(1)

Kako bi se uklonili čimbenici koji odvraćaju žene od sudjelovanja na tržištu rada, Europsko vijeće u Barceloni je 2002. utvrdilo sljedeće ciljeve o skrbi za djecu koju treba ostvariti do 2010.: osigurati rani i predškolski odgoj i obrazovanje za najmanje 33 % djece mlađe od tri godine i najmanje 90 % djece u dobi od tri godine do početka obveznog obrazovanja (1). Iako su ti ciljevi u prosjeku postignuti na razini Europske unije, i dalje postoje znatne razlike među državama članicama i unutar njih, posebno za djecu iz kućanstava s nižim dohotkom i za najmlađu skupinu djece.

(2)

Cilj je ove Preporuke potaknuti države članice da povećaju sudjelovanje u dostupnom, cjenovno pristupačnom i visokokvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, uzimajući u obzir potražnju za uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te u skladu s nacionalnim obrascima pružanja usluga, kako bi se olakšalo sudjelovanje žena na tržištu rada i poboljšao socijalni i kognitivni razvoj sve djece, posebno djece u ranjivom ili nepovoljnom položaju.

(3)

Obveze skrbi za djecu, posebno za vrlo malu djecu, znatno ograničavaju sudjelovanje žena na tržištu rada. U anketi o radnoj snazi provedenoj 2021. 27,9 % žena izvan tržišta rada navelo je da je glavni razlog zašto ne traže zaposlenje to što se brinu o djeci ili odraslim osobama kojima je potrebna skrb, u usporedbi sa samo 8,0 % muškaraca. U 2019., prije pandemije, žene su u tom smislu bile zastupljene s 32,6 %, a muškarci sa 7,6 % (2). Osim toga, stopa zaposlenosti osoba s djecom mlađom od šest godina iznosila je 90,1 % za muškarce u odnosu na 67,2 % za žene. Neplaćene obveze skrbi sprečavaju oko 7,7 milijuna žena u Europi u sudjelovanju na tržištu rada, u odnosu na samo 450 000 muškaraca. Nerazmjeran udio žena u pružanju skrbi također je jedan od glavnih temeljnih uzroka rodne razlike u plaćama (3).

(4)

Vjerojatnije je i da će žene svoje modalitete rada prilagoditi obvezama skrbi. To ima dugotrajan učinak na njihove karijere i doprinosi rodnoj razlici u plaćama i mirovinama. Zaposlene žene dnevno provode u prosjeku 90 minuta više od zaposlenih muškaraca obavljajući kućanske poslove i aktivnosti neposredne skrbi. Uklanjanje rodnih razlika u zaposlenosti ekonomski je opravdano jer doprinosi rastu i vjerojatno bi proizvelo pozitivne učinke na produktivnost. Osim toga, uklanjanje rodnih razlika ima dokazane pozitivne učinke na smanjenje siromaštva i društvenu uključenost te je jedna od mogućnosti za rješavanje problema smanjenja radne snage.

(5)

Dostupnost cjenovno pristupačnih i visokokvalitetnih usluga skrbi ima znatan pozitivan učinak na zapošljavanje pružatelja skrbi, posebno žena. Kako se pružanje usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja povećalo u cijeloj Uniji, rodna razlika u zaposlenosti smanjena je sa 17,7 postotnih bodova 2002. na 10,8 postotnih bodova 2021. Međutim, posljednjih godina napredak je usporen.

(6)

U europskom stupu socijalnih prava ističe se važnost rodne ravnopravnosti, ravnoteže između poslovnog i privatnog života te ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao ključnih ciljeva Unije. U tom stupu navodi se da se jednako postupanje prema ženama i muškarcima i jednake mogućnosti za žene i muškarce moraju osigurati i poticati u svim područjima, uključujući sudjelovanje na tržištu rada, uvjete zaposlenja i napredovanje u karijeri. U njemu se priznaju i pravo djece na cjenovno pristupačan i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje, pravo djece na zaštitu od siromaštva i pravo djece u nepovoljnom položaju na posebne mjere za poticanje jednakih mogućnosti.

