(1)

Komisija je 17. prosinca 2019. donijela Godišnju strategiju održivog rasta, čime je označen početak europskog semestra 2020. za koordinaciju ekonomskih politika. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Komisija je 17. prosinca 2019. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se Ujedinjena Kraljevina utvrđuje kao jedna od država članica za koju nije potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije 31. siječnja 2020. i stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (3) („Sporazum o povlačenju”) Ujedinjena Kraljevina ušla je u prijelazno razdoblje koje traje do 31. prosinca 2020. Jedinstvenom odlukom koju Unija i Ujedinjena Kraljevina donesu do 1. srpnja 2020. u Zajedničkom odboru predviđenom u Sporazumu o povlačenju to se razdoblje može produljiti za najviše jednu ili dvije godine. Tijekom tog razdoblja pravo Unije, uključujući pravo Unije koje se odnosi na europski semestar, i dalje se primjenjuje na Ujedinjenu Kraljevinu i unutar nje.

(3)

Izvješće za Ujedinjenu Kraljevinu za 2020. objavljeno je 26. veljače 2020. U izvješću su ocijenjeni napredak Ujedinjene Kraljevine u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 9. srpnja 2019. (4) („preporuke za pojedinu zemlju iz 2019.”), mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Ujedinjene Kraljevine u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka 2020. izbijanje bolesti COVID-19 službeno je proglasila globalnom pandemijom. Ta je pandemija ozbiljna javnozdravstvena kriza koja pogađa građane, društva i gospodarstva. Veliko je opterećenje za nacionalne zdravstvene sustave, uzrokuje poremećaje u globalnim lancima opskrbe, kolebanja na financijskim tržištima i šokove potražnje potrošača te negativno utječe na razne sektore. Ugrožava radna mjesta i dohotke radnika te poslovanje poduzećâ. Uzrokovala je snažan gospodarski šok čije se ozbiljne posljedice već osjećaju u Uniji. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju u kojoj je pozvala na koordiniran gospodarski odgovor na krizu suradnjom svih aktera na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(5)

Više država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi podlijegati demokratskom nadzoru i neovisnom sudskom preispitivanju.

(6)

Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu. Opća klauzula o odstupanju olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme snažnoga gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (5). Komisija je u Komunikaciji od 20. ožujka 2020. smatrala da su, s obzirom na očekivan snažan gospodarski pad prouzročen pandemijom bolesti COVID-19, ispunjeni uvjeti za aktivaciju opće klauzule o odstupanju te je od Vijeća zatražila da potvrdi taj zaključak. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Složili su se da je za snažan gospodarski pad potreban odlučan, ambiciozan i koordiniran odgovor. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio također odlučiti usvojiti revidiranu fiskalnu putanju. Općom klauzulom o odstupanju ne suspendiraju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Njome se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(7)

Nužno je kontinuirano djelovanje radi ograničenja i nadzora širenja pandemije bolesti COVID-19, povećanja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te radi osiguravanja adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na mjestu rada u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istodobno bi države članice i Unija trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za ostvarenje povratka na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava te na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju, uz izvlačenje pouka iz krize.

(8)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je fleksibilnost koju unutarnje tržište nudi radi prilagodbe u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodno kretanje robe, usluga i radnika, izvanredne mjere koje sprečavaju normalno funkcioniranje unutarnjeg tržišta trebalo bi ukinuti čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da su u zdravstvenom sektoru potrebni planovi pripravnosti za krizne situacije. Poboljšane strategije nabave, diversificirani lanci opskrbe i strateške rezerve osnovne opreme među ključnim su elementima za izradu širih planova pripravnosti za krizne situacije.

(9)

Socioekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19 vjerojatno će se zbog različitih obrazaca specijalizacije nejednako osjetiti u regijama Ujedinjene Kraljevine. To uključuje znatan rizik od daljnjeg povećanja regionalnih nejednakosti u Ujedinjenoj Kraljevini. Na postojeću situaciju nužno je odgovoriti ciljanim politikama.

(10)

Ujedinjena Kraljevina 30. travnja 2020. dostavila je svoj Nacionalni program reformi za 2020., a 7. svibnja 2020. svoj Program konvergencije za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa procijenjena istodobno.

