(1)

Iako je nacionalna sigurnost i dalje u isključivoj nadležnosti država članica, za njezinu su zaštitu potrebne suradnja i koordinacija na razini Unije. Cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se postići, među ostalim, mjerama za sprečavanje i suzbijanje kriminala, kao i mjerama za koordinaciju i suradnju tijela kaznenog progona i drugih nacionalnih tijela država članica, uključujući koordinaciju i suradnju s relevantnim agencijama Unije i drugim relevantnim tijelima Unije, te s relevantnim trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, kao i uz pomoć privatnog sektora i civilnog društva.

(2)

U razdoblju od 2015. do 2020. Komisija, Vijeće Europske unije i Europski parlament definirali su zajedničke prioritete koji su utvrđeni u Europskom programu sigurnosti iz travnja 2015., koje je Vijeće ponovno potvrdilo u obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti iz lipnja 2015., a Europski parlament u svojoj Rezoluciji iz srpnja 2015., koji se odnose na sprečavanje i suzbijanje terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta. Ti zajednički prioriteti ponovno su potvrđeni za razdoblje od 2020. do 2025. u Komunikaciji Komisije od 24. srpnja 2020. Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenoj „Strategija EU-a za sigurnosnu uniju”.

(3)

U Rimskoj deklaraciji, koja je potpisana 25. ožujka 2017., čelnici 27 država članica, Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija potvrdili su svoju predanost radu na osiguravanju zaštićene i sigurne Europe i izgradnji Unije u kojoj se svi građani osjećaju sigurnima i mogu se slobodno kretati, u kojoj su vanjske granice zaštićene, koja ima učinkovitu, odgovornu i održivu migracijsku politiku kojom se poštuju međunarodni standardi, te Europu koja je odlučna boriti se protiv terorizma i organiziranog kriminala.

(4)

Europsko vijeće od 15. prosinca 2016. pozvalo je na sve veću razinu interoperabilnosti informacijskih sustava i baza podataka. Europsko vijeće od 23. lipnja 2017. istaknulo je potrebu za poboljšanjem interoperabilnosti među bazama podataka, a Komisija je 12. prosinca 2017. donijela Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a (policijska i pravosudna suradnja, azil i migracije).

(5)

Kako bi se očuvala schengenska pravna stečevina i doprinijelo osiguravanju visoke razine sigurnosti u Uniji, države članice od 6. travnja 2017. imaju obvezu u relevantnim bazama podataka obavljati sustavne provjere građana Unije koji prelaze vanjske granice Unije. Nadalje, Komisija je izdala preporuku državama članicama da bolje iskoriste policijske provjere i prekograničnu suradnju. Solidarnost među državama članicama, jasna podjela zadaća, poštovanje temeljnih prava i sloboda te vladavine prava, posebna pozornost na globalnu perspektivu i nužna dosljednost s vanjskom dimenzijom sigurnosti trebali bi biti ključna načela kojima se usmjerava djelovanje Unije i države članice s ciljem razvoja učinkovite i istinske sigurnosne unije.

(6)

Kako bi se postigao taj cilj, trebalo bi poduzeti djelovanje na razini Unije radi zaštite ljudi, javnih prostora i kritične infrastrukture od sve većih transnacionalnih prijetnji te radi podupiranja rada nadležnih tijela država članica. Terorizam, teški i organizirani kriminal, putujući kriminal, trgovina drogom i oružjem, korupcija, pranje novca, kiberkriminalitet, seksualno iskorištavanje, uključujući seksualno iskorištavanje djece, hibridne prijetnje te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, i trgovina ljudima, među ostalim, i dalje ugrožavaju unutarnju sigurnost Unije. Unutarnja sigurnost zajednički je pothvat kojem bi institucije Unije, relevantne agencije Unije i države članice trebale zajednički doprinositi.

(7)

Kako bi države članice mogle doprinijeti razvoju i provedbi učinkovite i istinske sigurnosne unije čiji je cilj osigurati visoku razinu unutarnje sigurnosti diljem Unije, trebalo bi uspostaviti Fond za unutarnju sigurnost („Fond”) i njime upravljati kako bi se državama članicama pružila odgovarajuća financijska potpora Unije.

(8)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na djelovanja za koja intervencija Unije u usporedbi sa samostalnim djelovanjem država članica može rezultirati većom dodanom vrijednošću. U skladu s člankom 84. i člankom 87. stavkom 2. UFEU-a, Fondom bi se trebale podupirati mjere za promicanje i podupiranje djelovanja država članica u području sprečavanja kriminala, zajedničkog osposobljavanja osoblja i u području policijske suradnje, kao i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima nadležnih tijela država članica i agencija Unije, osobito u pogledu razmjene informacija, povećane operativne suradnje i potpore naporima potrebnima za jačanje sposobnosti za sprečavanje i suzbijanje terorizma te teškog i organiziranog kriminala. Fondom bi se također trebalo podupirati osposobljavanje relevantnog osoblja i stručnjaka, u skladu s općim načelima Europskog programa osposobljavanja u području provedbe zakona (LETS). Fondom se ne bi se trebali podupirati operativni troškovi i aktivnosti povezane s ključnim funkcijama država članica u pogledu očuvanja javnog poretka te zaštite unutarnje i nacionalne sigurnosti kako je navedeno u članku 72. UFEU-a.

(9)

Fond bi trebalo provoditi potpuno u skladu s vrijednostima utvrđenima u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), pravima i načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te međunarodnim obvezama Unije u pogledu ljudskih prava. Fond bi osobito trebalo provoditi uz potpuno poštovanje temeljnih prava, kao što su pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na život, zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne, pravo na zaštitu osobnih podataka, prava djeteta i pravo na djelotvoran pravni lijek te uz potpuno poštovanje načela nediskriminacije.

(10)

U skladu s člankom 3. UEU-a Fondom bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se osigurava da su djeca zaštićena od nasilja, zlostavljanja, iskorištavanja i zanemarivanja. Fondom bi se trebale podupirati i mjere zaštite i pomoći za djecu svjedoke i žrtve, posebno one koji su bez pratnje ili im je iz drugih razloga potrebno skrbništvo.

(11)

U skladu sa zajedničkim prioritetima utvrđenima na razini EU-a za osiguranje visoke razine sigurnosti u Uniji, Fondom bi se trebala podupirati djelovanja čiji je cilj uklanjanje glavnih sigurnosnih prijetnji, a posebno sprečavanje i suzbijanje terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta, kao i pomaganje žrtvama kaznenih djela i njihova zaštita. Fondom bi se trebalo osigurati da Unija i njezine države članice također budu dobro opremljene za uklanjanje prijetnji koje se razvijaju i novonastalih prijetnji, kao što su nezakonita trgovina, među ostalim putem interneta, hibridne prijetnje te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, kako bi se uspostavila istinska sigurnosna unija. To bi se trebalo ostvarivati s pomoću financijske pomoći za podupiranje bolje razmjene informacija, povećanje operativne suradnje i poboljšanje nacionalnih i zajedničkih sposobnosti.

(12)

Financijskom pomoći koja se pruža iz Fonda osobito bi trebalo podupirati razmjene informacija, policijsku suradnju, pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima te prevenciju u područjima teškog i organiziranog kriminala, nezakonite trgovine oružjem, korupcije, pranja novca, trgovine drogom, kaznenih djela protiv okoliša, terorizma, trgovine ljudima, iskorištavanja izbjeglica i nezakonitih migranata, teškog izrabljivanja radne snage, seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, uključujući seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece i žena, distribucije slika zlostavljanja djece i dječje pornografije te kiberkriminaliteta. Fondom bi se trebala podupirati i zaštita ljudi, javnih prostora i kritične infrastrukture od incidenata povezanih sa sigurnošću te podupirati pripravnost na rizike i krize povezane sa sigurnošću i učinkovito upravljanje njima, među ostalim putem zajedničkog osposobljavanja, razvoja zajedničkih politika, kao što su strategije, ciklusi politika, programi i planovi djelovanja, te zakonodavstva i praktične suradnje.

