Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32017R1759

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1759 оd 27. rujna 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz barijeva karbonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

C/2017/6452

SL L 250, 28.9.2017, p. 34–51 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 29/09/2022

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/1759/oj

28.9.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 250/34


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1759

оd 27. rujna 2017.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz barijeva karbonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Mjere na snazi

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1175/2005 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz barijeva karbonata iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina” ili „predmetna zemlja”). Te su mjere bile u obliku posebne pristojbe od 6,30 EUR po toni i 8,10 EUR po toni za dva kineska proizvođača izvoznika s pojedinačnom stopom pristojbe te 56,40 EUR po toni za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine.

(2)

U kolovozu 2011., nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”), Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 831/2011 (3) mjere su produljene za razdoblje od pet godina.

1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(3)

Nakon objave Obavijesti o predstojećem isteku antidampinških mjera koje se primjenjuju (4), Komisija je 12. svibnja 2016. primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe („zahtjev”).

(4)

Zahtjev je podnio Solvay & CPC Barium Strontium GmbH & Co. KG, Njemačka („podnositelj zahtjeva”), jedini proizvođač barijeva karbonata u Uniji, koji stoga čini 100 % ukupne proizvodnje u Uniji. Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom konačnih antidampinških mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i štete.

1.3.   Pokretanje postupka

(5)

Utvrdivši, nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 18. kolovoza 2016. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (5) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

1.4.   Zainteresirane strane

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se jave radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, nadležna tijela NRK-a, poznate uvoznike i korisnike za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku te u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka zatražiti saslušanje u Komisiji i/ili kod službenika za saslušanje.

1.5.   Analogna zemlja

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je, u pogledu uvoza iz NRK-a, obavijestila zainteresirane strane da je kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Indiju („analogna zemlja”) i pozvala ih da dostave primjedbe o tom odabiru. S tim u vezi nisu primljene nikakve primjedbe.

(9)

Komisija je stupila u kontakt s indijskim vlastima i proizvođačima barijeva karbonata u Indiji koji su joj poznati i pozvala ih na suradnju. Ni jedan proizvođač iz Indije nije surađivao, tj. zatražene informacije nisu dostavljene.

(10)

Usporedno s time Komisija je tražila suradnju proizvođača koji su joj poznati u drugim potencijalnim analognim zemljama i stupila je u kontakt s relevantnim tijelima iz Brazila, Irana, Republike Koreje i SAD-a te ih pozvala da dostave imena i adrese udruženja proizvođača i proizvođača za koje se zna da proizvode i prodaju barijev karbonat na svojem tržištu. Međutim, ni jedan proizvođač iz tih zemalja nije pristao na suradnju.

1.6.   Odabir uzorka

(11)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(12)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a, u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(13)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u koji su joj poznati zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako ih ima, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(14)

Ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije se javio. Odabir uzorka stoga nije bio potreban.

Odabir uzorka uvoznika

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je stupila u kontakt sa svim nepovezanim uvoznicima koji su joj poznati i zatražila od njih da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Šest se uvoznika odazvalo i dostavilo Komisiji informacije zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

S obzirom na malen broj uvoznika Komisija je odlučila da neće odabrati uzorak i poslala upitnik svoj šestorici uvoznika koji su otkrili svoj identitet. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi ((19)) u nastavku, ni jedan od tih uvoznika nije odgovorio na upitnik.

1.7.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(18)

Komisija je poslala upitnike jedinom proizvođaču iz Unije, šestorici uvoznika i osamdesetšestorici korisnika koji su se javili, svoj četvorici kineskih proizvođača izvoznika koji su joj poznati i dvadesetorici poznatih proizvođača u potencijalnim analognim zemljama (18 u Indiji, jedan u Iranu i jedan u SAD-u).

(19)

Odgovori na upitnik primljeni su od jedinog proizvođača iz Unije i 15 korisnika. Ni jedan kineski proizvođač izvoznik i ni jedan od proizvođača u potencijalnim analognim zemljama nije surađivao. Isto tako, iako su prvotno otkrili svoj identitet kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (16), ni jedan od uvoznika koji su se javili nije odgovorio na upitnik koji je Komisija naknadno poslala.

(20)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, nanesene štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

 

Proizvođač iz Unije

Solvay & CPC Barium Strontium GmbH & Co. KG, Njemačka

 

Korisnici

Esmalglass, S.A.U, Villareal, Španjolska

Torrecid, S.A, L'Alcora, Španjolska

BorsodChem Zrt, Kazincbarcika, Mađarska

1.8.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(21)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.9.   Objava

(22)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje konačnih antidampinških mjera na snazi. Zainteresiranim stranama jednako je tako dano razdoblje unutar kojeg su mogle uložiti prigovore nakon te objave.

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz postupka revizije

(23)

Proizvod iz postupka revizije jest barijev karbonat s masenim udjelom stroncija većim od 0,07 % i masenim udjelom sumpora većim od 0,0015 %, bilo u prahu, bilo u obliku komprimiranih ili kamenih granula („proizvod iz postupka revizije”), podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2836 60 00 (oznaka TARIC 2836600010).

(24)

Barijev karbonat upotrebljava se kao sirovina u nekoliko industrija. Uglavnom se upotrebljava u proizvodnji keramičkih masa i glazura, opeka i pločica, stakla za posebnu namjenu te u kemijskoj industriji.

2.2.   Istovjetni proizvod

(25)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da sljedeći proizvodi imaju jednaka fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

proizvod iz postupka revizije,

proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a i

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(26)

Komisija je stoga zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

3.1.   Uvodne napomene

(27)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitivalo se je li damping bio prisutan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(28)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (14), u ispitnom postupku nije surađivao ni jedan kineski proizvođač izvoznik. Komisija je stoga obavijestila kineska tijela da se u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe dostupne činjenice mogu upotrijebiti u pogledu kineskog proizvođača izvoznika kako bi se utvrdilo odvija li se trenutačno damping i je li vjerojatan nastavak ili ponavljanje dampinga. Komisija u tom pogledu od kineskih tijela nije zaprimila nikakve primjedbe ili zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(29)

Na temelju toga i u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe nalazi u pogledu postojanja dampinga i vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se na raspoloživim podacima, a posebno na sljedećem:

i.

podaci sadržani u zahtjevu,

ii.

statistički podaci Eurostata i podaci koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”),

iii.

javno dostupni statistički podaci Kineske statističke baze podataka o izvozu i baze podataka COMTRADE (6) i

iv.

javno dostupne informacije (7).