(7)

U akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava predlaže se da do 2030. najmanje 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine bude zaposleno. Kako bi se postigla ta ciljna vrijednost, u tom akcijskom planu postavljen je cilj da se rodna razlika u zaposlenosti barem prepolovi u odnosu na 2019., među ostalim povećanim pružanjem usluga formalnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U tom akcijskom planu priznaje se da bi se povećanim pružanjem usluga formalnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja poduprlo veće sudjelovanje žena na tržištu rada i bolje usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života.

(8)

Postoje znatne razlike među državama članicama u načinu na koji pružaju potporu roditeljima. U nekim se državama članicama veći naglasak stavlja na osiguravanje primjereno plaćenog roditeljskog dopusta ili roditeljskog dopusta uz primjerenu kompenzaciju tijekom barem prvih 12 mjeseci djetetova života, što dovodi do vrlo visokih stopa korištenja roditeljskog dopusta. Druge države članice više su usmjerene na pružanje usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djeci od vrlo rane dobi. U potonjoj skupini država članica djeca obično sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju već u svojoj prvoj godini, a plaćeni roditeljski dopust ili roditeljski dopust uz kompenzaciju ne premašuje minimum propisan pravom Unije. Novim ciljem za djecu mlađu od tri godine utvrđenim u ovoj Preporuci nastoji se postići ravnoteža između tih različitih pristupa. S obzirom na ta razmatranja za skupinu djece mlađe od tri godine opći je cilj stopa sudjelovanja od 45 % kojoj bi sve države članice trebale težiti.

(9)

Međutim, ne očekuje se da će države članice koje su ispod prethodnog cilja od 33 % nužno postići prethodni ili novi cilj do 2030. Umjesto toga, preporučuje se da povećaju svoje stope sudjelovanja barem za određeni postotak koji odražava polazno stanje u svakoj dotičnoj državi članici i njezin obrazac korištenja roditeljskog dopusta. Time bi se tim državama članicama realno omogućilo da se približe cilju od 45 %. Očekuje se da će države članice koje su udaljenije od postizanja tog cilja uložiti veće napore kako bi nadoknadile zaostatak.

(10)

S obzirom na znatne fluktuacije stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju iz godine u godinu i činjenicu da podaci iz 2021. još odražavaju učinak pandemije bolesti COVID-19 u nekim državama članicama, prosječna stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju tijekom pet godina prije donošenja ove Preporuke (prema podacima iz istraživanja EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC)) odabrana je kao polazna vrijednost za određivanje minimalnog povećanja sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju za države članice koje još nisu ostvarile prethodni cilj.

(11)

Na razini Unije nekoliko preporuka i direktiva u područjima rodne ravnopravnosti i radnih uvjeta bavi se određenim pitanjima koja su relevantna za ciljeve iz Barcelone. Primjerice, Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća (4) stvara se okvir za rodno uravnoteženo korištenje roditeljskog dopusta i fleksibilnih radnih uvjeta, kao i dopusta za pružatelje skrbi.

(12)

U okviru nekoliko inicijativa Unije istaknuta je važnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu. Ova Preporuka temelji se na tim inicijativama politike, to jest na: Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) (5), koja uključuje cilj na razini Unije prema kojem bi najmanje 96 % djece u dobi od tri godine do uključivanja u obvezno osnovnoškolsko obrazovanje trebalo sudjelovati u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2019. o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (6), kojom se državama članicama pomaže da poboljšaju usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i u kojoj se ističe da takve usluge moraju biti uključive, dostupne, cjenovno pristupačne i visokokvalitetne; Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Strategija EU-a o pravima djeteta” (7), koja obuhvaća niz ključnih mjera koje Komisija treba poduzeti za bolje promicanje i zaštitu prava djece i u kojoj se prepoznaje koliko je rani i predškolski odgoj i obrazovanje koristan za kognitivni i socijalni razvoj djece; i Preporuci Vijeća od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu (8), kojom se nastoji osigurati da djeca izložena riziku od siromaštva ili društvene isključenosti imaju besplatan i učinkovit pristup ključnim uslugama, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje, u svim regijama, među ostalim u udaljenim i ruralnim područjima.

