dostavu parametra

DRŽAVA ČLANICA

1.1

PRUŽNA DIONICA

1.1.0.0.0

Opće informacije

1.1.0.0.0.1

Oznaka upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture ili njezina dijela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.0.0.0.2

Nacionalna oznaka željezničke pruge

Jedinstvena oznaka željezničke pruge ili jedinstveni broj željezničke pruge u državi članici.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.0.0.0.3

Službeno mjesto na početku pružne dionice

Jedinstvena oznaka službenog mjesta na početku pružne dionice (kilometri koji se povećavaju od službenog mjesta na početku do službenog mjesta na kraju).

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.0.0.0.4

Službeno mjesto na kraju pružne dionice

Jedinstvena oznaka službenog mjesta na kraju pružne dionice (kilometri koji se povećavaju od službenog mjesta na početku do službenog mjesta na kraju).

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.0.0.0.5

Duljina pružne dionice

Duljina između službenih mjesta na početku i kraju pružne dionice.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.0.0.0.6

Vrsta pružne dionice

Vrsta pružne dionice za koju količina prikazanih podataka ovisi o tome povezuje li dionica službena mjesta nastala podjelom velikog čvorišta u nekoliko službenih mjesta.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.0.0.1

Posebni parametri iz Uputa o pruzi (specifična tehnička svojstva)

1.1.0.0.1.1

Industrijski rizici – mjesta na kojima je izlazak iz vlaka opasan za strojovođu

Poligonalni oblik u formatu Well Known Text

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.0.0.1.2

Radni jezik

Jezici koji se upotrebljavaju u svakodnevnom radu upravitelja infrastrukture i koji su objavljeni u njegovu izvješću o mreži, za razmjenu operativnih poruka ili poruka koje se odnose na sigurnost između osoblja upravitelja infrastrukture i željezničkog prijevoznika.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.0.0.1.3

Operativni režim

Tip dvostrukog kolosijeka

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1

KOLOSIJEK

1.1.1.0.0

Opće informacije

1.1.1.0.0.1

Oznaka kolosijeka

Jedinstvena oznaka kolosijeka ili jedinstveni broj kolosijeka na pružnoj dionici

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.0.0.2

Uobičajeni vozni smjer

Uobičajeni vozni smjer je:

—	isti kao smjer definiran početkom i krajem pružne dionice: (N)

—	suprotan smjeru definiranom početkom i krajem pružne dionice: (S)

—	obostran: (O)

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.0.0.3

Pružne oznake udaljenosti (učestalost, izgled i položaj)

[NNNN] frekvencija u metrima

Izgled – popis ikoji omogućuje odabir

[L/R] – strana uzduž kolosijeka na kojoj se nalazi pružna oznaka (lijevo ili desno)

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.0.1.

Topološke informacije

1.1.1.0.1.1.

Točan geografski opis

Niz linije u formatu Well Known Text koja predstavlja geografski oblik kolosijeka

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.0.1.2

Povezanost kolosijeka sa službenim mjestima

Prvi niz znakova jedinstveno označava kolosijek unutar službenog mjesta na početku povezanog s tim kolosijekom.

Drugi niz znakova jedinstveno označava kolosijek unutar službenog mjesta na kraju povezanog s tim kolosijekom.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.1

Građevinski podsustav (Infrastruktura)

1.1.1.1.1

Izjave o provjeri kolosijeka

1.1.1.1.1.1

EZ izjava o provjeri kolosijeka koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na građevinski podsustav (infrastrukturu)

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250 (1).

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.1.2

Izjava o provjeri sukladnosti postojeće infrastrukture (kako je određuje Komisija u 2014/881/EU (2)) za kolosijek koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na građevinski podsustav (infrastrukturu)

Jedinstveni broj za izjave o postojećoj infrastrukturi prema istim zahtjevima formata kao što je navedeno za EZ izjave u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2

Parametri radnih svojstava

1.1.1.1.2.1

Klasifikacija kolosijeka prema Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN)

Podatak o tome kojem dijelu Transeuropske prometne mreže pruga pripada.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2.1.2

Identitet TEN-a u geografskom informacijskom sustavu (GIS ID)

Podatak o GIS ID-u dionice iz baze podataka TEN-T-a kojoj kolosijek pripada

1. siječnja 2021.

1.1.1.1.2.2

Kategorija pruge

Klasifikacija pruge prema TSI-ju za infrastrukturu

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2.3

Dio željezničkog teretnog koridora

Podatak o tome je li pruga dodijeljena željezničkom teretnom koridoru

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2.4

Nosivost

Kombinacija kategorije pruge i brzine na najslabijem dijelu kolosijeka

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2.4.1

Nacionalna klasifikacija nosivosti

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.2.4.2

Sukladnost konstrukcija s modelom opterećenja pri velikim brzinama (HSLM)

Za pružne dionice najveće dopuštene brzine od 200 km/h ili više.

Informacije o postupku koji se upotrebljava za izvršavanje dinamičke provjere kompatibilnosti

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.2.4.3

Željeznička lokacija konstrukcija za koje su potrebne posebne provjere

Lokacija konstrukcija za koje su potrebne posebne provjere

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.2.4.4

Dokument s postupcima za statičke i dinamičke provjere kompatibilnosti s voznom relacijom

Elektronički dokument upravitelja infrastrukture dostupan na dva jezika EU-a koji pohranjuje Agencija sadržava:

—	postupke za statičke i dinamičke provjere kompatibilnosti s voznom relacijom ili

—	relevantne informacije za provođenje provjera konkretnih konstrukcija.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.2.5.

Najveća dopuštena brzina

Najveća nazivna radna brzina na pruzi kao rezultat značajki građevinskog, elektroenergetskog, prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava izražena u kilometrima na sat.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2.6.

Raspon temperature

Raspon temperature za neograničen pristup pruzi prema europskoj normi.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2.7

Najveća nadmorska visina

Nadmorska visina najviše točke pružne dionice u odnosu na Normal Amsterdam's Peil (NAP).

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.2.8

Postojanje nepovoljnih klimatskih uvjeta

Klimatski uvjeti na pruzi nepovoljni su prema europskoj normi.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.3

Trasa pruge

1.1.1.1.3.1.1

Profili

Slobodni profili kako su određeni u europskoj normi ili drugi lokalni slobodni profili, uključujući donji ili gornji dio.

U skladu s točkom 7.3.2.2. TSI-ja za lokomotive i putničke vagone, pružne dionice mreže Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije možda nemaju referentni profil.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.3.1.2

Željeznička lokacija određenih točaka za koje su potrebne posebne provjere

Lokacija određenih točaka za koje su potrebne posebne provjere zbog odstupanja od profila iz točke 1.1.1.1.3.1.1.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.3.1.3

Dokument s poprečnim presjekom određenih točaka koje zahtijevaju posebne provjere

Elektronički dokument kojim raspolaže upravitelj infrastrukture, a koji pohranjuje Agencija s poprečnim presjekom određenih točaka koje zahtijevaju posebne provjere zbog odstupanja od profila iz točke 1.1.1.1.3.1.1. Upute za provjeru s određenom točkom mogu se prema potrebi priložiti dokumentu s poprečnim presjekom.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.3.4

Normirani broj slobodnog profila za intermodalni prijevoz s izmjenjivim sanducima

Kodovi za kombinirani prijevoz s izmjenjivim sanducima (za sve linije za prijevoz tereta i mješoviti promet) u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [B]

najkasnije do 16. ožujka 2019. za pruge koje pripadaju TEN-u (1.1.1.1.2.1)

Za pruge izvan TEN-a (1.1.1.1.2.1.), ako podaci još nisu dostavljeni, na opravdani zahtjev:

– ako su podaci dostupni, objaviti kodifikaciju mjesec dana nakon zahtjeva,

– ako podaci nisu dostupni i potrebna su terenska mjerenja, objaviti kodifikaciju godinu dana nakon zahtjeva.

1.1.1.1.3.5

Normirani broj profila za intermodalni prijevoz za poluprikolice

Kodovi za kombinirani prijevoz poluprikolica (za sve pruge za prijevoz tereta i mješoviti promet) u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [B]

najkasnije do 16. ožujka 2019. za pruge koje pripadaju TEN-u (1.1.1.1.2.1)

Za pruge izvan TEN-a (1.1.1.1.2.1.), ako podaci još nisu dostavljeni, na opravdani zahtjev:

—	ako su podaci dostupni, objaviti kodifikaciju mjesec dana nakon zahtjeva,

—	ako podaci nisu dostupni i potrebna su terenska mjerenja, objaviti kodifikaciju godinu dana nakon zahtjeva.

1.1.1.1.3.5.1

Posebne informacije

Sve bitne informacije upravitelja infrastrukture u vezi s tlocrtom pruge

1. siječnja 2021.

1.1.1.1.3.6

Uzdužni profil

Niz vrijednosti nagiba i mjesta promjena u nagibu

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.3.7

Najmanji polumjer vodoravnog kružnog luka

Polumjer najmanjeg vodoravnog kružnog luka na kolosijeku u metrima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.3.8

Normirani broj profila za intermodalni prijevoz za kontejnere

Kodovi za kombinirani prijevoz kontejnera (za sve linije za prijevoz tereta i mješoviti promet) u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [B]

12 mjeseci nakon donošenja Vodiča iz članka 7. za linije koje pripadaju TEN-u (1.1.1.1.2.1)

Za pruge izvan TEN-a (1.1.1.1.2.1.), ako podaci još nisu dostavljeni, na opravdani zahtjev:

—	ako su podaci dostupni, objaviti kodifikaciju mjesec dana nakon zahtjeva,

—	ako podaci nisu dostupni i potrebna su terenska mjerenja, objaviti kodifikaciju godinu dana nakon zahtjeva.

1.1.1.1.3.9

Normirani broj profila za intermodalni prijevoz za odvojive prikolice

Kodovi za kombinirani prijevoz odvojivih prikolica (za sve linije za prijevoz tereta i mješoviti promet) u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [B]

12 mjeseci nakon donošenja Vodiča iz članka 7. za linije koje pripadaju TEN-u (1.1.1.1.2.1)

Za pruge izvan TEN-a (1.1.1.1.2.1.), ako podaci još nisu dostavljeni, na opravdani zahtjev:

—	ako su podaci dostupni, objaviti kodifikaciju mjesec dana nakon zahtjeva,

—	ako podaci nisu dostupni i potrebna su terenska mjerenja, objaviti kodifikaciju godinu dana nakon zahtjeva.