3.2.   Damping

3.2.1.   Proizvođači izvoznici kojima je odobrena primjena tretmana tržišnog gospodarstva u početnom ispitnom postupku

3.2.1.1.   Uobičajena vrijednost

(30)

U početnom ispitnom postupku dvama proizvođačima izvoznicima odobren je tretman tržišnoga gospodarstva. Stoga se zbog nedostatka suradnje uobičajena vrijednost za te proizvođače izvoznike temeljila na dostupnim činjenicama.

(31)

Uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe utvrđena je na temelju kineskih izvoznih cijena na tržišta ostalih trećih zemalja u kojima nisu uspostavljene antidampinške mjere kako je zabilježeno u Kineskoj statističkoj bazi podataka o izvozu.

(32)

To se smatralo najrazumnijom metodologijom s obzirom na manjak drugih dostupnih informacija zbog nedostatka suradnje.

3.2.1.2.   Izvozne cijene

(33)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, izvozna cijena temeljila se na bazi podataka iz članka 14. stavka 6. za uvoz u Uniju proizvoda iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dvaju kineskih proizvođača izvoznika kojima je odobren tretman tržišnog gospodarstva tijekom početnog ispitnog postupka.

3.2.1.3.   Usporedba

(34)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu koja je stoga utvrđena na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, izvozna cijena i uobičajena vrijednost prilagođene su tako što su u obzir uzete razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe cijena za prekooceanski prijevoz, rukovanje i unutarnji prijevoz na temelju javno dostupnih podataka i podataka u zahtjevu u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

3.2.1.4.   Dampinška marža

(35)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako je prethodno utvrđena u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(36)

Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je oko 30 % za društvo Hubei Jingshan Chutian Barium Salt Corp. Ltd. i oko 20 % za Zaozhuang Yongli Chemical Co.

3.2.2.   Proizvođači izvoznici kojima nije odobrena primjena tretmana tržišnog gospodarstva tijekom početnog ispitnog postupka

3.2.2.1.   Analogna zemlja

(37)

Za ta dva kineska proizvođača izvoznika kojima u početnom ispitnom postupku nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva uobičajenu vrijednost trebalo bi utvrditi u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, odnosno na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(38)

Indija je odabrana kao analogna zemlja u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga je u Obavijesti o pokretanju ove revizije Komisija predložila da se Indija ponovno upotrijebi kao analogna zemlja te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(39)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (10), Komisija je zatražila suradnju i drugih potencijalnih analognih zemalja, tj. Brazila, Irana, Republike Koreje i SAD-a, te pozvala proizvođače koji su joj poznati da dostave potrebne informacije.

(40)

Međutim, ni jedan proizvođač iz tih zemalja nije pristao surađivati u postupku. Nije bilo nikakvih informacija iz drugih zemalja u kojima bi se mogao proizvoditi barijev karbonat.

3.2.2.2.   Uobičajena vrijednost

(41)

S obzirom na prethodno navedenu nesuradnju proizvođača iz svih potencijalnih analognih zemalja Komisija je odredila uobičajenu vrijednost na nekoj drugoj razumnoj osnovi u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(42)

U tom pogledu uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju prosječnog troška proizvodnje za industriju Unije dodavanjem iznosa za prodajne, opće i administrativne troškove i iznosa dobiti. Prodajni, opći i administrativni troškovi temeljili su se na stvarnim prodajnim, općim i administrativnim troškovima industrije Unije koji se odnose na proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda na tržištu Unije, a iznos dobiti temeljio se na dobiti koja se odnosi na proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe, po analogiji.

(43)

To se smatralo najrazumnijom metodologijom s obzirom na manjak drugih dostupnih informacija zbog nedostatka suradnje.

3.2.2.3.   Izvozna cijena

(44)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika izvozne cijene utvrđene su u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, odnosno na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. za uvoz u Uniju koji su tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka obavili kineski proizvođači izvoznici kojima tijekom početnog ispitnog postupka nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva.

3.2.2.4.   Usporedba

(45)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu koja je stoga utvrđena na temelju cijene franko tvornica. U slučajevima u kojima je to bilo opravdano kako bi se osigurala primjerena usporedba, izvozna cijena i uobičajena vrijednost prilagođene su tako što su u obzir uzete razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe cijena za prekooceanski prijevoz, rukovanje i unutarnji prijevoz na temelju javno dostupnih podataka i podataka u zahtjevu u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

3.2.2.5.   Dampinška marža

(46)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom kako je prethodno utvrđena u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(47)

Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak troška, osiguranja, tereta („CIF”) cijene na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je više od 100 %.

3.3.   Kretanje uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(48)

Komisija je nakon nalaza dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se mjere stave izvan snage. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, kretanje kineskog izvoza u ostalim trećim zemljama te privlačnost tržišta Unije.

(49)

S obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe nalazi u pogledu vjerojatnosti ponavljanja dampinga utvrđeni u nastavku temeljili su se na raspoloživim podatcima, odnosno izvorima navedenima u uvodnoj izjavi (29).

3.3.1.   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Kini

(50)

Kineski proizvodni kapacitet procijenjen je na temelju javno dostupnih podataka koji su bili na raspolaganju za deset poznatih kineskih proizvođača barijeva karbonata (8). Njihov službeni proizvodni kapacitet ukupno je iznosio barem 428 000 tona godišnje, a taj je iznos više od pet puta veći od ukupne potrošnje Unije (77 099 tona) u RIPR-u kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (62) u nastavku i oko tri puta veći od ukupne svjetske trgovine barijevim karbonatom, prema podacima COMTRADE-a za 2015 (9).

(51)

Zbog nedostatka bilo kakvih drugih informacija u pogledu rezervnog kapaciteta kao osnova su uzeti nalazi prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Na temelju toga smatralo se da rezervni kapacitet u Kini iznosi 280 000 tona (10).

(52)

U ispitnom postupku nisu otkrivene nikakve naznake da se proizvodni kapacitet za barijev karbonat u Kini znatno promijenio od prethodne revizije radi predstojećeg isteka mjere. U ispitnom postupku nije ustanovljeno ni da bi se potrošnja u Kini mogla znatno povećati ili da bi svjetsko tržište za barijev karbonat moglo apsorbirati taj rezervni kapacitet u skoroj budućnosti.

(53)

Komisija je stoga ustvrdila da je velik rezervni kapacitet zabilježen u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera u velikoj mjeri ostao na istoj razini i da ne postoje naznake da bi se to u bliskoj budućnosti moglo znatno promijeniti.