(13)

Fondom bi se trebala pružati financijska potpora za rješavanje novih izazova koje predstavlja znatno povećanje posljednjih godina određenih vrsta kaznenih djela koja se izvršavaju putem interneta, kao što su prijevara u vezi s plaćanjima, seksualno iskorištavanje djece i trgovina oružjem.

(14)

Fond bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima svojih prethodnika: programa „Sprečavanje i borba protiv kriminala” (ISEC), programa „Sprečavanje, pripravnost i upravljanje posljedicama terorizma i drugim rizicima povezanima sa sigurnošću” (CIPS) za razdoblje 2007.–2013. te instrumenta za policijsku suradnju, sprečavanje i suzbijanje kriminala te upravljanje krizama u okviru Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.–2020., uspostavljenog Uredbom (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Područjem primjene Fonda također bi trebalo omogućiti uzimanje u obzir novih razvoja događaja.

(15)

Postoji potreba da se u najvećoj mogućoj mjeri ostvari učinak financiranja sredstvima Unije mobiliziranjem, udruživanjem i poticanjem javnih i privatnih financijskih sredstava. Fondom bi se trebala promicati i poticati aktivna i smislena uključenost civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, te europskog industrijskog sektora u razvoju i provedbi sigurnosne politike, prema potrebi uz sudjelovanje drugih relevantnih aktera, tijela Unije, agencija Unije i međunarodnih organizacija u vezi s ciljem Fonda. Međutim, trebalo bi osigurati da se potpora iz Fonda ne upotrebljava za delegiranje zakonom propisanih ili javnih zadaća privatnim akterima.

(16)

Prekogranična narav terorizma i teškog i organiziranog kriminala zahtijeva koordinirani odgovor i suradnju unutar država članica i među njima te s nadležnim tijelima, uredima i agencijama Unije. Sva nadležna tijela država članica, uključujući specijalizirana tijela kaznenog progona, mogu raspolagati informacijama koje su dragocjene za djelotvornu borbu protiv terorizma i teškog i organiziranog kriminala. Kako bi se ubrzale razmjene informacija i poboljšala kvaliteta informacija koje se razmjenjuju, ključno je izgraditi uzajamno povjerenje. Trebalo bi istražiti i razmotriti nove pristupe suradnji i razmjeni informacija, među ostalim u pogledu analize prijetnji, uzimajući u obzir postojeće okvire unutar i izvan okvira Unije, kao što su Obavještajni i situacijski centar EU-a (INTCEN), Europolov Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC), europski koordinator za borbu protiv terorizma i Skupina za borbu protiv terorizma. Fondom bi se trebala podupirati nadležna tijela država članica odgovorna za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela, kako je navedeno u članku 87. UFEU-a, u mjeri u kojoj su njihove aktivnosti obuhvaćene područjem primjene Fonda. Svim financiranim aktivnostima trebalo bi u potpunosti poštovati pravni status različitih nadležnih tijela i europskih struktura te potrebna načela vlasništva nad informacijama.

(17)

Kako bi se ostvarile koristi od znanja i stručnosti decentraliziranih agencija s nadležnostima u područjima suradnje i osposobljavanja u području kaznenog progona, praćenja droga i ovisnosti o drogama, temeljnih prava, pravosudnih pitanja i opsežnih informacijskih sustava, Komisija bi trebala uključiti relevantne agencije u rad Odbora za fondove za unutarnje poslove, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1148 Europskog parlamenta i Vijeća (4), osobito na početku faze programiranja i sredinom programskog razdoblja. Komisija bi, prema potrebi, trebala moći uključiti relevantne decentralizirane agencije u praćenje i evaluaciju, posebice s ciljem osiguravanja da su djelovanja koja se podupiru iz Fonda usklađena s relevantnom pravnom stečevinom Unije i dogovorenim prioritetima Unije.

(18)

Unutar sveobuhvatnog okvira strategije Unije u području droga kojom se zagovara uravnotežen pristup utemeljen na istodobnom smanjenju ponude i potražnje, financijskom pomoći koja se pruža u okviru Fonda trebalo bi podupirati djelovanja usmjerena na sprečavanje i suzbijanje trgovine drogom, putem smanjenja ponude i potražnje, a posebice mjere usmjerene na proizvodnju, izradu, ekstrakciju, prodaju, prijevoz, uvoz ili izvoz nezakonitih droga, te posjedovanje i kupnju za potrebe poduzimanja aktivnosti trgovine drogom. Fondom bi također trebali biti obuhvaćeni preventivni aspekti politike o drogama. Kako bi se u području povezano s drogama ostvarile dodatne sinergije i jasnoća, u Fond bi trebalo uključiti one elemente ciljeva povezanih s drogama koji su u razdoblju 2014.–2020. bili obuhvaćeni programom Pravosuđe.

(19)

Kako bi se osiguralo da se Fondom djelotvorno doprinosi višoj razini unutarnje sigurnosti diljem Unije i time doprinosi razvoju istinske sigurnosne unije, trebalo bi ga upotrebljavati na način kojim se djelovanjima država članica osigurava najveća dodana vrijednost Unije.

(20)

Fondom bi se trebala podupirati ulaganja u opremu, prijevozna sredstva i objekte samo ako takva ulaganja imaju jasnu dodanu vrijednost Unije i samo u mjeri u kojoj su ta ulaganja potrebna za postizanje ciljeva Fonda. Primjerice, takva bi ulaganja mogla uključivati ulaganja u opremu potrebnu u području forenzike, za prikriveni nadzor, eksplozive i otkrivanje droga te bilo koju drugu posebnu svrhu u okviru ciljeva Fonda. Fondom se ne bi trebala financirati ulaganja koja su relevantna isključivo na nacionalnoj razini ili ulaganja koja bi bila nužna za svakodnevni rad nadležnih tijela, primjerice uniforme, automobili, autobusi, skuteri, policijske postaje, nespecijalizirani centri za osposobljavanje i uredska oprema.

(21)

Radi solidarnosti u Uniji te u duhu zajedničke odgovornosti za sigurnost u Uniji, ako se utvrde nedostaci ili rizici, posebno nakon schengenske evaluacije, dotična država članica trebala bi primjereno riješiti te nedostatke uporabom sredstava u okviru svojeg programa za provedbu preporuka donesenih na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 1053/2013 (5).

(22)

Kako bi doprinijele postizanju cilja politike Fonda, države članice trebale bi osigurati da se prioriteti iz njihovih programa odnose na sve specifične ciljeve Fonda, da odabrani prioriteti budu u skladu s mjerama provedbe utvrđenim u Prilogu II. te da je raspodjela sredstava među ciljevima proporcionalna izazovima i potrebama te da se njome osigurava ispunjenje cilja politike.

(23)

U skladu s načelom učinkovitosti trebalo bi nastojati ostvariti sinergije i dosljednost s drugim fondovima Unije te izbjegavati preklapanje među djelovanjima.

(24)

Kako bi se postigla najveća djelotvornost u ostvarivanju ciljeva politike, iskoristile ekonomije razmjera i izbjegla preklapanja među djelovanjima, Fond bi trebao biti usklađen i komplementaran s drugim financijskim programima Unije u području sigurnosti. Sinergije bi se osobito trebale osigurati s Fondom za azil, migracije i integraciju i Fondom za integrirano upravljanje granicama, koji se sastoji od Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1148 i instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1077 Europskog parlamenta i Vijeća (6), te s drugim fondovima kohezijske politike obuhvaćenima Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (7),

s istraživanjima u području sigurnosti u okviru programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (8), s programom Građani, jednakost, prava i vrijednosti uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća (9), programom Pravosuđe uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/693 Europskog parlamenta i Vijeća (10), programom Digitalna Europa uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i programom InvestEU uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Sinergije bi osobito trebalo nastojati ostvariti u području sigurnosti infrastrukture i javnih prostora, kibersigurnosti, zaštite žrtava i sprečavanja radikalizacije.

(25)

Kako bi se ojačale komplementarnosti Fonda i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike, trebalo bi moći koristiti višenamjensku opremu i sustave informacijske i komunikacijske tehnologije, čija je glavna upotreba u skladu s ovom Uredbom, kako bi se postigli ciljevi Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike.

(26)

Mjere koje se podupiru u okviru Fonda u trećim zemljama i vezano za treće zemlje trebalo bi provoditi u sinergiji i u skladu s ostalim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru s pomoću instrumenata Unije te bi trebale dopunjavati ta djelovanja. Pri provedbi takvih djelovanja posebno bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije, s njezinom vanjskom politikom i politikom razvojne pomoći vezano za dotičnu zemlju ili regiju. Kada je riječ o vanjskoj dimenziji Fonda, on bi trebao doprinositi poboljšanju suradnje s trećim zemljama u područjima koja su relevantna za unutarnju sigurnost Unije. U tom bi se kontekstu financiranje iz tematskog instrumenta trebalo upotrebljavati za potporu djelovanjima u trećim zemljama ili u vezi s trećim zemljama, u okviru ciljeva Fonda, posebice kako bi se doprinijelo suzbijanju i sprečavanju kriminala, uključujući trgovinu drogom i trgovinu ljudima te doprinijeti borbi protiv prekograničnih kriminalnih krijumčarskih mreža.

(27)

Pri provedbi tematskog instrumenta Komisija bi trebala osigurati da se financiranjem rješavaju izazovi i potrebe vezane za postizanje ciljeva Fonda.

(28)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na djelovanja za koja intervencija Unije u usporedbi sa samostalnim djelovanjem država članica može rezultirati dodanom vrijednošću. Sigurnost sama po sebi obuhvaća prekograničnu dimenziju te je stoga nužan snažan, koordiniran odgovor Unije. Financijskom potporom predviđenom ovom Uredbom osobito bi se trebalo doprinijeti jačanju nacionalnih sposobnosti i sposobnosti Unije u području sigurnosti.

(29)

Može se smatrati da država članica ne postupa u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije u pogledu uporabe operativne potpore u okviru Fonda ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovorâ u području sigurnosti, ako postoji očigledan rizik da će ta država članica počiniti tešku povredu vrijednosti Unije pri provedbi pravne stečevine u području sigurnosti ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine utvrđenog u Uredbi (EU) br. 1053/2013 utvrđeni nedostaci u relevantnom području.

(30)

Fond bi trebao odgovoriti na potrebu za povećanom fleksibilnošću i pojednostavnjenjem, uz istodobno poštovanje zahtjeva u pogledu predvidljivosti, te osiguravati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Provedba Fonda trebala bi se voditi načelima učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti, dodane vrijednosti Unije i kvalitete potrošnje. Nadalje, Fond bi trebalo provoditi na korisnicima najprilagođeniji način.

(31)

Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, trebalo bi nastojati ostvariti sinergije, osobito između Fonda i drugih programa Unije, uključujući one u okviru podijeljenog upravljanja. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale te sinergije, trebalo bi osigurati ključne mehanizme za olakšavanje, uključujući kumulativno financiranje za djelovanje iz Fonda i iz drugog programa Unije. Takvo kumulativno financiranje ne bi smjelo premašiti ukupne prihvatljive troškove tog djelovanja. U tu svrhu ovom bi Uredbom trebalo utvrditi odgovarajuća pravila, posebice o mogućnosti da se isti trošak ili rashod prijavi na proporcionalnoj osnovi i u okviru Fonda i u okviru nekog drugog programa Unije.

(32)

Pri promicanju djelovanja koja se podupiru iz Fonda primatelji sredstava Unije trebali bi pružiti informacije na jeziku ili jezicima ciljne publike. Kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije, primatelji tih sredstava pri priopćavanju o određenom djelovanju trebali bi ukazati na njihovo podrijetlo. U tu bi svrhu primatelji trebali osigurati da se u svoj komunikaciji medijima i javnosti ističe amblem Unije i izričito navodi financijska potpora Unije.

(33)

Komisija bi se trebala moći koristiti financijskim sredstvima u okviru Fonda za promicanje najboljih praksi i razmjenu informacija u pogledu provedbe Fonda.

(34)

Komisija bi trebala pravodobno objavljivati informacije o potpori koja se pruža iz tematskog instrumenta u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja i trebala bi prema potrebi ažurirati te informacije. Trebalo bi biti moguće razvrstati podatke prema specifičnom cilju, imenu korisnika, iznosu za koji je preuzeta pravna obveza te naravi i svrsi mjere.

(35)

Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi početni iznosi za programe država članica izračunani na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu I.

(36)

Početni iznosi za programe država članica trebali bi služiti kao temelj za dugoročna ulaganja država članica u sigurnost. Kako bi se uzele u obzir promjene u pogledu unutarnjih i vanjskih sigurnosnih prijetnji ili u odnosu na početno stanje, sredinom razdoblja programiranja državama članicama trebalo bi dodijeliti dodatni iznos koji bi se trebao temeljiti na statističkim podacima u skladu s Prilogom I., uzimajući u obzir stanje provedbe njihovih programa.

(37)

Budući da se izazovi u području sigurnosti neprestano mijenjaju, potrebno je prilagoditi dodjelu sredstava promjenama u pogledu unutarnjih i vanjskih sigurnosnih prijetnji i usmjeriti sredstva na prioritete koji imaju najveću dodanu vrijednost Unije. Kako bi se odgovorilo na hitne potrebe i na promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se financijska sredstva usmjerila na djelovanja s velikom dodanom vrijednošću Unije, dio financijskih sredstava trebao bi povremeno, putem tematskog instrumenta, dodjeljivati posebnim djelovanjima, djelovanjima Unije i hitnoj pomoći.

(38)

Države članice trebalo bi poticati da dio sredstava dodijeljenih za svoj program upotrijebe za financiranje djelovanja navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije ponajprije zbog njihove znatne dodane vrijednosti Unije ili velike važnosti za Uniju.

(39)

Dio dostupnih sredstava u okviru Fonda mogao bi se dodijeliti i programima država članica za provedbu posebnih djelovanja za koja je potrebna suradnja država članica ili za provedbu posebnih djelovanja u situacijama kada je zbog novih događaja u Uniji dodatna sredstva potrebno staviti na raspolaganje jednoj državi članici ili više njih. Komisija bi ta posebna djelovanja trebala utvrditi u svojim programima rada.

(40)

Fond bi trebao doprinijeti potpori operativnih troškova povezanih s unutarnjom sigurnošću kako bi se državama članicama omogućilo da zadrže sposobnosti koje su od presudne važnosti za Uniju u cjelini. Takva bi se potpora trebala sastojati od pune naknade posebnih troškova koji se odnose na ciljeve Fonda i trebala bi činiti sastavni dio programâ država članica.

(41)

Kako bi se provedba cilja politike Fonda mogla na nacionalnoj razini dopuniti programima država članica, Fondom bi se trebala pružati potpora i za djelovanja na razini Unije. Takva bi djelovanja trebala služiti ukupnoj strateškoj svrsi unutar područja primjene intervencije Fonda u vezi s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te ispitivanjem novih inicijativa i djelovanja diljem Unije ili među određenim državama članicama. Fondom bi se trebali podupirati napori država članica, među ostalim na lokalnoj razini, za razmjenu najboljih praksi i promicanje zajedničkog osposobljavanja, uključujući podizanje svijesti među osobljem tijelâ kaznenog progona u pogledu radikalizacije te svih oblika diskriminacije koji bi mogli dovesti do nasilja, kao što su antisemitizam, antiromizam i drugi oblici rasizma. U tu svrhu mogli bi se financirati specijalizirani programi razmjene za mlađe osoblje tijelâ kaznenog progona.

(42)

Kako bi se ojačao kapacitet Unije da bez odgode reagira na incidente povezane sa sigurnošću ili novonastale prijetnje za Uniju, trebalo bi biti moguće pružiti hitnu pomoć u skladu s okvirom uspostavljenim u ovoj Uredbi. Takvu pomoć ne bi trebalo pružati kao potporu mjerama za nepredvidive situacije ili dugoročnim mjerama ili kao odgovor na situacije u kojima do hitne potrebe za djelovanjem dolazi zbog pomanjkanja pravilnog planiranja i reagiranja od strane nadležnih tijela.

(43)

Kako bi se osigurala nužna fleksibilnost djelovanja i odgovorilo na novonastale potrebe, trebalo bi omogućiti da se decentraliziranim agencijama pruže odgovarajuća dodatna financijska sredstava za obavljanje određenih hitnih zadaća. U slučajevima u kojima je zadaća koju treba obaviti toliko hitna da se prilagodba proračunâ decentraliziranih agencija nije mogla dovršiti na vrijeme, decentralizirane agencije trebale biti prihvatljivi korisnici hitne pomoći, među ostalim u obliku bespovratnih sredstava, u skladu s prioritetima i inicijativama koje su institucije Unije utvrdile na razini Unije.

(44)

S obzirom na transnacionalnu prirodu djelovanja Unije te kako bi se promicalo koordinirano djelovanje radi ispunjenja cilja osiguravanja najviše razine sigurnosti u Uniji, decentralizirane agencije iznimno bi trebale biti prihvatljive kao korisnici djelovanja Unije, među ostalim u obliku bespovratnih sredstava, ako pomažu u provedbi djelovanja Unije koja su u nadležnosti dotičnih decentraliziranih agencija, a nisu obuhvaćena doprinosom Unije proračunu tih decentraliziranih agencija putem godišnjeg proračuna. Kako bi se osigurala dodatna vrijednost Unije, takva bi potpora trebala biti u skladu s prioritetima i inicijativama koje su institucije Unije utvrdile na razini Unije.

(45)

Cilj politike Fonda trebao bi se ostvarivati i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru sastavnica politike programa InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća. Takvu financijsku potporu trebalo bi na razmjeran način upotrebljavati za rješavanje tržišnih nedostataka ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, ona ne bi smjela udvostručiti ni istisnuti privatna sredstva niti narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanja bi trebala imati jasnu dodanu vrijednost Unije.

(46)

Operacije mješovitog financiranja dobrovoljne su prirode, a podupiru se iz proračuna Unije kombiniranjem bespovratnih oblika potpore, povratnih oblika potpore, ili obaju, iz proračuna Unije i povratnih oblika potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te potpore iz komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja.

(47)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za Fond, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (13), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(48)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (14) („Financijska uredba”) primjenjuje se na Fond. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(49)

U svrhu provedbe djelovanjâ u okviru podijeljenog upravljanja, Fond bi trebao biti dio koherentnog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) 2021/1060.

(50)

Uredbom (EU) 2021/1060 uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Fonda za azil, migracije i integraciju, Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te se njome posebno utvrđuju pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Nadalje, u ovoj je Uredbi potrebno precizirati ciljeve Fonda i utvrditi posebne odredbe o djelovanjima koja se mogu financirati u okviru Fonda.

(51)

Shema pretfinanciranja za Fond utvrđena je u Uredbi (EU) 2021/1060, a posebna stopa pretfinanciranja utvrđena je u ovoj Uredbi. Osim toga, kako bi se osigurala mogućnost brze reakcije na krizne situacije, primjereno je utvrditi posebnu stopu pretfinanciranja za hitnu pomoć. Shemom pretfinanciranja trebalo bi se osigurati da države članice imaju sredstva za pružanje potpore korisnicima od početka provedbe svojih programa.

(52)

Vrste financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativna opterećenja i rizik od neusklađenosti. Prilikom tog odabira trebalo bi razmotriti upotrebu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(53)

Kako bi se najbolje iskoristilo načelo jedinstvene revizije, primjereno je utvrditi posebna pravila o kontroli i reviziji projekata u kojima su korisnici međunarodne organizacije čiji je sustav unutarnje kontrole Komisija pozitivno ocijenila. Za takve bi projekte upravljačka tijela trebala imati mogućnost ograničiti svoje upravljačke provjere pod uvjetom da korisnik pravodobno dostavi sve potrebne podatke i informacije o napretku projekta i prihvatljivosti povezanih rashoda. Osim toga, ako je projekt koji provodi takva međunarodna organizacija dio revizijskog uzorka, tijelo za reviziju trebalo bi moći obavljati svoj rad u skladu s načelima Međunarodnog standarda za povezane usluge (MSPU) 4400 „Angažmani za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim informacijama”.

(54)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva moguće je dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati potrebu za pokretanjem djelovanja prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli naštetiti interesima Unije, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. trebalo bi omogućiti da se troškovi nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru na temelju ove Uredbe u okviru izravnog upravljanja i koja su već započela smatraju prihvatljivima za financiranje sredstvima Unije od 1. siječnja 2021., čak i ako su ti troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ili zahtjeva za pomoć.

(55)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (16), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) i (EU) 2017/1939 (18), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (19).

U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi u potpunosti surađivati i pružati svu potrebnu pomoć institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u pogledu zaštite financijskih interesa Unije.

(56)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabava i neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(57)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (20) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(58)

Na temelju članka 349. UFEU-a i u skladu s komunikacijom Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., relevantne države članice trebale bi osigurati da se njihovim programima pristupa rješavanju posebnih izazova s kojima se suočavaju najudaljenije regije. Fondom bi se te države članice trebale podupirati dostatnim sredstvima kako bi, prema potrebi, mogle pomoći najudaljenijim regijama.

(59)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (21) trebalo bi provesti evaluaciju Fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Fonda u praksi. Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti pokazatelje i povezane ciljne vrijednosti u vezi sa svakim specifičnim ciljem Fonda. Ti bi pokazatelji trebali obuhvaćati kvalitativne i kvantitativne pokazatelje.

(60)

S pomoću pokazatelja i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Fonda u skladu s relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2021/1060 i s ovom Uredbom. Počevši od 2023., države članice trebale bi Komisiji dostavljati godišnja izvješća o uspješnosti koja obuhvaćaju posljednju obračunsku godinu. Ta izvješća trebala bi sadržavati informacije o napretku ostvarenom u provedbi programâ država članica. Države članice trebale bi Komisiji dostavljati i sažetke tih izvješća. Komisija bi trebala te sažetke prevesti na sve službene jezike Unije i objaviti ih na svojim internetskim stranicama, zajedno s poveznicama na internetske stranice država članica iz Uredbe (EU) 2021/1060.

(61)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (22) i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinijeti ostvarivanju općeg cilja da se 30 % svih rashoda unutar višegodišnjeg financijskog okvira utroši na uključivanje klimatskih ciljeva i ostvarivanje ambicije da se 7,5 % proračuna utroši na rashode u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Fondom bi trebalo podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te kojima se ne bi bitno naštetilo okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (23).

(62)

Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (24) i svaki akt primjenjiv na programsko razdoblje 2014 –2020. trebali bi se i dalje primjenjivati na programe i projekte koji se podupiru u okviru instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama, kao dijela Fonda za unutarnju sigurnost tijekom programskog razdoblja 2014.–2020. S obzirom na to da se razdoblje provedbe Uredbe (EU) br. 514/2014 preklapa s programskim razdobljem obuhvaćenim ovom Uredbom i kako bi se osigurao kontinuitet provedbe određenih projekata odobrenih tom uredbom, trebalo bi utvrditi odredbe za provedbu projekata u fazama. Svaka pojedinačna faza projekta trebala bi se provoditi u skladu s pravilima programskog razdoblja tijekom kojega projekt prima sredstva.

(63)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(64)

Kako bi se dopunili i izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s popisom djelovanja prihvatljivih za više stope sufinanciranja iz Priloga IV., operativnom potporom na temelju Priloga VII. i daljnjim razvojem okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(65)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25). Postupak ispitivanja trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice obveze u pogledu pružanja informacija Komisiji, a savjetodavni postupak trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata koji se odnose na detaljne aranžmane za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu. Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju, a koji se odnose na donošenje odluka o dodjeli hitne pomoći predviđene ovom Uredbom kada, u opravdanim slučajevima povezanima s prirodom i svrhom takve pomoći, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(66)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(67)

U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Irska je obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(68)

Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (26).

(69)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala bi hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,