(13)

Kad države članice ulažu u usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, trebale bi uz samu dostupnost mjestâ u obzir uzeti niz aspekata, kao što su vremenski intenzitet sudjelovanja, udio djece izložene riziku od siromaštva ili društvene isključenosti koja sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te dostupnost, cjenovna pristupačnost i kvaliteta pruženih usluga. Ovom Preporukom stoga se utvrđuju mjere kojima se ti aspekti uzimaju u obzir.

(14)

Kako bi se olakšalo sudjelovanje na tržištu rada za primarne pružatelje skrbi, pretežno žene, broj sati tijekom kojih djeca pohađaju rani i predškolski odgoj i obrazovanje trebao bi biti dovoljan da bi se roditeljima omogućilo obavljanje plaćenog posla. Sudjelovanje bi trebalo poticati vodeći računa o najboljim interesima djeteta i omogućujući pritom i rodno ravnopravan roditeljski izbor u pogledu ravnoteže između poslovnog i privatnog života te korištenja uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ako djeca još ne pohađaju program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u punom opsegu, oba roditelja trebala bi iskoristiti prava na roditeljski dopust i fleksibilne radne uvjete predviđene Direktivom (EU) 2019/1158, kao što su rad u nepunom radnom vremenu, fleksibilno radno vrijeme i rad na daljinu, kako bi se osigurala ravnomjerna podjela obveza skrbi, a sudjelovanje bi trebalo postupno povećavati s dobi djeteta. S obzirom na važnost tog aspekta, važno je pratiti vremenski intenzitet sudjelovanja djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, zajedno sa sudjelovanjem u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju općenito.

(15)

Nadalje, žene s niskom razinom stručnih vještina, migrantice i žene iz kućanstava s niskim dohotkom koje imaju djecu te samohrani roditelji ženskog spola suočavaju se s više prepreka u osposobljavanju i pronalaženju posla te s više odvraćajućih čimbenika pri zapošljavanju i ponovnom zapošljavanju zbog financijskih i nefinancijskih ograničenja za sudjelovanje njihove djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Poticanje većeg sudjelovanja djece u ranjivim i nepovoljnim položajima u uključivom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju povećalo bi izglede njihovih majki za povratak na posao. Time bi se ujedno pomoglo ženama da bolje usklade svoj poslovni, obiteljski i privatni život.

(16)

Roditelji s invaliditetom i roditelji djece s invaliditetom suočavaju se s posebnim preprekama i izazovima u pogledu pristupa tržištu rada. Olakšavanje sudjelovanja djece s invaliditetom u redovnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, ako je to primjereno, uzimajući u obzir vrstu i stupanj invaliditeta, stručnu procjenu i najbolje interese djeteta, može pomoći njihovim roditeljima da bolje usklade svoj poslovni, obiteljski i privatni život.

(17)

Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju višestruko je korisno za djecu. Dokazano je da pružanje kvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ima ključnu ulogu u poboljšanju kognitivnog, socijalnog i obrazovnog razvoja djece od rane dobi. Prema Preporuci Vijeća o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju može biti učinkovit alat za postizanje jednakosti u obrazovanju za djecu u nepovoljnim položajima, kao što su djeca s invaliditetom ili s posebnim obrazovnim potrebama, djeca iz kućanstava izloženih riziku od siromaštva ili društvene isključenosti, uključujući kućanstva sa samohranim roditeljem, djeca migrantskog podrijetla, djeca izbjeglice, romska djeca i djeca iz drugih manjinskih skupina, djeca koja žive u ruralnim i udaljenim područjima s neadekvatnom infrastrukturom za pružanje skrbi i djeca u alternativnoj skrbi.

(18)

U Preporuci Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu i Preporuci Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma (9) ističe se da je jednak pristup kvalitetnom i uključivom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ključan za prekidanje prenošenja društvene isključenosti i osiguravanje jednakih mogućnosti za djecu u nepovoljnim položajima. U okviru europskog jamstva za djecu preporučuje se da države članice u roku od devet mjeseci nakon donošenja Preporuke podnesu nacionalne planove za njezinu provedbu. Međutim, stope sudjelovanja djece u nepovoljnim položajima i dalje su znatno niže, osobito među najmlađom djecom, što kasnije može uzrokovati lošije obrazovne rezultate i visoku stopu napuštanja školovanja, posebno među romskom djecom ili djecom migrantskog podrijetla, kao i djecom bez roditeljske skrbi. Stoga je važno premostiti razlike između sudjelovanja te djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i sudjelovanja ukupne populacije djece. Osim toga, potrebno je obratiti pozornost na smanjenje razlike u sudjelovanju između najviših i najnižih kvintila dohotka. Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju važno je i za djecu koja bježe od rata u Ukrajini, kao i za drugu djecu koja traže ili ostvaruju pravo na zaštitu u Uniji. Svoj toj potencijalno ranjivoj djeci trebalo bi osigurati jednak pristup općim uključivim i nesegregiranim uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(19)

Slično tomu, djeca s invaliditetom imaju pravo ravnopravno sudjelovati u redovnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. O polovini djece s invaliditetom brinu samo roditelji. Stoga je važno osigurati da rani i predškolski odgoj i obrazovanje bude dostupan i uključiv i da se kombinira s ciljanim mjerama koje doprinose ispunjavanju posebnih potreba, uključujući mjere za uklanjanje prepreka i segregacije, omogućavanje osoblju da stekne potrebne kompetencije ili zapošljavanje posebnog osoblja za ispunjavanje individualnih potreba i provedbu individualiziranih kurikuluma kad je to potrebno.

(20)

Posebnu pozornost treba posvetiti premošćivanju razlika u sudjelovanju djece izložene riziku od siromaštva ili društvene isključenosti, kao i djece s invaliditetom ili s posebnim obrazovnim potrebama u sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u kojima su nacionalne uprave za socijalna pitanja, zdravstvo i obrazovanje zasebno odgovorne za različite segmente ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(21)

Visoka kvaliteta ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ključna je kako bi se djeci osigurala korist od sudjelovanja u njemu. Iako ne postoji jedinstveni način za definiranje i mjerenje koncepta kvalitete u okruženjima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, njegova je bit u kvaliteti interakcije između odraslih i djece, bez obzira na sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji se primjenjuje. Države članice trebale bi osigurati pružanje visokokvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, uzimajući u obzir različite dimenzije navedene u Preporuci o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući pristup uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kvalifikacije i radne uvjete osoblja, pedagoški kurikulum, praćenje i vrednovanje te upravljanje uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i njihovo financiranje. Posebno su važni elementi kao što su omjer osoblja i djece, kvalifikacije osoblja i kontinuirano stručno osposobljavanje.

(22)

Kvaliteta usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja isto je tako važan čimbenik u uspostavljanju povjerenja između roditelja i ustanova za obrazovanje i skrb, a samim time i za omogućavanje većeg sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

(23)

Dostupnost je još jedna važna dimenzija pružanja usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Uključuje primjerenu infrastrukturu i odgovarajuće kapacitete za prihvat i radno vrijeme, kao i prilagodbu posebnim potrebama roditelja te pomoć u prevladavanju složenih administrativnih postupaka. Podrška u obavljanju administrativnih postupaka trebala bi se pružati u različitim oblicima, uključujući jezičnu i digitalnu podršku, posebno za skupine u ranjivom ili nepovoljnom položaju koje, na primjer, nisu u mogućnosti upotrebljavati digitalne alate ili nemaju pristup tim alatima. Uključuje i pristupačnost za osobe s invaliditetom, uključujući djecu, roditelje i stručnjake, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(24)

Nadalje, pristupačnost uključuje pojednostavnjenje postupaka i profesionalizaciju osoblja i stručnjaka kako bi se pružila odgovarajuća podrška djeci s invaliditetom ili posebnim obrazovnim potrebama i drugim ranjivim skupinama u redovnim ustanovama bez segregacije. Države članice trebale bi osigurati da se uklone prepreke u korištenju uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, među ostalim za osobe s invaliditetom, i da se spriječi pojava tih prepreka te da usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja budu doista uključive.