(54)

Na temelju toga smatralo se da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije rezervni kapacitet u Kini bio više od tri puta veći od ukupne potrošnje u Uniji.

3.3.2.   Kretanje kineskoga izvoza u ostalim trećim zemljama

(55)

Kad je riječ o kineskom izvozu u ostale treće zemlje, utvrđeno je da se prodaja na šest najvećih izvoznih tržišta na kojima nisu uspostavljene mjere (11), tj. Brazilu, Egiptu, Iranu, Japanu, Meksiku i Rusiji, odvijala po dampinškim cijenama. Stoga su usporedbom kineskih izvoznih cijena za tih šest tržišta na temelju Kineske statističke baze podataka o izvozu s uobičajenom vrijednosti kako je utvrđena za društva kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva iz uvodne izjave (42) dobivene dampinške marže koje su bile u rasponu od oko 55 % i više od 70 % ovisno o pojedinom izvoznom tržištu. Taj je izvoz činio 46 % ukupnog izvoza iz Kine u ostale treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, pa se smatrao reprezentativnim.

3.3.3.   Privlačnost tržišta Unije

(56)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su na temelju Kineske statističke baze podataka o izvozu cijene izvoza iz Kine na šest najvećih izvoznih tržišta trećih zemalja na kojima nisu uspostavljene mjere bile u prosjeku niže od izvoznih cijena ostvarenih u Uniji tijekom istog razdoblja (razdoblje ispitnog postupka revizije). Dakle, prosječna kineska cijena proizvoda iz postupka revizije u Uniji je iznosila 397 EUR po toni, a prosječna cijena istovjetnog proizvoda za izvoz na šest najvećih kineskih izvoznih tržišta iznosila je 345 EUR po toni. To je vrijedilo za oko 90 % ukupnog obujma kineskog izvoza na tržišta ostalih trećih zemalja uključujući šest najvećih iz uvodne izjave (55). Komisija je na temelju toga ustvrdila da je tržište Unije privlačno tržište za kineske izvoznike jer bi mogli ostvariti veću dobit zbog viših prodajnih cijena, a pritom bi i dalje snižavali cijene industrije Unije kako je prikazano u uvodnoj izjavi (73) u nastavku.

(57)

Nadalje, privlačnost tržišta Unije može se dokazati i trajnom velikom prisutnošću kineskih izvoznika na tržištu Unije unatoč mjerama na snazi. U tom pogledu od 2003., tj. prije stupanja na snagu postojećih mjera, do kraja razdoblja ispitnog postupka te revizije tržišni udio kineskog uvoza povećao se s gotovo 50 % na raspon od 59 % do 73 %. Iako se obujam izvoza iz Kine na svjetskoj razini smanjio sa 130 000 tona u 2009. na 125 000 tona u 2015. (12), kineski izvoz u Uniju zabilježio je suprotno kretanje povećavši se sa 37 341 tone u 2009. na 51 919 tona u 2015., što jasno pokazuje zainteresiranost kineskih proizvođača izvoznika za tržište Unije. Kako je prethodno navedeno, do tog je kretanja došlo unatoč mjerama na snazi.

(58)

Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da su na dvama važnim izvoznim tržištima za barijev karbonat, odnosno u SAD-u i Indiji, na snazi antidampinške mjere protiv Kine te da su na trećem važnom izvoznom tržištu, u Brazilu, na snazi visoke uvozne carine od 10 %, čime se ta tržišta učinkovito štite od znatnog uvoza. S obzirom na navedeno i uzimajući u obzir zaključke iz uvodne izjave (52), tj. da je tržište barijeva karbonata stabilno i bez bilo kakvog znatnog povećanja ukupnih razina potrošnje na svjetskoj razini, nije vjerojatno da će se mogući rezervni kapacitet u Kini usmjeriti na ta tržišta, nego će se, ako se mjere stave izvan snage, vjerojatnije usmjeriti na tržište Unije.

3.4.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(59)

Zaključno, dampinške marže utvrđene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, znatan procijenjeni proizvodni kapacitet, velik rezervni kapacitet u kombinaciji s praksom Kine da na svojim izvoznim tržištima prodaje barijev karbonat po dampinškim cijenama i privlačnost tržišta Unije upućuju na to da bi ukidanje mjera vjerojatno dovelo do znatnog povećanja izvoza u Uniju. S obzirom na dampinšku maržu koja je utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, vjerojatno je da će se i budući izvoz obavljati po vrlo niskim dampinškim cijenama. Stoga se smatra da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga.

4.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(60)

Jedini proizvođač iz Unije koji surađuje čini 100 % ukupne proizvodnje barijeva karbonata u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga ustvrdila da taj proizvođač čini industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe, te će se dalje u tekstu navoditi kao „industrija Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

4.2.   Uvodna napomena

(61)

Budući da u Uniji postoji samo jedan proizvođač, kako bi se očuvala povjerljivost u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe, za podatke koji se odnose na potrošnju u Uniji, tržišne udjele i izračune marži sniženja prodajnih i ciljnih cijena nisu navedene točne brojke. Umjesto toga Komisija je nastojala navesti raspone kako bi se zainteresiranim stranama ipak omogućilo razumijevanje metodologije koju je Komisija primijenila i na taj način zajamčilo pravo na obranu.

4.3.   Potrošnja u Uniji

(62)

Potrošnja u Uniji izračunana je na temelju podataka Eurostata zbrajanjem provjerene ukupne prodaje koju je u Uniji ostvario proizvođač iz Unije i ukupnog uvoza iz trećih zemalja.

(63)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Potrošnja u Uniji (u tonama)

[68 500 – 83 800 ]

[71 800 – 87 800 ]

[70 000 – 85 500 ]

[69 400 – 84 400

Indeks (2013. = 100)

100

105

102

101

Izvor: provjereni odgovori na upitnik industrije Unije i statistički podaci Eurostata.

(64)

Od 2013. do 2014. potrošnja u Uniji povećala se za 5 %, a zatim se smanjila za 4 % od 2014. do RIPR-a. Općenito, potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja ostala je stabilna, uz blago povećanje od 1 %.

4.4.   Uvoz iz predmetne zemlje

(65)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao u tom ispitnom postupku, Komisija je obujam i cijene uvoza iz NRK-a u Uniju tijekom razmatranog razdoblja utvrdila na temelju dostupnih statističkih podataka Eurostata i statističkih podataka dostupnih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6.