1.1.1.1.4

Parametri kolosijeka

1.1.1.1.4.1

Nazivna širina kolosijeka

Vrijednost izražena u milimetrima kojom se navodi širina kolosijeka.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.4.2

Manjak nadvišenja

Najveći manjak nadvišenja izražen u milimetrima definiran kao razlika između primijenjenog nadvišenja i višeg izjednačavajućeg nadvišenja za koji je pruga projektirana.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.4.3

Nagib tračnice

Kut koji definira nagib glave tračnice u odnosu na ravninu tračnice

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.4.4

Postojanje zastora

Određuje je li kolosijek izgrađen s pragovima u zastoru.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.5

Skretnice i križišta

1.1.1.1.5.1

Sukladnost radnih vrijednosti parametara za skretnice i križišta s TSI-jem

Skretnice i križišta održavaju se u skladu s radnom graničnom dimenzijom navedenom u TSI-ju.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.5.2

Najmanji promjer kotača za lučna križišta

Najveća dopuštena nevođena duljina na lučnim križištima temelji se na najmanjem promjeru kotača u uporabi, izražena u milimetrima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.6

Otpornost kolosijeka na opterećenja

1.1.1.1.6.1

Najveće usporavanje vlaka

Granična vrijednost za uzdužni otpor kolosijeka u obliku najvećeg dopuštenog usporavanja vlaka i izražena u metrima na sekundu na kvadrat.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.6.2

Korištenje kočnica na vrtložne struje

Podatak o ograničenjima u korištenju kočnica na vrtložne struje.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.6.3

Korištenje magnetnih kočnica

Podatak o ograničenjima u korištenju magnetnih kočnica.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.6.4

Dokument s uvjetima za uporabu kočnica na vrtložne struje

Elektronički dokument upravitelja infrastrukture dostupan na dva jezika EU-a koji pohranjuje Agencija s uvjetima za uporabu kočnica na vrtložne struje utvrđenih u točki 1.1.1.1.6.2.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.6.5

Dokument s uvjetima za uporabu magnetskih kočnica

Elektronički dokument upravitelja infrastrukture dostupan na dva jezika EU-a koji pohranjuje Agencija s uvjetima za uporabu magnetnih kočnica utvrđenih u točki 1.1.1.1.6.3.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.7

Zdravlje, sigurnost i okoliš

1.1.1.1.7.1

Zabrana primjene podmazivanja vijenca kotača

Podatak o tome je li korištenje ugrađene naprave za podmazivanje vijenca kotača zabranjeno.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.7.2

Postojanje željezničko-cestovnih prijelaza

Podatak o tome postoje li željezničko-cestovni prijelazi (uključujući pružne prijelaze za pješake) na pružnoj dionici.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.7.3

Dopušteno ubrzanje u blizini željezničko-cestovnog prijelaza

Postojanje granične vrijednosti za ubrzanje vlaka ako se zaustavlja ili ubrzava blizu željezničko-cestovnog prijelaza, izražena u određenoj referentnoj krivulji ubrzanja.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.7.4

Postojanje pružnog detektora vrućih osovina (HABD)

Postojanje pružnog HABD-a

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.7.5

Sukladnost pružnog detektora vrućih osovina (HABD) s TSI-jem

Specifično za francuske, talijanske i švedske mreže.

Sukladnost pružnog detektora vrućih osovina s TSI-jem.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.7.6

Oznaka pružnog HABD-a

Specifično za francuske, talijanske i švedske mreže.

Primjenjivo ako HABD nije sukladan s TSI-jem, oznaka pružnog detektora vrućih osovina.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.7.7

Dodavanje pružnog HABD-a

Specifično za francuske, talijanske i švedske mreže.

Dodavanje pružnog detektora vrućih osovina.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.7.8

Željeznička lokacija pružnog detektora vrućih osovina

Specifično za francuske, talijanske i švedske mreže.

Primjenjivo ako HABD nije sukladan s TSI-jem, lokacija pružnog detektora vrućih osovina.

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.7.9

Smjer mjerenja pružnog HABD-a

Specifično za francuske, talijanske i švedske mreže.

Primjenjivo ako HABD nije sukladan s TSI-jem, smjer mjerenja pružnog detektora vrućih osovina.

Ako je smjer mjerenja:

—	isti kao smjer definiran početkom i krajem pružne dionice: (N)

—	suprotan smjeru definiranom početkom i krajem pružne dionice: (S)

—	obostran: (O)

16. siječnja 2020.

1.1.1.1.7.10.

Potrebna stalna crvena svjetla

Odjeljci gdje su potrebna dva stalna crvena svjetla u skladu s TSI-jem za odvijanje prometa i upravljanje prometom

1. siječnja 2021.

1.1.1.1.7.11.

Pripada tišoj trasi

Pripada „tišoj trasi” u skladu s člankom 5.b TSI-ja za buku

1. siječnja 2021.

1.1.1.1.7.12

Dozvola za uporabu reflektirajućih ploča

Dionice na kojima je dopuštena upotreba reflektirajućih ploča na željezničkim teretnim koridorima kako bi se pri određivanju prioriteta imala u vidu trenutačna uska grla Poseban slučaj za Belgiju, Francusku, Italiju, Portugal i Španjolsku do 1.1.2026.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.1.7.12.1

Uvjeti za uporabu reflektirajućih ploča

pojedinosti o svim uvjetima za uporabu reflektirajućih ploča na teretnim koridorima Poseban slučaj za Portugal i Španjolsku do 1.1.2025. te Belgiju i Francusku do 1.1.2026.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.1.8

Tunel

1.1.1.1.8.1

Oznaka upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture ili njezina dijela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.2

Oznaka tunela

Jedinstvena oznaka tunela ili jedinstveni broj tunela u državi članici

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.3

Početak tunela

Geografske koordinate u decimalnim stupnjevima i kilometar pruge na početku tunela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.4

Kraj tunela

Geografske koordinate u decimalnim stupnjevima i kilometar pruge na kraju tunela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.5

EZ izjava o provjeri koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na željeznički tunel

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.6

Izjava o sukladnosti postojeće infrastrukture (kako je određena u Preporuci 2014/881/EU) koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na željeznički tunel

Jedinstveni broj za izjave o postojećoj infrastrukturi prema istim zahtjevima formata kao što je navedeno za EZ izjave u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.7

Duljina tunela

Duljina tunela u metrima od ulaznog do izlaznog portala.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.8.

Područje poprečnog presjeka

Najmanja površina poprečnog presjeka u kvadratnim metrima tunela

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.8.1.

Sukladnost tunela s TSI-jem za infrastrukturu

sukladnost tunela s TSI-jem za infrastrukturu pri najvećoj dopuštenoj brzini

1. siječnja 2021.

1.1.1.1.8.8.2.

Dokument kojim raspolaže upravitelj infrastrukture s preciznim opisom tunela

Elektronički dokument kojim raspolaže upravitelj infrastrukture, a pohranjuje Agencija s preciznim opisom slobodnog profila i geometrije tunela

1. siječnja 2021.

1.1.1.1.8.9

Postojanje plana postupanja u izvanrednim situacijama

Podatak o tome postoji li plan za postupanje u slučaju opasnosti.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.10

Potrebna kategorija zaštite od požara za željeznička vozila

Kategorija požara u putničkom vlaku u skladu s točkom 4.1.4. TSI-ja za lokomotive i putnička vozila

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.11

Potrebna nacionalna kategorija zaštite od požara za željeznička vozila

Kategorizacija načina na koji će u zadanom razdoblju vlak nastaviti vožnju nakon izbijanja požara.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.1.8.12

Postojanje pješačkih prolaza

Naznaka postojanja pješačkih prolaza

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.1.8.12.1

Lokacija pješačkih prolaza

Vrijednost izražena oznakom kilometra početka pješačkog prolaza i dužine u m. Ponovljive vrijednosti za svaku lokaciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.1.8.13

Postojanje točaka za evakuaciju i spašavanje

Naznaka postojanja točaka za evakuaciju i spašavanje

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.1.8.13.1

Lokacija točaka za evakuaciju i spašavanje

Vrijednost izražena oznakom kilometra početka točke za evakuaciju i spašavanja i duljine u m. Ponovljive vrijednosti za svaku lokaciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.2

Elektroenergetski podsustav

1.1.1.2.1

Izjave o provjeri kolosijeka

1.1.1.2.1.1

EZ izjava o provjeri kolosijeka koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na energetski podsustav

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.1.2

Izjava o sukladnosti postojeće infrastrukture (kako je određena u preporuci 2014/881/EU) za kolosijek koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na energetski podsustav

Jedinstveni broj za izjave o postojećoj infrastrukturi prema istim zahtjevima formata kao što je navedeno za EZ izjave u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.2

Sustav kontaktne mreže

1.1.1.2.2.1.1

Tip sustava kontaktne mreže

Podatak o tipu sustava kontaktne mreže.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.2.1.2

Sustav napajanja električnom energijom (napon i frekvencija)

Podatak o sustavu napajanja vuče (nazivni napon i frekvencija)

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.2.1.3

Umax2 za francusku mrežu

Najviši netrajni napon (Umax2) za Francusku na prugama koje nisu u skladu s vrijednostima definiranima u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-2., indeksu [1]

16. siječnja 2020.