(11)

Ujedinjena Kraljevina trenutačno je obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vijeće je 13. srpnja 2018. preporučilo Ujedinjenoj Kraljevini da se pobrine da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (6) u razdoblju 2019. – 2020. ne premaši 1,6 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ukupna procjena Komisije potvrđuje da postoji rizik značajnog odstupanja od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za razdoblje 2019. – 2020. te za razdoblja 2018. – 2019. i 2019. – 2020. kad se zajedno uzmu u obzir. Podaci o realizaciji za razdoblje 2019. – 2020. bit će dostupni na jesen 2020.

(12)

Vlada u svojem Programu konvergencije za razdoblje 2019. – 2020. planira da će se ukupni saldo pogoršati s deficita od 2,2 % BDP-a u razdoblju 2019. – 2020. na deficit od 2,5 % BDP-a u razdoblju 2020. – 2021. Predviđa se da će se deficit povećati na 3,1 % BDP-a u razdoblju 2021. – 2022. i smanjiti na 2,4 % BDP-a do 2024. – 2025. Nakon smanjenja na procijenjenih 83,2 % BDP-a u razdoblju 2019. – 2020., prema Programu konvergencije za razdoblje 2019. – 2020. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 82,9 % u razdoblju 2020. – 2021. Međutim, makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije više se ne čini realističnim jer se ne uzimaju u obzir gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19. U projekcijama u Programu ne uzimaju se u obzir ni mjere koje je Ujedinjena Kraljevina najavila kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost zbog pandemije bolesti COVID-19.

(13)

Ujedinjena Kraljevina odgovorila je na pandemiju bolesti COVID-19 donošenjem pravodobnih proračunskih mjera za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije i pomoć osobito ugroženim građanima i sektorima. Projekcije u Programu konvergencije ne uključuju te mjere, ali se one uzimaju u obzir u proljetnoj prognozi Komisije iz 2020. Proračunske mjere iznose oko 5,5 % BDP-a i uključuju potporu zaposlenicima, samozaposlenim osobama i poduzećima, kao i socijalne mjere. Osim toga, Ujedinjena Kraljevina najavila je mjere koje će doprinijeti pružanju potpore likvidnosti poduzeća bez izravnog proračunskog učinka. Te mjere uključuju kreditna jamstva u visini od oko 16 % BDP-a. Puna provedba izvanrednih mjera i fiskalnih mjera potpore uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, doprinijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

(14)

Na temelju proljetne prognoze Komisije iz 2020. predviđa se da će, ne bude li promjene u politikama, u Ujedinjenoj Kraljevini saldo opće države iznositi -10,7 % BDP-a u razdoblju 2020. – 2021. i -6,2 % BDP-a u razdoblju 2021. – 2022. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u dosegnuti 102,5 % u 2020. – 2021. i 100,2 % BDP-a u 2022. Budući da se makroekonomskim scenarijem na kojem se temelji Program konvergencije ne uzimaju u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19, predviđanja u pogledu duga i deficita znatno se razlikuju od predviđanja Komisije.

(15)

Komisija je 20. svibnja 2020. objavila izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora zbog predviđanja da će Ujedinjena Kraljevina u razdoblju 2020. – 2021. prekršiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Općenito govoreći, analiza upućuje na zaključak da kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen.

(16)

Zbog trenutačne krize uzrokovane bolešću COVID-19 u području gospodarske i socijalne politike pojavili su se izazovi kakvi nisu zabilježeni proteklih desetljeća. Očekuje se da će nezaposlenost porasti za gotovo 3 postotna boda, s 3,8 % u 2019. na 6,7 % u 2020., i neznatno se smanjiti na 6 % u 2021. Vlada Ujedinjene Kraljevine donijela je izvanredne mjere za ublažavanje negativnih posljedica šoka. Trošak izravne fiskalne potpore ovisit će o potražnji, ali može iznositi oko 110 milijardi GBP (5,5 % BDP-a), uz 330 milijardi GBP (16 % BDP-a) kreditnih jamstava za bankovne kredite. Uvedeni su programi skraćenog radnog vremena kako bi se zaštitila radna mjesta, a uvedene su i mjere potpore samozaposlenim osobama. Privremeno su poboljšani pokrivenost i prihvatljivost za pristup predujmovima u okviru univerzalnog kredita, a osnovna prava iz univerzalnog kredita privremeno su povećana za razdoblje od dvanaest mjeseci. Osim toga, lokalne vlasti dobit će dodatna jednokratna sredstva za potporu ekonomski ranjivim osobama i kućanstvima. Vlada je najavila i tromjesečni moratorij na hipotekarna plaćanja vlasnicima nekretnina koji su u teškoćama zbog pandemije bolesti COVID-19.

(17)

Kako bi poduzećima pružila potporu u pogledu njihova financijskog položaja, Središnja banka Ujedinjene Kraljevine u dva je navrata smanjila eskontnu stopu, sveukupno s 0,75 % na 0,1 %, smanjila je stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u Ujedinjenoj Kraljevini na 0 % s prethodnog kretanja prema ciljnoj stopi od 2 % do prosinca 2020., povećala je iznos programa otkupa obveznica na 645 milijardi GBP i pojačala potporu komercijalnim bankama pri kreditiranju realnog sektora zajedno s državnim jamstvima za zajmove. Vlada je sektorima ponudila jednogodišnji moratorij na plaćanje poreza na upotrebu poslovnih nekretnina, odgodu plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) i novčane potpore za manja poduzeća. Potpora likvidnosti stavljena je na raspolaganje i u obliku jamstava i kombiniranih bespovratnih sredstava u okviru programa Coronavirus Business Intervention Loan za mala i srednja poduzeća čiji promet ne premašuje određeni prag te primjenom raznih proizvoda za financiranje poduzeća, kao što su revolving kreditne linije i drugi proizvodi, npr. kratkoročni zajmovi. Uz to, u svim je gospodarskim sektorima sada dostupan opći program za osiguravanje likvidnosti MSP-ova, ali i većih poduzeća koji bi mogao uključivati i potporu za ulaganja. U procesu izrade i provedbe tih mjera treba voditi računa o otpornosti bankovnog sektora.

(18)

Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je nedostatke zdravstvenih sustava u Ujedinjenoj Kraljevini u pogledu pripravnosti i sposobnosti da odgovore na takve pandemije, posebno kad je riječ o objektima, osoblju i zalihama. Posljedica toga je hitna izgradnja privremenih poljskih bolnica za pacijente oboljele od bolesti COVID-19 diljem Ujedinjene Kraljevine. Od nacionalne prerađivačke industrije zatraženo je da izmijeni svoje proizvodne linije radi hitne proizvodnje dodatne medicinske opreme, kao što su ventilatori pluća, kako bi se zadovoljila očekivana razina potražnje. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je istaknula manjak radne snage u zdravstvu. Za upravljanje sličnim krizama u budućnosti potrebna su ulaganja u zdravstvene sustave diljem Ujedinjene Kraljevine, uključujući djelotvorne i dobro financirane mjere javnog zdravstva. Tim bi ulaganjima trebalo osigurati potrebnu opremu, objekte i potrebnu kvalificiranu radnu snagu te, općenito, kapacitet za pružanje svih očekivanih redovitih zdravstvenih usluga uz skrb za oboljele od bolesti COVID-19 ili sličnih zaraznih bolesti.

(19)

Aktualna kriza vjerojatno će teže pogoditi najranjivije skupine i pogoršati siromaštvo. Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti povećavao se i prije krize, unatoč rekordno niskoj nezaposlenosti. Visoke su i stope siromaštva unatoč zaposlenju i siromaštva djece. Rezovi i reforme u području socijalne skrbi mogli bi narušiti snažan učinak sustava poreznih olakšica u Ujedinjenoj Kraljevini na smanjenje siromaštva. Ima prostora za jačanje potpore najranjivijim skupinama, uključujući siromašnu djecu, posebno zato što se očekuje da će kriza dodatno povećati nejednakost prihoda.

(20)

Povećanje uspješnosti u produktivnosti rada i dalje je velik izazov za Ujedinjenu Kraljevinu. Proizvodnja po satu u Ujedinjenoj Kraljevini znatno je niža nego u većini drugih razvijenih gospodarstava i tek je neznatno veća nego prije financijske krize. Rast BDP-a potaknut je rastom zaposlenosti, a u posljednje vrijeme gotovo uopće nije bilo povećanja produktivnosti. Unatoč napetom tržištu rada, produktivnost rada u Ujedinjenoj Kraljevini uglavnom je nepromijenjena od početka 2018. Rast realnih plaća i dalje je spor. Mnogi dijelovi Ujedinjene Kraljevine relativno su siromašni, s relativno niskim razinama ulaganja u vještine i infrastrukturu. Ograničeni izgledi za napredovanje u karijeri osoba na slabo plaćenim radnim mjestima negativno utječu i na produktivnost i na siromaštvo. Očekuje se da bi se takvo stanje trebalo nastaviti, a moglo bi se čak i pogoršati s obzirom na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Nedavna pandemija ujedno je znatan izazov sustavima obrazovanja i osposobljavanja u Ujedinjenoj Kraljevini, osobito s obzirom na učenje na daljinu i razlike u dostupnosti strukturiranog učenja. Prema tome, ima prostora za povećanje produktivnosti rješavanjem raširenih problema kao što su niska ulaganja u opremu, infrastrukturu i istraživanje i razvoj te nedostatak vještina (posebno osnovnih i tehničkih vještina). Ujedinjena Kraljevina namjerava povećati ulaganja u istraživanje i inovacije i poboljšati upotrebu postojećih tehnologija u cijelom gospodarstvu.

(21)

Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi. Ujedinjena Kraljevina ima stalni manjak stambenih nekretnina. Pojavljuje se nedostatak kapaciteta, dok je izgradnja stambenih nekretnina još ispod razine potrebne za zadovoljavanje procijenjene potražnje. Strogim propisima za tržište građevinskog zemljišta ograničava se broj i lokacija građevinskih zemljišta namijenjenih novogradnji, osobito oko velikih gradova. Građevinski sektor i dalje je ključan čimbenik kad je riječ o stanovanju, kao i za ostvarivanje budućih ciljeva energetske učinkovitosti i klimatskih ciljeva, iako je smanjenje količine energije koja se upotrebljava za grijanje kućanstava otežano zbog starosti stambenog fonda i njegove spore zamjene. Nakon desetljeća nedovoljnih javnih ulaganja vlada je počela rješavati problem infrastrukturnog manjka. Ostvaren je ohrabrujući napredak u pogledu ulaganja u obnovljive izvore energije, a u energetskom sektoru postignuto je znatno smanjenje emisija. Međutim, prijelaz na klimatsko neutralno gospodarstvo i dalje se suočava s izazovima u cijelom gospodarstvu. Upotreba cestovnih, željezničkih i zrakoplovnih mreža u Ujedinjenoj Kraljevini približava se punom kapacitetu, što doprinosi zagušenju prometa i onečišćenju zraka. Ujedinjena Kraljevina želi biti predvodnik u području vozila s nultim emisijama, ali većina željezničke mreže još nije elektrificirana. Iako je pokrivenost optičkim mrežama u Ujedinjenoj Kraljevini još skromna, jača konkurencija na tržištu optičkih mreža jer vlada znatno pojačava javnu potporu uvođenju optičke mreže. Međutim, takvo ulaganje u digitalnu infrastrukturu trebalo bi biti popraćeno jačanjem digitalnih vještina jer je Ujedinjena Kraljevina suočena sa strukturnim manjkom stručnih vještina u području IT-a.

(22)

Iako se preporuke za pojedinu zemlju navedene u ovoj Preporuci („preporuke za pojedinu zemlju iz 2020.”) prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za suočavanje sa srednjoročnim i dugoročnim strukturnim izazovima. Preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i dalje su relevantne i kontinuirano će se pratiti u okviru europskog semestra do kraja prijelaznog razdoblja.

(23)

Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može doprinijeti održivom gospodarstvu. Države članice u svojim su nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Osiguravanjem potpune provedbe preporuka za pojedinu zemlju iz 2020. Ujedinjena Kraljevina doprinijet će napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

(24)

Komisija je u okviru europskog semestra 2020. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Ujedinjene Kraljevine i objavila je u izvješću za Ujedinjenu Kraljevinu za 2020. Procijenila je i Program konvergencije za 2020., Nacionalni program reformi za 2020. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju upućene Ujedinjenoj Kraljevini prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Ujedinjenoj Kraljevini nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno ojačati ukupno gospodarsko upravljanje u Uniji.

(25)

Uzimajući u obzir tu procjenu, Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2020. i njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

1.

2.

3.