4.4.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(66)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata. Na temelju toga uvoz u Uniju iz predmetne zemlje i tržišni udio razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Kineski uvoz (u tonama)

49 275

53 296

51 919

49 117

Indeks

100

108

105

100

Kineski tržišni udio (%)

[60 – 75]

[62 – 80]

[62 – 80]

[59 – 73]

Indeks

100

103

103

98

Izvor: statistički podaci Eurostata.

(67)

U razmatranom je razdoblju kineski uvoz ostao prilično stabilan. Od 2013. do 2014. obujam uvoza povećao se za 8 %, a zatim se opet smanjio za 8 % od 2014. do RIPR-a. Općenito se uvoz kretao u skladu s potrošnjom u Uniji.

(68)

Općenito, tijekom razmatranog razdoblja kineski tržišni udio ostao je stabilan, uz blago smanjenje od 2 %. Od 2013. do 2014. tržišni udio povećao se za 3 % do raspona od 62 % do 80 %, ostao je stabilan u 2015., a zatim se smanjio za 5 % tijekom RIPR-a na razinu od 59 % do 73 %.

(69)

Statistički podaci dostupni u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. upućuju na to da su kineski uvoz u Uniju uglavnom obavljala dva kineska proizvođača izvoznika kojima je odobren tretman tržišnoga gospodarstva u početnom ispitnom postupku. Ta su dva društva tijekom razmatranog razdoblja činila više od 75 % ukupnog kineskog uvoza.

4.4.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(70)

Komisija je utvrdila kretanje cijena kineskog uvoza na temelju statističkih podataka Eurostata. Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Kineske uvozne cijene (13) (EUR/tona)

378

354

403

397

Indeks

100

94

107

105

(71)

Od 2013. do 2014. cijene uvoza iz Kine smanjile su se za 6 %, zatim su se u 2015. povećale za 13 % i naposljetku smanjile za 2 % tijekom RIPR-a. Općenito su se tijekom razmatranog razdoblja cijene uvoza iz Kine povećale za 5 %. To povećanje cijena u skladu je s povećanjem prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (91), koje je tijekom razmatranog razdoblja iznosilo oko 4 %.

(72)

Budući da ni jedan kineski proizvođač izvoznik iz tog ispitnog postupka nije surađivao, smanjenje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je odredila uspoređujući sljedeće:

ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, i

prosječne kineske uvozne cijene na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. uključujući antidampinške pristojbe, uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nastale nakon uvoza. Statistički podaci dostupni u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. pružaju konkretne informacije o uvoznim cijenama kineskih proizvođača izvoznika kojima je u početnom ispitnom postupku odobren tretman tržišnoga gospodarstva, što omogućuje pojedinačni izračun marže sniženja cijena.

(73)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prosječne ponderirane cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i iznosio je od 32 % do 37 %, te 27 % do 31 % za kineske proizvođače izvoznike kojima je odobren tretman tržišnoga gospodarstva. Marža sniženja cijena preostalih kineskih proizvođača izvoznika koji podliježu preostaloj pristojbi iznosila je od 31 % do 35 %.

4.5.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(74)

Obujam uvoza u Uniju iz trećih zemalja koje nisu predmetna zemlja prikazan je u sljedećoj tablici. Kretanja količine i cijena temelje se na podacima Eurostata. Uvoz u Uniju iz trećih zemalja razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza, tržišni udio i cijene iz ostalih trećih zemalja

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Uvoz iz ostalih trećih zemalja (u tonama)

87

8

20

2 007

Indeks

100

9

23

2 299

Tržišni udio trećih zemalja (%)

[0,05 – 0,2]

[0,01 – 0,05]

[0,01 – 0,05]

[1 – 5]

Indeks

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

100

Uvoz iz trećih zemalja (EUR/tona)

3 468

8 672

4 106

388

Indeks

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

100

Izvor: statistički podaci Eurostata.

(75)

U tablici 4. prikazani su podaci koje je prikupila Komisija uzimajući u obzir obujam uvoza, tržišni udio i cijene proizvoda iz postupka revizije uvezenih iz trećih zemalja. Komisija napominje da tržišni udio ostalih trećih zemalja nije indeksiran za razdoblje 2013. – 2015. niti su indeksirane cijene proizvoda iz postupka revizije uvezenih iz trećih zemalja za razdoblje 2013. – 2015. Razlozi su sljedeći. Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja koji je tijekom razdoblja 2013. – 2015. ušao na tržište Unije bio je marginalan (tj. ispod 100 tona) i činio je zanemarivih 0,01 % do 0,2 % ukupnog tržišnog udjela ukupnog uvoza. Da je indeksiranje za te retke bilo primijenjeno na isti način kao za obujam uvoza, to bi dovelo do nereprezentativnog i zbunjujućeg kretanja (da je 2013. indeksirana na vrijednost 100, redak s tržišnim udjelom glasio bi kako slijedi: za 2014. – 8 775, za 2015. – 22 516 i za RIPR – 2 279). Isto bi vrijedilo i da je indeksiranje bilo primijenjeno u retku s cijenama uvoza iz ostalih trećih zemalja (drugim riječima, da je 2013. indeksirana na vrijednost 100, kretanje bi bilo sljedeće: za 2014. – 250, za 2015. – 118 i za RIPR – 11). Neosporno je da bi se tim vrijednostima neprecizno prikazalo stanje koje se željelo prikazati tablicom 4., stoga je Komisija iznimno odlučila ne indeksirati tržišni udio ostalih trećih zemalja i prosječne cijene proizvoda iz postupka revizije iz tih zemalja u odnosu na prvu godinu razmatranog razdoblja, nego je indeksirala samo za podatke za RIPR.

(76)

Usprkos tome, na temelju podataka iz tablice 4. mogu se utvrditi određena kretanja. Na primjer, tijekom RIPR-a uvoz se povećao s 87 na 2 007 tona, što odgovara ukupnom tržišnom udjelu od 1 % do 5 %. Većina tog uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom RIPR-a otpada na Indiju (1 986 tona). Nadalje, prosječna iskazana cijena uvoza tijekom RIPR-a iznosila je 388 EUR po toni. Ta je razina cijena ponešto niža od prosječnih kineskih cijena na tržištu Unije bez antidampinških pristojbi (397 EUR po toni), ali je znatno ispod cijena industrije Unije. U svakom slučaju, s obzirom na to da obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja nije bio velik, on nije mogao znatno utjecati na gospodarsko stanje industrije Unije.