1.1.1.2.2.2

Maksimalna struja vlaka

Podatak o maksimalno dopuštenoj struji vlaka, izražen u amperima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.2.3

Maksimalna struja u stanju mirovanja po oduzimaču struje

Podatak o maksimalno dopuštenoj struji vlaka u stanju mirovanja, izražen u amperima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU, a najkasnije do 16. ožujka 2019. za sustave istosmjernog napajanja

30. lipnja 2024. za sustave izmjeničnog napajanja

1.1.1.2.2.4

Dopuštenje za regenerativno kočenje

Podatak o tome ako je regenerativno kočenje dopušteno, nije dopušteno ili je dopušteno samo u posebnim uvjetima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.2.4.1

Uvjeti koji se primjenjuju na regenerativno kočenje

Naziv i/ili upućivanje na dokument u kojem se navode uvjeti koji se primjenjuju u pogledu regenerativnog kočenja

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.2.2.5

Najveća visina kontaktnog voda

Podatak o najvećoj visini kontaktnog voda izraženoj u metrima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.2.6

Najmanja visina kontaktnog voda

Podatak o najmanjoj visini kontaktnog voda izraženoj u metrima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.3

Oduzimač struje

1.1.1.2.3.1

Prihvaćene glave oduzimača struje sukladne s TSI-jem

Podatak o glavama oduzimača struje sukladnima s TSI-jem koje se smije upotrebljavati.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.3.2

Prihvaćene druge glave oduzimača struje

Podatak o glavama oduzimača struje koje se smije upotrebljavati

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.3.3

Zahtjevi za broj podignutih oduzimača struje i razmak između njih pri zadanoj brzini

Podatak o najvećem broju dopuštenih podignutih oduzimača struje po vlaku i o najmanjem razmaku između glava oduzimača struje od središnje linije do središnje linije, izraženi u metrima, pri zadanoj brzini.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.3.4.

Dopušteni materijal za klizače

Podatak o materijalima koje se smije upotrebljavati za klizače.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.4.

Sekcije za razdvajanje kontaktnog voda

1.1.1.2.4.1.1.

Razdvajanje faza

Podatak o postojanju razdvajanja faza i potrebnih informacija.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.4.1.2

Informacije o razdvajanja faza

Podatak s više potrebnih informacija o razdvajanju faza

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.4.2.1

Razdvajanje sustava

Podatak o postojanju razdvajanja sustava

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.4.2.2

Informacije o razdvajanju sustava

Podatak s više potrebnih informacija o razdvajanju sustava

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.4.3

Udaljenost između znaka i završetka razdvajanja faza

Specifično za provjeru kompatibilnosti s voznom relacijom na francuskoj mreži.

Udaljenost između znaka koji strojovođi dopušta „podići pantograf” ili „zatvoriti prekidač strujnog kruga” nakon prolaska razdvajanja faza i završetka dijela s razdvajanjem faza.

16. siječnja 2020.

1.1.1.2.5

Zahtjevi za željeznička vozila

1.1.1.2.5.1

Potrebno ograničenje struje ili snage na vozilu

Podatak o tome je li na vozilima funkcija ograničenja struje ili snage potrebna.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.5.2

Dopuštena kontaktna sila

Podatak o dopuštenoj kontaktnoj sili izraženoj u njutnima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.5.3

Potrebna naprava za automatsko spuštanje

Podatak o tome je li na vozilu naprava za automatsko spuštanje potrebna.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.2.5.4

Dokument s ograničenjem potrošnje električne energije posebnih električnih vučnih jedinica

Naziv i/ili upućivanje na dokument u kojem se navode ograničenja povezana s potrošnjom energije određenih električnih vučnih jedinica

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.2.5.5

Dokument s ograničenjem koje se odnosi na položaj više vučnih jedinica kako bi se ispunilo odvajanje kontaktne mreže

Naziv i/ili upućivanje na dokument koji sadržava ograničenje koje se odnosi na položaj više vučnih jedinica kako bi se ispunilo odvajanje kontaktne mreže

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

1.1.1.3.1

Izjave o provjeri kolosijeka

1.1.1.3.1.1

EZ izjava o provjeri kolosijeka koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.1.2

Ispravci pogrešaka ERTMS-a potrebni za opremu u vozilu

Popis neprihvatljivih pogrešaka koje utječu na mrežu upravitelja infrastrukture te ih je potrebno otkloniti na opremi u vozilu u skladu s točkom 7.2.10.3. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, a odnosi se na održavanje

12 mjeseci nakon stupanja na snagu TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav i najmanje 12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2

Sustav za zaštitu vlaka (ETCS) sukladan s TSI-jem

1.1.1.3.2.1

Razina Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS)

Razina primjene ETCS-a u pogledu pružne opreme.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.2.2

Osnovna konfiguracija ETCS-a

Osnovna konfiguracija ETCS-a ugrađene pružne opreme.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.2.3

Primanje podataka ETCS-a neophodno za pristup pruzi

Podatak o tome je li iz sigurnosnih razloga za pristup pruzi potrebno posjedovati uređaj za primanje podataka o pruzi.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.2.4

Uređaj za slanje podataka ETCS-a ugrađen u pružnu opremu

Informacije o ugrađenoj pružnoj opremi koja može slati informacije petljom ili Globalnim sustavom pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) za instalacije razine 1.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.2.5

Provedena nacionalna primjena paketa 44 ETCS-a

Podatak o tome prenose li se podaci o nacionalnim primjenama između kolosijeka i vlaka.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.2.6

Postojanje operativnih ograničenja ili uvjeta

Podatak postoje li ograničenja ili uvjeti zbog djelomične sukladnosti s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.2.8

Za pristup pruzi potrebna je potvrda o ispravnosti vlaka iz vozila (ne od strojovođe)

Podatak o tome je li iz sigurnosnih razloga za pristup pruzi potrebno posjedovati potvrdu o ispravnosti vlaka iz vlaka

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.2.9

Kompatibilnost sa sustavom ETCS-a

Zahtjevi ETCS-a koji se upotrebljavaju za dokazivanje tehničke kompatibilnosti

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.2.10

ETCS M_version

Verzija ETCS M-a u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

1. siječnja 2021.

1.1.1.3.2.11

Informacije o sigurnoj duljini vozila potrebne za pristup pruzi i SIL koje dostavlja oprema u vozilu

Podatak o tome jesu li podaci o duljini vlaka u vozilu potrebni za pristup pruzi iz sigurnosnih razloga i potrebne razine sigurnosne cjelovitosti

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.12

Je li pružni ETCS konstruiran za prijenos podataka o uvjetima na kolosijeku?

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

Ako pružna oprema ne dostavlja podatke o uvjetima na kolosijeku, strojovođu se o takvim uvjetima mora obavijestiti alternativnim metodama.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.12.1

Uvjeti na kolosijeku koji se mogu prenijeti

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.13

Pružni ETCS primjenjuje postupak za željezničko-cestovne prijelaze ili jednakovrijedno rješenje

Ako na pruzi nije primijenjeno rješenje koje se primjenjuje za obavješćivanje o neispravnim željezničko-cestovnim prijelazima (koji je obično zaštićen tehničkim sustavom), od strojovođa će se zahtijevati da postupaju u skladu s uputama dobivenima iz drugih izvora.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.14

Manjak nadvišenja upotrijebljen za osnovni statički profil brzine

Osnovne informacije za strojovođe vlakova s lošijim dopuštenim (nižim) manjkom nadvišenja od onih za koje pružni ETCS daje statičke profile brzine zajedno s točkom 1.1.1.3.2.14.1.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.14.1

Ostale kategorije vlakova s manjkom nadvišenja za koje je pružni ETCS konfiguriran za davanje informacija o profilu statičke brzine

Osnovne informacije za strojovođe vlakova s lošijim dopuštenim (nižim) manjkom nadvišenja od onih za koje pružni ETCS daje statičke profile brzine zajedno s točkom 1.1.1.3.2.14.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.15

Razlozi zbog kojih radijski automatski pružni blok ETCS-a može odbiti vlak

Popis slučajeva za koje upravitelj infrastrukture odabire projekt sustava u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16

Nacionalne vrijednosti ETCS-a

1.1.1.3.2.16.1

D_NVROLL

Parametar koji upotrebljava ETCS u vozilu za nadzor udaljenosti koja se može preći sa zaštitom od nenamjernog kretanja i zaštitom za vožnju unatrag, u metrima

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.2

Q_NVEMRRLS —

Kvalifikator kojim se određuje može li se primjena kočnice za opasnost zbog drugih razloga osim prisilnog kočenja opozvati čim prestanu uvjeti za nju ili nakon potpunog zaustavljanja vlaka.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.3

V_NVALLOWOVTRP —

Ograničenje brzine koje strojovođi omogućuje da odabere funkciju „poništi” u km/h

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.4

V_NVSUPOVTRP -

Ograničenje brzine pri poništavanju koje se nadzire kad je funkcija „poništi” aktivna izraženo u km/h

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.5

D_NVOVTRP

Najveća udaljenost za poništavanje prislinog kočenja vlaka u metrima

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.6

T_NVOVTRP —

Najdulje dopušteno trajanje poništavanja prisilnog kočenja vlaka

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.7

D_NVPOTRP —

Najveća dopuštena udaljenost za vožnju unatrag u načinu rada nakon prisilnog kočenja u metrima.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.8

T_NVCONTACT —

Najdulje dopušteno trajanje bez sigurne poruke iz radijskog automatskog pružnog bloka prije odgovora iz vlaka u sekundama.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.9

M_NVCONTACT —

Reakcija sustava u vozilu kad istekne T_NVCONTACT

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.10

M_NVDERUN —

Unos identifikacijske oznake strojovođe dopušten tijekom vožnje u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.11

Q_NVDRIVER_ADHES —

Kvalifikator kojim se određuje smije li strojovođa izmijeniti faktor prianjanja koji upotrebljava ETCS u vozilu za izračun krivulja kočenja

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.12

Q_NVSBTSMPERM

Dopuštenje za uporabu radne kočnice u nadzoru ciljane brzine

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.16.13

Nacionalne vrijednosti korištene za model kočenja

Skup parametara za prilagođavanje krivulja kočenja koje je izračunao sustav ETCS-a u vozilu kako bi odgovarao granicama točnosti, učinkovitosti i sigurnosti koje je odredio upravitelj infrastrukture.

Kopira sadržaj paketa 3 ili paketa 203 kako je definirano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.17.

Identifikacijska oznaka i telefonski broj radijskog bloka ERTMS-a/ETCS-a

Jedinstvena identifikacijska oznaka RBC-a (NID_C+NID_RBC) i pozivni broj (NID_RADIO) kako je definiran u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.18

Velika metalna masa (BMM)

Naznaka postojanja metalne mase u blizini lokacije koja može ometati očitavanje baliza s pomoću sustava u vozilu.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.2.19.