(25)

Pri rješavanju pitanja pristupačnosti trebalo bi uzeti u obzir teritorijalne neravnoteže. Dugo trajanje putovanja zbog udaljenosti, nedostatka ili ograničenosti prometnih veza i prometnog zagušenja može biti prepreka sudjelovanju, posebno za djecu s invaliditetom ili posebnim obrazovnim potrebama. Udaljena i ruralna područja u posebno su nepovoljnom položaju zbog manjka dostatnih usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na lokalnoj razini. Takve teritorijalne neravnoteže mogu pogoršati probleme cjenovne pristupačnosti. Stoga je važno u planovima mobilnosti u obzir uzeti različite profile korisnika usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te uključiti teritorijalnu pokrivenost u prikupljanje podataka za potrebe evaluacije i praćenja.

(26)

U mnogim je državama članicama visoka cijena ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i dalje velika prepreka sudjelovanju. Podaci Eurostata pokazuju da čimbenik troškova ima važnu ulogu u odluci da se ne upotrebljavaju formalne usluge skrbi za djecu u brojnim zemljama, posebno za kućanstva izložena riziku od siromaštva. Iz Unijinih statistika o dohotku i životnim uvjetima za 2016. vidljivo je da 13 % roditelja ne upotrebljava skrb za djecu zbog njezina troška, a 11 % ima umjerene ili velike poteškoće pri izdvajanju sredstava za nju. Za kućanstva izložena riziku od siromaštva ti se postoci više nego udvostručuju, i to na 28 % u prvom odnosno na 27 % u drugom slučaju. Znanstvena istraživanja pokazuju znatne ekonomske, društvene, obrazovne i razvojne prednosti visokokvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Osiguravanje cjenovno pristupačnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja korisno je za zadovoljavanje potreba žena za usavršavanjem i prekvalifikacijom i za olakšavanje njihova sudjelovanja na tržištu rada; to ima i pozitivan dugoročni učinak na obrazovanje od rane dobi, čime se postavljaju temelji za pozitivan stav prema učenju tijekom cijelog života, koji nadilaze uključenu djecu i odnose se na društvo u cjelini. Stoga bi države članice trebale osigurati da troškovi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja budu razmjerni dohotku kućanstva i da ne budu prepreka za uključivanje u rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir i druge troškove povezane sa sudjelovanjem u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju kao što su prijevoz, odjeća i oprema potrebni u okviru skrbi.

(27)

Jedan od načina da se osigura odgovarajuće pružanje dostupnog i cjenovno pristupačnog visokokvalitetnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uspostava je zakonskog prava na rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kojim javna tijela jamče mjesto za svu djecu čiji roditelji to zatraže, bez obzira na njihovo zaposlenje, socioekonomski status ili obiteljski status. U većini država članica takvo zakonsko pravo već postoji, ali se početna dob za ostvarenje prava znatno razlikuje. U idealnom slučaju između završetka primjereno plaćenog rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta ili rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta uz kompenzaciju i početka ostvarivanja zakonskog prava na rani i predškolski odgoj i obrazovanje ne bi trebalo biti vremenskog razmaka.

(28)

Očekuje se da će povećanje dostupnosti visokokvalitetnog i cjenovno pristupačnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za obitelji te poboljšanje radnih uvjeta i plaća u tom sektoru donijeti gospodarske koristi. Pritom se fiskalna održivost ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje može optimizirati evaluacijom učinka na javne financije te redovitim praćenjem i kontinuiranim poboljšanjem troškovne učinkovitosti na temelju najbolje prakse, uključujući učinkovito oblikovanje mehanizama financiranja koje je u skladu s općom održivošću javnih financija.

