(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 („Uredba o konačnim zaštitnim mjerama”) (3) Europska komisija uvela je konačnu zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika („zaštitna mjera”), koja se sastoji od carinskih kvota za određene proizvode od čelika („predmetni proizvod”) koje obuhvaćaju 26 kategorija proizvoda od čelika i postavljene su na razine prikladne za očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova po kategoriji proizvoda. Carina od 25 % primjenjuje se samo ako se premaše kvantitativni pragovi tih carinskih kvota, koji se zbog liberalizacije svake godine povećavaju (trenutačno za 4 %). Zaštitna mjera uvedena je na početno razdoblje od tri godine, tj. do 30. lipnja 2021.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (4) („Uredba o preispitivanju radi produljenja mjere”) Komisija je produljila zaštitnu mjeru do 30. lipnja 2024.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1590 (5) („Uredba o prvom preispitivanju funkcioniranja”), Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/894 („Uredba o drugom preispitivanju funkcioniranja”) (6) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/978 (7) („Uredba o trećem preispitivanju funkcioniranja”) provela tehničke prilagodbe mjere na temelju različitih postupaka preispitivanja funkcioniranja. Komisija je mjeru preispitala i nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije (8). Komisija je mjeru prilagodila nakon određenih događaja, posebno nakon uvođenja zabrane uvoza čelika iz Rusije i Bjelarusa zbog ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu (9) te isteka određenih odredbi bilateralnog sporazuma s povlaštenim trgovinskim partnerima (10).

(4)

U uvodnoj izjavi 85. Uredbe o preispitivanju radi produljenja mjere navodi se sljedeće: „[D]a bi se zajamčilo da zaštitna mjera ostane na snazi samo u mjeri u kojoj je to potrebno, Komisija će provesti preispitivanje kako bi utvrdila bi li, na temelju okolnosti u tom trenutku, zaštitnu mjeru trebalo ukinuti do 30. lipnja 2023.”.

(5)

Nadalje, u Uredbi o preispitivanju radi produljenja mjere Komisija je napomenula da, osim za ocjenjivanje mogućeg ukidanja mjere do 30. lipnja 2023. s obzirom na okolnosti u tom trenutku, to preispitivanje može upotrijebiti i za ažuriranje popisa zemalja u razvoju na koje se na temelju podataka o uvozu za 2022. mjera primjenjuje odnosno ne primjenjuje, kao i za ocjenjivanje daljnje primjerenosti liberalizacije.

(6)

Komisija je stoga pokrenula postupak preispitivanja putem Obavijesti o pokretanju postupka („Obavijest”) objavljene 2. prosinca 2022. u Službenom listu Europske unije (11). U Obavijesti su zainteresirane strane pozvane da dostave dokaze i podatke kako bi se utvrdilo bi li ukidanje mjere do 30. lipnja 2023. bilo opravdano.

(7)

Komisija je zatražila posebne informacije od proizvođača i korisnika iz Unije putem upitnika koji su zainteresiranim stranama stavljeni na raspolaganje u javnoj dokumentaciji (na platformi TRON) (12) i na internetskim stranicama Europske komisije (Glavna uprava za trgovinu) (13).

(8)

Kao i u prethodnim postupcima preispitivanja, Komisija je osmislila pisani postupak u dvije faze. Prvo, strane su imale mogućnost dostaviti podneske i, prema potrebi, odgovore na upitnike do 13. siječnja 2023. Komisija je te informacije stavila na raspolaganje u javnoj dokumentaciji, a zainteresirane strane imale su mogućnost podnijeti primjedbe (faza protuargumenata). Komisija je protuargumente zatim stavila na raspolaganje na platformi TRON.

(9)

U kasnijoj fazi postupka Komisija je na platformu TRON unijela ažurirane odgovore na upitnik proizvođača iz Unije kojima su obuhvaćeni najnoviji dostupni podaci, odnosno gospodarski pokazatelji iz posljednjeg tromjesečja 2022. Zainteresiranim stranama dana je mogućnost podnošenja primjedbi na ažurirane podatke.

(10)

U skladu s Uredbom o preispitivanju radi produljenja mjere, zaštitna mjera trebala je biti na snazi do 30. lipnja 2024. Komisija je tada zaključila da bi u slučaju prvotno očekivanog ukidanja mjere povećanje obujma uvoza moglo znatno ugroziti svaki značajan gospodarski oporavak i potkopati sav trud industrije čelika Unije u smislu prilagodbe većoj razini uvoza. Stoga bi se mjera mogla ukinuti 30. lipnja 2023. samo ako bi Komisija, s obzirom na okolnosti nakon preispitivanja radi produljenja mjere i na temelju dostupnih dokaza (uključujući podneske i protuargumente koje je u postupku preispitivanja koji je u tijeku zaprimila od zainteresiranih strana), zaključila da bi takvo prijevremeno ukidanje bilo opravdano. S druge strane, u nedostatku pozitivnih dokaza koji bi opravdali njezino prijevremeno ukidanje, mjera bi automatski ostala na snazi do 30. lipnja 2024.

(11)

Kako bi provela ocjenjivanje, Komisija je ispitala primjedbe i dokaze koje je zaprimila od zainteresiranih strana, uključujući odgovore na upitnik, te je, prema potrebi, usporedila informacije sa svim ostalim dostupnim izvorima koje je u okviru ispitnog postupka prikupila vlastitim istraživanjem. Kako će se objasniti u nastavku, Komisija je zaključila da u trenutačnim okolnostima prijevremeno ukidanje zaštitne mjere ne bi bilo opravdano.

(12)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da je iscrpljivanje određenih carinskih kvota (bilo carinskih kvota specifičnih za pojedine zemlje, bilo preostalih carinskih kvota) prije kraja određenog tromjesečja pokazalo da je postojeća količina bescarinskog čelika iz uvoza nedostatna. U skladu s time, strane su tvrdile da zbog te situacije korisnici nisu mogli nabaviti čelik koji im je potreban za poslovanje.

(13)

Komisija je primijetila da su, kao i od uvođenja konačne zaštitne mjere u veljači 2019., i u razdoblju koje se ocjenjuje u ovom postupku preispitivanja carinske kvote za određena podrijetla za neke kategorije proizvoda iscrpljene u prvim danima tromjesečja. Međutim, kako je potvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima (14), na temelju toga ne može se zaključiti da zaštitna mjera općenito dovodi do nestašice čelika za korisnike. U tom je pogledu Komisija napomenula da se tvrdnje nekih zainteresiranih strana odnose na izolirano iscrpljivanje određenih carinskih kvota, a ne na ukupnu dostupnost čelika čije podrijetlo nije iz zemlje za koju se carinska kvota možda brzo iscrpila. Stoga, iako su određena podrijetla u određenim kategorijama proizvoda u određenom trenutku iscrpljena, Komisija je potvrdila da su za te kategorije proizvoda općenito i dalje u velikoj mjeri bili dostupni proizvodi drugog podrijetla.

(14)

U tom je pogledu Komisija ocijenila ukupnu iskorištenost carinskih kvota u tekućoj godini primjene mjere (od srpnja 2022. do lipnja 2023.) na temelju podataka dostupnih u trenutku utvrđivanja, odnosno potpunog skupa podataka za prva tri tromjesečja u tom razdoblju (od srpnja 2022. do ožujka 2023.). Ti su podaci pokazali sljedeće kretanje iskorištenosti carinskih kvota:

Grafikon 1

Kretanje iskorištenosti carinskih kvota (15)

(15)

Komisija je ocijenila i iskorištenost carinskih kvota i dostupnost za svaku kategoriju proizvoda kako bi potvrdila opći trend prikazan na grafikonu 1. Kombinirana ocjena nedvojbeno je pokazala da su korisnici iz Unije u svakom tromjesečju mogli nabavljati bescarinski čelik iz nekoliko izvora u praktično svim kategorijama proizvoda te da se raspoloživa bescarinska količina povećavala u svakom tromjesečju (u nekim slučajevima znatno).

(16)

S obzirom na to, Komisija je zaključila da tvrdnje o nestašici uvezenog čelika (16) ne odgovaraju ocijenjenim podacima. Analizom je utvrđen i sve veći opseg neiskorištenih carinskih kvota u svim kategorijama. Relevantni podaci o kretanjima na tržištu, npr. o potrošnji na tržištu Unije, pokazali su postupno usporavanje u drugoj polovini 2022. (vidjeti odjeljak 4.2.2.). Nadalje, nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji bi pokazali da je, u slučaju proizvoda za koje su carinske kvote iscrpljene, ponuda proizvođača iz Unije bila nedostatna.

(17)

Zbog toga se Komisija nije složila s tvrdnjama da je brzo iscrpljivanje nekih carinskih kvota (nekih podrijetla) u određenim kategorijama dovelo do nestašice čelika na tržištu Unije.

(18)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da se zbog nekih promjena u pogledu mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. rizik od preusmjeravanja trgovine navodno toliko smanjio da zaštitna mjera više nije potrebna.

(19)

Komisija je u prethodnim preispitivanjima ocijenila kretanja povezana s mjerom SAD-a na temelju odjeljka 232. i zaključila da promjene u pogledu te mjere ne mijenjaju osnovu na kojoj se temelji ocjena rizika od preusmjeravanja trgovine (17). U kontekstu ovog ispitnog postupka Komisija je razmotrila najnovija kretanja povezana s tom mjerom SAD-a. Kao prvo, Komisija je navela kako se čini da američka administracija nema namjeru ukinuti mjeru u bliskoj budućnosti, napominjući sljedeće: „Bidenova administracija odlučna je zaštititi nacionalnu sigurnost SAD-a osiguravanjem dugoročne održivosti naše industrije čelika i aluminija te ne namjeravamo ukinuti carine iz odjeljka 232. zbog tih sporova.” (18)

(20)

Kao drugo, na temelju vlastite analize i informacija koje su dostavile zainteresirane strane, Komisija je utvrdila da je od posljednjeg ocjenjivanja tog argumenta provedenog u Uredbi o trećem preispitivanju funkcioniranja iz lipnja 2022. (19) došlo do sljedećih promjena u pogledu mjere SAD-a na temelju članka 232.: prvo, od 1. lipnja 2022. u SAD-u je uvedena carinska kvota za Ujedinjenu Kraljevinu, pri čemu je određeni obujam uvoza unutar kvote izuzet iz te mjere, dok se na uvoz izvan kvote i dalje primjenjuje dodatna carina od 25 %. Drugo, od 1. lipnja 2022. SAD je privremeno obustavio mjeru za Ukrajinu.

(21)

Analiza je pokazala da se opseg mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. gotovo uopće nije promijenio od posljednjeg ocjenjivanja Komisije u okviru Uredbe o trećem preispitivanju funkcioniranja, odnosno da je tržište SAD-a i dalje snažno zaštićeno od uvoza čelika.

(22)

Komisija je provela daljnje ocjenjivanje kretanja povezanih s uvozom na tržište SAD-a (20) i potvrdila da se u odnosu na 2017., godinu prije uvođenja mjere SAD-a na temelju odjeljka 232., taj uvoz 2022. općenito smanjio za 10 % (21). Kad je riječ o uvozu na tržište SAD-a iz zemalja koje su glavne zemlje dobavljači čelika u Uniju, taj je trend mnogo izraženiji jer se njihov kombinirani uvoz smanjio za 27 %, što predstavlja smanjenje od više od 2 milijuna tona.

(23)

Stoga je Komisija potvrdila da je uvoz na tržište SAD-a i dalje znatno ispod razine na kojoj je bio prije uvođenja mjere na temelju odjeljka 232. S obzirom na to da na tržište SAD-a i dalje utječe mjera na temelju odjeljka 232., tržište Unije i dalje je najveće tržište za uvoz čelika na svijetu.

(24)

Komisija je napomenula i da zainteresirane strane u ovom ispitnom postupku nisu dostavile nikakve dokaze kojima bi se doveli u pitanje nalazi Komisije iz prethodnih ispitnih postupaka te da se stoga nisu izmijenili nalazi tih ispitnih postupaka u pogledu rizika od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije koji proizlazi iz mjere SAD-a na temelju odjeljka 232.

(25)

Neke zainteresirane strane navele su da su neki proizvođači iz Unije privremeno obustavili ili smanjili proizvodnju na nekima od svojih proizvodnih lokacija zbog naglog porasta troškova povezanih s energijom. Strane su tvrdile da zbog toga postoji rizik od nestašice na tržištu i povećanih cijena zbog smanjene ponude proizvođača iz Unije.

(26)

Analiza Komisije pokazala je da je zbog porasta cijena energije u Uniji (22) nekoliko proizvođača iz Unije doista privremeno stavilo određena proizvodna postrojenja izvan pogona kako bi se ublažio učinak na gospodarske rezultate (23). Međutim, takve su mjere bile privremene, a dostupni dokazi upućuju na to da su proizvođači iz Unije u postupku vraćanja većine postrojenja u pogon odnosno da su ih već vratili u pogon (24).

(27)

Stoga je Komisija zaključila da je stavljanje određenih proizvodnih postrojenja izvan pogona, većinom u drugoj polovini 2022., bilo privremeno stanje koje je uglavnom završeno ponovnim pokretanjem proizvodnje koja je bila obustavljena tijekom prvih mjeseci 2023.

(28)

Povezano s prethodno navedenim argumentom neke zainteresirane strane tvrdile su i da je uvoz iz različitih trećih zemalja nužan kako bi se zadovoljila potražnja i da je zaštitna mjera prepreka neograničenoj nabavi robe određenog podrijetla u bilo kojem trenutku. Neke zainteresirane strane iznijele su i općenite tvrdnje o duljim rokovima isporuke proizvođača iz Unije i povećanju cijena čelika.

(29)

Komisija je u tom pogledu napomenula da je zaštitna mjera osmišljena tako da povijesni obujam trgovine nastavi ulaziti na tržište Unije bez carine. Nadalje, taj se povijesni obujam iz godine u godinu postupno liberalizira. Komisija je u prethodnim preispitivanjima mjere objasnila da se zainteresirane strane koje djeluju u sektoru čelika pri poslovanju moraju prilagoditi postojećem regulatornom okviru (u ovom slučaju postojanju zaštitne mjere). Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 14., podaci analizirani u ovom preispitivanju jasno su pokazali da se opseg neiskorištenih carinskih kvota svakog tromjesečja povećavao u svim kategorijama proizvoda te da je proizvođačima iz Unije općenito na raspolaganju bio dodatni kapacitet. Stoga činjenica da je uvozom određenog podrijetla u određenoj kategoriji predmetna carinska kvota možda iscrpljena prije kraja tromjesečja ne znači da je zaštitnom mjerom neopravdano ograničena mogućnost zainteresiranih strana da čelik nabavljaju bez carine iz drugih izvora, uključujući ostale treće zemlje ili Uniju.

(30)

Kad je riječ o rokovima isporuke, Komisija je napomenula da se čini da se stajališta nekih zainteresiranih strana razlikuju u pogledu toga jesu li rokovi isporuke u Uniji standardni ili neuobičajeno dugi. S obzirom na proturječne tvrdnje korisnika o toj temi i činjenicu da nisu zaprimljeni dokazi o tome da su u Uniji rokovi dostave trenutačno dulji od uobičajenih, Komisija je smatrala da se vrijeme isporuke trenutačno ne može smatrati problemom u opskrbi.

(31)

Kad je riječ o cijenama čelika, Komisija je ocijenila kretanje cijena u Uniji i na drugim velikim tržištima čelika te istaknula da su se u prvom tromjesečju 2023. cijene drastično smanjile u usporedbi s najvišim cijenama 2022. Do takvog smanjenja cijena došlo je u situaciji u kojoj se troškovi energije povećavaju, među ostalim i za proizvođače čelika iz Unije. Komisija je smatrala da kretanje cijena na tržištu Unije stoga ne može biti izravno povezano sa zaštitnom mjerom jer je u istom vremenskom razdoblju i na drugim velikim tržištima čelika zabilježen sličan trend. Osim toga, Komisija je napomenula da su, zahvaljujući dostupnosti bescarinskih kvota tijekom cijelog tog razdoblja, korisnici na raspolaganju imali i druge mogućnosti osim plaćanja carine od 25 % ili nabave od proizvođača iz Unije te da stoga nije spriječen relevantan dodatni bescarinski uvoz na tržište Unije.

(32)

Stoga je Komisija zaključila da su cijene krajem 2022. pokazivale silazni trend i da su se znatno snizile u usporedbi s najvišim razinama zabilježenima početkom 2022. Nadalje, Komisija je potvrdila da su takvi trendovi zabilježeni i na drugim velikim tržištima čelika, što upućuje na to da je riječ o globalnoj pojavi koja nije povezana s tržištem Unije i zaštitnom mjerom.

(33)

S obzirom na gore navedeno, Komisija je smatrala da zainteresirane strane nisu dokazale da bi se zaštitnom mjerom ograničila njihova mogućnost nabave čelika bez carine s obzirom na postojeću potražnju niti da su pokazale kako bi se to dogodilo u budućnosti ako bi mjera i dalje bila na snazi s obzirom na predviđenu potražnju i buduće razine carinskih kvota (vidjeti odjeljak 6.).

(34)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da mjera više nije potrebna jer se carinske kvote ne upotrebljavaju za sve kategorije proizvoda, odnosno da se u nekim slučajevima upotrebljavaju vrlo rijetko, te da bi stoga Komisija trebala ukinuti zaštitnu mjeru.

(35)

Iako se iz grafikona 1. vidi da se stopa iskorištenosti carinske kvote nedvojbeno smanjivala u svakom tromjesečju, Komisija je smatrala da se zaključci ne mogu donijeti na temelju samo te činjenice. Tu bi činjenicu trebalo staviti u kontekst smanjenja potrošnje. Komisija je u tom pogledu detaljnije ocijenila opseg pritiska uvoza razmatranjem ukupnog obujma uvoza i njegova udjela u ukupnoj potrošnji u istom razdoblju te usmjeravanjem na iskorištenost carinske kvote, posebno u slučajevima u kojima su carinske kvote za pojedine zemlje za neka podrijetla brzo iscrpljene.

(36)

Prvo, kad je riječ o ukupnom obujmu uvoza, Komisija je napomenula da je, unatoč usporavanju potrošnje u Uniji, posebno u drugoj polovini 2022., koje je utjecalo na razinu iskorištenosti carinskih kvota, uvoz 2022. iznosio ukupno 31,1 milijun tona. To je treća najviša razina uvoza u posljednjem desetljeću. Kad je riječ o tržišnom udjelu, uvoz je dosegnuo 19 %, uz povećanje krajem 2022. (dosegnuo je 21 % u posljednjem tromjesečju 2022.). To je drugi najveći tržišni udio uvoza u posljednjem desetljeću (25), a veći od njega bio je samo udio uvoza 2018., odnosno najveći obujam uvoza u posljednjem desetljeću. Stoga, unatoč smanjenju razine iskorištenosti carinskih kvota tijekom razdoblja manje potrošnje, podaci pokazuju da se pritisak uvoza povećao i da je, u smislu tržišnog udjela, ostao blizu povijesno visokih razina dosegnutih neposredno prije donošenja konačne zaštitne mjere početkom 2019.

(37)

Drugo, u svakom tromjesečju nekoliko je carinskih kvota za pojedine zemlje doista u potpunosti iskorišteno u ranim fazama tromjesečja. Ta je pojava, koju je Komisija razmotrila u prethodnim uredbama (26), pokazala da u nekim kategorijama proizvoda i dalje postoji pritisak uvoza određenog podrijetla unatoč ukupnoj dostupnosti u okviru carinskih kvota, što je u kontekstu smanjenja potražnje pridonijelo povećanju tržišnog udjela uvoza.

(38)

Naposljetku, iako se zainteresirane strane koje su zagovarale ukidanje mjere općenito nisu na to pozivale, Komisija smatra da se ocjenjivanje postojećeg i budućeg pritiska uvoza na tržište Unije ne može provesti zasebno, npr. razmatranjem samo iskorištenosti carinskih kvota. Umjesto toga, potrebno je razmotriti više postojećih parametara u sektoru, uključujući kretanje viška kapaciteta. U tom je pogledu Komisija primijetila da se globalni višak kapaciteta u sektoru čelika dodatno povećao.

(39)

Najnovije procjene OECD-a upućuju na daljnji rast globalnog kapaciteta. OECD je u veljači 2023. naveo: „Povećao se rizik od globalne krize viška kapaciteta. Unatoč smanjenju potražnje za čelikom i slabim izgledima, rast kapaciteta nastavlja se velikom brzinom, često u potrazi za izvoznim tržištima. Razlika između globalnog kapaciteta i proizvodnje sirovog čelika povećala se s 516,9 mmt 2021. na 632,0 mmt 2022. Nedavno povećanje viška kapaciteta rizik je za dugoročno zdravlje i održivost industrije čelika te njezinu sposobnost da omogući gospodarski rast i blagostanje.” (27)

(40)

OECD je dodao: „Samo se 2022. globalni kapacitet proizvodnje čelika povećao za 32,0 milijuna mmt, na 2 463,4 mmt. Kako bi se dobio uvid u stvarne razmjere, valja istaknuti da su povećanja u globalnom kapacitetu veća od postojećih razina kapaciteta nekih velikih gospodarstava koja proizvode čelik.” (28)

(41)

Stoga Komisija smatra da manja iskorištenost carinskih kvota ne podrazumijeva nužno smanjenje pritiska uvoza kojim bi se moglo opravdati ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

(42)

Neke zainteresirane strane oslanjale su se na određene tržišne izglede kako bi potkrijepile argument o ukidanju mjere do 30. lipnja 2023. Prema njihovu mišljenju, neke prognoze upućuju na to da se očekivalo da će se stanje na tržištu čelika u Uniji poboljšati krajem 2023. te da bi stoga Komisija trebala ukinuti zaštitnu mjeru kako bi se osiguralo da industrije na kraju proizvodnog lanca ne budu ograničene mjerom i da mogu maksimalno iskoristiti navodno poboljšanje tržišnih uvjeta.

(43)

Komisija je analizirala više izvora kako bi dobro razumjela tržišne izglede. Rezultat analize svih izvora prilično je sumorna prognoza za globalni sektor čelika, uključujući tržište Unije, u razdoblju od 2023. do 2024., koja upućuje na veliku nesigurnost, posebno potaknutu ničim izazvanom i neopravdanom vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu, inflacijom, povećanim cijenama energije (29) i usporavanjem gospodarskog rasta, među ostalim čimbenicima. Većina analiziranih prognoza ističe i moguće lošije stanje na tržištu Unije.

(44)

OECD je u prosincu 2022. (30) naveo: „Izgledi za globalna tržišta čelika naglo su se pogoršali. (…) Očekuje se da će se potrošnja čelika 2022. smanjiti za 2,3 %, a 2023. oporaviti za 1 %. Povećanje cijena energije i robe, inflacijski pritisak, manja potražnja iz Kine i politička nestabilnost pogoršali su trendove potražnje za čelikom na globalnoj razini.”

(45)

OECD je u veljači 2023. (31) napomenuo sljedeće: „usporen i slab gospodarski oporavak smanjen je zbog inflacije koja je viša od očekivane (…). Ruska ratna agresija na Ukrajinu dodatno je pridonijela povećanju cijena, posebno cijena energije, te je nejednako utjecala na jurisdikcije, pri čemu je najteže pogođena Europa. Kad je riječ o izgledima, neizvjesnost je velika, a rizici su povećani zbog mogućnosti da se inflacija ustali i još više umanji kupovnu moć kućanstava, kao i zbog opasnosti od eskalacije rata.”

(46)

U svojem izvješću Global Steel Outlook for 2023 (Globalni izgledi za čelik za 2023.) (32) agencija Fitch Ratings navela je: „Globalni sektor čelika neće se 2023. u potpunosti oporaviti od promjena povezanih s ponudom i potražnjom koje idu u korist krajnjih tržišta, a koje su nastale zbog smanjene potrošnje u drugoj polovini 2022. Očekujemo znatno nižu zaradu proizvođača čelika jer je globalnim usporavanjem gospodarskog rasta završilo razdoblje iznimno visokih cijena kojima je pridonijela velika potražnja nastala nakon pandemije. Izgledi za čeličane u Europi i dalje nisu optimistični zbog visokih i nestabilnih troškova energije, recesije koja prijeti, sve manjeg povjerenja potrošača i sve izraženije potrebe za preobrazbom lanaca opskrbe u sektoru čelika, a možda i njegovih krajnjih tržišta.”

(47)

Isto tako, društvo Standard and Poor’s Platts istaknulo je nesigurne tržišne izglede i povećane cijene materijala za proizvodnju čelika i energije (33).

(48)

Svjetsko udruženje za čelik u svojim je kratkoročnim prognozama iz listopada 2022. navelo: „Oporavak potražnje za čelikom u razvijenim gospodarstvima znatno je usporen 2022. zbog kontinuirane inflacije i trajnih uskih grla na strani ponude. Rat u Ukrajini dao je dodatni zamah inflaciji i problemima povezanima s lancem opskrbe. EU je posebno suočen s teškim gospodarskim uvjetima, uključujući visoku inflaciju i energetsku krizu. Optimizam je sve manji, a industrijske aktivnosti u naglom su padu jer visoke cijene energije uzrokuju zatvaranje tvornica.” (34) U svojim najnovijim prognozama iz travnja 2023. Svjetsko udruženje za čelik navelo je sljedeće: „[I]ako je gospodarstvo EU-a 2022. zabilježilo rast od 3,5 % i time izbjeglo recesiju, industrijske aktivnosti osjetno su stradale zbog visokih troškova energije koji su 2022. doveli do znatnog smanjenja potražnje za čelikom. Na industriju čelika EU-a 2023. i dalje će utjecati posljedice rata, druga pitanja povezana s lancem opskrbe i kontinuirano pooštravanje monetarne politike. Predviđa se da će 2024. doći do vidljivog oporavka potražnje jer se očekuje da će se posljedice rata u Ukrajini i poremećaja u lancu opskrbe smanjiti. Međutim, izgledi su još uvijek neizvjesni.” (35)

(49)

Stoga Komisija nije smatrala da trenutačni izgledi za tržište čelika u Uniji mogu opravdati ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

(50)

Neke zainteresirane strane iznijele su više tvrdnji koje su se odnosile ili na određene kategorije proizvoda ili na okolnosti u određenim zemljama. Neke su strane u nekim slučajevima zatražile od Komisije da provede različite vrste tehničkih prilagodbi mjere.

(51)

Komisija je primijetila da područje primjene mjere, a posebno ovog postupka preispitivanja, ne obuhvaća pojedinačna kretanja povezana s određenom kategorijom proizvoda ili s određenom trećom zemljom jer se mjera primjenjuje erga omnes i pokriva predmetni proizvod koji obuhvaća 26 kategorija proizvoda. Stoga nije bilo moguće ni isključenje određenih zemalja ili proizvoda iz primjene mjere ni posebne prilagodbe funkcioniranja mjere (36). Umjesto toga, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka i kako je navedeno u odjeljku 2. ove Uredbe, u okviru ovog ispitnog postupka ocjenjivala se opravdanost ukidanja mjere do 30. lipnja 2023.

(52)

Stoga je Komisija zanemarila te tvrdnje jer su izvan opsega ispitnog postupka.

(53)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da su druge mjere trgovinske zaštite, odnosno antidampinški i antisubvencijski instrumenti, prikladnije za rješavanje problema povezanih s uvozom s kojima se suočava industrija čelika u Uniji te da one u kombinaciji sa zaštitnom mjerom stvaraju stanje prekomjerne zaštite industrije Unije. Osim toga, neke su strane napomenule da je industrija čelika u Uniji već dovoljno zaštićena brojnim antidampinškim i kompenzacijskim mjerama koje se primjenjuju na široku lepezu proizvoda.

(54)

Komisija je podsjetila, kao što je to učinila u prethodnim postupcima preispitivanja (37), i kao odgovor na slične tvrdnje, da je instrument zaštitne mjere kompatibilan s primjenom drugih instrumenata trgovinske zaštite, kao što su antidampinške i antisubvencijske mjere. Nadalje, Komisija podsjeća da pravni okvir EU-a omogućuje uvođenje antidampinških i kompenzacijskih mjera istodobno sa zaštitnim mjerama (38). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(55)

Neke zainteresirane strane uputile su na Izvješće Tijela za rješavanje sporova od 29. travnja 2022. (39) u sporu Europska unija – Zaštitne mjere za određene proizvode od čelika (DS595), tvrdeći da je Komisija trebala automatski ukinuti mjeru jer nije u skladu s određenim odredbama Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama te Općeg sporazuma o trgovini i carinama (GATT).

(56)

Komisija je u tom pogledu uputila na Provedbenu uredbu (EU) 2023/104 (40) od 13. siječnja 2023., kojom je provela odluku Tijela za rješavanje sporova, čime je zaštitnu mjeru za čelik uskladila s pravilima WTO-a u malobrojnim aspektima za koje je Povjerenstvo utvrdilo nedosljednosti.

(57)

Stoga tvrdnje koje se odnose na taj spor nisu relevantne u kontekstu preispitivanja koje je u tijeku jer je predmetno pitanje već riješeno zasebnim pravnim aktom. U svakom slučaju, u skladu s logikom na kojoj se temelji Uredba (EU) 2023/104, Komisija se nije složila s tvrdnjama da bi na temelju nalaza Povjerenstva u tom sporu trebala ukinuti mjeru.

(58)

Neke zainteresirane strane istaknule su ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu te zabranu uvoza iz Rusije i Bjelarusa zbog sankcija koje je Unija uvela za te zemlje, tvrdeći da su ti događaji općenito uzrokovali znatne poremećaje na tržištu čelika u Uniji.

(59)

Komisija ne osporava da ti događaji utječu na tržište čelika Unije, kao i na mnoga druga područja gospodarstva. Međutim, ako se ocjena ograniči na zaštitnu mjeru za čelik, Komisija je podsjetila na preraspodjelu kvota Rusije i Bjelarusa u ožujku 2022.Cilj te preraspodjele bio je smanjiti učinke zabrane uvoza proizvoda od čelika podrijetlom iz tih dviju zemalja na najmanju moguću mjeru, a korisnicima osigurati neprekinut pristup istim količinama iz više izvora.

(60)

Komisija je napomenula i da se u ovoj fazi ne mogu predvidjeti trajanje ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu i njezine posljedice na tržište čelika, uključujući zabranu uvoza iz Rusije i Bjelarusa.

(61)

S obzirom na to, Komisija nije smatrala da ti događaji mogu opravdati ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

(62)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da se stanje industrije Unije poboljšalo do te mjere da je zaštitna mjera postala nepotrebna.

(63)

Komisija je tu tvrdnju razmotrila u kontekstu svoje analize stanja industrije Unije u odjeljku 4.2.2. u nastavku. Konkretno, Komisija je napomenula da se, iako su se 2021. određeni gospodarski čimbenici poboljšali, stanje industrije Unije 2022. pogoršalo, posebno s obzirom na nestabilnost tržišta zbog ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu te činjenicu da su cijene energije dosegnule vrhunac.

(64)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da su neke od mjera trgovinske zaštite za proizvode od čelika u različitim jurisdikcijama istekle ili da su nedavno ukinute. U skladu s tim, neke su strane tvrdile da bi Komisija te promjene trebala uzeti u obzir pri ocjenjivanju mogućeg ukidanja mjere do 30. lipnja 2023.

(65)

U tom pogledu Komisija nije osporavala tvrdnju da su određene mjere trgovinske zaštite za čelik možda istekle ili da su nedavno ukinute. Međutim, Komisija je smatrala da se takve promjene ne mogu ocjenjivati zasebno. U ispitnom postupku Komisija je potvrdila da je nekoliko jurisdikcija nedavno uvelo niz novih mjera trgovinske zaštite za različite proizvode i zemlje podrijetla. Prema tome, određene mjere istekle su ili su ukinute u istom razdoblju u kojem su uvedene nove mjere trgovinske zaštite (41). Komisija je napomenula da joj nije dostavljena nikakva konkretna analiza ili dokazi koji bi njezine prethodne nalaze (42) o detaljnom području primjene mjera trgovinske zaštite u trećim zemljama učinili nevaljanima.

(66)

Stoga je Komisija smatrala da tvrdnje koje je primila od zainteresiranih strana ne dovode u pitanje njezine nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka o tom pitanju (43) te zbog toga ne podupiru ukidanje mjere do 30. lipnja 2023.

(67)

Kako bi dobila objektivnu i sveobuhvatnu sliku stanja na tržištu, Komisija je proaktivno tražila informacije od korisnika i njihovih udruženja. U tu je svrhu poslala posebne upitnike za 154 korisnika čelika iz Unije i 19 udruženja korisnika koji su sudjelovali u prethodnim preispitivanjima mjere te su stoga upisani u dokumentaciju o predmetu. I ostali korisnici i udruženja imali su mogućnost odgovoriti na te upitnike koji su bili dostupni na internetskim stranicama Europske komisije (Glavna uprava za trgovinu).

(68)

Unatoč posebnom proaktivnom informiranju, Komisija je primila odgovore od samo oko 30 korisnika, uključujući neka udruženja korisnika iz Unije, kao što su udruženja proizvođača automobila i kućanskih uređaja, prerađivača žičanih šipki i proizvođača hladnovaljanih, pocinčanih i prevučenih koluta, te nekoliko pojedinačnih korisnika iz različitih sektora u kojima se upotrebljava čelik. Glavne pritužbe korisnika sažete su i osporene u odjeljku 4.1.

(69)

Kad je riječ o analizi informacija dostavljenih u upitnicima, Komisija je najprije napomenula da je, unatoč proaktivnom informiranju, koje je uključivalo i sektorska udruženja, primila prilično mali broj odgovora na upitnik od korisnika (oko 30 od više od 160 poznatih korisnika).

(70)

U svakom slučaju, Komisija je analizirala i odgovore korisnika na upitnik s obzirom na druge ključne parametre, posebno iskorištenost carinskih kvota i tržišne izglede. Kao što je vidljivo iz odgovarajućih analiza tih tema (vidjeti npr. odjeljak 4.1.1.), korisnicima su na raspolaganju sve veće bescarinske kvote (povećanje opsega carinskih kvota za 20 % od 2019.) koje redovito ostaju neiskorištene u svim kategorijama proizvoda. Nadalje, od 1. srpnja 2023. carinske kvote dodatno će se povećati za 4 % (u skladu s obvezama prema WTO-u o postupnoj liberalizaciji mjere), od čega će koristi imati korisnici koji žele dodatno povećati svoj uvoz određenog podrijetla.

(71)

U tom pogledu korisnici nisu dostavili nikakve dokaze da opseg carinskih kvota (uključujući povećani obujam zbog liberalizacije koji će se od 1. srpnja 2023. dodati carinskim kvotama) i dostupnost čelika proizvedenog u Uniji nisu dostatni za ispunjavanje njihovih potreba s obzirom na postojeću i predviđenu potražnju.

(72)

Komisija je u ispitnom postupku putem upitnika nastojala ocijeniti i kretanje gospodarskog stanja proizvođača čelika iz Unije. Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od triju glavnih udruženja proizvođača čelika iz Unije (EUROFER, ESTA i CTA) (44), uz nekoliko dodatnih pojedinačnih odgovora proizvođača iz Unije. Razdoblje za koje su podaci dostavljeni obuhvaćalo je 2021. i 2022.

(73)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da se gospodarsko stanje industrije Unije poboljšalo, posebno 2021., pri čemu su zabilježene visoke razine profitabilnosti u kontekstu vrlo visokih cijena čelika, te da se takvo stanje nastavilo i 2022. S obzirom na takve navodne poboljšane rezultate, neke su strane tvrdile da zaštitna mjera više neće biti potrebna te da bi je stoga trebalo ukinuti do 30. lipnja 2023.

(74)

Odgovori proizvođača iz Unije na upitnik pokazali su da je stanje industrije Unije 2021. općenito bilo pozitivno, posebno zbog oporavka potražnje nakon pandemije bolesti COVID-19 i neuobičajeno visokih cijena čelika. Stanje je i dalje općenito bilo vrlo pozitivno početkom 2022.

(75)

Međutim, u nastavku 2022. gospodarsko stanje industrije Unije naglo se pogoršalo. To je bila posljedica nekoliko čimbenika. Konkretno, početak ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu doveo je do poremećaja u više sektora te je utjecao i na tržište čelika. Nadalje, porast cijena energije doveo je do viših troškova proizvodnje za proizvođače čelika, ali u kontekstu postupnog pada potražnje zbog kojeg su se cijene čelika smanjile kako bi se odgovorilo na pritisak uvoza koji je ostao na visokoj razini u nekoliko važnih kategorija proizvoda.

(76)

Kretanje pokazatelja štete pokazalo je da se potrošnja čelika u Uniji 2022. (166,1 milijun tona) smanjila za više od 20 milijuna tona (11,4 %) u usporedbi s 2021. (187,4 milijuna tona).

(77)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 10,8 % od 2021. (167,7 milijuna tona) do 2022. (149,6 milijuna tona). Razina proizvodnje posebno se smanjila u drugoj polovini 2022. u odnosu na prvu polovinu 2022. (za 20,8 %).

(78)

Nadalje, iskorištenost proizvodnih kapaciteta 2021. iznosila je 76 % i ostala je gotovo ista (75 %) u prvom tromjesečju 2022. (od siječnja do ožujka). Međutim, od drugog tromjesečja 2022. (od travnja do lipnja) počela se smanjivati te je u četvrtom tromjesečju 2022. (od listopada do prosinca) dosegnula vrlo nisku razinu od 58 %. Iskorištenost proizvodnog kapaciteta općenito se smanjila za 10 postotnih bodova od 2021. do 2022., kad je iznosila 65,6 %.

(79)

Nadalje, obujam prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije kontinuirano se smanjivao od 2021. do posljednjeg tromjesečja 2022. (od listopada do prosinca). Obujam prodaje smanjio se za 6,4 % u odnosu na prethodnu godinu, sa 68,4 milijuna tona 2021. na 64,1 milijun tona. U relativnom smislu, tržišni udio proizvođača iz Unije smanjio se s 81,9 % 2021. na 81,3 % 2022.

(80)

Naposljetku, profitabilnost te prodaje iznosila je 9 % 2021. i nastavila se povećavati do 14,2 % u drugom tromjesečju 2022. (od travnja do lipnja). Međutim, taj se pozitivni trend preokrenuo u trećem tromjesečju 2022. (od srpnja do rujna), kada je pao na 3,9 % te je u četvrtom tromjesečju 2022. (od listopada do prosinca) zabilježen pad profitabilnosti od 0,2 %. Industrija Unije ostvarila je 2022. ukupnu dobit manju od 1 %.

(81)

Slijedom toga, stanje industrije Unije pogoršalo se krajem razmatranog razdoblja, posebno zbog nekih čimbenika iz 2022., uključujući nastavak pritiska uvoza, zbog čega je industrija Unije snizila svoje cijene i smanjila svoj tržišni udio kako bi ostala profitabilna.

(82)

Nakon što je ocijenila primjedbe zainteresiranih strana i opisala odgovore na upitnik koje su dostavili korisnici i proizvođači, uključujući kretanja gospodarskih pokazatelja proizvođača iz Unije, Komisija je tu analizu dopunila ocjenom vjerojatnih budućih kretanja nekih elemenata ako se mjera ukine do 30. lipnja 2023. Komisija je posebno ispitala može li se očekivati povećanje obujma uvoza ako se mjera ukine prije nego što se prvotno očekivalo.

(83)

Kao prvo, Komisija je ocijenila je li tržište Unije i dalje privlačno, kako je utvrdila u prethodnim postupcima preispitivanja. Informacije koje je Komisija ocijenila pokazale su da je tržište Unije i dalje najveće svjetsko tržište za uvoz čelika. Štoviše, njegov udio u ukupnom svjetskom uvozu 2022. povećao se za više od tri postotna boda u usporedbi s 2021. (45) To je pokazalo da je tržište Unije općenito i dalje najveće uvozno tržište, ali i da se njegov vodeći položaj dodatno učvrstio 2022.

(84)

Komisija je zatim ocijenila privlačnost tržišta Unije u pogledu cijena. Kad je riječ o razinama cijena, ocjena je pokazala da su uvozne cijene u Uniju iz njezinih glavnih zemalja dobavljača redovito bile više od izvoznih cijena tih dobavljača na ostala tržišta trećih zemalja za veliku većinu njihova izvoza čelika (vrijednosti izvoza u Uniju bile su više od vrijednosti izvoza na ostala tržišta trećih zemalja za ukupno 50–81 % carinskih oznaka koje podliježu mjeri; u prosjeku se 69 % predmetnih carinskih oznaka u Uniji prodavalo po višoj cijeni nego na ostalim tržištima trećih zemalja) (46). Nadalje, ocjena je pokazala da je tržište Unije važno relevantno izvozno tržište za te zemlje (47). Carinske kvote uglavnom su iscrpile glavne zemlje dobavljači čelika za Uniju.

(85)

Stoga je Komisija zaključila da je tržište Unije i dalje privlačno zemljama izvoznicama i u pogledu obujma i u pogledu cijena.

(86)

Komisija je zatim napomenula da je obujam uvoza u Uniju ostao na visokoj razini u usporedbi s povijesnim podacima (posljednje desetljeće). Udio uvoza bio je visok i u usporedbi s prethodnim razinama te blizu vrhunca dosegnutog 2018. prije uvođenja konačne zaštitne mjere (48). Nadalje, u usporedbi s potrošnjom na tržištu Unije u razdoblju 2021.–2022., koja se smanjila za 11 % (21,3 milijuna tona), uvoz se smanjio za 8 % (s 33,8 milijuna tona na 31,1 milijun tona), a domaća prodaja smanjila se bržim tempom, za 12 %. Stoga se tržišni udio uvoza povećao unatoč dvoznamenkastom smanjenju potrošnje na tržištu Unije. Komisija je stoga zaključila da je razina prodora uvoza na tržište Unije i dalje visoka te da se 2022. čak povećala u usporedbi s 2021., unatoč smanjenju potrošnje.

(87)

Komisija je potvrdila i da je, kako je navedeno u uvodnim izjavama 39. i 40., globalni višak kapaciteta u sektoru čelika 2022. nastavio slijediti isti uzlazni trend. U skladu s tim, te u nedostatku dokaza zainteresiranih strana koji bi pokazali suprotno, Komisija je zaključila da su njezini prethodni nalazi u pogledu učinka viška kapaciteta na tržište i rezultate proizvođača čelika i dalje valjani.

(88)

Isto tako, Komisija je zaključila da zemlje izvoznice općenito nisu uspjele pronaći druga tržišta kako bi nadoknadile obujam trgovine izgubljen na tržištu SAD-a i Unije od 2018. Štoviše, njihov je ukupni izvoz na druga tržišta općenito bio niži nego 2018.

(89)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi se uvoz u Uniju povećao u slučaju ukidanja zaštitne mjere do 30. lipnja 2023. Doista, kretanje uvoza, iskorištenost carinskih kvota i tržišni udio uvoza u nedavnom razmatranom razdoblju potvrdili su da je tržište Unije privlačno i da najveći izvoznici čelika žele dobiti bolji pristup tržištu Unije, posebno u nekim kategorijama proizvoda.

(90)

Na temelju pažljive analize podnesaka i protuargumenata zaprimljenih od zainteresiranih strana koje su zatražile ukidanje zaštitne mjere do 30. lipnja 2023. (odjeljak 4.1.) i odgovora na upitnik (odjeljak 4.2.) te zaključka donesenog u ocjeni budućih kretanja (odjeljak 4.3.), Komisija je zaključila da na temelju trenutačnih okolnosti i dostupnih informacija ukidanje mjere do 30. lipnja 2023. nije opravdano. Ako bi se mjera u ovoj fazi ukinula, vjerojatno povećanje obujma uvoza moglo bi ugroziti stanje industrije Unije. Na temelju tog zaključka i s obzirom na to da će se mjera nastaviti primjenjivati do 30. lipnja 2024., Komisija je zatim, kako je predviđeno u Obavijesti o pokretanju postupka, na temelju ažuriranih podataka o uvozu (odjeljak 5.) ocijenila popis zemalja u razvoju na koje bi se mjera trebala primjenjivati i koje bi iz nje trebalo isključiti. Ocijenila je i je li trenutačna razina liberalizacije od 4 % i dalje primjerena (odjeljak 6.).

(91)

Sve zemlje u razvoju koje su članice WTO-a isključene su iz primjene konačne mjere dok god njihov udio uvoza u EU čini manje od 3 % ukupnog uvoza za svaku kategoriju proizvoda. Isto tako, ako u određenoj kategoriji zajednički udio uvoza iz zemalja u razvoju (čiji je pojedinačni udio manji od 3 %) premašuje 9 %, tada će se mjera u toj kategoriji proizvoda primjenjivati na sve zemlje u razvoju (49). Komisija se obvezala na praćenje kretanja uvoza nakon donošenja mjere i redovitu reviziju popisa isključenih zemalja.

(92)

Posljednje ažuriranje provedeno je u okviru posljednjeg postupka preispitivanja funkcioniranja iz lipnja 2022., a temeljilo se na podacima o uvozu iz 2021. Stoga, kako bi prilagodila popis zemalja u razvoju na koje se mjera primjenjuje i onih koje su iz nje isključene, Komisija je ažurirala izračune na temelju najnovijih dostupnih konsolidiranih podataka o uvozu, tj. statističkih podataka o uvozu za 2022. (50)

(93)

U nastavku su navedene promjene koje proizlaze iz tog ažuriranja (ažurirana tablica dostupna je u Prilogu ovoj Uredbi):

(94)

U pogledu te prilagodbe neke zainteresirane strane tvrdile su da Komisija pri ažuriranju svojeg popisa zemalja u razvoju ne bi trebala automatski uključiti one zemlje u razvoju koje su trenutačno isključene iz mjere i čiji bi uvoz nadoknadio obujam koji se prije zabrane uvoza uvozio iz Rusije i Bjelarusa. Te su strane tvrdile da metodologija koju je Komisija upotrijebila za izračun udjela uvoza na temelju pragova utvrđenih osnovnom uredbom o zaštitnoj mjeri EU-a nije primjerena s obzirom na izvanrednu političku situaciju koja proizlazi iz ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu. Drugim riječima, te su strane tražile da Komisija promijeni nazivnik koji se upotrebljava za izračun udjela uvoza zemalja u razvoju uklanjanjem određenih zemalja podrijetla iz nekih kategorija proizvoda.

(95)

Komisija je napomenula da su pravila o isključenju zemalja u razvoju utvrđena u članku 9. stavku 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i članku 18. osnovne uredbe o zaštitnoj mjeri EU-a. Stoga prema Komisijinu tumačenju tih odredaba nema prostora za isključivanje nekih uvoza iz izračuna.

(96)

Štoviše, i neovisno o navedenim posebnim razlozima, Komisija je smatrala da bi, ako bi istražnom tijelu bilo dopušteno birati koji će uvoz uključiti u odgovarajući izračun pragova u skladu s tim odredbama, to neizbježno moglo dovesti do potencijalno diskriminirajućeg postupanja prema zainteresiranim stranama.

(97)

Stoga Komisija nije mogla prihvatiti tumačenje relevantnih odredbi za izračun pragova za isključenje zemalja u razvoju koje su predložile neke zainteresirane strane.

(98)

Trenutačna stopa liberalizacije zaštitne mjere utvrđena je na godišnjoj razini od 4 % (52). Komisija je u ovom ispitnom postupku ocijenila je li ta razina liberalizacije i dalje primjerena.

(99)

Neke zainteresirane strane zatražile su da se razina liberalizacije poveća na primjerice 5 %. S druge strane, druge zainteresirane strane odbile su zahtjeve za daljnje povećanje stope liberalizacije kao neopravdane.

(100)

S obzirom na nedavne negativne trendove na tržištu čelika u Uniji, nesigurnost u pogledu gospodarskih prognoza za bližu budućnost, posebno za Uniju, te činjenicu da su tijekom cijelog razdoblja postojale carinske kvote za sve kategorije proizvoda, Komisija je smatrala da povećanje razine liberalizacije iznad trenutačne stope nije opravdano.

(101)

Stoga će se carinske kvote nastaviti povećavati za 4 % od 1. srpnja 2023. za sve kategorije proizvoda. Opseg određenih carinskih kvota za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. (na tromjesečnoj osnovi) utvrđen je u Prilogu II. Uredbi o trećem preispitivanju funkcioniranja.

(102)

Konačno, ovo preispitivanje o izmjeni postojeće zaštitne mjere u skladu je i s obvezama koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma potpisanih s određenim trećim zemljama.

(103)

Mjere utvrđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere osnovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755,