(1)

Upravno vijeće odlučilo je 22. lipnja 2022. izmijeniti okvir programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora (CSPP) kako bi „prilagodilo“ referentnu vrijednost CSPP-a u korist izdavatelja s boljim utjecajem na klimu. U tom kontekstu, Upravno vijeće odredilo je da „prilagodba“ znači da će se udio vrijednosnih papira u bilanci Eurosustava koje su izdala društva s boljim utjecajem na klimu povećati u usporedbi s udjelom društava s lošijim utjecajem na klimu. Osim toga, Upravno vijeće odlučilo je uvesti ograničenja dospijeća za obveznice izdavatelja koji lošije utječu na klimu. Utjecaj izdavatelja na klimu trebao bi se mjeriti s obzirom na njihove emisije stakleničkih plinova, razinu ambicioznosti njihovih ciljeva smanjenja emisija ugljika i objave podataka povezanih s klimom. Procjena utjecaja izdavatelja na klimu i čimbenici prilagodbe trebali bi se izračunavati korištenjem metodologije koju je odobrilo Upravno vijeće.

(2)

Ovo je u skladu s preispitivanjem strategije monetarne politike i pratećeg klimatskog akcijskog plana Upravnog vijeća, objavljenog 8. srpnja 2021 (1). U tom smislu, Upravno vijeće potvrdilo je da je pitanje klimatskih promjena globalni izazov i prioritet politike u Europskoj uniji te je naglasilo da klimatske promjene i prelazak na održivije gospodarstvo utječu na izglede za stabilnost cijena kroz njihov utjecaj na različite makroekonomske pokazatelje i transmisiju monetarne politike. Fizički i tranzicijski rizici povezani s klimatskim promjenama mogu utjecati na vrijednost i profil rizičnosti imovine koja se drži u bilanci Eurosustava. To se posebno odnosi na kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora jer su financijski rizici povezani s klimatskim promjenama za bilancu Eurosustava veći u izravnim kupnjama nego u operacijama pozajmljivanja. Stoga su potrebne mjere kako bi se Eurosustavu omogućilo da što učinkovitije upravlja financijskim rizicima povezanima s klimatskim promjenama kojima je izložen u provođenju monetarne politike, u skladu s njegovim primarnim ciljem ostvarivanja stabilnosti cijena. Donošenje mjera Eurosustava za ograničavanje rizika od financijskih gubitaka dio je definicije i provedbe monetarne politike, što je također izraženo u članku 18. stavku 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), u skladu s kojim Eurosustav može sklapati kreditne poslove a da se pritom odobravanje kredita temelji na odgovarajućem kolateralu.

(3)

U skladu s člankom 127. stavkom 1. i člankom 282. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se odražavaju u članku 2. Statuta ESSB-a, ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, Eurosustav podupire opće ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije, kako je utvrđeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Ti ciljevi uključuju visoku razinu zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša. Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Europski zakon o klimi”) utvrđuje se obvezujući cilj klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. u skladu s dugoročnim ciljem u pogledu temperature utvrđenim u Pariškom sporazumu (3). Budući da Europski zakon o klimi utječe na svaki mogući aspekt ekonomske politike u Uniji, on je dio općih ekonomskih politika Unije, koje ESB mora podržati. Slijedom navedenog Upravno vijeće će pri prilagodbi svojih instrumenata monetarne politike, u slučaju da su dva seta instrumenata jednako povoljna i ne štete stabilnosti cijena, izabrati onaj koji najbolje podržava opće ekonomske politike u Uniji. Svrha uključivanja pitanja klimatskih promjena u referentnu vrijednost raspodjele je smanjenje financijskog rizika povezanog s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava smanjenjem intenziteta ugljika u udjelima Eurosustava u vrijednosnim papirima korporativnog sektora. Mjera je osmišljena tako da ima neutralan učinak na smjer monetarne politike na ukupne uvjete financiranja. S obzirom na to da je ta mjera jednako povoljna i da ne dovodi u pitanje stabilnost cijena, njezino uvođenje služi i za potporu općim ekonomskim politikama u Uniji.

(4)

Uključivanjem pitanja klimatskih promjena u referentnu vrijednost raspodjele, zajedno s uvođenjem ograničenja dospijeća za obveznice izdavatelja koji lošije utječu na klimu, dodatno se podupire proporcionalnost CSPP-a jer se time ublažava očekivani dugoročni rizik povezan s klimatskim promjenama za Eurosustav koji proizlazi iz njegove kupnje vrijednosnih papira trgovačkih društava, čime se osigurava da CSPP ne prelazi ono što je potrebno za postizanje njegova cilja. Osim toga, metodologija prilagodbe za referentnu vrijednost CSPP-a osmišljena je da sama bude proporcionalna. Ona uzima u obzir tri objektivne kategorije mjerila povezane izravno s emisijama i tako i s financijskim rizikom povezanim s klimom i klimatskom neutralnošću: prvo, prošle emisije ugljika izdavatelja; drugo, buduća klimatska mjerila, npr. ima li izdavatelj ambiciozne i vjerojatne ciljeve smanjenja emisije ugljika koji su procijenjeni korištenjem odgovarajućih metodologija; i treće, kvaliteta i potpunost objava podataka povezanih s klimom te provjera takvih objava od strane trećih strana. Nadalje, oblik metodologije za klimatsko vrednovanje uzima u obzir, kao smjernicu, odredbe zahtjeva u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom na temelju Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Konačno, metodologija za klimatsko vrednovanje bit će pregledana i ažurirana, prema potrebi, kako bi odrazila rastuću dostupnost podataka o klimi i modela, kao i relevantna regulatorna kretanja i napredak u mogućnostima procjene rizika, primjerice kroz testove otpornosti na klimatski stres bilance Eurosustava.

(5)

Osim toga, pri uključivanju pitanja klimatskih promjena u referentnu vrijednost raspodjele, Eurosustav uzima u obzir financijske rizike povezane s klimatskim promjenama, regulatorna i pravna kretanja te trenutačnu dostupnost i kvalitetu podataka, pri čemu zadržava širok opseg programa kupnje u skladu s obvezom djelovanja u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli resursa.

(6)

Naposljetku, tom se mjerom osigurava potpuna usklađenost CSPP-a s obvezama Eurosustava iz članka 11. UFEU-a, kojim se zahtijeva da se zahtjevi u pogledu zaštite okoliša uključe u utvrđivanje i provedbu politika i aktivnosti Unije, što uključuje monetarnu politiku Unije. Isto tako, tom se mjerom osigurava usklađenost CSPP-a s obvezama Eurosustava iz članka 7. UFEU-a, kojim se od Unije zahtijeva da osigura usklađenost svojih politika i aktivnosti.

(7)

Eurosustav bi trebao primijeniti promjene referentne vrijednosti raspodjele iz ove Odluke u odnosu na transakcije koje će se namiriti 1. listopada 2022. ili nakon tog datuma.

(8)

Odluku (EU) 2016/948 Europske središnje banke (ESB/2016/16) (5) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,