(29)

Jednostavan i jednak pristup odgovarajućim informacijama o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju na internetu i izvan njega bez ikakve diskriminacije ključan je za sve roditelje neovisno o sastavu obitelji i obiteljskom statusu, uključujući civilna partnerstva, kako je priznato nacionalnim pravom. To se odnosi na informacije o pravu na odgovarajuće usluge i njihovoj dostupnosti, modalitetima pristupa i ispunjavanju uvjeta za financijsku potporu, ako je to primjenjivo.

(30)

Nedostatak informiranosti o pravima roditelja i djece u pogledu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i njegovoj važnosti za buduća obrazovna postignuća dodatna je prepreka za korištenje uslugama koja utječe na sudjelovanje žena na tržištu rada. Ispravno i temeljito informiranje roditelja trebalo bi dovesti do dobro promišljenih i utemeljenih odluka o mogućnostima skrbi.

(31)

U brojnim zemljama nedostaje osoblja u sektoru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Taj se problem može riješiti primjenom više strategija, kao što su poboljšanje radnih uvjeta, mogućnosti napredovanja i naknada, osiguravanjem redovitih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije, razvijanjem kreativnih strategija zapošljavanja i pozivanjem različitih podzastupljenih skupina da se pridruže radnoj snazi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao što su muškarci ili osobe različitog kulturnog podrijetla, na primjer migranti i izbjeglice. Jednostavan i brz mehanizam za priznavanje kvalifikacija mogao bi pomoći u uklanjanju nedostataka. Na primjer, u Preporuci Komisije (EU) 2022/554 (11) riječ je o pristupu reguliranim zanimanjima za osobe koje bježe od rata u Ukrajini.

(32)

Promicanje poštenih radnih uvjeta za osoblje u sektoru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja trebalo bi doprinijeti privlačenju novih radnika, a istodobno bi se time trebalo osigurati da oni koji rade u tom sektoru budu voljni i sposobni ostati na svojem radnom mjestu do umirovljenja. Ono isto tako može doprinijeti rješavanju pitanja rodne segregacije u sektoru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U tom se kontekstu u smjernicama politike Međunarodne organizacije rada o promicanju dostojanstvenog rada osoblja u sektoru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (12) navodi kako bi se mogle provesti preporuke koje se odnose na profesionalni razvoj i razvoj karijere, odgovarajuću naknadu, uključujući jednaku plaću, te održivo zapošljavanje i radne uvjete, kao i promicanje socijalnog dijaloga u tom sektoru.

(33)

Skrb za djecu ne prestaje njihovim kretanjem u osnovnu školu. Potrebe za skrbi za djecu osnovnoškolske dobi također mogu ograničiti sudjelovanje majki na tržištu rada i njihovo radno vrijeme ako u kontekstu nacionalnih školskih sustava ne postoje odgovarajuća, kvalitetna i cjenovno pristupačna rješenja za skrb nakon nastave i tijekom praznika. Ako nema mogućnosti skrbi za stariju djecu, dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za mlađu braću i sestre neće omogućiti sudjelovanje roditelja na tržištu rada, što bi pak moglo imati utjecaja na korištenje uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za mlađu braću i sestre. Države članice stoga bi trebale osigurati odgovarajuću, kvalitetnu i cjenovno pristupačnu izvanškolsku skrb. Preporučuje se da mjere koje poduzimaju države članice uključuju, prema potrebi, ponudu nadzora i potpore u pogledu domaćih zadaća za svu djecu, uključujući djecu u nepovoljnom položaju.

(34)

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života i dalje je velik izazov za mnoge roditelje, posebice žene. Poteškoće u usklađivanju posla i obveza skrbi glavna su prepreka koja doprinosi podzastupljenosti žena na tržištu rada. U tom kontekstu rodni stereotipi često utječu na uloge žena i muškaraca s obzirom na skrb. Neravnoteža između žena i muškaraca u pružanju skrbi pak dovodi do jačanja rodnih stereotipa o muškim i ženskim zanimanjima i ulogama.