Funkcionalnosti verzije 2.2. ili 3.0 ETCS sustava koje će biti potrebne u sljedećih pet godina

Popis funkcionalnosti verzije 2.2. ili 3.0 ETCS sustava koje će biti potrebne u sljedećih pet godina u skladu s točkom 6.1.1.2. i Dodatkom G TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.3

Radio sukladan s TSI-jem (RMR)

1.1.1.3.3.1

Verzija GSM-R-a

Specifikacija funkcionalnih zahtjeva za GSM-R i specifikacija zahtjeva za sustav u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1., indeksu [E] i indeksu [F], broj verzije ugrađen na pruzi.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.3.2

Potreban broj aktivnih GSM-R uređaja (EDOR) ili simultanih komunikacijskih sesija u vozilu za razinu 2 ETCS-a za prijelaz između radijskih automatskih pružnih blokova bez prekida u radu

Potreban broj simultanih komunikacijskih sesija u vozilu za razinu 2 ETCS-a za nesmetano kretanje vlaka. To se odnosi na način na koji radijski automatski pružni blok (RBC) vodi komunikacijsku sesiju. Nije kritično za sigurnost i nema utjecaja na interoperabilnost.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.3.3

Fakultativne GSM-R funkcije

Korištenje opcionalnih GSM-R funkcija koje bi mogle unaprijediti promet prugom. Služe samo za informativne svrhe i nisu kriterij za pristup mreži.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.3.3.1

Dodatne informacije o značajkama mreže

Sve dodatne informacije o značajkama mreže ili odgovarajući dokument kojim raspolaže upravitelji infrastrukture, a pohranjuje Agencija npr.: razina interferencije zbog koje se preporučuje dodatna zaštita u vlaku

1. siječnja 2021.

1.1.1.3.3.3.2

GPRS za ETCS

Podatak o tome može li se GPRS upotrebljavati za ETCS

1. siječnja 2021.

1.1.1.3.3.3.3

Područje provedbe GPRS-a

Podatak o području u kojem se GPRS može upotrebljavati za ETCS

1. siječnja 2021.

1.1.1.3.3.4

Upotreba grupe 555 za GRM-R

Naznaka upotrebljava li se grupa 555

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.3.5

GSM-R mreže pokrivene ugovorom o roamingu

Popis GSM-R mreža pokrivenih ugovorom o roamingu

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.3.6

Postojanje GSM-R roaminga prema javnim mrežama

Postojanje roaminga prema javnoj mreži

Ako je odgovor „da”, navedite naziv javne mreže prema parametru 1.1.1.3.3.7:

1. siječnja 2021.

1.1.1.3.3.7

Pojedinosti o GSM-R roamingu prema javnim mrežama

Ako je konfiguriran roaming prema javnim mrežama, navedite prema kojim mrežama, za koje korisnike i u kojim područjima.

1. siječnja 2021.

1.1.1.3.3.8.

Nema pokrivenosti GSM-R-a

Podatak o tome da nema pokrivenosti GSM-R-a

1. siječnja 2021.

1.1.1.3.3. 9

Kompatibilnost radio sustava za glasovnu komunikaciju

Zahtjevi radio sustava za dokazivanje tehničke kompatibilnosti za glasovnu komunikaciju

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.3.10.

Kompatibilnost radio sustava za podatke

Zahtjevi radio sustava za dokazivanje tehničke kompatibilnosti za podatke

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.3.11.

Mreža GSM-R konfigurirana je tako da omogućuje prisilnu odjavu funkcionalnog broja od strane drugog strojovođe

Ta će značajka uvjetovati primjenjiva operativna pravila za strojovođe i osobe zadužene za signalizaciju kad rješavaju problem radijskih uređaja u upravljačnici koji su prijavljeni pod pogrešnim brojevima.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.3.12

Identifikacijska oznaka radijske mreže

Jedinstvena identifikacijska oznaka mreže GSM-R kojom se pozivna mobilna stanica mora registrirati, kako je definirano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-1., indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.4

Sustavi za detekciju vlaka definirani na temelju frekvencijskih pojaseva

1.1.1.3.4.1

Postojanje sustava za detekciju vlaka koji je u potpunosti sukladan s TSI-jem:

Podatak je li ugrađen bilo kakav sustav za detekciju vlaka koji je u potpunosti sukladan sa zahtjevima TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.7.1.1

Vrsta sustava za detekciju vlaka

Podatak o ugrađenim vrstama sustava za detekciju vlaka.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.4.2

Frekvencijski pojasevi za detekciju

Pojasevi upravljanja frekvencijama sustava za detekciju vlaka kako je određeno u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [D], i u posebnim slučajevima ili u tehničkim dokumentima iz članka 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, ako su dostupni

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.4.2.1

Najveća struja smetnje

Gornje granične vrijednosti struje smetnje za kolosiječne strujne krugove za određeni frekvencijski pojas.

Za sustave detekcije vlaka koji su u skladu s TSI-jevima: 12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

Za sustave detekcije vlaka koji nisu u skladu s TSI-jevima: u vezi s člankom 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

1.1.1.3.4.2.2.

Impedancija vozila

Impedancija kako je definirana specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [D]

Za sustav detekcije vlakova usklađen s TSI-jevima, 12 mjeseci nakon objave Vodiča iz članka 7.

Za sustave detekcije vlaka koji nisu u skladu s TSI-jevima: u vezi s člankom 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

1.1.1.3.4.2.3

Najveće dopušteno magnetsko polje

Gornje granične vrijednosti magnetskog polja za brojače osovina (u dBμA/m) za određeni frekvencijski pojas.

Trebalo bi biti navedeno za tri smjera.

Za sustav detekcije vlakova usklađen s TSI-jevima, 12 mjeseci nakon objave Vodiča iz članka 7.

Za sustave detekcije vlaka koji nisu u skladu s TSI-jevima: u vezi s člankom 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

1.1.1.3.5

Naslijeđeni sustavi za zaštitu vlaka

1.1.1.3.5.3

Naslijeđeni sustavi za zaštitu vlaka

Podatak koji je sustav razreda B ugrađen

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.6

Naslijeđeni radijski sustavi

1.1.1.3.6.1

Ostali ugrađeni radijski sustavi (naslijeđeni radijski sustavi)

Podatak o ugrađenim naslijeđenim radijskim sustavima.

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.7

Ostali sustavi za detekciju vlaka

1.1.1.3.7.1.2

Tip kolosiječnih strujnih krugova ili brojača osovina na kojima su potrebne posebne provjere

Upućivanje na tehničke specifikacije sustava detekcije vlaka, u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [D]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.7.1.3

Dokument s postupcima koji se odnosi na vrstu sustava za detekciju vlaka utvrđenih u točki 1.1.1.3.7.1.2.

Elektronički dokument upravitelja infrastrukture koji pohranjuje Agencija s točnim vrijednostima u skladu s člankom 13. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav i specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [D], za posebnu provjeru koja se provodi za sustave detekcije vlaka utvrđene u 1.1.1.3.7.1.2.

U skladu s člankom 13. i 12 mjeseci nakon objave Vodiča iz članka 7. TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

1.1.1.3.7.1.4

Odjeljak s ograničenjem detekcije vlaka

Specifično za provjeru kompatibilnosti s voznom relacijom na francuskoj mreži.

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.8

Prebacivanje između sustava

1.1.1.3.8.1

Mogućnost prebacivanja između različitih sustava za zaštitu, nadzor i upozorenje tijekom vožnje

Podatak o tome postoji li prebacivanje između različitih sustava tijekom vožnje

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.8.1.1

Posebni uvjeti za prebacivanje između različitih sustava za zaštitu, nadzor i upozoravanje vlaka razreda B

Uvjeti za prebacivanje između različitih sustava za zaštitu, nadzor i upozoravanje vlaka razreda B

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.8.2

Mogućnost prebacivanja između različitih radiokomunikacijskih sustava

Podatak o tome postoji li prebacivanje između različitih radijskih sustava i nikakvog komunikacijskog sustava tijekom vožnje

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.8.2.1

Posebne upute za prebacivanje između različitih radijskih sustava

Naziv i/ili upućivanje na dokument u kojem se navode posebne upute za prebacivanje između različitih radijskih sustava

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.8.3

Posebni tehnički uvjeti potrebni za prebacivanje između sustava ERTMS/ETCS i sustava razreda B

Naziv i/ili upućivanje na dokument u kojem se navode posebne upute za prebacivanje između ERTMS-a/ETCS-a i sustava razreda B.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.9

Parametri povezani s elektromagnetskom interferencijom

1.1.1.3.9.1

Postojanje pravila za magnetska polja koja emitira vozilo i njihova sukladnost s TSI-jem

Podatak o tome postoje li pravila i jesu li sukladna s TSI-jem.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.9.2

Postojanje graničnih vrijednosti za harmonike u struji vuče i njihova sukladnost s TSI-jem

Podatak o tome postoje li pravila i jesu li sukladna s TSI-jem.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.10

Pružni sustav za nepovoljne uvjete

1.1.1.3.10.1

Razina ETCS-a za nepovoljne uvjete

Razina primjene ERTMS-a/ETCS-a za nepovoljne uvjete u pogledu pružne opreme.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.10.2

Drugi sustavi za zaštitu, nadzor i upozorenje vlakova za nepovoljne uvjete

Podatak postoje li drugi sustavi za nepovoljne situacije osim ETCS-a.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.11

Parametri povezani s kočnicama

1.1.1.3.11.1

Najveći potreban put kočenja

Najveća vrijednost puta kočenja [u metrima] vlaka daje se za najveću brzinu pruge.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.1.1.3.11.2

Raspolaganje upravitelja infrastrukture dodatnim informacijama

Raspolaganje upravitelja infrastrukture dodatnim informacijama kako je određeno u podtočki 2. točke 4.2.2.6.2 TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.11.3

Dokumenti kojima raspolaže upravitelj infrastrukture s obzirom na učinak kočenja

Elektronički dokument dostupan na dva jezika EU-a kojima raspolaže upravitelj infrastrukture, a u kojima se navode dodatne informacije kako je određeno u podtočki 2. točke 4.2.2.6.2. TSI-ja za odvijanje prometa i upravljanje prometom

16. siječnja 2020.

1.1.1.3.12

Namjerno ostavljeno prazno

1.1.1.3.13

Automatizirano upravljanje vlakom (ATO)

1.1.1.3.13.1

Stupanj automatizacije sustava ATO-a

Stupanj automatizacije sustava ATO-a ugrađenog na pruzi.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.13.2.