4.6.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.6.1.   Opće napomene

(77)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanjem utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije obuhvaćena je procjena svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(78)

S obzirom na to da industriju Unije čini samo jedan proizvođač, potrebno je napomenuti da su osjetljivi poslovni podaci iskazani u obliku indeksa.

(79)

Komisija je gospodarske pokazatelje koji se odnose na industriju Unije ocijenila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje je dostavio jedini proizvođač iz Unije.

4.6.2.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(80)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Proizvodnja (Indeks)

100

120

115

107

Proizvodni kapacitet (Indeks)

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta (%)

61

74

70

65

Izvor: provjereni odgovori proizvođača industrije Unije.

(81)

Proizvodnja industrije Unije povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 7 %, a njezin proizvodni kapacitet ostao je isti. Industrija Unije znatno je povećala proizvodnju u 2014. (za 20 %), ali ju je postupno smanjivala do razdoblja ispitnog postupka revizije. Kao rezultat toga, industrija Unije poboljšala je tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost svojih kapaciteta za četiri postotna boda te je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dosegla 65 %.

4.6.3.   Obujam prodaje i tržišni udio

(82)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Opseg prodaje (Indeks)

100

100

97

97

Tržišni udio (Indeks)

100

94

94

96

Izvor: provjereni odgovori proizvođača industrije Unije i Eurostat.

(83)

Tijekom razmatranog razdoblja razina obujma prodaje industrije Unije smanjila se za 3 %.

(84)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se od 2013. do 2015. za 6 % te se kasnije blago povećao (za 2 %) od 2015. do RIPR-a. On se tijekom razmatranog razdoblja sveukupno smanjio za 4 %.

4.6.4.   Rast

(85)

Između 2013. i RIPR-a potrošnja u Uniji povećala se za 1 %. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 3 %, što je dovelo do smanjenja tržišnog udjela za 4 %.

4.6.5.   Zaposlenost i produktivnost

(86)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Zaposlenost (Indeks)

100

114

117

108

Produktivnost (Indeks)

100

106

99

99

Izvor: provjereni odgovori proizvođača industrije Unije.

(87)

Broj zaposlenih u industriji Unije smanjio se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Produktivnost se 2014. povećala za 6 % zbog povećanja proizvodnje, ali se smanjila sljedeće godine. Posljedica je toga blagi pad produktivnosti od 1 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.6.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(88)

Antidampinške mjere protiv uvoza iz NRK-a na snazi su od 2005.

(89)

Kao što je detaljnije objašnjeno u uvodnim izjavama od (35) do (47), dampinške marže kineskih proizvođača tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile su znatno iznad razine de minimis. Učinak na gospodarsko stanje industrije Unije znatan je, s obzirom na neprekidan uvoz znatnog obujma barijeva karbonata po dampinškim cijenama iz NRK-a.

4.6.7.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(90)

Prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima i jedinični trošak proizvodnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene i jedinični troškovi

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (Indeks)

100

102

103

104

Jedinični trošak proizvodnje (Indeks)

100

91

93

95

Izvor: provjereni odgovori proizvođača industrije Unije.

(91)

Prosječne jedinične prodajne cijene industrije Unije povećale su se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (71), to je povećanje cijena bilo iste razine kao i zabilježeno povećanje cijena kineskog uvoza.

(92)

Jedinični trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se za 9 % od 2013. do 2014. te se kasnije blago povećao (za 4 %) od 2014. do RIPR-a. On se tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 5 %, djelomično zbog povećanja učinkovitosti ostvarenih unaprjeđenjem proizvodnog procesa i smanjenja fiksnog troška (po toni) koji proizlaze iz povećanja obujma proizvodnje.

(93)

Kako je utvrđeno tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, industrija Unije proizvodi dva proizvoda u istoj tvornici: barijev karbonat i stroncijev karbonat. Kombinirana proizvodnja tih dvaju proizvoda omogućuje raspodjelu fiksnih troškova. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije provela je restrukturiranje proizvodnog procesa, prelaskom s tzv. „uzastopnih ciklusa” na „paralelnu” (14) proizvodnju sa zajedničkom upotrebom opreme. To je rezultiralo smanjenjem troškova, racionalizacijom proizvodnih procesa i povećanjem učinkovitosti.

4.6.8.   Troškovi rada

(94)

Prosječni troškovi rada industrije Unije kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (Indeks)

100

100

103

107

Izvor: provjereni odgovori proizvođača industrije Unije.

(95)

Od 2013. do RIPR-a prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije povećali su se za 7 %.

4.6.9.   Zalihe

(96)

Zalihe industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Završne zalihe (Indeks)

100

131

125

74

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

20

22

22

14

Indeks

100

109

108

69

Izvor: provjereni odgovori proizvođača industrije Unije.

(97)

Industrija Unije prekida proizvodnju na mjesec dana svake godine radi održavanja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prekid proizvodnje produljen je na devet tjedana zbog smanjene razine potražnje u odnosu na prethodne godine. Kraj razdoblja ispitnog postupka revizije dogodio se istodobno s fazom ponovnog povećanja zaliha i pokretanjem uobičajene proizvodnje nakon navedenog prekida proizvodnje kada su zalihe bile na najmanjoj razini. U razdoblju 2013. do 2015. zalihe su se izračunavale u onom dijelu godine kada su zalihe bile na prosječnoj razini.

(98)

Završne zalihe industrije Unije povećale su se od 2013. do 2014. za 31 % te se kasnije smanjile za 6 % od 2014. do 2015. Od 2015. do RIPR-a zalihe su se smanjile za 51 %. Tijekom razmatranog razdoblja sve završne zalihe smanjile su se za 26 %.

(99)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se od 2013. do 2015. za 2 postotna boda, na 22 %, a zatim se smanjile na 14 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.6.10.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(100)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2013.

2014.

2015.

RIPR

Profitabilnost ukupne prodaje u Uniji nepovezanim kupcima

(% prodajnog prometa)

[– 10 do – 20]

[0 do – 10]

[0 do – 10]

[0 do – 10]

Profitabilnost ukupne prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (Indeks)

– 100

– 40

– 41

– 46

Novčani tok (Indeks)

100

– 402

35

152

Ulaganja (Indeks)

100

107

85

81

Povrat ulaganja (Indeks)

100

172

189

170

Izvor: Provjereni odgovori proizvođača industrije Unije.

(101)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje. Industrija Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja stalno je bilježila gubitke. Profitabilnost se poboljšala od 2013. do 2014. za 60 %, a zatim se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 6 %. Profitabilnost je, usprkos povećanju od 54 % tijekom razmatranog razdoblja, sveukupno bila stalno negativna.

(102)

Novčani tok, tj. sposobnost proizvođača iz Unije da sami financiraju svoje poslovanje, smanjila se od 2013. do 2014. za 502 % i postala negativna, a zatim se stalno povećavala do RIPR-a. Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok povećao se za 52 %.

(103)

Ulaganja su se od 2013. do 2014. povećala za 7 %, a potom su se do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 26 % u odnosu na 2014. Ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja smanjila ukupno za 19 %. Ulaganja tijekom 2013. i 2014. bila su viša zbog restrukturiranja proizvodnog procesa radi poboljšanja radnog procesa, racionalizacije troškova i povećanja učinkovitosti. Od 2015. do razdoblja ispitnog postupka revizije glavna ulaganja odnosila su se na zamjenu opreme.

(104)

Povrat ulaganja označava dobit izraženu kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. On je bio negativan u razmatranom razdoblju. Povećao se za 89 % 2015. u usporedbi sa 2012., a zatim se smanjio za 19 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Općenito se povrat ulaganja povećao za 70 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu s profitabilnosti.

4.6.11.   Zaključak o šteti

(105)

Tijekom razmatranog razdoblja došlo je do blagog poboljšanja nekoliko pokazatelja, primjerice obujma proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, zaposlenosti i jedinične prodajne cijene. Jedinični trošak proizvodnje djelomično se smanjio zbog povećanja učinkovitosti i povećanja obujma proizvodnje.

(106)

Usprkos tome, industrija Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja stalno je bilježila gubitke, stopa iskorištenosti kapaciteta bila je niska, a povrat na ulaganje negativan. Nadalje, industriji Unije smanjio se tržišni udio u kontekstu stabilne potrošnje.

(107)

Zaključno, Komisija je ustvrdila da je industrija Unije i dalje trpjela znatnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(108)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je tijekom razmatranog razdoblja na tržište Unije ušao veliki obujam dampinškog uvoza iz Kine, kako je opisano u uvodnim izjavama od (66) do (69). Zbog toga je barijev karbonat podrijetlom iz Kine tijekom razmatranog razdoblja ostao najzastupljeniji proizvod na tržištu Unije s visokim i stabilnim tržišnim udjelom u rasponu od 59 % do 73 %, odnosno 62 % do 80 %.

(109)

Premda su se prosječne cijene kineskog dampinškog uvoza tijekom razmatranog razdoblja povećale za 5 %, te su cijene i dalje bile na znatno nižim razinama od cijena industrije Unije. Kako se opisuje u uvodnoj izjavi (73), dampinški uvoz iz Kine snizio je cijene industrije Unije za 28,7 % do 34,4 %. S obzirom na veliki obujam uvoza po vrlo niskim dampinškim cijenama iz Kine koji je stvarao znatan pritisak na cijene na tržištu Unije, industrija Unije nije mogla dovoljno povećati svoje prodajne cijene kako bi pokrila svoj trošak proizvodnje. To potvrđuje utvrđena marža sniženja prodajne cijene za kineski uvoz uključujući antidampinške pristojbe u rasponu od 62 % do 71 %, odnosno 83 % do 95 %.

(110)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da se štetno stanje industrije Unije mora pripisati velikom obujmu uvoza po vrlo niskim dampinškim cijenama podrijetlom iz Kine te da je taj uvoz imao presudnu ulogu u nastanku znatne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

4.7.   Vjerojatnost nastavka štete

4.7.1.   Uvodne napomene

(111)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da su se kineski proizvodi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvozili po dampinškim razinama cijena te da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek mjera.

(112)

S obzirom na to da je industrija Unije zbog kineskog uvoza i dalje trpjela znatnu štetu, izvršena je procjena vjerojatnosti nastavka štete ako se dopusti istek mjera protiv Kine u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(113)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost nastavka štete, analizirani su sljedeći elementi: proizvodni i rezervni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije, očekivana razina cijene kineskog uvoza na tržište Unije i predviđeni učinak na industriju Unije.

(114)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (28), s obzirom na to da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, ova se analiza temeljila na članku 18. Osnovne uredbe.

4.7.2.   Proizvodni i rezervni kapacitet u Kini i privlačnost tržišta Unije

(115)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od (50) do (54), dostupni kineski rezervni kapaciteti bili su znatni, oko 280 000 tona. Taj je rezervni kapacitet bio više nego tri puta veći od ukupne potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(116)

Isto tako, Komisija je na temelju usporedbe kineskih izvoznih cijena u Uniju i na tržišta ostalih trećih zemalja, neprekidne znatne prisutnosti kineskog izvoza na tržištu Unije te pristojbi na snazi uvedenih kineskim proizvođačima izvoznicima na drugim velikim izvoznim tržištima, ustvrdila da je tržište Unije privlačno tržište za kineske proizvođače izvoznike, kako se navodi u uvodnim izjavama od (56) do (58).

(117)

Komisija je na temelju toga ustanovila da će se kineski rezervni kapacitet vjerojatno usmjeriti na Uniju ako se dopusti istek mjera.

4.7.3.   Cijene kineskog uvoza

(118)

Kao naznaka razine cijena po kojoj će se kineski barijev karbonat vjerojatno uvoziti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage uzela se u obzir razina kineskih uvoznih cijena u Uniju bez antidampinških pristojbi. Usporedbom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđeno je da su kineske cijene bez antidampinške pristojbe općenito bile u prosjeku niže od cijena industrije Unije za oko 35 %. Cijene dvaju društava kojima je u početnom ispitnom postupku odobren tretman tržišnoga gospodarstva bile su niže od cijena industrije Unije u rasponu od 33 % do 38 %, odnosno 28 % do 32 %. Cijene preostalih kineskih proizvođača izvoznika koji podliježu preostaloj pristojbi bile su od 40 % do 46 % niže od cijena industrije Unije.

(119)

Osim toga, analizirana je i razina cijene po kojoj se barijev karbonat izvozio iz Kine u ostale treće zemlje. Utvrđeno je da su kineske cijene za ostale treće zemlje u prosjeku bile niže od cijena industrije Unije u rasponu od oko 25 % do oko 45 %.

(120)

Komisija je na temelju toga zaključila da će u slučaju stavljanja mjera izvan snage uvoz iz Kine vrlo vjerojatno stvoriti još veći pritisak na cijene industrije Unije nego što je to bio slučaj tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.7.4.   Vjerojatni utjecaj na industriju Unije

(121)

Iz navedenih činjenica slijedi da će kineski proizvođači izvoznici, ako izostanu antidampinške mjere, imati poticaj da znatno povećaju obujam svojeg uvoza na tržište Unije po niskim dampinškim cijenama koje će stvarati pritisak na sniženje cijena koje prevladavaju na tržištu Unije.

(122)

Povećanje obujma kineskog uvoza, što je vjerojatno s obzirom na njihov rezervni kapacitet, povezano s očekivanim daljnjim pritiskom na cijene, vjerojatno će imati znatan negativni učinak na stanje industrije Unije.

(123)

Ako se taj scenarij ostvari, nije vjerojatno da će industrija Unije moći sniziti svoje cijene. Naznaka je toga činjenica da industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije snizila svoje prodajne cijene, čak i kada je snižavala troškove proizvodnje, jer su te cijene već bile ispod troškova proizvodnje.

(124)

Osim toga, u takvom bi scenariju industrija Unije, ako zadrži svoje razine cijena, vjerojatno izgubila obujam prodaje i tržišni udio jer bi na tržište ušao znatno veći obujam kineskog uvoza po još nižim cijenama.

(125)

Zbog toga bi industrija Unije trebala smanjiti razinu proizvodnje, što bi znatno utjecalo na njezin trošak proizvodnje i profitabilnost jer je proizvodnja barijeva karbonata kapitalno intenzivna te bi se udio fiksnih troškova po toni znatno povećao.

(126)

Razmotren je učinak promjena obujma proizvodnje na profitabilnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. U 2014. povećanje proizvodnje od 20 % dovelo je do znatnog poboljšanja profitabilnosti industrije Unije, a smanjenje obujma proizvodnje od 8 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije negativno je utjecalo na profitabilnost, koja se također smanjila. Stoga bi bilo koje smanjenje obujma proizvodnje dovelo do povećanja udjela fiksnih troškova po toni, pri čemu se takvo povećanje troškova ne može odraziti u povećanju prodajnih cijena zbog pritiska na cijene koji stvara kineski uvoz. Posljedica toga bilo bi daljnje pogoršanje profitabilnosti industrije Unije, koja je već tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostvarivala gubitke.

4.7.5.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka štete

(127)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da bi se stanje industrije Unije, koja je već trpjela znatnu štetu, u slučaju stavljanja mjera izvan snage dodatno pogoršalo jer industrija Unije ne bi bila u stanju natjecati se s povećanim obujmom kineskog uvoza koji se prodaje po štetnim dampinškim cijenama. Stoga je vjerojatno da bi jedini proizvođač u Uniji u srednjoročnom razdoblju bio prisiljen prekinuti poslovanje.

(128)

Komisija je stoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost nastavka štete.

5.   INTERES UNIJE

(129)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera na uvoz proizvoda iz postupka revizije bilo protivno interesu Unije u cjelini. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih interesa koji su uključeni, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

5.1.   Interes industrije Unije

(130)

Antidampinške mjere na snazi omogućile su industriji Unije da zadrži proizvodnju barijeva karbonata u Uniji. Međutim industrija Unije nije se uspjela u cijelosti oporaviti od prošlog štetnog stanja i profitabilnost je ostala negativna.

(131)

Premda je točno da je kineski uvoz tijekom razmatranog razdoblja i dalje imao veliki tržišni udio, uz negativne posljedice za industriju Unije, mjere su ipak zaštitile industriju Unije, posebno od većine kineskih proizvođača izvoznika koji trenutačno podliježu preostaloj pristojbi. Ispitnim postupkom zaključeno je da će kineski proizvođači izvoznici vjerojatno ponovno ući na tržište Unije s još većim količinama ako se dopusti istek mjera.

(132)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je industrija Unije izvršila ulaganja kako bi poboljšala svoj proizvodni proces i osigurala održivost tvornice u kojoj se paralelno proizvode dva proizvoda, barijev karbonat i stroncijev karbonat. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (93), troškovi proizvodnje tih dvaju proizvoda međusobno su ovisni jer se u određenim fazama procesa namjenska oprema upotrebljava za oba proizvoda. Kombinirana proizvodnja industriji Unije omogućuje raspoređivanje velikih fiksnih troškova na cijelu tvornicu.

(133)

U slučaju stavljanja mjera izvan snage, napori industrije Unije usmjereni na racionalizaciju troškova bili bi uzaludni jer bi se fiksni troškovi povećali zbog smanjenog obujma prodaje i proizvodnje kako je opisano u uvodnoj izjavi (126). Time bi se ozbiljno ugrozila održivost poslovanja povezanog s barijevim karbonatom, što bi za posljedicu moglo imati obustavu proizvodnje. To bi imalo negativne posljedice i za proizvodnju stroncijeva karbonata zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi (132).

(134)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da je zadržavanje mjera protiv dampinškog uvoza iz NRK-a u interesu industrije Unije.

5.2.   Interes nepovezanih uvoznika

(135)

Komisija je poslala upitnike šestorici nepovezanih uvoznika koji su se javili, kako je navedeno u uvodnim izjavama (16) i (18). Međutim, ni jedan od njih nije surađivao u ispitnom postupku.

(136)

Ispitnim postupkom nisu utvrđeni elementi koji upućuju na to da bi zadržavanje antidampinških mjera na snazi imalo znatan negativni učinak na stanje nepovezanih uvoznika.

5.3.   Interes korisnika

(137)

U početnoj fazi Komisija je stupila u kontakt sa svim korisnicima koji su joj poznati te ih je pozvala na suradnju. Javilo se 86 društava kako je navedeno u uvodnoj izjavi (18) i svima su poslani upitnici. Petnaest korisnika ispunilo je upitnike.

(138)

Od tih petnaest korisnika samo su petorica u cijelosti odgovorila na upitnik. Preostalih deset korisnika nisu dostavili odgovore na upitnik u verziji koja nije povjerljiva kako je propisano člankom 19. stavkom 2. Osnovne uredbe. Stoga se njihovi odgovori nisu mogli uzeti u obzir u skladu s člankom 19. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(139)

Uvoz petorice korisnika koji surađuju koji su u potpunosti odgovorili na upitnik iznosio je oko 6 % prodaje industrije Unije u Uniji i 10 % ukupnog uvoza iz Kine. Oni su činili otprilike 8 % ukupne potrošnje u Uniji. Korisnici koji surađuju poslovali su u sektorima keramičkih masa i glazura, stakla i kristala te u kemijskom i elektrotehničkom sektoru, tj. u sektorima u kojima se barijev karbonat ponajviše upotrebljava.

(140)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da barijev karbonat čini samo između 1,4 % i 2,6 % ukupnog troška proizvodnje korisnika koji surađuju, ovisno o zahtjevima za konačni proizvod. Prema tome, učinak mjera na te korisnike smatra se relativno ograničenim.

(141)

Jedan je korisnik tvrdio da su antidampinške mjere negativno utjecale na njegove troškove proizvodnje, a time i na njegovu konkurentnost. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (140), njegovi navodi nisu potkrijepljeni činjenicama utvrđenima tijekom ispitnog postupka, stoga je ta tvrdnja odbačena.

(142)

S obzirom na prethodno navedeno, nije bilo nikakvih naznaka da bi zadržavanje antidampinških mjera na snazi imalo znatan negativni učinak na stanje korisnika.

5.4.   Zaključak o interesu Unije

(143)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja antidampinških mjera na snazi.

6.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(144)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati antidampinške mjere na snazi. Dan im je i rok u kojem su nakon te objave mogle podnijeti primjedbe. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(145)

Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi da bi, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz barijeva karbonata podrijetlom iz NRK-a i koje su uvedene Provedbenom uredbom (EU) br. 831/2011.

(146)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz barijeva karbonata s masenim udjelom stroncija većim od 0,07 % i masenim udjelom sumpora većim od 0,0015 %, bilo u prahu, bilo u obliku komprimiranih ili kamenih granula, trenutačno razvrstanog u oznaku KN ex 2836 60 00 (oznaka TARIC 2836600010), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Iznos konačne antidampinške pristojbe jednak je fiksnom iznosu navedenom u nastavku za proizvode koje proizvode sljedeći proizvođači:

Društvo

Stopa pristojbe (EUR/t)

Dodatna oznaka TARIC

Hubei Jingshan Chutian Barium Salt Corp. Ltd, 62, Qinglong Road, Songhe Town, Jingshan, Hubei, NRK

6,3

A606

Zaozhuang Yongli Chemical Co. Ltd, South Zhuzibukuang Qichun, Zaozhuang, Shandong, NRK

8,1

A607

Sva ostala trgovačka društva

56,4

A999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojemu se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) prodan za izvoz u Europsku uniju i naveden na ovom računu proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Potvrđujem da su informacije u ovom računu cjelovite i točne.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4.   Za pojedinačno navedene proizvođače (obuhvaćene oznakama TARIC A606 i A607) i za sva ostala društva (obuhvaćena oznakom TARIC A999) primjenjuje se sljedeće: u slučajevima kada je roba oštećena prije puštanja u slobodni promet, cijena koja je stvarno plaćena ili je plativa raspodjeljuje se radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (15), a iznos antidampinške pristojbe, izračunan na temelju prethodno utvrđenih fiksnih iznosa, smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli stvarno plaćene ili plative cijene.

5.   Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. rujna 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1175/2005 od 18. srpnja 2005. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz barijevog karbonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 189, 21.7.2005., str. 15.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 831/2011 od 16. kolovoza 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz barijevog karbonata podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 214, 19.8.2011., str. 1.).

(4)  SL C 388, 21.11.2015., str. 16.

(5)  SL C 298, 18.8.2016., str. 4.

(6)  UN COMTRADE repozitorij je službenih statističkih podataka o međunarodnoj trgovini i odgovarajućih analitičkih tablica: https://comtrade.un.org/.

(7)  Npr. internetske stranice društva, vidjeti bilješku 8.

(8)  Upućivanja: Hubei Jingshan Chutian Barium Salt Corp. Ltd: http://www.jingyan.com/index.php?lang=en pristup 9. siječnja 2017.; Zaozhuang Yongli Chemical Co.: http://lylchem.com/English/index.asp pristup 9. siječnja 2017.; Guizhou Hongkaj Chemical Co. Ltd.: http://www.guizhouhongkaichemicalcoltd.enic.pk/ pristup 9. siječnja 2017.; Hengyang Hong Xiang Co. Ltd.: http://www.yp.net.cn/english/search/printSingleDetailed.asp?i=C%19yK0%08i%40RY_jV%40&p=14 pristup 9. siječnja 2017. Guizhou Red Star Developing Co.: http://www.redstarchem.com.cn/_d273694355.htm pristup 9. siječnja 2017. Hebei Xinji Chemical Group Co. Ltd.: http://www.hhxj.chemchina.com/hbxjen/gywm/dsj/B700106web_1.htm pristup 9. siječnja 2017. Henan Huaxing Barium Industry Co., Ltd.: https://www.fuzing.com/barium-carbonate-(manufacturer-of-China)/l/9c037042-e065-1f8f-a97a-04b07ac7793b pristup 9. siječnja 2017. SHAANXI ANKANG JIANGHUA GROUP CO, LTD: Jianghua chemical plant: http://www.jianghuagroup.com/template/structureen.htm pristup 19. siječnja 2017.; Hengyang Wanfeng Chemical Co, Ltd.: http://www.wf-chem.com/pages/about.htm pristup 9. siječnja 2017. Hounan Chenzhou Chemical Industry Co, Ltd.: http://www.chinachenzhou.com/cgi/search-en.cgi?f=introduction_en_1_+company_en_1_&t=introduction_en_1 pristup 9. siječnja 2017.

(9)  Podaci iz baze podataka COMTRADE HS6 za proizvod br. 283660: svjetski izvoz 141 766 tona, svjetski uvoz 137 554 tona.

(10)  Uvodna izjava (71) Provedbene uredbe (EU) br. 831/2011.

(11)  

Izvor: Kineska statistička baza podataka o izvozu.

(12)  Oba su podatka iz Kineske statističke baze podataka o izvozu za 2009. i 2015.

(13)  Cijene ne uključuju antidampinške pristojbe na snazi.

Izvor: statistički podaci Eurostata.

(14)  Uzastopni ciklusi označavaju „naizmjeničnu” proizvodnju oba proizvoda na istim proizvodnim linijama, a paralelna proizvodnja odnosi se na „istovremenu” proizvodnju oba proizvoda na različitim linijama. Određena oprema dijeli se i upotrebljava u obje proizvodne linije.

(15)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).


Top