(35)

Trebalo bi ukloniti tu stalnu rodnu razliku u skrbi, posebno poticanjem očeva na korištenje prava na očinski dopust, roditeljski dopust i fleksibilno radno vrijeme, prema potrebi, zajedno s ravnopravnijom podjelom obveza skrbi između partnera u pogledu plaćenog i neplaćenog rada (13). Provedbom Direktive (EU) 2019/1158 prava radnika s obvezama skrbi trebala bi se poboljšati u pogledu prava na očinski i roditeljski dopust i na traženje fleksibilnog radnog vremena. Daljnje aktivnosti trebale bi biti usmjerene na informiranje o tim novim pravima i praćenje mogu li ih radnici u potpunosti iskoristiti bez nepovoljnog tretmana na poslu.

(36)

Uz druge mjere za usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života, trebalo bi, prema potrebi, promicati fleksibilna rješenja za korištenje uslugama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Na primjer, radnici s obvezama skrbi imali bi pristup dodatnim uslugama skrbi o djeci kao što su rano otvaranje, osigurani obroci i kasno zatvaranje.

(37)

Kako bi se bolje razumjele potrebe za skrbi i ograničenja u vezi sa skrbi, države članice trebale bi osigurati dostupnost odgovarajućih podataka koji su dovoljno detaljni, pouzdani i usporedivi. Budući da Direktiva (EU) 2019/1158 ne sadržava posebne odredbe o prikupljanju podataka, ti bi podaci trebali uključivati korištenje očinskog i roditeljskog dopusta, uzimajući u obzir metodološki priručnik za okvir pokazatelja ravnoteže između poslovnog i privatnog života koji su izradili Odbor za zapošljavanje (EMCO) i Odbor za socijalnu zaštitu (SPC) za potrebe pravilnog praćenja i evaluacije te direktive.

(38)

Napredak u provedbi ove Preporuke trebalo bi redovito pratiti u kontekstu europskog semestra, godišnjeg izvješća o rodnoj ravnopravnosti u Uniji i Portala za praćenje strategije za rodnu ravnopravnost. U tu bi svrhu države članice trebale posebno poduprijeti Komisiju u mogućem osmišljavanju i izračunu pokazatelja za mjerenje rodnih razlika u skrbi, odnosno razlike između vremena koje skrbi posvećuju žene i muškarci, rodne razlike u plaćama i vremena provedenog u obavljanju plaćenog i neplaćenog rada, kako bi se bolje razumjela međuovisnost tih elemenata za potrebe razvoja politika rodne ravnopravnosti i socijalnih politika utemeljenih na dokazima. Države članice trebale bi uz maksimalno iskorištavanje potpore Komisije nastaviti i s osmišljavanjem i provedbom reformi u sektoru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, među ostalim služeći se Instrumentom za tehničku potporu (TSI), razmjenom dobre prakse i primjenom odgovarajućih procesa i metodologija, prikupljanjem podataka, uključivanjem dionika, djelotvornijom i učinkovitijom međuinstitucijskom koordinacijom i planiranjem ljudskih resursa te dodjelom kapaciteta i profesionalnim razvojem u sektoru ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(39)

Izraz „rani i predškolski odgoj i obrazovanje” trebalo bi tumačiti kako je definiran u Preporuci Vijeća o visokokvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, odnosno kao sve regulirane sustave kojima se pružaju obrazovanje i skrb za djecu od rođenja do obvezne osnovnoškolske dobi, neovisno o okruženju, financiranju, radnom vremenu ili sadržaju programa, te koji uključuju dnevnu skrb u centru i obitelji, privatno i javno financirane usluge te usluge predškolske i predprimarne skrbi.

(40)

Kako bi se procijenio učinak ove Preporuke, Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala pratiti napredak u njezinoj provedbi i o njemu redovito izvješćivati Vijeće,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.