Verzija sustava ATO-a

Verzija sustava ATO-a u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.13.3.

Komunikacijski sustav ATO-a

Komunikacijski sustavi ATO-a koje podržava pružna oprema

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.14

Signal

1.1.1.3.14.1

Naziv signala

Identifikator signala

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.14.2

Vrsta signala

Signalno-sigurnosne informacije za sastavljanje priručnika o pruzi.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.14.3

Lokacija i orijentacija

Relativan položaj u odnosu na prugu navedenu u parametru 1.1.0.0.0.2, izražen u km i oznaka odnosi li se signal na normalni ili suprotni smjer kolosijeka

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.14.4

Relativna udaljenost od opasne točke

Udaljenost u metrima od opasne točke

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.14.5

Dužina područja sa zabranom zaustavljanja

Duljina na kojoj je zabranjeno zaustavljene vozila, vrijednost u metrima

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.3.14.6

Geografska lokacija signala

Geografske koordinate izražene u decimalnim stupnjevima koje se obično navode za položaj signala

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.4

Pravila i ograničenja

1.1.1.4.1

Postojanje pravila i ograničenja strogo lokalne naravi

1. siječnja 2021.

1.1.1.4.2

Dokumenti koji se odnose na pravila ili ograničenja strogo lokalne naravi kojima raspolaže upravitelj infrastrukture

Elektronički dokument kojim raspolaže upravitelj infrastrukture, a pohranjuje Agencija s dodatnim informacijama

1. siječnja 2021.

1.1.1.5.

Vozila za koja se provjerava kompatibilnost vozne relacije

1.1.1.5.1

Popis tipova vozila za koje je već utvrđeno da su kompatibilni s prometnim opterećenjem i kapacitetom nosivosti infrastrukture i sustava za detekciju vlaka

Upravitelji infrastrukture putem RINF-a dostavljaju željezničkom prijevozniku informacije o popisu tipova vozila koji su kompatibilni s trasom za koju su već provjerili kompatibilnost parametra prometnog opterećenja i nosivosti infrastrukture i sustava za detekciju vlaka, ako su takvi podaci dostupni.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.1.1.5.2

Popis vozila za koja je već utvrđeno da su kompatibilna s prometnim opterećenjem i kapacitetom nosivosti infrastrukture i sustava za detekciju vlaka

Upravitelji infrastrukture putem RINF-a dostavljaju željezničkom prijevozniku informacije ili dokument o popisu vozila koja su kompatibilna s trasom za koju su već provjerili kompatibilnost parametra prometnog opterećenja i nosivosti infrastrukture i sustava za detekciju vlaka, ako su takvi podaci dostupni.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2

SLUŽBENO MJESTO

1.2.0.0.0

Opće informacije

1.2.0.0.0.1

Naziv službenog mjesta

Naziv koji je obično povezan s gradom ili selom ili svrhom upravljanja prometom.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.0.0.0.2

Jedinstvena oznaka službenog mjesta

Oznaka se sastoji od oznake države i alfanumeričke oznake službenog mjesta.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.0.0.0.3

Oznaka primarne lokacije službenog mjesta

Oznaka primarne lokacije razvijena za razmjenu informacija u skladu s TSI-jevima za podsustave telematskih aplikacija

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.0.0.0.4

Vrsta službenog mjesta

Vrsta postrojenja vezana uz dominantne operativne funkcije.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.0.0.0.4.1

Vrsta postrojenja za mijenjanje širine kolosijeka

16. siječnja 2020.

1.2.0.0.0.5

Geografska lokacija službenog mjesta

Geografske koordinate u decimalnim stupnjevima koje se obično uzimaju za središte službenog mjesta.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.0.0.0.6

Željeznička lokacija službenog mjesta

Kilometar koji se odnosi na oznaku pruge kojom se definira lokacija službenog mjesta. On se obično nalazi u sredini službenog mjesta.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.0.0.0.7

Shematski pregled službenog mjesta u digitalnom obliku

Postojanje shematskog pregleda službenog mjesta u digitalnom obliku

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.0.0.0.7.1

Shematski pregled službenog mjesta

Dokument sa shematskim prikazom službenog mjesta

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.0.0.0.7.2

Digitalni shematski pregled

Dijagramski prikaz službenog mjesta u obliku polilinije u formatu Well Known Text

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.0.0.0.8.

Radni jezik

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1

KOLOSIJEK

1.2.1.0.0

Opće informacije

1.2.1.0.0.1

Oznaka upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture ili njezina dijela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.0.2

Oznaka kolosijeka

Jedinstvena oznaka kolosijeka ili jedinstveni broj kolosijeka u službenom mjestu

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.1

Izjave o provjeri kolosijeka

1.2.1.0.1.1

EZ izjava o provjeri kolosijeka koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na građevinski podsustav (infrastrukturu)

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.1.2

Izjava o provjeri sukladnosti postojeće infrastrukture (kako je određena u Preporuci 2014/881/EU) koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na građevinski podsustav (infrastrukturu)

Jedinstveni broj za izjave o postojećoj infrastrukturi prema istim zahtjevima formata kao što je navedeno za EZ izjave u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.2

Parametri radnih svojstava

1.2.1.0.2.1

Klasifikacija kolosijeka po TEN-u

Podatak o tome kojem dijelu Transeuropske prometne mreže kolosijek pripada.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.2.2

Kategorija pruge:

Klasifikacija pruge prema TSI-ju za infrastrukturu

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.2.3

Dio željezničkog teretnog koridora

Podatak o tome je li pruga dodijeljena željezničkom teretnom koridoru

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.3

Trasa pruge

1.2.1.0.3.4

Profili

Slobodni profili kako su određeni u europskoj normi ili drugi lokalni slobodni profili, uključujući donji ili gornji dio.

16. siječnja 2020.

1.2.1.0.3.5

Željeznička lokacija određenih točaka za koje su potrebne posebne provjere

Lokacija određenih točaka za koje su potrebne posebne provjere zbog odstupanja od profila iz točke 1.2.1.0.3.4.

16. siječnja 2020.

1.2.1.0.3.6

Dokument s poprečnim presjekom određenih točaka koje zahtijevaju posebne provjere

Elektronički dokument kojim raspolaže upravitelj infrastrukture, a koji pohranjuje Agencija s poprečnim presjekom određenih točaka koje zahtijevaju posebne provjere zbog odstupanja od profila iz točke 1.2.1.0.3.4. Upute za provjeru s određenom točkom mogu se prema potrebi priložiti dokumentu s poprečnim presjekom.

16. siječnja 2020.

1.2.1.0.4

Parametri kolosijeka

1.2.1.0.4.1

Nazivna širina kolosijeka

Jedinstvena vrijednost izražena u milimetrima kojom se navodi širina kolosijeka.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.4.2.

Korištenje kočnica na vrtložne struje

Podatak o ograničenjima u korištenju kočnica na vrtložne struje.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.4.3

Korištenje magnetnih kočnica

Podatak o ograničenjima u korištenju magnetnih kočnica.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.5

Tunel

1.2.1.0.5.1

Oznaka upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture ili njezina dijela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.2

Oznaka tunela

Jedinstvena oznaka tunela ili jedinstveni broj tunela u državi članici.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.3

EZ izjava o provjeri tunela koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju na željeznički tunel

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.4

Izjava o sukladnosti postojeće infrastrukture (kako je određena u preporuci 2014/881/EU) za tunel koji se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na željeznički tunel

Jedinstveni broj za izjave o postojećoj infrastrukturi prema istim zahtjevima formata kao što je navedeno za EZ izjave u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.5

Duljina tunela

Duljina tunela u metrima od ulaznog do izlaznog portala.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.6

Postojanje plana postupanja u izvanrednim situacijama

Podatak o tome postoji li plan za postupanje u slučaju opasnosti.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.7

Potrebna kategorija zaštite od požara za željeznička vozila

Kategorizacija načina na koji će u zadanom razdoblju vlak nastaviti vožnju nakon izbijanja požara.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.8.

Potrebna nacionalna kategorija zaštite od požara za željeznička vozila

Kategorizacija načina na koji će u zadanom razdoblju vlak nastaviti vožnju nakon izbijanja požara u skladu s nacionalnim pravilima, ako postoje.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.5.9.

Dopušteni su dizelski ili ostali vučni sustavi motora s unutarnjim sagorijevanjem

Podatak o tome je li dopušteno koristiti dizelsku ili drugu toplinsku vuču u tunelu

1. siječnja 2021.

1.2.1.0.5.10

Postojanje pješačkih prolaza

Naznaka postojanja pješačkih prolaza

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.5.10.1

Lokacija pješačkih prolaza

Vrijednost izražena oznakom kilometra početka pješačkog prolaza i dužine u m. Ponovljive vrijednosti za svaku lokaciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.5.11.

Postojanje točaka za evakuaciju i spašavanje

Naznaka postojanja točaka za evakuaciju i spašavanje

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.5.11.1

Lokacija točaka za evakuaciju i spašavanje

Vrijednost izražena oznakom kilometra početka točke za evakuaciju i spašavanje i duljina u metrima. Ponovljive vrijednosti za svaku lokaciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.6.

Peron

1.2.1.0.6.1.

Oznaka upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture ili njezina dijela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.6.2

Oznaka perona

Jedinstvena oznaka perona ili jedinstveni broj perona u službenom mjestu.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.6.3

Klasifikacija perona po TEN-u

Podatak o tome kojem dijelu Transeuropske prometne mreže peron pripada.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.6.4

Korisna duljina perona

Najveća neprekidna duljina (u metrima) onog dijela perona ispred kojeg se vlak zaustavlja u uobičajenim radnim uvjetima radi ukrcaja i iskrcaja putnika, uzimajući u obzir odgovarajuću toleranciju radi zaustavljanja.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.6.5

Visina perona

Razmak između gornje površine perona i vozne površine susjednog kolosijeka. To je nominalna vrijednost izražena u milimetrima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.6.6

Postojanje peronske pomoći za pokretanje vlaka

Podatak postoji li oprema ili osoblje koji pomažu posadi vlaka u njegovu pokretanju.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.6.7

Raspon korištenja peronskih pomagala za ukrcaj i iskrcaj

Informacija o razini pristupa vlaku za koju se mogu upotrebljavati pomagala za ukrcaj i iskrcaj.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.1.0.6.8

Zakrivljenost perona

Naznaka postojanja zakrivljenosti perona

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.7

Sustav kontaktne mreže

1.2.1.0.7.1

Dopuštenje za punjenje uređaja za pohranjivanje električne energije za vučne svrhe u stanju mirovanja

Točka na kojoj upravitelj infrastrukture odobrava punjenje uređaja za pohranjivanje električne energije u svrhu pogona u mirovanju

najkasnije 30. lipnja 2024.

1.2.1.0.7.2.

Dopušteni uvjeti za punjenje uređaja za pohranjivanje električne energije za vučne svrhe u stanju mirovanja

Uvjeti koje određuju upravitelji infrastrukture u skladu sa standardiziranim dokumentom

najkasnije 30. lipnja 2024.

1.2.1.0.8.

Signal

1.2.1.0.8.1.

Naziv signala

Identifikator signala

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.8.2.

Vrsta signala

Signalno-sigurnosne informacije za sastavljanje priručnika o pruzi. Taj popis uključuje „stalne signale kojima se štite opasne točke”

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.8.3

Lokacija i orijentacija

Relativan položaj u odnosu na nacionalnu prugu, izražen u km i oznaka odnosi li se signal na normalni ili suprotni smjer kolosijeka

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.8.4

Relativna udaljenost od opasne točke

Udaljenost u metrima od opasne točke

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.0.8.5

Geografska lokacija signala

Geografske koordinate izražene u decimalnim stupnjevima koje se obično navode za položaj signala

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

1.2.1.1.1.

Sustav za zaštitu vlaka (ETCS) sukladan s TSI-jem

1.2.1.1.1.1

Razina Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS)

Razina primjene ETCS-a u pogledu pružne opreme.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.2.

Osnovna konfiguracija ETCS-a

Osnovna konfiguracija ETCS-a ugrađene pružne opreme.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.3

Primanje podataka ETCS-a neophodno za pristup pruzi

Podatak o tome je li iz sigurnosnih razloga za pristup pruzi potrebno posjedovati uređaj za primanje podataka o pruzi.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.4

Uređaj za slanje podataka ETCS-a ugrađen u pružnu opremu

Informacije o ugrađenoj pružnoj opremi koja može slati informacije petljom ili Globalnim sustavom pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) za instalacije razine 1.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.5

Provedena nacionalna primjena paketa 44 ETCS-a

Podatak o tome prenose li se podaci o nacionalnim primjenama između kolosijeka i vlaka.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.6

Postojanje operativnih ograničenja ili uvjeta

Podatak postoje li ograničenja ili uvjeti zbog djelomične sukladnosti s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.8.

Za pristup pruzi potrebna je potvrda o ispravnosti vlaka iz vozila (ne od strojovođe)

Podatak o tome je li iz sigurnosnih razloga za pristup pruzi potrebno posjedovati potvrdu o ispravnosti vlaka iz vlaka

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.9.

Kompatibilnost sa sustavom ETCS-a

Zahtjevi ETCS-a koji se upotrebljavaju za dokazivanje tehničke kompatibilnosti

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.10

ETCS M_version

Verzija ETCS M-a u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.11

Informacije o sigurnoj duljini vozila potrebne za pristup pruzi i SIL koje dostavlja oprema u vozilu

Podatak o tome jesu li podaci o duljini vlaka u vozilu potrebni za pristup pruzi iz sigurnosnih razloga i potrebne razine sigurnosne cjelovitosti

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.12

Je li pružni ETCS konstruiran za prijenos podataka o uvjetima na kolosijeku?

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

Ako pružna oprema ne dostavlja podatke o uvjetima na kolosijeku, strojovođu se o takvim uvjetima mora obavijestiti alternativnim metodama.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.12.1

Uvjeti na kolosijeku koji se mogu prenijeti

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.13.

Pružni ETCS primjenjuje postupak za željezničko-cestovne prijelaze ili jednakovrijedno rješenje

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.14.

Manjak nadvišenja upotrijebljen za osnovni statički profil brzine

Osnovne informacije za strojovođe vlakova s lošijim dopuštenim (nižim) manjkom nadvišenja od onih za koje pružni ETCS daje statičke profile brzine (SSP) zajedno s točkom 1.2.1.1.1.14.1.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.14.1

Ostale kategorije vlakova s manjkom nadvišenja za koje je pružni ETCS konfiguriran za davanje informacija o profilu statičke brzine

Osnovne informacije za strojovođe vlakova s lošijim dopuštenim (nižim) manjkom nadvišenja od onih za koje pružni ETCS daje statičke profile brzine zajedno s točkom 1.2.1.1.1.14.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.15

Razlozi zbog kojih radijski automatski pružni blok ETCS-a može odbiti vlak

Popis slučajeva za koje upravitelj infrastrukture odabire projekt sustava u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.

Nacionalne vrijednosti ETCS-a

1.2.1.1.1.16.1

D_NVROLL

Parametar koji upotrebljava ETCS u vozilu za nadzor udaljenosti koja se može preći sa zaštitom od nenamjernog kretanja i zaštitom za vožnju unatrag, u metrima

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.2

Q_NVEMRRLS

Kvalifikator kojim se određuje može li se primjena kočnice za opasnost zbog drugih razloga osim prisilnog kočenja opozvati čim prestanu uvjeti za nju ili nakon potpunog zaustavljanja vlaka.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.3

V_NVALLOWOVTRP

Ograničenje brzine koje strojovođi omogućuje da odabere funkciju „poništi” u km/h

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.4

V_NVSUPOVTRP

Ograničenje brzine pri poništavanju koje se nadzire kad je funkcija „poništi” aktivna izraženo u km/h

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.5

D_NVOVTRP

Najveća udaljenost za poništavanje prislinog kočenja vlaka u metrima

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.6

T_NVOVTRP

Najdulje dopušteno trajanje poništavanja prisilnog kočenja vlaka

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.7

D_NVPOTRP

Najveća dopuštena udaljenost za vožnju unatrag u načinu rada nakon prisilnog kočenja u metrima.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.8

T_NVCONTACT

Najdulje dopušteno trajanje bez sigurne poruke iz radijskog automatskog pružnog bloka prije odgovora iz vlaka u sekundama.

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.9

M_NVCONTACT

Reakcija sustava u vozilu kad istekne T_NVCONTACT

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.10

M_NVDERUN

Unos identifikacijske oznake strojovođe dopušten tijekom vožnje u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.11

Q_NVDRIVER_ADHES

Kvalifikator kojim se određuje smije li strojovođa izmijeniti faktor prianjanja koji upotrebljava ETCS u vozilu za izračun krivulja kočenja

U skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.12

Q_NVSBTSMPERM

Dopuštenje za uporabu radne kočnice u nadzoru ciljane brzine

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.16.13

Nacionalne vrijednosti korištene za model kočenja

Kopira sadržaj paketa 3 ili paketa 203 kako je definirano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.17

Identifikacijska oznaka i telefonski broj radijskog bloka ERTMS-a/ETCS-a

Jedinstvena identifikacijska oznaka RBC-a (NID_C+NID_RBC) i pozivni broj (NID_RADIO) kako je definiran u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.18

Velika metalna masa (BMM)

Naznaka postojanja metalne mase u blizini lokacije koja može ometati očitavanje baliza s pomoću sustava u vozilu.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.19

Ispravci pogrešaka ETCS-a potrebni za opremu u vozilu

12 mjeseci nakon stupanja na snagu TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav i najmanje 12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.1.20

Funkcionalnosti verzije 2.2. ili 3.0 ETCS sustava koje će biti potrebne u sljedećih pet godina

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2

Radio sukladan s TSI-jem (RMR)

1.2.1.1.2.1

Verzija GSM-R-a

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.2

Potreban broj aktivnih GSM-R uređaja (EDOR) ili simultanih komunikacijskih sesija u vozilu za razinu 2 ETCS-a za prijelaz između radijskih automatskih pružnih blokova bez prekida u radu

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.3

Fakultativne GSM-R funkcije

Korištenje opcionalnih GSM-R funkcija koje bi mogle unaprijediti promet prugom. Služe samo za informativne svrhe i nisu kriterij za pristup mreži.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.3.1

Dodatne informacije o značajkama mreže

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.3.2

GPRS za ETCS

Podatak o tome može li se GPRS upotrebljavati za ETCS

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.3.3

Područje provedbe GPRS-a

Podatak o području u kojem se GPRS može upotrebljavati za ETCS

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.4

Upotreba grupe 555 za GRM-R

Naznaka upotrebljava li se grupa 555

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.5

GSM-R mreže pokrivene ugovorom o roamingu

Popis GSM-R mreža pokrivenih ugovorom o roamingu

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.6

Postojanje GSM-R roaminga prema javnim mrežama

Postojanje roaminga prema javnoj mreži

Ako je odgovor „da”, navedite naziv javne mreže prema parametru 1.2.1.1.2.7:

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.7

Pojedinosti o GSM-R roamingu prema javnim mrežama

Ako je konfiguriran roaming prema javnim mrežama, navedite prema kojim mrežama, za koje korisnike i u kojim područjima.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.8

Nema pokrivenosti GSM-R-a

Podatak o tome da nema pokrivenosti GSM-R-a

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.9

Kompatibilnost radio sustava za glasovnu komunikaciju

Zahtjevi radio sustava za dokazivanje tehničke kompatibilnosti za glasovnu komunikaciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.10

Kompatibilnost radio sustava za podatke

Zahtjevi radio sustava za dokazivanje tehničke kompatibilnosti za podatke

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.11

Mreža GSM-R konfigurirana je tako da omogućuje prisilnu odjavu funkcionalnog broja od strane drugog strojovođe

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.12

Posebna ograničenja koja je operator GSM-R mreže odredio za uređaje ETCS-a u vozilu koji mogu raditi samo putem komutacije kanala

Ta su ograničenja, ako je to primjenjivo, namijenjena upravljanju ograničenim brojem radioveza koje rade komutacijom kanala kojima se istodobno može obraditi radijski automatski pružni blok

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.2.13

Identifikacijska oznaka radijske mreže

Jedinstvena identifikacijska oznaka mreže GSM-R kojom se pozivna mobilna stanica mora registrirati, kako je definirano u specifikaciji na koju se upućuje u Dodatku A-1., indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.3

Sustavi za detekciju vlaka definirani na temelju frekvencijskih pojaseva

1.2.1.1.3.1

Postojanje sustava za detekciju vlaka koji je u potpunosti sukladan s TSI-jem:

Podatak je li ugrađen bilo kakav sustav za detekciju vlaka koji je u potpunosti sukladan sa zahtjevima TSI-ja za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.3.1.1

Vrsta sustava za detekciju vlaka

Podatak o ugrađenim vrstama sustava za detekciju vlaka.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.3.2

Frekvencijski pojasevi za detekciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.3.2.1

Najveća struja smetnje

Gornje granične vrijednosti struje smetnje za kolosiječne strujne krugove za određeni frekvencijski pojas.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.3.2.2

Impedancija vozila

Impedancija kako je definirana specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [D]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.3.2.3

Najveće dopušteno magnetsko polje

Gornje granične vrijednosti magnetskog polja za brojače osovina (u dBμA/m) za određeni frekvencijski pojas.

Trebalo bi biti navedeno za tri smjera.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.4

Naslijeđeni sustavi za zaštitu vlaka

1.2.1.1.4.1

Naslijeđeni sustavi za zaštitu vlaka

Podatak koji je sustav razreda B ugrađen

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.5

Naslijeđeni radijski sustavi

1.2.1.1.5.1

Ostali ugrađeni radijski sustavi (naslijeđeni radijski sustavi)

Podatak o ugrađenim naslijeđenim radijskim sustavima.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.6

Ostali sustavi za detekciju vlaka

1.2.1.1.6.1

Tip kolosiječnih strujnih krugova ili brojača osovina na kojima su potrebne posebne provjere

Upućivanje na tehničke specifikacije sustava detekcije vlaka, u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [D]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.6.2

Dokument s postupcima koji se odnosi na vrstu sustava za detekciju vlaka utvrđenih u točki 1.2.1.1.6.1

Elektronički dokument upravitelja infrastrukture koji pohranjuje Agencija s točnim vrijednostima u skladu s TSI-jem za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, člankom 13. i specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [D], za posebnu provjeru koja se provodi za sustave detekcije vlaka utvrđene u točki 1.2.1.1.6.1.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.6.3

Odjeljak s ograničenjem detekcije vlaka

Specifično za provjeru kompatibilnosti s voznom relacijom na francuskoj mreži.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.7

Prebacivanje između sustava

1.2.1.1.7.1

Mogućnost prebacivanja između različitih sustava za zaštitu, nadzor i upozorenje tijekom vožnje

Podatak o tome postoji li prebacivanje između različitih sustava tijekom vožnje

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.7.1.1

Posebni uvjeti za prebacivanje između različitih sustava za zaštitu, nadzor i upozoravanje vlaka razreda B

Uvjeti za prebacivanje između različitih sustava za zaštitu, nadzor i upozoravanje vlaka razreda B

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.7.2

Mogućnost prebacivanja između različitih radiokomunikacijskih sustava

Podatak o tome postoji li prebacivanje između različitih radijskih sustava i nikakvog komunikacijskog sustava tijekom vožnje

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.7.2.1

Posebne upute za prebacivanje između različitih radijskih sustava

Naziv i/ili upućivanje na dokument u kojem se navode posebne upute za prebacivanje između različitih radijskih sustava

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.7.3

Posebni tehnički uvjeti potrebni za prebacivanje između sustava ERTMS/ETCS i sustava razreda B

Naziv i/ili upućivanje na dokument u kojem se navode posebne upute za prebacivanje između ERTMS-a/ETCS-a i sustava razreda B.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.8

Parametri povezani s elektromagnetskom interferencijom

1.2.1.1.8.1

Postojanje pravila za magnetska polja koja emitira vozilo i njihova sukladnost s TSI-jem

Podatak o tome postoje li pravila i jesu li sukladna s TSI-jem.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.8.2

Postojanje graničnih vrijednosti za harmonike u struji vuče i njihova sukladnost s TSI-jem

Podatak o tome postoje li pravila i jesu li sukladna s TSI-jem.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.9

Pružni sustav za nepovoljne uvjete

1.2.1.1.9.1.

Razina ETCS-a za nepovoljne uvjete

Razina primjene ERTMS-a/ETCS-a za nepovoljne uvjete u pogledu pružne opreme.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.9.2.

Drugi sustavi za zaštitu, nadzor i upozorenje vlakova za nepovoljne uvjete

Podatak postoje li drugi sustavi za nepovoljne situacije osim ETCS-a.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.10

Automatizirano upravljanje vlakom (ATO)

1.2.1.1.10.1

Stupanj automatizacije sustava ATO-a

Stupanj automatizacije sustava ATO-a ugrađenog na pruzi.

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.10.2

Verzija sustava ATO-a

Verzija sustava ATO-a u skladu sa specifikacijom na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [C]

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.1.1.10.3

Komunikacijski sustav ATO-a

Komunikacijski sustavi ATO-a koje podržava pružna oprema

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.2

SPOREDNI KOLOSIJEK

1.2.2.0.0

Opće informacije

1.2.2.0.0.1

Oznaka upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture ili njezina dijela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.0.2

Oznaka sporednog kolosijeka

Jedinstvena oznaka sporednog kolosijeka ili jedinstveni broj sporednog kolosijeka u službenom mjestu.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.0.3

Klasifikacija sporednog kolosijeka po TEN-u

Podatak o tome kojem dijelu Transeuropske prometne mreže sporedni kolosijek pripada.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.1

Izjava o provjeri sporednog kolosijeka

1.2.2.0.1.1

EZ izjava o provjeri sporednog kolosijeka koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju na građevinski podsustav (infrastrukturu)

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.1.2

Izjava o provjeri sukladnosti postojeće infrastrukture (kako je određena u Preporuci 2014/881/EU) za sporedni kolosijek koji se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju se na građevinski podsustav (infrastrukturu)

Jedinstveni broj za izjave o postojećoj infrastrukturi prema istim zahtjevima formata kao što je navedeno za EZ izjave u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.2

Parametri radnih svojstava

1.2.2.0.2.1

Upotrebljiva duljina sporednog kolosijeka

Ukupna duljina sporednog kolosijeka izražena u metrima na kojoj se vlakovi mogu sigurno parkirati.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.3

Trasa pruge

1.2.2.0.3.1

Uzdužni nagib sporednog kolosijeka

Najveća vrijednost uzdužnog nagiba izražena u milimetrima po metru.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.3.2

Najmanji polumjer vodoravnog kružnog luka

Polumjer najmanjeg vodoravnog kružnog luka izražen u metrima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.3.3

Najmanji polumjer okomitog kružnog luka

Polumjer najmanjeg okomitog kružnog luka izraženog u metrima.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.4

Nepokretna postrojenja za posluživanje vlakova

1.2.2.0.4.1

Postojanje sustava za pražnjenje nužnika

Podatak postoji li postrojenje za pražnjenje nužnika (nepokretno postrojenje za posluživanje vlakova) kako je definirano u TSI-ju za infrastrukturu.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.4.2

Postojanje uređaja za vanjsko čišćenje

Podatak postoji li postrojenje za vanjsko čišćenje (nepokretno postrojenje za posluživanje vlakova) kako je definirano u TSI-ju za infrastrukturu.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.4.3

Postojanje opreme za opskrbu vodom

Podatak postoji li postrojenje za opskrbu vodom (nepokretno postrojenje za posluživanje vlakova) kako je definirano u TSI-ju za infrastrukturu.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.4.4

Postojanje opreme za opskrbu gorivom

Podatak postoji li postrojenje za opskrbu gorivom (nepokretno postrojenje za posluživanje vlakova) kako je definirano u TSI-ju za infrastrukturu.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.4.5

Postojanje opreme za opskrbu pijeskom

Podatak o tome postoji li postrojenje za opskrbu pijeskom (nepokretno postrojenje za posluživanje vlakova).

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.4.6

Postojanje opreme za opskrbu električnom energijom

Podatak o tome postoji li postrojenje za opskrbu električnom energijom (nepokretno postrojenje za posluživanje vlakova).

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5

Tunel

1.2.2.0.5.1

Oznaka upravitelja infrastrukture

Upravitelj infrastrukture znači svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture ili njezina dijela.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.2

Oznaka tunela

Jedinstvena oznaka tunela ili jedinstveni broj tunela u državi članici

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.3

EZ izjava o provjeri tunela koja se odnosi na sukladnost sa zahtjevima iz tehničkih specifikacija za interoperabilnost, a primjenjuju na željeznički tunel

Jedinstveni broj za EZ izjave u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.4

Jedinstveni broj za izjave o postojećoj infrastrukturi prema istim zahtjevima formata kao što je navedeno za EZ izjave u Prilogu VII. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/250.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.5

Duljina tunela

Duljina tunela u metrima od ulaznog do izlaznog portala.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.6

Postojanje plana postupanja u izvanrednim situacijama

Podatak o tome postoji li plan za postupanje u slučaju opasnosti.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.7

Potrebna kategorija zaštite od požara za željeznička vozila

Kategorizacija načina na koji će u zadanom razdoblju vlak nastaviti vožnju nakon izbijanja požara.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.8

Potrebna nacionalna kategorija zaštite od požara za željeznička vozila

Kategorizacija načina na koji će u zadanom razdoblju vlak nastaviti vožnju nakon izbijanja požara – u skladu s nacionalnim pravilima, ako postoje.

U skladu s Provedbenom odlukom 2014/880/EU i najkasnije do 16. ožujka 2019.

1.2.2.0.5.9

Postojanje pješačkih prolaza

Naznaka postojanja pješačkih prolaza

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.2.0.5.9.1

Lokacija pješačkih prolaza

Vrijednost izražena oznakom kilometra početka pješačkog prolaza i dužine u m. Ponovljive vrijednosti za svaku lokaciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.2.0.5.10

Postojanje točaka za evakuaciju i spašavanje

Naznaka postojanja točaka za evakuaciju i spašavanje

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.2.0.5.10.1

Lokacija točaka za evakuaciju i spašavanje

Vrijednost izražena oznakom kilometra početka točke za evakuaciju i spašavanje i duljina u metrima. Ponovljive vrijednosti za svaku lokaciju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.

1.2.2.0.6

Sustav kontaktne mreže

1.2.2.0.6.1

Maksimalna struja u stanju mirovanja po oduzimaču struje

Podatak o maksimalno dopuštenoj struji vlaka u stanju mirovanja, izražen u amperima.

16. siječnja 2020. za sustave istosmjernog napajanja

30. lipnja 2024. za sustave izmjeničnog napajanja

1.2.3

Pravila i ograničenja

1.2.3.1

Postojanje pravila i ograničenja strogo lokalne naravi

1. siječnja 2021.

1.2.3.2.

Dokumenti koji se odnose na pravila ili ograničenja strogo lokalne naravi kojima raspolaže upravitelj infrastrukture

Elektronički dokument kojim raspolaže upravitelj infrastrukture, a pohranjuje Agencija s dodatnim informacijama

1. siječnja 2021.

1.2.4

Navigacija

1.2.4.1.

Unutarnje povezivanje

Opisuje unutarnju povezivost između kolosijeka službenog mjesta i prikazuje se kao mrežni odnos od-do, pri čemu su od-do nazivi kolosijeka koji se međusobno povezuju

12 mjeseci nakon objave Vodiča za članak 7.”

(6)	točka 4.1. mijenja se kako slijedi: Prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Struktura registara infrastrukturnog sustava je sljedeća:”;

(7)	Slika 1. zamjenjuje se sljedećim:„Slika1.

(8)

točka 4.2. zamjenjuje se sljedećim:

„4.2. Aplikacija RINF je internetska aplikacija koju uspostavlja, vodi, održava i njome upravlja Agencija.

Agencija upraviteljima infrastrukture stavlja na raspolaganje sljedeće datoteke i dokumente koji se upotrebljavaju za podnošenje podataka u aplikaciju RINF:

(a)	priručnik za korisnike;

(b)	specifikaciju strukture datoteka za prijenos podataka;

(c)	opis šifri za pripremu datoteka – vodič za pružanje podataka u kojem se opisuje postupak provjere valjanosti prenesenih datoteka.

(d)	rječnik ERA-e.”;

(9)

točka 4.3. mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	upravljanje korisnicima: agencija mora moći upravljati pravima pristupa korisnika;”;

(b)

podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	kontrola informacija: Aplikacija RINF mora omogućiti pregled evidencije aktivnosti registriranih korisnika, povezivosti i autentifikacije;”;

(c)

podtočke od (d) do (n) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)	pretraga podataka registra infrastrukture uključujući službena mjesta i/ili pružne dionice, uključujući datum valjanosti podataka;

(e)	vizualni prikaz podataka registra infrastrukture kojim se omogućuje izdavanje tematskih karti;

(f)	popis pružnih dionica i službenih mjesta koja su dio trase koju je definirao korisnik te izvoz pripadajućih značajki;

(g)	izrada izvozne datoteke s vremenskim žigom svaki put kad željeznički prijevoznik namjerava upotrijebiti izvoz značajki dobiven pretragom u skladu s člankom 23. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/797;

(h)	sučelje za programiranje aplikacija (API) i/ili otvorena pristupna točka za postavljanje upita;

(i)	provjera valjanosti, slanje i primanje nizova podataka koje je dostavio upravitelj infrastrukture.”;

(10)

točka 4.4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.4. Način rada

Sustav registra infrastrukture osigurava tri glavna sučelja putem aplikacije RINF:

(a)	jedno koje upotrebljavaju upravitelji infrastrukture za dostavu svojeg skupa podataka;

(b)	jedno koje upotrebljavaju korisnici aplikacije RINF kako bi se povezali sa sustavom i preuzeli informacije;

(c)	jedno koje će koristiti željeznički prijevoznici za pretplatu na obavijesti o promjenama na infrastrukturi na kojoj prometuju.

Središnja baza podataka aplikacije RINF javno objavljuje podatke upravitelja infrastrukture bez izmjena.

Osnovnom funkcionalnošću aplikacije RINF korisnicima se omogućuje pretraživanje i preuzimanje podataka registra infrastrukture.

U aplikaciji RINF vodi se cjelovita povijesna evidencija podataka koje su dostavili upravitelji infrastrukture. Ti se podaci čuvaju dvije godine nakon datuma povlačenja podataka.

Agencija, u ulozi administratora aplikacije RINF, osigurava pristup korisnicima na njihov zahtjev. Odgovori na upite korisnika aplikacije RINF dostavljaju se u roku od 24 sata od trenutka postavljanja upita. Upravitelji infrastrukture moraju moći ažurirati svoje podatke izravno u RINF-u u skladu sa specifikacijama iz tablice 1. i dostaviti ih u aplikaciju RINF u skladu s člankom 5.

Upravitelji infrastrukture šalju datoteke u aplikaciju RINF namjenskim sučeljem za tu operaciju. Posebnim modulom olakšava se provjera valjanosti i slanje podataka.”

(11)

točka 5. mijenja se kako slijedi:

(a)	prvi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Vodič za primjenu zajedničkih specifikacija iz članka 7. Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama i prema potrebi ažurira u skladu s rječnikom ERA-e iz članka 7.a i na koju se upućuje u Dodatku A-1, indeksu [A].”;

(b)	u trećem stavku briše se podtočka (a).

(12)

Dodaje se novi Dodatak A kako slijedi:

„Dodatak A

Tehničke specifikacije na koje se upućuje u ovoj Uredbi

A-1 Tehnička dokumentacija (dostupna na internetskoj stranici ERA-e)

Indeks

Značajke koje se ocjenjuju

Točka RINF-a

Točka u obveznoj tehničkoj dokumentaciji

[A]

ERA Rječnik

ERA/TD/Rječnik verzija 3.0.0 (objavljena 29.3.2023.)

[B]

Tehnički dokument ERA-e o kodifikaciji kombiniranog prijevoza

ERA/TD/2023-01/CCT verzija 1.1 (objavljena 21.3.2023.)

[B.1]

Kodifikacija pruga

Tablica 1.,

1.1.1.1.3.4

1.1.1.1.3.5

1.1.1.1.3.8

1.1.1.1.3.9

2.1

[C]

SUBSET-026

Specifikacija sustavnih zahtjeva (engl. System Requirement Specification, SRS)

TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, Dodatak A, indeks [4]

[C.1]

ETCS M_version

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.10

1.2.1.1.1.10

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.79.

[C.2]

Pružni ETCS konstruiran za prijenos podataka o uvjetima na kolosijeku

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.12

1.1.1.3.2.12.1

1.2.1.1.1.12

1.2.1.1.1.12.1

poglavlje 5. odjeljak 5.18.1.1.

[C.3]

Manjak nadvišenja upotrijebljen za osnovni statički profil brzine (SSP)

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.14

1.1.1.3.2.14.1

1.2.1.1.1.14.

1.2.1.1.1.14.1

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.82.1

[C.4]

Odbijanje vlaka od strane radijskog bloka ETCS-a

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.15

1.2.1.1.1.15

poglavlje 5. odjeljak 5,4.

[C.5]

Nacionalne vrijednosti ETCS-a

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.1

1.2.1.1.1.16.1

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.17.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.2

1.2.1.1.1.16.2

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.123.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.3

1.2.1.1.1.16.3

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.161.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.4

1.2.1.1.1.16.4

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.163.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.5

1.2.1.1.1.16.5

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.15.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.6

1.2.1.1.1.16.6

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.149.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.7

1.2.1.1.1.16.7

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.16.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.8

1.2.1.1.1.16.8

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.148.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.9

1.2.1.1.1.16.9

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.74.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.10

1.2.1.1.1.16.10

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.75.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.11

1.2.1.1.1.16.11

poglavlje 7. odjeljak 7.5.1.122.

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.16.13

1.2.1.1.1.16.13

—	Paket 3 (za M_VERSION iznad 2.0): Poglavlje 7., 7.4.2.1.1.

—	Paket 203 (za M_VERSION 1.1): SRS Poglavlje 6., 6.5.1.5.22,

[C.6]

Identifikacijska oznaka i telefonski broj radijskog bloka ERTMS-a/ETCS-a

Tablica 1.,

1.1.1.3.2.17.

1.2.1.1.1.17

Poglavlje 7., 7.5.1.86., 7.5.1.95. i 7.5.1.96.

[C.7]

Verzija GSM-R-a

Tablica 1.,

1.1.1.3.3.1

1.2.1.1.2.1

relevantne točke

[C.8]

Identifikacijska oznaka radijske mreže

Tablica 1.,

1.1.1.3.3.13

1.2.1.1.2.13

Poglavlje 7., 7.5.1.91.1

[C.9]

Verzija sustava ATO-a

Tablica 1.,

1.1.1.3.13.2.

1.2.1.1.10.2

poglavlje 1. 1.0.0.

[D]

ERA/ERTMS/033281 - V 5.0

Sučelja između pružnog sustava za upravljanje i signalizaciju i drugih podsustava

TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, Dodatak A, indeks [77]

[D.1]

Frekvencijski pojasevi za detekciju

Tablica 1.,

1.1.1.3.4.2

1.2.1.1.3.2

relevantne točke

[D.2]

Impedancija vozila

Tablica 1.,

1.1.1.3.4.2.2.

1.2.1.1.3.2.2

3.2.2.1

[D.3]

Tip kolosiječnih strujnih krugova

Tablica 1.,

1.1.1.3.7.1.2

1.2.1.1.6.1

relevantne točke

[D.4]

Tip brojača osovina

Tablica 1.,

1.1.1.3.7.1.2

1.2.1.1.6.1

relevantne točke

[E]

EIRENE FRS

Specifikacija funkcionalnih zahtjeva za GSM-R

TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, Dodatak A, indeks [32]

[E.1]

Verzija GSM-R-a

1.1.1.3.3.1

1.2.1.1.2.1

relevantne točke

[F]

EIRENE SRS

Specifikacija sustavnih zahtjeva za GSM-R

TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, Dodatak A, indeks [33]

[F.1]

Verzija GSM-R-a

1.1.1.3.3.1

1.2.1.1.2.1

relevantne točke

A-2 Norme

Indeks

Značajke koje se ocjenjuju

Točka RINF-a

Točka u obveznoj tehničkoj dokumentaciji

[1]

EN50163:2004

Naponi napajanja vučnih sustava

[1.1]

Umax2

Tablica 1.,

1.1.1.2.2.1.3

Tablica 1.

”

Top