(1)

Pandemija bolesti COVID-19, njezin utjecaj na lance opskrbe hranom i porast cijena energije i poljoprivrednih inputa od jeseni 2021. vrše pritisak na poljoprivredni sektor. Cijene inputa znatno su porasle u svim poljoprivrednim sektorima. Zbog geopolitičkih i geoekonomskih kretanja troškovi energije i gnojiva povećali su se i prije agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, koji je samo pogoršao situaciju i dodatno izrazito negativno utjecao na očekivanja tržišta.

(2)

Kao rezultat toga udio troškova energije i gnojiva u ukupnoj intermedijarnoj potrošnji znatno se povećao 2022., a najveće povećanje zabilježeno je za poljoprivredna gospodarstva s oraničnim usjevima i ona s trajnim nasadima, u oba slučaja zbog troškova gnojiva. Cijene gnojiva i dalje su na povijesno vrlo visokim razinama. Podaci pokazuju da su poljoprivrednici reagirali smanjenjem upotrebe gnojiva, a zasad je nejasno kakve će to negativne posljedice imati na prinose i kvalitetu hrane i hrane za životinje.

(3)

Poljoprivrednicima i subjektima u prehrambenom lancu povećali su se i troškovi drugih inputa, kao što su sredstva za zaštitu bilja i liječenje životinja, strojevi i ambalaža, u skladu s općom inflacijom.

(4)

Cijene poljoprivrednih proizvoda također su se povećale 2022. u kontekstu oporavka od pandemije bolesti COVID-19 i zabrinutosti u pogledu dostatne globalne opskrbe nakon ruskog napada na Ukrajinu. Međutim, u određenim sektorima, kao što su sektori mlijeka i mliječnih proizvoda, vina ili voća i povrća, te visoke cijene nisu mogle nadoknaditi pogoršanje poslovnih rezultata zbog većih ulaznih troškova.

(5)

Cijene većine poljoprivrednih proizvoda, kao što su žitarice, uljarice, mliječni proizvodi ili vino, odnedavno su u znatnom padu. U određenim državama članicama i regijama situacija je osobito teška zbog nepovoljnog omjera cijena inputa i cijena poljoprivrednih proizvoda.

(6)

Povećani troškovi za proizvođače doveli su do visokih potrošačkih cijena prehrambenih proizvoda u cijeloj Uniji, što je utjecalo na cjenovnu pristupačnost hrane. Najnoviji podaci pokazuju kontinuirano visoku inflaciju cijena hrane za potrošače u Uniji od više od 15 %. U nekim državama članicama te vrijednosti dosežu gotovo 40 %. Postoje dokazi da visoke cijene utječu na razinu potrošnje u određenim prehrambenim sektorima, kao što su sektori mesa, vina ili voća i povrća. Potražnja potrošača preusmjerava se s ekološke hrane, vina i hrane zaštićene oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla na jeftiniju hranu. Takve promjene potražnje mogle bi negativno utjecati na povrat ulaganja proizvođača.

(7)

U određenim poljoprivrednim sektorima i u nekim državama članicama taj opći scenarij gospodarskih poteškoća dodatno su pogoršali hitni problemi specifični za pojedine sektore.

(8)

Nedavne izvanredne nepovoljne regionalne meteorološke pojave kao što su suša (Španjolska, Italija i Portugal) i poplave (Italija) prouzročile su znatnu štetu poljoprivrednim proizvođačima, što ugrožava njihovu gospodarsku održivost. Premda postoje naznake da do takvih pojava dolazi u općem kontekstu sve većih rizika za poljoprivredu povezanih s klimatskim promjenama, njihov je intenzitet bio izvanredan.

(9)

U sektoru žitarica i uljarica ekstremni vremenski uvjeti koji pogađaju razne proizvodne regije u Uniji ozbiljno ugrožavaju proljetne i ljetne usjeve, u smislu količine i kvalitete. Istodobno se taj sektor suočava sa smanjenjem cijena. Cijene žitarica pale su za oko 40 % u odnosu na prošlu godinu. To poljoprivrednicima stvara probleme jer su mnogi proteklih mjeseci kupili skupe ulazne materijale i sad se suočavaju s tržišnim cijenama svojih proizvoda koje jedva pokrivaju ili u nekim slučajevima uopće ne pokrivaju troškove. Osim toga, neki poljoprivrednici nisu mogli posijati polja zbog niske razine vlažnosti tla i slabe dostupnosti vode za navodnjavanje, što će dovesti do pada proizvodnje i prinosa. To se posebno odnosi na Češku, Dansku, Irsku, Španjolsku, Francusku, Cipar, Latviju, Austriju, Portugal, Sloveniju i Švedsku.

(10)

Stanje na tržištu u sektoru voća i povrća vrlo je teško zbog visoke inflacije za koju se procjenjuje da je prouzročila pad potrošnje za najmanje 10 %, a problem pogoršavaju i visoki troškovi energije. Energija je važan čimbenik troškova u proizvodnji u staklenicima i logistici nakon berbe/žetve. Zbog toga su marže proizvođača i dalje pod pritiskom unatoč povećanju cijena u poljoprivredi. Sektor hmelja suočava se sa sličnim izazovima. Ta situacija utječe na nekoliko država članica, posebno Belgiju, Češku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Latviju, Nizozemsku, Sloveniju i Finsku.

(11)

U sektoru životinja visoke cijene hrane za životinje u kombinaciji s cijenama energije i općom inflacijom stvaraju ozbiljne poteškoće proizvođačima. Unatoč općenito povoljnim razinama cijena govedine, svinjetine i mesa peradi, proizvođači se suočavaju s problemima pri pokrivanju troškova proizvodnje. Problemi su još izraženiji u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda jer su se cijene počele znatno smanjivati u odnosu na najviše razine krajem 2022. Osim toga, potrošačke cijene prehrambenih proizvoda utječu na potražnju potrošača za kvalitetnim proizvodima, koji čine velik dio prihoda poljoprivrednika u tim sektorima. Situacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u Latviji i Litvi posebno je teška jer su se nacionalne cijene mlijeka smanjile više nego u drugim državama članicama. No te poteškoće ima i sektor stočarstva u Belgiji, Češkoj, Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Luksemburgu, Malti, Austriji, Sloveniji i Finskoj.

(12)

Smanjenje potražnje zbog inflacije, među ostalim na izvoznim tržištima, u kombinaciji s visokom razinom ponude, posebno utječe na sektor vina u određenim regijama, osobito kad je riječ o crnim i ružičastim vinima. Nesigurnosti na tržištu vina doprinose i povećani ulazni troškovi i izvanredni vremenski uvjeti. Ta situacija posebno utječe na Njemačku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Portugal.

(13)

Mjera privremene krizne destilacije uvedena u članku 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2023/1225 (2), kojom se državama članicama dopušta uvođenje nacionalnih programa potpore u sektoru vina, možda neće biti dovoljna kako bi se odgovorilo na tu situaciju zbog financijskog ograničenja programâ. Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti korištenje dodatnih financijskih sredstava kako bi povećale svoja proračunska sredstva za nacionalne programe potpore u sektoru vina s ciljem financiranja daljnjih operacija destilacije koje podliježu istim zahtjevima prihvatljivosti i uvjetima potpore, uz iznimku roka za provedbu koji bi trebalo prilagoditi za operacije koje se financiraju na temelju ove Uredbe. Ako država članica odluči iskoristiti tu mogućnost, financijski doprinos Unije predviđen ovom Uredbom trebao bi biti dostupan uz dodijeljena financijska sredstva utvrđena u Prilogu VII. Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (3) za financijske godine 2023. i 2024.

(14)

Cijene inputa koje su i dalje vrlo visoke, pad cijena poljoprivrednih proizvoda te poteškoće u određenim sektorima i državama članicama mogli bi prouzročiti probleme s likvidnošću za poljoprivredne proizvođače. Kako bi odgovorile na tu situaciju, države članice primjenjuju mjere državne potpore u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

(15)

Komisija je donijela odluku o dvama paketima hitne potpore poljoprivredi kako bi određene države članice nadoknadile troškove poljoprivrednicima u najpogođenijim sektorima žitarica i uljarica: provedbene uredbe Komisije (EU) 2023/739 (4) i (EU) 2023/1343 (5) usmjerene su na ublažavanje negativnih učinaka nastalih zbog pritiska na cijene u tim sektorima. Ovaj treći paket hitne potpore odnosi se na poljoprivrednike u drugim državama članicama koji se suočavaju s posebnim problemima koji utječu na održivost poljoprivredne proizvodnje.

(16)

Stoga bi trebalo donijeti izvanrednu mjeru kako bi se doprinijelo rješavanju posebnih utvrđenih problema i izbjeglo naglo pogoršanje stanja proizvodnje u državama članicama koje nisu bile korisnice dvaju nedavnih paketa potpore poljoprivredi iz provedbenih uredaba (EU) 2023/739 i (EU) 2023/1343.

(17)

Te poteškoće predstavljaju posebne probleme u smislu članka 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Oni se ne mogu odmah riješiti mjerama koje se poduzimaju na temelju članka 219. ili 220. te uredbe. Situacija nije izravno povezana s određenim postojećim tržišnim poremećajem ili opasnošću od takvog poremećaja. Nije povezana ni s mjerama za suzbijanje širenja bolesti životinja ili gubitka povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka.

(18)

Iznose dostupne državama članicama korisnicama trebalo bi utvrditi, posebno uzimajući u obzir njihov relativni udio u poljoprivrednom sektoru Unije, na temelju neto gornjih granica za izravna plaćanja utvrđenih u Prilogu III. Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6). U iznosima za Španjolsku, Italiju i Portugal trebalo bi uzeti u obzir da su te države članice najpogođenije izvanrednim nepovoljnim meteorološkim pojavama. U iznosima za Latviju i Litvu trebalo bi uzeti u obzir da se te zemlje suočavaju s posebno teškom situacijom u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

(19)

Države članice korisnice trebale bi raspodijeliti potporu putem najučinkovitijih kanala na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija kojima se uzimaju u obzir razmjeri poteškoća i gospodarske štete s kojima se suočavaju dotični poljoprivrednici. Trebale bi se pobrinuti da ti poljoprivrednici budu krajnji korisnici potpore i da se izbjegne narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja.

(20)

Budući da bi se iznosima dodijeljenima državama članicama korisnicama obuhvatio samo dio gospodarskih poteškoća s kojima su se suočili poljoprivrednici, tim državama članicama trebalo bi omogućiti da proizvođačima dodijele dodatnu nacionalnu potporu prema uvjetima i u rokovima utvrđenima ovom Uredbom.

(21)

Kako bi se državama članicama korisnicama omogućila fleksibilnost da potporu raspodijele u skladu s okolnostima dotičnih poljoprivrednika, trebalo bi im omogućiti da je kumuliraju s drugom potporom financiranom iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, bez dodjele prekomjerne naknade poljoprivrednicima.

(22)

Kako bi se izbjegla prekomjerna naknada, države članice korisnice trebale bi uzeti u obzir potporu dodijeljenu u okviru drugih nacionalnih instrumenata potpore ili drugih instrumenata potpore Unije ili privatnih programa za pružanje odgovora na dotične ekonomske gubitke.

(23)

Budući da se potpora Unije utvrđuje u eurima, radi osiguravanja ujednačene i istodobne primjene potrebno je odrediti datum za konverziju iznosa dodijeljenog državama članicama koje nisu uvele euro kao svoju nacionalnu valutu, kao što su to Češka, Danska i Švedska. Budući da u ovoj Uredbi nije utvrđen rok za podnošenje zahtjeva za potporu, operativnim događajem za devizni tečaj za iznose utvrđene u ovoj Uredbi za potrebe članka 30. stavka 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/127 (7) primjereno je smatrati datum stupanja na snagu ove Uredbe.

(24)

Iz proračunskih razloga Unija bi trebala financirati rashode država članica korisnica samo ako su nastali prije određenog datuma za prihvatljivost rashoda. Stoga bi potporu za tu izvanrednu mjeru trebalo isplatiti do 31. siječnja 2024.

(25)

Kako bi Unija mogla pratiti učinkovitost mjere uvedene ovom Uredbom, države članice korisnice trebale bi Komisiji dostaviti detaljne informacije o njezinoj provedbi.

(26)

Kako bi se osiguralo da poljoprivrednici prime potporu što prije, državama članicama korisnicama trebalo bi omogućiti da s primjenom ove Uredbe započnu bez odgode. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(27)

Mjera predviđena u ovoj Uredbi u skladu je s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda,