(1)

Vijeće je 13. listopada 2020. donijelo Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (1). U Preporuci je utvrđen koordinirani pristup u sljedećim ključnim područjima: primjeni zajedničkih kriterija i pragova pri donošenju odluka o uvođenju ograničenja slobodnog kretanja, mapiranju opasnosti od prenošenja bolesti COVID-19 na temelju dogovorenog kôda u boji te koordiniranog pristupa u pogledu mjera, ako postoje, koje se mogu na odgovarajući način primijeniti na osobe koje se kreću između područjâ, ovisno o razini rizika od prijenosa u tim područjima.

(2)

Na temelju kriterija i pragova utvrđenih u toj preporuci Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti jednom tjedno objavljuje kartu država članica podijeljenih na regije kako bi državama članicama pružio potporu u donošenju odluka (2).

(3)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. te preporuke, s obzirom na razvoj epidemiološke situacije Komisija bi uz podršku Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti trebala redovito ocjenjivati kriterije, potrebe za podacima i pragove navedene u ovoj Preporuci, među ostalim i potrebu za razmatranje drugih kriterija ili prilagodbu pragova, te svoje zaključke proslijediti Vijeću na razmatranje, zajedno s prijedlogom izmjene Preporuke.

(4)

Dva čimbenika utječu na trenutačni razvoj pandemije. S jedne strane, od početka 2021. provodi se masovno cijepljenje, a milijuni Europljana već su cijepljeni protiv bolesti COVID-19. Međutim, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću Zajednički do pobjede nad bolešću COVID-19 (3), dokle god broj zaraženih raste i sve dok cijepljenih ne bude onoliko koliko je potrebno za preokret tijeka pandemije, i dalje će biti potrebna stalna budnost, zdravstvene kontrole i mjere za suzbijanje zaraze. Konkretno, EU i države članice sada moraju djelovati kako bi ograničili rizik od potencijalno težeg trećeg vala infekcija koji bi karakterizirale nove varijante virusa SARS-CoV-2, koje su lakše prenosive i koje su već prisutne u Europi.

(5)

Nedavna pojava novih varijanti virusa ozbiljno zabrinjava. Zasad nema dokaza da uzrokuju teže oblike bolesti, ali čini se da je njihova prenosivost veća za 50–70 %. (4) To znači da se virus može lakše i brže širiti, i još više povećati opterećenje ionako preopterećenih zdravstvenih sustava. To je vjerojatan uzrok znatnog povećanja broja slučajeva u većini država članica proteklih tjedana.

(6)

U posljednjoj procjeni rizika poveznog sa širenjem novih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost u EU-u/EGP-u (5) Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti navodi da je rizik povezan s unošenjem i širenjem unutar zajednice tih varijanti visok/vrlo visok.

(7)

Kao mogućnost za suzbijanje tog rizika Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti preporučuje da se izbjegavaju neobvezna putovanja kako bi se usporilo unošenje i širenje novih varijanti virusa SARS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost. Uz preporuke o izbjegavanju neobveznih putovanja i ograničenja putovanja za zaražene osobe, trebalo bi zadržati i mjere povezane s putovanjem kao što su testiranje i karantena putnika, posebno za putnike iz područja u kojima je zabilježena veća incidencija novih varijanti. Ako ni sekvenciranje nije dostatno za isključivanje mogućnosti veće incidencije novih varijanti, u skladu sa smjernicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti o genomskom sekvenciranju, trebalo bi razmotriti i razmjerne mjere za putovanja iz područja u kojima postoji stalna visoka razina prijenosa unutar zajednice.

(8)

S obzirom na preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Preporuku (EU) 2020/1475 trebalo bi izmijeniti.

(9)

Kako bi se uzela u obzir vrlo visoka stopa prisutnosti zaraze unutar zajednice, koja bi mogla biti povezana s većom zaraznošću novih zabrinjavajućih varijanti, trebalo bi uvesti novu boju – tamnocrvenu – za kartu koju svaki tjedan objavljuje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti. Tom bi se bojom označavalo područja u kojima je vrlo visoka incidencija virusa, među ostalim i zato što su prisutne zaraznije varijante koje izazivaju zabrinutost.

(10)

Države članice trebale bi također uzeti u obzir prevalenciju novih varijanti virusa SA RS-CoV-2 koje izazivaju zabrinutost, vodeći računa o razini sekvenciranja genoma koje provode druge države članice. U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću Zajednički do pobjede nad bolešću COVID-19 naglašena je potreba da države članice hitno povećaju sekvenciranje genoma i provode ga u 5–10 % pozitivnih nalaza, ako treba i korištenjem kapaciteta Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, kako bi se utvrdilo širenje pojedinih varijanti i otkrila pojava novih.

(11)

Visoka stopa prisutnosti zaraze unutar zajednice u većini država članica znači da će putovanja i dalje biti poseban problem. Sve dok se epidemiološka situacija bitno ne popravi, građane treba snažno odvraćati od svih putovanja koja nisu nužna, a posebno od putovanja u područja visokog rizika i iz njih, osobito s obzirom na pojavu novih varijanti. S obzirom na to da je opasnost od zaraze ili prenošenja slična bez obzira na to jesu li putovanja prekogranična ili unutar nacionalnog područja, države članice trebale bi osigurati usklađenost mjera koje se primjenjuju na te dvije kategorije putovanja kada ona nisu nužna.

(12)

U usmenim zaključcima tijekom videokonferencije članova i članica Europskog vijeća 21. siječnja 2021. (6) predsjednik Europskog vijeća napomenuo je da granice trebaju ostati otvorene kako bi se osiguralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uključujući protok osnovnih dobara i usluga. Ne bi trebalo uvoditi neselektivne zabrane putovanja. Međutim, kako bi se ograničilo širenje virusa možda će biti potrebne mjere ograničavanja neobveznih putovanja unutar EU-a. S obzirom na rizike od novih varijanti virusa, možda će biti potrebno da Vijeće preispita svoju preporuku o putovanjima unutar EU-a i neobveznim putovanjima u EU, ne mijenjajući pri tome načela na kojima se ona temelji.

(13)

Svrha koordiniranog pristupa je izbjegavanje ponovnog uvođenja graničnih kontrola unutar Unije. Zatvaranje granica, opća zabrana putovanja ili ukidanje letova te zabrana kopnenog i pomorskog prijevoza nisu opravdani, budući da su ciljane mjere, kao što su obvezna karantena ili testiranje, dovoljno djelotvorne i uzrokuju manje poremećaja. Sustav „zelenih traka” (7) trebao bi omogućiti održavanje prometnih tokova, posebno u smislu osiguravanja slobodnog kretanja robe i usluga te izbjegavanja poremećaja u lancu opskrbe.

(14)

Pri svim ograničenjima slobodnog kretanja osoba moraju se i dalje poštovati opća načela prava Unije, a osobito načela proporcionalnosti i nediskriminacije, uključujući nediskriminaciju na temelju državljanstva. Sve poduzete mjere stoga ne bi trebale prelaziti ono što je nužno za očuvanje javnog zdravlja. Jasno, pravodobno i potpuno informiranje javnosti ključno je kako bi se osigurala predvidivost, pravna sigurnost i poštovanje mjera od strane građana. Ograničenja bi trebalo primjereno provoditi, a sve sankcije trebale bi biti djelotvorne i proporcionalne.

(15)

Odbor za zdravstvenu sigurnost postigao je 11. siječnja 2021. dogovor o preporukama za zajedničko stajalište Unije u pogledu mjera izolacije za oboljele od bolesti COVID-19 i karantene za osobe koje su s njima bile u kontaktu te putnike. Države članice bi se pri uvođenju karantene za putnike trebale držati preporuka Odbora za zdravstvenu sigurnost (8). Među ostalim, ako se propisuje obveza karantene za dolaske iz visokorizičnih područja, trebalo bi razmotriti mogućnost skraćivanja trajanja karantene u slučaju negativnog rezultata testa obavljenog pet do sedam dana nakon ulaska u zemlju, osim ako se kod putnika pojave simptomi.

(16)

S obzirom na povećane kapacitete za testiranje na bolest COVID-19, Preporuku 2020/1475 trebalo bi izmijeniti kako bi države članice imale mogućnost da od putnika koji dolaze iz područja koja nisu u „zelenoj” kategoriji zatraže testiranje prije polaska.

(17)

S obzirom na visoku stopu prisutnosti zaraze unutar zajednice u područjima koja će prema novoj kategorizaciji biti „tamnocrvena”, za osobe koje dolaze iz tih područja, ako je riječ o neobveznim putovanjima, trebalo bi propisati obvezu testiranja prije polaska i karantenu nakon dolaska na odredište, u skladu s preporukama Odbora za zdravstvenu sigurnost. Ako mjesto karantene nije njihovo boravište, trebalo bi osigurati odgovarajuće uvjete u objektima koji se koriste za karantenu, uključujući zaštitu i skrb za djecu u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (9).

(18)

Ako osobe koje se vraćaju u državu članicu boravišta nisu mogle obaviti testiranje prije polaska, trebalo bi im dopustiti testiranje nakon dolaska, kako ih se ne bi sprečavalo da se vrate kući.

(19)

S obzirom na visoku stopu infekcija u „tamnocrvenim” područjima, osobe koje putuju zbog nužne funkcije ili potrebe također bi se trebale podvrgnuti testiranju na infekciju bolešću COVID-19 i karanteni, pod uvjetom da to nerazmjerno ne utječe na nužne funkcije koje obavljaju ili na ispunjavanje potrebe zbog koje putuju, na primjer zato što je izlaganje putnika stanovništvu na odredištu vrlo ograničeno. Ako država članica u specifičnom epidemiološkom kontekstu ipak zatraži testiranje za pružatelje usluga i radnike u sektoru prometa, to ne bi trebalo dovesti do poremećaja u tom sektoru (10). Kako bi se održala cjelovitost lanaca opskrbe, obveza karantene ne bi se trebala primjenjivati na osoblje u sektoru prometa pri obavljanju te nužne funkcije.

(20)

Ograničenja povezana s prekograničnim putovanjima posebno ometaju osobe koje svakodnevno ili često prelaze granice putujući do radnog mjesta ili škole, radi posjeta bliskoj rodbini, usluga zdravstvene zaštite ili skrbi o svojim bližnjima. S obzirom na to da karantena znatno remeti svakodnevni život i egzistenciju tih osoba te gospodarstvo u cjelini, one se ne bi trebale podvrgnuti karanteni ako prelaze granice zbog navedenih nužnih razloga. Sve dok je epidemiološka situacija slična s obje strane granice, čini se da nije neophodno da se te osobe često testiraju samo zato što prelaze granicu. I dalje će biti posebno važna bliska koordinacija među državama članicama i pograničnim regijama.

(21)

S obzirom na razvoj epidemiološke situacije Komisija bi uz podršku Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti trebala i dalje redovito ocjenjivati kriterije, potrebe za podacima i pragove navedene u ovoj Preporuci – među ostalim i potrebu za razmatranje drugih kriterija ili prilagodbu pragova – te svoje zaključke proslijediti Vijeću na razmatranje, zajedno s prijedlogom izmjene Preporuke, ako je to potrebno,

1.

u točki 10. podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

2.

u točki 10. umeće se sljedeća podtočka (ca):

3.

u točki 13. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

4.

u točki 13. podtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:

5.

u točki 13. dodaje se sljedeća podtočka (e):

6.

nakon naslova „Zajednički okvir u pogledu mogućih mjera za putnike koji dolaze iz područja povećanog rizika” umeće se sljedeća točka 16.a:

7.

u točki 17. podtočke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

8.

u točki 17. briše se sljedeća rečenica:

„Države članice putnicima bi mogle ponuditi mogućnost da se umjesto testu navedenom u podtočki (b) podvrgnu testu na infekciju bolešću COVID-19 prije dolaska.”

9.

u točki 17. dodaje se sljedeća rečenica:

„Države članice trebale bi ponuditi dovoljne kapacitete za testiranje i prihvaćati digitalne potvrde o testiranju, pri čemu trebaju osigurati da se time ne ometa pružanje ključnih usluga javnog zdravstva, posebno u smislu laboratorijskih kapaciteta.”

10.

umeće se sljedeća točka 17.a:

11.

umeće se sljedeća točka 17.b:

12.

umeće se sljedeća točka 19.a:

13.

umeće se sljedeća točka 19.b:

14.

točka 21. zamjenjuje se sljedećim: