(1)

Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu. Općom klauzulom o odstupanju olakšava se koordinacija proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (2). U toj je komunikaciji iznijela stajalište da su zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 ispunjeni uvjeti za aktivaciju opće klauzule o odstupanju. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s tom Komisijinom procjenom. Općom klauzulom o odstupanju državama članicama omogućena je proračunska fleksibilnost za suočavanje s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Njome je olakšana koordinacija proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada. Njezinom aktivacijom svakoj državi članici dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Komisija je 17. rujna 2020. u svojoj Komunikaciji o godišnjoj strategiji održivog rasta 2021. najavila da će se opća klauzula o odstupanju primjenjivati i u 2021.

(2)

Vijeće je 20. srpnja 2020. donijelo preporuku (3) („Preporuka Vijeća od 20. srpnja 2020.”). Njome je Sloveniji preporučilo da u skladu s općom klauzulom o odstupanju poduzme sve potrebne mjere za učinkovit odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti. Preporučilo je i da Slovenija, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provodi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja.

(3)

Vijeće je u Preporuci o ekonomskoj politici europodručja za 2021. navelo da bi fiskalne politike u svim državama članicama europodručja trebale ostati poticajne tijekom 2021. i da bi mjere politike trebale biti prilagođene okolnostima u pojedinim zemljama te pravodobne, privremene i ciljane. Čim to dopuste epidemiološke i gospodarske okolnosti, trebalo bi postupno ukidati izvanredne mjere i istodobno suzbijati posljedice krize na društvo i tržište rada. Države članice trebale bi provoditi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja. Države članice trebale bi provoditi reforme kojima se za potrebe svih osoba poboljšava pokrivenost uslugama zdravstvenih sustava i sustava socijalne zaštite te primjerenost i održivost tih sustava.

(4)

Komisija je 18. studenoga 2020. donijela mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja za 2021., koja su se temeljila na kvalitativnoj procjeni fiskalnih mjera. Komisija je smatrala da je nacrt proračunskog plana Slovenije općenito u skladu s preporukama za fiskalnu politiku utvrđenima u Preporuci Vijeća od 20. srpnja 2020. te da se većinom mjera iz nacrta proračunskog plana podupire gospodarska aktivnost u kontekstu znatne neizvjesnosti.

(5)

Instrumentom Next Generation EU, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, osigurat će se održiv, uključiv i pravedan oporavak. Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (4), kojom je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost, stupila je na snagu 19. veljače 2021. Mehanizmom za oporavak i otpornost pružit će se financijska potpora provedbi reformi i ulaganjima i generirati fiskalni impuls koji će se financirati sredstvima Unije. Njime će se doprinijeti gospodarskom oporavku i provedbi održivih reformi i ulaganja kojima se potiče rast, posebno u cilju promicanja zelene i digitalne tranzicije, te će se ojačati otpornost i potencijalni rast gospodarstava država članica. Omogućit će i poboljšanje javnih financija u kratkoročnom razdoblju i doprinijeti jačanju održivosti javnih financija, rastu i otvaranju radnih mjesta u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

(6)

Komisija je 3. ožujka 2021. donijela Komunikaciju s daljnjim smjernicama politike kako bi se olakšala koordinacija fiskalnih politika i izrada programa stabilnosti i konvergencije država članica. Opći smjer fiskalne politike, uzimajući u obzir nacionalne proračune i Mehanizam za oporavak i otpornost, trebao bi u 2021. i 2022. ostati poticajan. Istodobno bi, u kontekstu postupne normalizacije gospodarske aktivnosti u drugoj polovini 2021., fiskalne politike država članica u 2022. trebale biti diferenciranije. Države članice trebale bi u svojim fiskalnim politikama uzeti u obzir stupanj oporavka, fiskalnu održivost te potrebu za smanjenjem gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika. S obzirom na potrebu za potporom održivom oporavku u Uniji, države članice s niskim rizicima za održivost trebale bi usmjeriti svoje proračune na održavanje poticajne fiskalne politike u 2022., uzimajući u obzir učinak Mehanizma za oporavak i otpornost. Države članice s visokim razinama duga trebale bi provoditi razborite fiskalne politike, uz zadržavanje ulaganja koja financira država te iskorištavanje bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih visokokvalitetnih projekata ulaganja i strukturne reforme. U razdoblju nakon 2022. pri izradi fiskalnih politika trebalo bi nastaviti uzimati u obzir snagu oporavka, stupanj ekonomske neizvjesnosti i fiskalnu održivost. Preusmjeravanje fiskalnih politika prema postizanju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija, među ostalim postupnim i pravodobnim ukidanjem mjera potpore, doprinijet će osiguravanju srednjoročne fiskalne održivosti.

(7)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 3. ožujka 2021. također iznijela stajalište da bi odluku o deaktivaciji ili nastavku primjene opće klauzule o odstupanju trebalo donijeti u okviru ukupne ocjene stanja gospodarstva, pri čemu bi ključni kvantitativni kriterij bio razina gospodarske aktivnosti u Uniji ili europodručju u usporedbi s razinama prije krize (krajem 2019.). Na temelju proljetne prognoze 2021. Komisija je 2. lipnja 2021. zaključila da su ispunjeni uvjeti za nastavak primjene opće klauzule o odstupanju u 2022. i njezinu deaktivaciju od 2023. Nakon deaktivacije opće klauzule o odstupanju i dalje će se u obzir uzimati konkretna situacija u pojedinim zemljama.

(8)

Slovenija je 30. travnja 2021. dostavila svoj Program stabilnosti za 2021., u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1466/97.

(9)

Na temelju podataka koje je Eurostat potvrdio, deficit opće države u Sloveniji je u 2020. iznosio 8,4 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), a dug opće države povećao se na 80,8 % BDP-a. Godišnja promjena primarnog proračunskog salda iznosila je -8,9 % BDP-a, uključujući diskrecijske proračunske mjere od 5,2 % BDP-a za potporu gospodarstvu i djelovanje automatskih stabilizatora. Slovenija je pružila i potporu za likvidnost poduzećima i kućanstvima (kao što su jamstva i odgode plaćanja poreza koji nemaju izravan i neposredan učinak na proračun), koja se procjenjuje na 5,5 % BDP-a; Komisija procjenjuje da je stvarna iskorištenost javnih jamstava u 2020. niža od ½ % BDP-a.

(10)

Komisija je 2. lipnja 2021. objavila izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora. U tom se izvješću razmatra proračunsko stanje Slovenije jer je njezin deficit opće države 2020. premašio referentnu vrijednost od 3 % BDP-a utvrđenu Ugovorom, dok je njezin dug opće države premašio referentnu vrijednost od 60 % BDP-a utvrđenu Ugovorom i nije se smanjio zadovoljavajućim tempom. U izvješću je zaključeno da nije ispunjen kriterij deficita i da nije poštovan kriterij duga.

(11)

Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije oprezan je za 2021. i 2022. U Programu stabilnosti za 2021. predviđa se da će se realni BDP povećati za 4,6 % u 2021. i za 4,4 % u 2022. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. predviđa se rast realnog BDP-a od 4,9 % u 2021. i 5,1 % u 2022. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. očekuje se da će se privatna potrošnja oporaviti nešto brže nego što se očekuje u Programu stabilnosti za 2021. zbog akumulirane potražnje uzrokovane krizom i većeg predviđenog rasta zaposlenosti i plaća. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. očekuje se i veća dinamika ulaganja u 2022. te veći izvoz u 2021. i 2022.

(12)

Vlada u Programu stabilnosti za 2021. predviđa povećanje deficita opće države s 8,4 % BDP-a u 2020. na 8,6 % BDP-a u 2021. te smanjenje udjela duga na 80,4 % BDP-a u 2021. Prema Programu stabilnosti za 2021. promjena primarnog proračunskog salda u 2021. u odnosu na razinu prije krize (2019.) iznosi -9,2 % BDP-a u 2021., što odražava diskrecijske proračunske mjere od 2,6 % BDP-a za potporu gospodarstvu i djelovanje automatskih stabilizatora. Ta su predviđanja u skladu s Komisijinom proljetnom prognozom 2021., prema kojoj se očekuje da će deficit opće države dosegnuti 8,5 % BDP-a, dok bi udio duga trebao iznositi 79,0 % BDP-a. Iako se u objema predviđa znatno povećanje primarnih rashoda koje nije objašnjeno privremenim hitnim mjerama uvedenima zbog krize, postoje razlike u njihovu sastavu. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. predviđaju se niža javna ulaganja zbog manje apsorpcije sredstava Unije u 2021. i sporije provedbe projekata ulaganja koje financira država. Očekuje se i veći nominalni rast u nekim kategorijama tekućih rashoda. Predviđeni udio duga u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. niži je zbog povoljnije dinamike nominalnog BDP-a.

(13)

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i posljedični gospodarski pad Slovenija je donijela proračunske mjere za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije bolesti COVID-19 i pružanje pomoći osobito pogođenim građanima i sektorima. Tim snažnim odgovorom politike ublaženo je smanjenje BDP-a, što je pak ograničilo povećanje državnog deficita i javnog duga. Fiskalne mjere trebale bi pružiti najveću moguću potporu oporavku bez prejudiciranja budućih fiskalnih kretanja. Stoga se njima ne bi smjelo trajno opteretiti javne financije. Ako države članice uvedu trajne mjere, trebale bi ih na odgovarajući način financirati kako bi se u srednjoročnom razdoblju postigla proračunska neutralnost. Mjere koje je Slovenija poduzela u 2020. i 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020. Diskrecijske proračunske mjere koje je vlada donijela 2020. i 2021. uglavnom su privremene ili popraćene kompenzacijskim mjerama.

(14)

Program stabilnosti za 2021. sadržava pretpostavku da ulaganja i reforme financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost iznose 0,6 % BDP-a u 2021., 1,2 % u 2022. i 0,7 % u 2023. U njemu je predviđen daljnji rashod od 0,2 % BDP-a u 2024. i oko 0,3 % u 2025. i 2026. Program stabilnosti za 2021. sadržava i pretpostavku zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost koji bi u 2022. iznosili 0,1 % BDP-a, a u 2025. dosegnuli 0,4 % BDP-a. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. ta bespovratna sredstva nisu u potpunosti uključena u proračunske projekcije jer te informacije nisu bile dostupne na zadnji dan te prognoze. Umjesto toga, Komisijina prognoza 2021. sadržava pretpostavku da će rashodi financirani bespovratnim sredstvima iznositi 0,2 % BDP-a u 2021. i 0,6 % BDP-a u 2022. na temelju informacija iz plana za oporavak i otpornost koji je vlada donijela 28. travnja 2021.

(15)

U trenutačnim okolnostima potrebno je razmotriti utvrđene pokazatelje fiskalne prilagodbe iz Uredbe (EZ) br. 1466/97. Prvo, postoji znatna neizvjesnost u pogledu procjena proizvodnog jaza. Drugo, fiskalna politika treba biti spremna za brzu prilagodbu razvoju pandemije bolesti COVID-19, kako bi se nakon smanjenja zdravstvenih rizika preusmjerila s hitnih na ciljane mjere. Treće, trenutačne okolnosti obilježene su znatnim odgovorom politika za potporu gospodarskoj aktivnosti. Zbog znatnih prijenosa sredstava iz proračuna Unije (kao što su oni iz Mehanizma za oporavak i otpornost) utvrđeni pokazatelji ne odražavaju u cijelosti poticaj fiskalnih politika gospodarstvu. U tom se kontekstu strukturni saldo ne čini primjerenim u trenutačnim okolnostima. Referentno mjerilo za rashode također je potrebno prilagoditi (5) i dopuniti dodatnim informacijama kako bi se u potpunosti ocijenio smjer fiskalne politike.

(16)

Kao u pristupu iz procjene nacrta proračunskih planova za 2021., privremene hitne mjere isključene su iz ukupnog iznosa rashoda. Tim hitnim privremenim mjerama uvedenima zbog krize podupiru se zdravstveni sustavi te radnicima i poduzećima nadoknađuje gubitak prihoda zbog ograničenja kretanja i poremećaja u lancima opskrbe; tijela javne vlasti mogu ih ukinuti ovisno o normalizaciji javnog zdravlja i gospodarstva. Kako bi se u ovom trenutku ocijenio opći smjer fiskalne politike, znatne prijenose sredstava iz proračuna Unije (kao što su oni iz Mehanizma za oporavak i otpornost) trebalo bi uključiti u relevantne ukupne rashode. Opći smjer fiskalne politike stoga se mjeri promjenom primarnih rashoda (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda i bez hitnih privremenih mjera uvedenih zbog krize), uključujući rashode koji se financiraju bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova Unije. Osim općeg smjera fiskalne politike, cilj je analize procijeniti je li nacionalna fiskalna politika razborita i potiče li se njezinim sastavom održiv oporavak u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Zato se posebna pozornost posvećuje kretanjima primarnih tekućih rashoda i ulaganja koje financira država.

(17)

U Programu stabilnosti Slovenije za 2021. predviđa se da će se njezin deficit opće države smanjiti na 5,7 % BDP-a u 2022., uglavnom zbog gospodarskog oporavka i prestanka primjene privremenih mjera potpore donesenih 2020. i 2021. Predviđa se smanjenje udjela duga opće države na 79,6 % BDP-a u 2022. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. predviđaju se niži udjeli deficita (4,7 % BDP-a) i duga (76,7 % BDP-a). U obama predviđanjima kretanje primarnih rashoda (bez hitnih privremenih mjera uvedenih zbog krize) i dalje je visoko. Razlika u predviđanjima deficita uglavnom se može objasniti povoljnijim makroekonomskim scenarijem u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021., a time i nižim udjelom ukupnih rashoda u BDP-u. Ni u jedno od tih dvaju predviđanja nije uključen učinak niza mjera, uključujući veliki paket poreznih reformi koji je vlada nedavno donijela. U skladu s informacijama iz Programa stabilnosti za 2021., ako ih parlament donese, te bi mjere mogle imati učinak povećanja deficita od najmanje 0,7 % BDP-a u 2022. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2021. te na temelju posebne metodologije kojom se odražavaju gore navedeni izazovi, opći smjer fiskalne politike – uključujući učinak ulaganja koja se financiraju iz nacionalnog proračuna i proračuna Unije, osobito iz Mehanizma za oporavak i otpornost, na ukupnu potražnju u 2022. – procjenjuje se na -0,1 % BDP-a (6). Predviđa se da će se pozitivan učinak rashoda financiranih bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova Unije povećati za 0,3 postotna boda BDP-a. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država biti neutralan (7). Predviđa se da će učinak primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani) biti kontrakcijski i iznositi 0,2 postotna boda BDP-a.

(18)

Po svemu sudeći, kvaliteta proračunskih mjera država članica posebno je važna. Fiskalne strukturne reforme usmjerene na poboljšanje sastava nacionalnih proračuna mogu poduprijeti potencijalni rast, stvoriti prijeko potreban fiskalni prostor i doprinijeti osiguravanju dugoročne fiskalne održivosti, među ostalim zbog klimatskih promjena i zdravstvenih izazova. Na prihodovnoj je strani zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 došla do izražaja važnost reformi za učinkovitije i pravednije sustave javnih prihoda. Na rashodovnoj je strani još više naglašena nužnost povećanja obujma i kvalitete održivih ulaganja koja potiču rast, u skladu s ciljevima jačanja potencijala rasta, gospodarske i socijalne otpornosti te zelene i digitalne tranzicije. Nacionalni planovi za oporavak i otpornost omogućit će poboljšanje sastava nacionalnih proračuna.

(19)

Prema srednjoročnom proračunskom planu iz Programa stabilnosti za 2021. predviđa se smanjenje deficita opće države s 3,8 % BDP-a u 2023. na 2,8 % BDP-a u 2024. Stoga se predviđa da u 2024. deficit opće države više neće premašivati referentnu vrijednost od 3 % BDP-a utvrđenu Ugovorom. Na temelju Programa stabilnosti za 2021. opći smjer fiskalne politike – uključujući učinak ulaganja koja se financiraju iz nacionalnog proračuna i proračuna Unije, posebno iz Mehanizma za oporavak i otpornost, na ukupnu potražnju – procjenjuje se na prosječno 1,5 % BDP-a u 2023. i 2024. Predviđa se da će se pozitivan učinak rashoda financiranih bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova Unije smanjiti za 0,6 postotnih bodova BDP-a. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država biti kontrakcijski i iznositi 0,4 postotna boda BDP-a (8). Predviđa se da će učinak primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez diskrecijskih mjera na prihodovnoj strani) biti kontrakcijski i iznositi 0,6 postotnih bodova BDP-a. Trenutačno se prosječni desetogodišnji nominalni potencijalni rast procjenjuje na 4¼ % (9). Međutim, ta procjena ne uključuje učinak reformi u okviru plana za oporavak i otpornost koje bi mogle stoga potaknuti potencijalni gospodarski rast Slovenije.

(20)

Predviđa se smanjenje udjela duga opće države sa 79,0 % BDP-a u 2023. na 78,0 % BDP-a u 2024. Smatra se da se Slovenija srednjoročno suočava sa srednjim rizicima za fiskalnu održivost, kao što je vidljivo iz najnovije analize održivosti duga.

(21)

S obzirom na trenutačno i dalje iznimno visok stupanj neizvjesnosti, smjernice za fiskalnu politiku trebale bi ostati uglavnom kvalitativne. Preciznije kvantificirane smjernice za naredne godine izradit će se 2022., nakon što se stupanj neizvjesnosti u dovoljnoj mjeri smanji.

(22)

Vijeće je ocijenilo Program stabilnosti za 2021. i daljnje postupanje Slovenije po Preporuci Vijeća od 20. srpnja 2020.,