1.

Tržišni rizik mjeri se s pomoću volatilnosti iskazane na godišnjoj razini koja odgovara rizičnosti vrijednosti (value-at-risk, VaR) na razini pouzdanosti od 97,5 % tijekom preporučenog razdoblja držanja, osim ako je drukčije navedeno. VaR je postotak uloženog iznosa koji se vraća malom ulagatelju.

2.

PRIIP se raspoređuje u razred MRM-a u skladu sa sljedećom tablicom:

3.

PRIIP-ovi se za potrebe utvrđivanja tržišnog rizika raspoređuju u četiri kategorije.

4.

Kategorijom 1 obuhvaćeno je sljedeće:

5.

Kategorijom 2 obuhvaćeni su PRIIP-ovi koji, bilo izravno ili na sintetskoj osnovi, nude izloženost cijenama temeljnih ulaganja bez financijske poluge ili izloženost temeljnim ulaganjima putem financijske poluge, na temelju koje se isplaćuje konstantni višekratnik cijena tih temeljnih ulaganja, ako su za PRIIP dostupne barem dvije godine povijesnih dnevnih cijena ili četiri godine povijesnih tjednih cijena ili pet godina mjesečnih cijena, ili ako su dostupne postojeće odgovarajuće referentne ili zamjenske vrijednosti, pod uvjetom da te referentne ili zamjenske vrijednosti ispunjavaju iste kriterije za duljinu razdoblja i učestalost postojanja povijesnih cijena.

6.

Kategorijom 3 obuhvaćeni su PRIIP-ovi čija vrijednost odražava cijene temeljnih ulaganja, no ne kao konstantni višekratnik cijena tih temeljnih ulaganja, ako su za PRIIP-ove dostupne dnevne cijene temeljne imovine za barem dvije godine ili tjedne cijene za četiri godine ili mjesečne cijene za pet godina, ili ako su dostupne postojeće odgovarajuće referentne ili zamjenske vrijednosti, pod uvjetom da te referentne ili zamjenske vrijednosti ispunjavaju iste kriterije za duljinu razdoblja i učestalost postojanja povijesnih cijena.

7.

Kategorijom 4 obuhvaćeni su PRIIP-ovi čija vrijednost djelomično ovisi o čimbenicima koji se ne opažaju na tržištu, uključujući osigurateljne PRIIP-ove kojima se dio dobiti izdavatelja PRIIP-ova raspodjeljuje malim ulagateljima.

8.

PRIIP-ovi kategorije 1 raspoređuju se u razred MRM-a 7, uz izuzetak PRIIP-ova iz točke 4. podtočke (c) ovog Priloga, koji se raspoređuju u razred MRM-a 6.

9.

VaR se izračunava od trenutaka opažene raspodjele prinosa cijene PRIIP-a ili njegove referentne ili zamjenske vrijednosti tijekom posljednjih pet godina. Najmanja učestalost opažanja jest jednom mjesečno. Ako su cijene dostupne na dnevnoj osnovi, učestalost je jednom dnevno. Ako su cijene dostupne na tjednoj osnovi, učestalost je jednom tjedno. Ako su cijene dostupne na dvotjednoj osnovi, učestalost je svaka dva tjedna.

10.

Ako nisu dostupni podaci o dnevnim cijenama koji obuhvaćaju razdoblje od pet godina, moguće je primijeniti kraće razdoblje. Za dnevna opažanja cijene PRIIP-a ili njegove referentne ili zamjenske vrijednosti potrebne su barem dvije godine opažanja prinosa. Za tjedna opažanja cijene PRIIP-a potrebne su barem četiri godine opaženih podataka. Za mjesečna opažanja cijene PRIIP-a potrebni su opaženi podaci koji obuhvaćaju razdoblje od barem pet godina.

11.

Prinos tijekom svakog razdoblja definira se kao prirodni logaritam omjera cijene u trenutku zatvaranja tržišta na kraju tekućeg razdoblja i cijene u trenutku zatvaranja tržišta na kraju prethodnog razdoblja.

12.

Mjera VaR u prostoru prinosa (return space) iskazuje se Cornish-Fisherovom ekspanzijom kako slijedi:

pri čemu je N broj razdoblja trgovanja u preporučenom razdoblju držanja, a σ, μ1, μ2 su volatilnost, asimetrija, odnosno eksces spljoštenosti (excess kurtosis) koji se mjere iz raspodjele prinosa. Volatilnost, asimetrija i eksces spljoštenosti izračunavaju se iz mjerenih momenata raspodjele prinosa u skladu sa sljedećim:

13.

VEV se iskazuje kao:

pri čemu je T duljina preporučenog razdoblja držanja u godinama.

14.

Za PRIIP-ove kojima se upravlja u skladu s politikama ili strategijama ulaganja kojima se nastoje ispuniti određeni ciljevi ostvarivanja nagrade sudjelovanjem u različitim razredima financijske imovine putem fleksibilnih ulaganja (npr. na tržištima vlasničkih instrumenata i na tržištima instrumenata s fiksnim prihodom), upotrebljava se VEV koji se određuje na sljedeći način:

15.

PRIIP se raspoređuje u razred MRM-a kako je određeno točkom 2. ovog Priloga, ovisno o VEV-u. U slučaju PRIIP-a za koji postoje samo mjesečni podaci o cijeni, razred MRM-a iz točke 2. ovog Priloga povećava se za jedan dodatni razred.

16.

VaR u prostoru cijene (price space) izračunava se iz raspodjele vrijednosti PRIIP-a na kraju preporučenog razdoblja držanja. Raspodjela se dobiva simuliranjem cijene ili cijena koje određuju vrijednost PRIIP-a na kraju preporučenog razdoblja držanja. VaR je vrijednost PRIIP-a na razini pouzdanosti od 97,5 % na kraju preporučenog razdoblja držanja, diskontirana na sadašnji datum primjenom očekivanog nerizičnog diskontnog faktora od sadašnjeg datuma do kraja preporučenog razdoblja držanja.

17.

VEV se iskazuje kao:

pri čemu je T duljina preporučenog razdoblja držanja u godinama. Samo u slučajevima kada se proizvod opoziva ili otkazuje prije kraja preporučenog razdoblja držanja prema simulaciji u izračunu se upotrebljava razdoblje u godinama do opoziva ili otkazivanja.

18.

PRIIP se raspoređuje u razred MRM-a kako je određeno točkom 2. ovog Priloga, ovisno o VEV-u. U slučaju PRIIP-a za koji postoje samo mjesečni podaci o cijeni, razred MRM-a iz točke 2. ovog Priloga povećava se za jedan dodatni razred.

19.

Najmanji broj simulacija je 10 000.

20.

Simulacija se temelji na ponovnom uzorkovanju postupkom bootstrap očekivane raspodjele cijena ili razina cijena za temeljne ugovore u okviru PRIIP-a iz opažene raspodjele prinosa za te ugovore sa zamjenom.

21.

Za potrebe simulacije iz točaka 16. do 20. ovog Priloga dvije su vrste tržišnih podataka koji se mogu opažati i koji mogu pridonijeti vrijednosti PRIIP-a: promptne cijene (ili razine cijene) i krivulje.

22.

Za svaku simulaciju promptne cijene (ili razine), izdavatelj PRIIP-a:

(c)

izračunava prinos svakog ugovora zbrajanjem prinosa iz odabranih razdoblja i ispravljanjem tog prinosa kako bi se osiguralo da je očekivani prinos koji se mjeri iz simulirane raspodjele prinosa očekivanje prinosa neutralnog na rizik za vrijeme preporučenog razdoblja držanja. Konačna vrijednost prinosa iskazuje se kao: pri čemu: — drugi termin ispravlja učinak aritmetičke sredine opaženih prinosa; — treći termin ispravlja učinak varijance opaženih prinosa; — posljednji termin ispravlja učinak kvanto izvedenice ako je izvršna valuta drugačija od valute imovine. Termini koji pridonose ispravku su sljedeći: — ρ je korelacija između cijene imovine i relevantnog deviznog tečaja mjerena tijekom preporučenog razdoblja držanja; — σ je izmjerena volatilnost imovine; — σccy je izmjerena volatilnost deviznog tečaja.

23.

Za krivulje se provodi analiza glavnih sastavnica (principal component analysis, PCA) kako bi se osiguralo da simulacija kretanja svake točke na krivulji tijekom dugog razdoblja daje dosljednu krivulju.

24.

Za PRIIP-ove u kategoriji 3 koji imaju bezuvjetnu zaštitu kapitala izdavatelj PRIIP-a može pretpostaviti da je VaR na razini pouzdanosti od 97,5 % jednak razini bezuvjetne kapitalne zaštite na kraju preporučenog razdoblja držanja, diskontiran na sadašnji datum primjenom očekivanog nerizičnog diskontnog faktora.

25.

Ako uspješnost PRIIP-a ovisi o čimbeniku ili čimbenicima koji se ne opažaju na tržištu ili su u određenoj mjeri pod kontrolom izdavatelja PRIIP-a ili to vrijedi za određenu sastavnicu PRIIP-a, izdavatelj PRIIP-a slijedi metodu iz ovog odjeljka kako bi uzeo u obzir taj čimbenik ili čimbenike.

26.

Utvrđuju se različite sastavnice PRIIP-a koje pridonose uspješnosti PRIIP-a kako bi se s onim sastavnicama koje nisu u potpunosti ili djelomično ovisne o čimbeniku ili čimbenicima koji se ne opažaju na tržištu postupalo u skladu s odgovarajućim metodama iz ovog Priloga za PRIIP-ove kategorije 1, 2 ili 3. Za svaku od ovih sastavnica izračunava se VEV.

27.

Sastavnica PRIIP-a koja u potpunosti ili djelomično ovisi o čimbeniku ili čimbenicima koji se ne opažaju na tržištu mora zadovoljavati stabilne i općepriznate standarde djelatnosti i regulatorne standarde za utvrđivanje relevantnih očekivanja u pogledu budućeg doprinosa tih čimbenika i neizvjesnosti koja može postojati s obzirom na taj doprinos. Ako sastavnica nije u potpunosti ovisna o čimbeniku koji se ne opaža na tržištu, tržišni čimbenici uzimaju se u obzir primjenom metodologije bootstrap, kako je navedeno za PRIIP-ove kategorije 3. VEV za sastavnicu PRIIP-a rezultat je kombinacije metodologije bootstrap i stabilnih i općepriznatih standarda djelatnosti i regulatornih standarda za utvrđivanje relevantnih očekivanja u pogledu budućeg doprinosa tih čimbenika koji se ne opažaju na tržištu.

28.

VEV svake sastavnice PRIIP-a proporcionalno se ponderira kako bi se dobio ukupni VEV za PRIIP. Pri ponderiranju sastavnica uzimaju se u obzir obilježja proizvoda. Prema potrebi razmatraju se algoritmi proizvoda koji umanjuju tržišni rizik, kao i posebnosti komponente sudjelovanja u dobiti.

29.

Za PRIIP-ove u kategoriji 4 koji imaju bezuvjetnu zaštitu kapitala izdavatelj PRIIP-a može pretpostaviti da je VaR na razini pouzdanosti od 97,5 % jednak razini bezuvjetne kapitalne zaštite na kraju preporučenog razdoblja držanja, diskontiran na sadašnji datum primjenom očekivanog nerizičnog diskontnog faktora.

30.

Za PRIIP ili njegova temeljna ulaganja ili izloženosti smatra se da uključuju kreditni rizik ako prinos PRIIP-a ili njegovih temeljnih ulaganja ili izloženosti ovisi o kreditnoj sposobnosti izdavatelja ili stranke koja je obvezna izvršiti, izravna ili neizravna, odgovarajuća plaćanja ulagatelju. PRIIP čiji MRM iznosi 7 nije obvezan procjenjivati kreditni rizik.

31.

Ako se neki subjekt izravno obveže da će malom ulagatelju izvršiti plaćanje za PRIIP, kreditni rizik se procjenjuje za subjekt koji je izravni dužnik.

32.

Ako za sve obveze plaćanja dužnika ili jednog ili više neizravnih dužnika bezuvjetno i neopozivo jamči drugi subjekt (jamac), može se upotrijebiti procjena kreditnog rizika jamca ako je ona povoljnija od procjene kreditnog rizika dotičnog dužnika/dotičnih dužnika.

33.

Za PRIIP-ove koji su izloženi temeljnim ulaganjima ili tehnikama, uključujući PRIIP-ove koji i sami uključuju kreditni rizik ili pak imaju temeljna ulaganja koja uključuju kreditni rizik, kreditni rizik se procjenjuje s obzirom na kreditni rizik koji nastaje i za sam PRIIP i za temeljna ulaganja ili izloženosti (uključujući izloženosti prema drugim PRIIP-ovima), na temelju pregleda i uz prihvaćanje kaskadne procjene ako je to potrebno.

34.

Ako kreditni rizik nastaje isključivo na razini temeljne imovine ili izloženosti (uključujući druge PRIIP-ove), kreditni rizik ne procjenjuje se na razini samog PRIIP-a, već na razini tih temeljnih ulaganja ili izloženosti na temelju pregleda. Ako je PRIIP subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (Undertaking for Collective Investment in Transferable Securities, UCITS) ili alternativni investicijski fond (Alternative Investment Fund, AIF), smatra se da sam UCITS ili AIF ne uključuje kreditni rizik, dok se temeljna imovina ili izloženosti UCITS-a ili AIF-a prema potrebi procjenjuju.

35.

Ako je PRIIP izložen višestrukim temeljnim ulaganjima koja uključuju izloženost kreditnom riziku, kreditni rizik povezan sa svakim temeljnim ulaganjem koje čini izloženost od 10 % ili više ukupne imovine ili vrijednosti PRIIP-a procjenjuje se zasebno.

36.

Za temeljna ulaganja ili izloženosti prema izvedenicama kojima se trguje na burzi ili poravnatim OTC izvedenicama pretpostavlja se, da za potrebe procjene kreditnog rizika, nemaju kreditni rizik. Smatra se da ne postoji kreditni rizik ako je izloženost u potpunosti i na odgovarajući način kolateralizirana ili ako nekolateralizirane izloženosti koje uključuju kreditni rizik čine manje od 10 % ukupne imovine ili vrijednosti PRIIP-a.

37.

Ako je to moguće, izdavatelj PRIIP-a unaprijed definira jednu ili više vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika (VIPKR) koje su certificirane ili registrirane pri Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) na čije će se kreditne procjene dosljedno upućivati za potrebe procjene kreditnog rizika. Ako je prema toj politici dostupno više kreditnih procjena, upotrebljava se srednja vrijednost rejtinga, uz priklanjanje nižoj od dvije srednje vrijednosti u slučaju parnog broja procjena.

38.

Razina kreditnog rizika PRIIP-a i svakog relevantnog dužnika procjenjuje se, prema potrebi, na temelju:

39.

Dodjela kreditnih procjena VIPKR-a na objektivnu ljestvicu stupnjeva kreditne kvalitete temelji se na Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/1800 (3).

40.

U slučaju kreditnih rizika koji se procjenjuju na temelju pregleda, dodijeljeni stupanj kreditne kvalitete odgovara ponderiranim prosječnim stupnjevima kreditne kvalitete svakog relevantnog dužnika za kojeg treba provesti kreditnu procjenu, s obzirom na ukupnu imovinu koju oni predstavljaju.

41.

U slučaju kreditnih rizika koji se procjenjuju na kaskadnoj osnovi, sve izloženosti kreditnom riziku procjenjuju se zasebno, po sloju, a stupanj kreditne kvalitete koji se dodjeljuje najviši je stupanj kreditne kvalitete, što znači da je između stupnja kreditne kvalitete 1 i stupnja kreditne kvalitete 3, viši stupanj 3.

42.

Stupanj kreditne kvalitete u skladu s točkom 38. ovog Priloga usklađuje se s dospijećem ili preporučenim razdobljem držanja PRIIP-a, u skladu sa sljedećom tablicom, osim ako je dodijeljena kreditna procjena koja odražava to dospijeće ili preporučeno razdoblje držanja:

43.

Ako dužnik nema vanjsku kreditnu procjenu, zadana kreditna procjena iz točke 38. ovog Priloga bit će:

44.

PRIIP-u se dodjeljuje mjera kreditnog rizika (credit risk measure, CRM) na ljestvici od 1 do 6, na temelju tablice za raspoređivanje iz točke 45. ovog Priloga i primjenom faktora za smanjenje kreditnog rizika iz točaka 46., 47., 48. i 49. ovog Priloga ili, prema potrebi, faktora za povećanje kreditnog rizika iz točaka 50. i 51. ovog Priloga.

45.

Tablica za raspoređivanje stupnjeva kreditne kvalitete u CRM:

46.

CRM može biti 1 ako su imovina PRIIP-a ili odgovarajući kolateral ili imovina kojom se osigurava PRIIP-ova obveza plaćanja:

47.

CRM može biti 2 ako su imovina PRIIP-a ili odgovarajući kolateral ili imovina kojom se osigurava PRIIP-ova obveza plaćanja:

48.

Ako kreditni rizik treba procijeniti na temelju pregleda ili kaskadno, mogu se primijeniti i faktori smanjenja iz točke 46. i 47. ovog Priloga kada se procjenjuje kreditni rizik s obzirom na svakog temeljnog dužnika.

49.

Ako PRIIP ne može zadovoljiti kriterije iz točke 47. ovog Priloga, CRM iz točke 45. ovog Priloga može se smanjiti za jedan razred ako tražbine malih ulagatelja imaju prednost u odnosu na tražbine običnih vjerovnika, kako je utvrđeno u članku 108. Direktive 2014/59/EU, izdavatelja PRIIP-a ili stranke koja se obvezala da će, izravno ili neizravno, izvršiti relevantna plaćanja ulagatelju, pod uvjetom da dužnik podliježe relevantnim bonitetnim zahtjevima u pogledu osiguravanja odgovarajuće usklađenosti imovine i obveza.

50.

CRM na temelju točke 45. ovog Priloga povećava se za dva razreda ako je tražbina malog ulagatelja podređena tražbinama vjerovnika s višim redom prvenstva.

51.

CRM na temelju točke 45. ovog Priloga povećava se za tri razreda ako je PRIIP dio regulatornog kapitala dužnika PRIIP-a, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 118. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) ili u članku 93. Direktive 2009/138/EU.

52.

Ukupni zbirni pokazatelj rizika (summary risk indicator, SRI) dodjeljuje se na temelju kombiniranja razreda CRM-a i MRM-a, u skladu sa sljedećom tablicom:

53.

Izdavatelj PRIIP-a prati tržišne podatke koji su bitni za izračun razreda MRM-a i ako se razred MRM-a promijeni u neki drugi razred MRM-a, PRIIP dodjeljuje odgovarajući razred MRM-a razredu MRM-a koji je PRIIP uskladio za većinu referentnih točki tijekom prethodna četiri mjeseca.

54.

Izdavatelj PRIIP-a prati i kriterije kreditnog rizika koji su bitni za izračun CRM-a te, ako se prema tim kriterijima CRM promijeni u neki drugi razred CRM-a, PRIIP ponovno raspoređuje CRM u odgovarajući razred CRM-a.

55.

Preispitivanje razreda MRM-a uvijek se provodi nakon odluke izdavatelja PRIIP-a u pogledu investicijske politike i/ili strategije PRIIP-a. U takvim se okolnostima sve promjene MRM-a tumače kao novo određivanje razreda MRM-a za PRIIP te se, slijedom toga, provode u skladu s općim pravilima za određivanje razreda MRM-a za određenu kategoriju PRIIP-a.

56.

Smatra se da PRIIP ima materijalno značajan likvidnosni rizik ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:

57.

Smatra se da je PRIIP nelikvidan, bilo ugovorno ili ne, ako je ispunjen bilo koji od sljedećih kriterija:

58.

PRIIP se smatra likvidnim u svim drugim slučajevima.

1.

Izdavatelji PRIIP-ova upotrebljavaju niže navedeni oblik za prikaz SRI-ja u dokumentu s ključnim informacijama. Odgovarajući broj istaknut je kako je prikazano, ovisno o SRI-ju za PRIIP.

2.

U tekstu objašnjenja nakon SRI-ja ukratko se pojašnjava svrha SRI-ja i temeljni rizici.

3.

Odmah ispod SRI-ja naznačuje se vremenski okvir preporučenog razdoblja držanja. Nadalje, daje se i upozorenje odmah ispod SRI-ja u sljedećim slučajevima:

4.

Tekst objašnjenja koji se primjenjuje na svaki PRIIP obuhvaća:

5.

Za PRIIP koji nudi različite mogućnosti za ulaganje, izdavatelji PRIIP-ova upotrebljavaju oblik iz točke 1. ovog Priloga za prikazivanje SRI-ja, uz naznaku svih ponuđenih kategorija rizika od kategorije najnižeg rizika do kategorije najvišeg rizika.

6.

Za izvedenice koje su budućnosnice, opcije kupnje i opcije prodaje kojima se trguje na uređenom tržištu ili na tržištu treće zemlje za koje se smatra da je jednakovrijedno uređenom tržištu, u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 600/2014, uključuju se elementi A, B i, prema potrebi, H.

7.

Za potrebe prikaza SRI-ja, uključujući točku 4. ovog Priloga, upotrebljavaju se, prema potrebi, sljedeći tekstovi objašnjenja:

1.

Četiri scenarija prema ovoj Uredbi u kojima se prikazuje nekoliko mogućih prinosa jesu sljedeći:

2.

U scenariju u uvjetima stresa navode se znatni nepovoljni učinci proizvoda, ako ti učinci nisu obuhvaćeni nepovoljnim scenarijem iz točke 1. podtočke (c) ovog Priloga. U scenariju u uvjetima stresa prikazuju se međurazdoblja i to za scenarije uspješnosti iz točke 1. podtočaka (a) do (c) ovog Priloga.

3.

Dodatni scenarij za investicijske osigurateljne proizvode temelji se na umjerenom scenariju iz točke 1. podtočke (b), ako je uspješnost relevantna s obzirom na prinos od ulaganja.

4.

Vrijednosti iz scenarija u različitim scenarijima uspješnosti izračunavaju se na sličan način kao i mjera tržišnog rizika. Vrijednosti iz scenarija izračunavaju se za preporučeno razdoblje držanja.

5.

Nepovoljni scenarij jest vrijednost PRIIP-a u 10. percentilu.

6.

Umjereni scenarij jest vrijednost PRIIP-a u 50. percentilu.

7.

Povoljni scenarij jest vrijednost PRIIP-a u 90. percentilu.

8.

Scenarij u uvjetima stresa vrijednost je PRIIP-a koja se dobiva metodologijom utvrđenom u točkama 10. i 11. ovog Priloga za PRIIP-ove kategorije 2 te u točkama 12. i 13. ovog Priloga za PRIIP-ove kategorije 3 ovog Priloga.

9.

Za PRIIP-ove kategorije 2 očekivane vrijednosti na kraju preporučenog razdoblja držanja su:

(a)	Nepovoljni scenarij:

(b)	Umjereni scenarij:

(c)	Povoljni scenarij: pri čemu je N broj razdoblja trgovanja u preporučenom razdoblju držanja i gdje su ostali pojmovi definirani u točki 12. Priloga II.

10.

Za PRIIP-ove kategorije 2 izračun scenarija uspješnosti provodi se na sljedeći način:

(c)	Izmjeri se volatilnost na temelju formule u nastavku počevši od ti = t0, koja se mijenja sve do ti = t N – w pri čemu je Mw broj opažaja u podintervalu, a je aritmetička sredina svih povijesnih log-normalnih prinosa u odgovarajućem podintervalu.

11.

Za PRIIP-ove kategorije 2 očekivane vrijednosti na kraju preporučenog razdoblja držanja su:

pri čemu je zα pravilno odabrana vrijednost PRIIP-a za ekstremni percentil koja odgovara vrijednosti od 1 % za 1 godinu i 5 % za ostala razdoblja držanja.

12.

Za PRIIP-ove kategorije 3 provode se sljedeća usklađenja izračuna povoljnog, umjerenog i nepovoljnog scenarija uspješnosti:

13.

Za PRIIP-ove kategorije 3 provode se sljedeća usklađenja izračuna scenarija uspješnosti:

(b)	Prilagode se povijesni prinosi primjenom formule u nastavku;

(d)	Izračuna se prinos svakog ugovora zbrajanjem prinosâ iz odabranih razdoblja i ispravljanjem tih prinosa kako bi se osiguralo da je očekivani prinos koji se mjeri iz simulirane raspodjele prinosa jednak sljedećem: pri čemu je E*[rbootstrapped] nova simulirana aritmetička sredina.

14.

Za PRIIP-ove kategorije 3 scenarij u uvjetima stresa jednak je vrijednosti PRIIP-a na ekstremnom percentilu, kako je utvrđeno u točki 11. ovog Priloga, simulirane raspodjele, kako je utvrđeno u točki 13. ovog Priloga.

15.

Za PRIIP-ove kategorije 4 upotrebljava se metoda iz točke 27. Priloga II. u pogledu onih čimbenika koji se ne opažaju na tržištu, prema potrebi zajedno s metodom za PRIIP-ove kategorije 3. Relevantne metode za PRIIP-ove kategorije 2 utvrđene u točkama 9. do 11. ovog Priloga i relevantne metode za PRIIP-ove kategorije 3 utvrđene u točkama 12. do 14. ovog Priloga upotrebljavaju se za relevantne sastavnice PRIIP-a ako PRIIP ima različite sastavnice. Scenariji uspješnosti ponderirani su prosjek relevantnih sastavnica. Obilježja proizvoda i kapitalna jamstva uzimaju se u obzir u izračunima uspješnosti.

16.

Za PRIIP-ove kategorije 1, kako je definirano u točki 4. podtočki (a) Priloga II., i za PRIIP-ove kategorije 1, kako je definirano u točki 4. podtočki (b) Priloga II., koji nisu budućnosnice, opcije prodaje i opcije kupnje kojima se trguje na uređenom tržištu ili na tržištu treće zemlje za koje se smatra da je jednakovrijedno uređenom tržištu, u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 600/2014, scenariji uspješnosti izračunavaju se u skladu s točkama 12. do 14. ovog Priloga.

17.

Za PRIIP-ove kategorije 1 koji su budućnosnice, opcije kupnje i opcije prodaje kojima se trguje na uređenom tržištu ili na tržištu treće zemlje za koje se smatra da je jednakovrijedno uređenom tržištu, u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 600/2014, scenariji uspješnosti prikazuju se obliku grafikona strukture isplate. Grafikon se uključuje kako bi se pokazala uspješnost za sve scenarije za različite razine temeljene vrijednosti. Vodoravna os grafikona prikazuje različite moguće cijene temeljne vrijednosti, a okomita os prikazuje dobit ili gubitak pri različitim cijenama temeljne vrijednosti. Za svaku cijenu temeljne vrijednosti grafikon prikazuje dobivenu dobit ili gubitak te pri kojoj će cijeni temeljne vrijednosti dobit ili gubitak iznositi nula.

18.

Za PRIIP-ove kategorije 1, kako je definirano u točki 4. podtočki (c) Priloga II., daje se razumna i konzervativna najbolja procjena očekivanih vrijednosti za scenarije uspješnosti kako je utvrđeno u točki 1. podtočkama (a) do (c) ovog Priloga na kraju preporučenog razdoblja držanja.

Odabrani i prikazani scenariji moraju biti dosljedni te moraju nadopunjavati druge informacije sadržane u dokumentu s ključnim informacijama, uključujući ukupni profil rizičnosti za PRIIP. Izdavatelj PRIIP-a mora osigurati dosljednost scenarija sa zaključcima o internom upravljanju proizvodom, između ostalog uključujući sva ispitivanja otpornosti na stres koja je proveo izdavatelj PRIIP-a za PRIIP, kao i podatke i analizu za potrebe pripreme drugih informacija sadržanih u dokumentu s ključnim informacijama.

Scenariji se odabiru tako da daju uravnoteženi prikaz mogućih ishoda proizvoda u povoljnim i nepovoljnim uvjetima, no prikazuju se samo oni scenariji koji se razumno mogu očekivati. Scenariji se ne odabiru tako da daju neopravdanu prednost povoljnim ishodima na štetu nepovoljnih.

19.

Za PRIIP-ove s preporučenim razdobljem držanja između jedne i tri godine, uspješnost se prikazuje u dva različita razdoblja držanja: na kraju prve godine i na kraju preporučenog razdoblja držanja.

20.

Za PRIIP-ove s preporučenim razdobljem držanja od tri godine ili dulje, uspješnost se prikazuje u tri različita razdoblja držanja: na kraju prve godine, na polovini preporučenog razdoblja držanja zaokruženo na kraj najbliže godine te na kraju preporučenog razdoblja držanja.

21.

Za PRIIP-ove s preporučenim razdobljem držanja od godine dana ili kraće, ne prikazuju se scenariji uspješnosti za međurazdoblja držanja.

22.

Za PRIIP-ove kategorije 2, vrijednosti koje se iskazuju za međurazdoblja izračunavaju se primjenom formula iz točaka 9. do 11. ovog Priloga, pri čemu se N definira kao broj razdoblja trgovanja od početnog datuma do kraja međurazdoblja.

23.

Za PRIIP-ove kategorije 1 i PRIIP-ove kategorije 4, izdavatelj PRIIP-a procjenjuje vrijednosti koje se iskazuju za međurazdoblja na način koji je u skladu s procjenom na kraju preporučenog razdoblja držanja. U tu svrhu metoda koja se upotrebljava za procjenu vrijednosti PRIIP-a na početku svakog međurazdoblja mora dati istu vrijednost za cijelo preporučeno razdoblje držanja, kako je određeno u točkama 16. i 15. ovog Priloga.

24.

Kako bi izradio povoljni, umjereni i nepovoljni scenarij te scenarij u uvjetima stresa u međurazdoblju prije kraja preporučenog razdoblja držanja, izdavatelj za PRIIP-ove kategorije 3 odabire tri temeljne simulacije iz točaka 16. do 24. Priloga II., koje se upotrebljavaju za izračun MRM-a te jednu temeljnu simulaciju iz točke 13. ovog Priloga, samo na osnovi temeljnih razina i tako da je vjerojatno da je simulirana vrijednost PRIIP-ova za to međurazdoblje u skladu s relevantnim scenarijem.

25.

Za PRIIP-ove kategorije 1 koji su budućnosnice, opcije kupnje i opcije prodaje kojima se trguje na uređenom tržištu ili na tržištu treće zemlje za koje se smatra da je jednakovrijedno uređenom tržištu, u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 600/2014, ne uključuju se scenariji uspješnosti za međurazdoblja držanja.

26.

Za povoljni, umjereni i nepovoljni scenarij u međurazdobljima procjena raspodjele koja se upotrebljava za očitavanje vrijednosti PRIIP-a pri različitim percentilima odgovara opaženom prinosu i volatilnosti koja je opažena tijekom proteklih pet godina za sve tržišne instrumente koji određuju vrijednost PRIIP-a. Za scenarij u uvjetima stresa u međurazdobljima procjena raspodjele koja se upotrebljava za očitavanje vrijednosti PRIIP-a pri različitim percentilima odgovara simuliranoj raspodjeli svih tržišnih instrumenata koji određuju vrijednost PRIIP-a kako je utvrđeno u točkama 11. i 13.

27.

Nepovoljni scenarij procjena je vrijednosti PRIIP-a na početku međurazdoblja koja odgovara 10. percentilu.

28.

Umjereni scenarij procjena je vrijednosti PRIIP-a na početku međurazdoblja koja odgovara 50. percentilu.

29.

Povoljni scenarij procjena je vrijednosti PRIIP-a na početku međurazdoblja koja odgovara 90. percentilu.

30.

Scenarij u uvjetima stresa procjena je vrijednosti PRIIP-a na početku međurazdoblja u skladu s razinom percentila koja odgovara vrijednosti od 1 % za 1 godinu i 5 % za ostala razdoblja držanja simulirane raspodjele kako je utvrđeno u točki 13.

31.

Uspješnost PRIIP-a izračunava se umanjeno za sve primjenjive troškove u skladu s Prilogom VI. za scenarij i razdoblje držanja koji se prikazuju.

32.

Uspješnost se prikazuje u novčanim jedinicama. Iznosi koji se upotrebljavaju odgovaraju iznosima iz točke 90. Priloga VI.

33.

Uspješnost se prikazuje i u postotnom iznosu, kao prosječni godišnji prinos od ulaganja. Ta se brojka izračunava tako da se neto uspješnost uzima kao brojnik, a iznos početnog ulaganja ili plaćena cijena kao nazivnik.

Za one PRIIP-ove kod kojih nema početnog ulaganja ili plaćene cijene, kao što su to ugovori o budućnosnicama ili razmjeni, postotak se izračunava tako što se uzima nominalna vrijednost ugovora i dodaje se bilješka u kojoj se objašnjava takav izračun.

34.

Za investicijski osigurateljni proizvod primjenjuje se sljedeće, osim metoda koje su prethodno opisane, uključujući točku 15., pri izračunu scenarija uspješnosti s obzirom na ulaganje:

1.

Scenariji uspješnosti prikazuju se korektno, točno, jasno i tako da ne dovode u zabludu te na način koji će prosječan mali ulagatelj vjerojatno razumjeti.

2.

Ako se scenariji uspješnosti mogu prikazati samo po dospijeću ili na kraju preporučenog razdoblja držanja, kao za PRIIP-ove iz točke 21. Priloga IV., to se jasno objašnjava u opisnom objašnjenju iz elementa E u dijelu 2. ovog Priloga.

3.

U svim slučajevima uključuju se opisna objašnjenja iz elemenata A, B, C, D i F u dijelu 2. ovog Priloga, osim u slučaju PRIIP-ova kategorije 1 iz točke 17. Priloga IV. gdje se upotrebljavaju tekstovi objašnjenja iz elemenata G do K.

1.

Jednokratni trošak je ulazni ili izlazni trošak koji ili:

2.

Jednokratni troškovi su troškovi koje snosi mali ulagatelj i koji se ne odbijaju od imovine AIF-a ili UCITS-a.

3.

Jednokratni troškovi uključuju, no nisu ograničeni na sljedeće vrste unaprijed plaćenih početnih troškova koji se uzimaju u obzir u iznosu troškova koji se objavljuje u dokumentu s ključnim informacijama:

4.

Ponavljajući troškovi su plaćanja koja se odbijaju od imovine AIF-a ili UCITS-s te predstavljaju sljedeće:

5.

Ponavljajući troškovi uključuju, no nisu ograničeni na, sljedeće vrste troškova koji se odbijaju od imovine AIF-a ili UCITS-a i koji se uzimaju u obzir u iznosu troškova koji se objavljuje u dokumentu s ključnim informacijama:

6.

Sljedeće vrste povremenih troškova uzimaju se u obzir pri objavljivanju iznosa:

7.

Transakcijski troškovi izračunavaju se na godišnjoj osnovi, na temelju prosječnih transakcijskih troškova PRIIP-a tijekom protekle tri godine. Ako PRIIP posluje kraće od tri godine, transakcijski troškovi izračunavaju se primjenom metodologije iz točke 21. ovog Priloga.

8.

Zbirni transakcijski troškovi izračunavaju se kao zbroj transakcijskih troškova u skladu s točkama 9. do 23. ovog Priloga u osnovnoj valuti PRIIP-a za svaku pojedinu transakciju koju je izvršio PRIIP u navedenom razdoblju. Taj se zbroj pretvara u postotak njegovim dijeljenjem s prosječnom neto imovinom PRIIP-a u istom razdoblju.

9.

Pri izračunavanju transakcijskih troškova koji su nastali za PRIIP tijekom protekle tri godine, stvarni transakcijski troškovi moraju se izračunavati primjenom metodologije iz točaka 12. do 18. ovog Priloga za ulaganja u sljedeće instrumente:

10.

Za ulaganja u druge instrumente ili imovinu moraju se upotrebljavati procjene transakcijskih troškova primjenom niže opisane metodologije u točkama 19. do 20. ovog Priloga.

11.

Ako PRIIP ima mehanizam određivanja cijena kojim se neutralizira učinak razvodnjavanja zbog transakcija u samom PRIIP-u, iznos koristi od mehanizama za sprečavanje razvodnjavanja, koja se obračunava za trenutačne imatelje PRIIP-a, može se odbiti od transakcijskih troškova nastalih u PRIIP-u primjenom sljedeće metodologije:

12.

Stvarni transakcijski troškovi za svaku transakciju izračunavaju se na sljedećoj osnovi:

13.

Neto ostvarena izvršna cijena određuje se kao cijena po kojoj je transakcija izvršena, uključujući sve naknade, provizije, poreze i druga plaćanja (kao što su naknade za sprječavanje razvodnjavanja) povezana s transakcijom, bilo izravno ili neizravno, ako se ta plaćanja izvršavaju iz imovine PRIIP-a.

14.

Dolazna cijena određuje se kao srednja tržišna cijena ulaganja u vrijeme kada se nalog za transakciju prenosi drugoj osobi. Za naloge koji se ne izvršavaju na dan kada je nalog prvobitno prenesen drugoj osobi, dolazna cijena određuje se kao cijena otvaranja ulaganja na dan transakcije ili, ako cijena otvaranja nije dostupna, kao prethodna cijena zatvaranja. Ako cijena nije dostupna u vrijeme kada se nalog za transakciju prenosi drugoj osobi (zbog toga što je nalog započet izvan radnog vremena tržišta ili na izvanburzovnim tržištima gdje, na primjer, ne postoji transparentnost unutardnevnih cijena), dolazna cijena određuje se kao cijena otvaranja na dan transakcije ili, ako cijena otvaranja nije dostupna, kao prethodna cijena zatvaranja. Kada se nalog izvršava bez prenošenja drugoj osobi, dolazna cijena određuje se kao srednja tržišna cijena ulaganja u vrijeme kada je transakcija izvršena.

15.

Ako informacija o vremenu kad se nalog za transakciju prenosi drugoj osobi nije dostupna (ili ako nije dostupna s dovoljnom razinom točnosti) ili ako informacija o cijeni u to vrijeme nije dostupna, dozvoljeno je kao dolaznu cijenu upotrijebiti cijenu otvaranja ulaganja na dan prije transakcije ili, ako cijena otvaranja nije dostupna, prethodnu cijenu zatvaranja. Pri izračunavanju transakcijskih troškova upotrebom podataka prije 31. prosinca 2017. može se smatrati da unutardnevne cijene nisu dostupne.

16.

Troškovi povezani s transakcijama koje provode PRIIP-ovi i koji se odnose na financijske instrumente razvrstane u jednu od kategorija iz točaka 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2014/65/EU izračunavaju se na sljedeći način:

17.

Pri izračunavanju troškova povezanih s deviznim tečajem, dolazna cijena mora odražavati razumnu procjenu konsolidirane cijene te ne smije samo biti cijena koju daje na raspolaganje jedna ugovorna strana ili devizna platforma, čak i ako postoji sporazum o provođenju svih deviznih transakcija s jednom ugovornom stranom.

18.

Pri izračunavanju troškova povezanih s nalozima koji su prvobitno sklopljeni na aukciji, dolazna cijena izračunava se kao srednja cijena neposredno prije aukcije.

19.

Pri procjeni transakcijskih troškova za imovinu koja nije navedena u točki 9. ovog Priloga, primjenjuje se metodologija iz točke 12. ovog Priloga, a dolazna cijena se izračunava na sljedeći način:

20.

Procjena transakcijskog troška ne smije biti manja od iznosa stvarno utvrdivih troškova izravno povezanih s transakcijom,

21.

Za PRIIP-ove koji posluju kraće od tri godine i koji pretežito ulažu u imovinu iz točke 9. ovog Priloga, transakcijski troškovi mogu se izračunavati bilo množenjem procjene prometa portfelja u svakom razredu imovine s troškovima izračunatima u skladu s metodologijom iz točke (c), bilo kao prosjek stvarnih transakcijskih troškova nastalih u razdoblju poslovanja i standardizirane procjene na sljedećoj osnovi:

22.

Procjene prometa portfelja za PRIIP koji posluje kraće od godine dana moraju se napraviti u skladu s politikom ulaganja objavljenom u dokumentima ponude. Procjene prometa portfelja za PRIIP koji posluje dulje od godine dana moraju biti u skladu sa stvarnim prometom portfelja.

23.

Za PRIIP-ove koji posluju kraće od tri godine i koji pretežito ulažu u imovinu koja nije navedena u točki 9. ovog Priloga, izdavatelj PRIIP-a procjenjuje transakcijske troškove na temelju metode fer vrijednosti, pomoću usporedive imovine.

24.

Sljedeći koraci poduzimaju se za izračun naknada za uspješnost:

25.

Sljedeći koraci poduzimaju se za izračun udjela u dobiti:

26.

Ako za vrijeme ulaganja nisu isplaćeni udjeli u dobiti, uz navođenje vrijednosti nula za udio u dobiti u tablici sastava troškova treba istaknuti upozorenje kako bi se pojasnilo da se isplata od x % konačnog prinosa provodi nakon izlaska iz ulaganja.

27.

Jednokratni trošak jest trošak izlaska i ulaska koji uključuje početne naknade, provizije i sve druge iznose koje izravno plaća mali ulagatelj ili koji se odbijaju od plaćanja koje je primio ili koje treba primiti mali ulagatelj.

28.

Jednokratne troškove snosi PRIP koji nije investicijski fond, bilo da su to troškovi koji nužno nastaju u njegovu poslovanju ili primici za rad bilo koje strane koja je s njim povezana ili njemu pruža usluge.

29.

Jednokratni ulazni troškovi i naknade uključuju, no nisu ograničeni na, sljedeće vrste troškova koji se uzimaju u obzir u iznosu troškova koji se objavljuje za PRIP-ove koji nisu investicijski fondovi:

30.

Jednokratni izlazni troškovi i naknade uključuju, no nisu ograničeni na, sljedeće vrste troškova koji se uzimaju u obzir u iznosu koji se objavljuje za PRIP-ove koji nisu investicijski fondovi:

31.

Ponavljajući troškovi redovno se odbijaju od svih plaćanja koja treba isplatiti malom ulagatelju ili od uloženog iznosa.

32.

Ponavljajući troškovi obuhvaćaju sve vrste troškova koje snosi PRIP koji nije investicijski fond, bilo da su to troškovi koji nužno nastaju u njegovu poslovanju ili primici za rad bilo koje strane koja je s njim povezana ili njemu pruža usluge.

33.

Sljedeći popis, iako nije konačan, pokazuje vrste ponavljajućih troškova koji se, ako se odbijaju ili zaračunavaju zasebno, uzimaju u obzir u iznosu koji se objavljuje:

34.

Jednokratni izlazni troškovi i naknade su naknade za zamjenu, obračunske naknade i naknade za namiru ako su poznate.

35.

Ponavljajući troškovi su troškovi zaštite od rizika koji se plaćaju u redovnim tržišnim uvjetima i u stresnim uvjetima na tržištu.

36.

Za potrebe izračuna implicitnih troškova ugrađenih u PRIP-ove izdavatelj PRIIP-a služi se cijenom izdanja i, nakon razdoblja upisa, cijenom koja je dostupna za kupnju proizvoda na sekundarnom tržištu.

37.

Razlika između cijene i fer vrijednosti proizvoda smatra se procjenom ukupnih ulaznih troškova uključenih u cijenu. Ako izdavatelj PRIIP-a ne može razlikovati relevantne implicitne troškove koje treba objaviti u skladu s točkom 29. ovog Priloga upotrebom razlike između cijene i fer vrijednosti, on se povezuje s izdavateljem različitih komponenti proizvoda ili s relevantnim tijelom kako bi skupio relevantne informacije o tim troškovima.

38.

Fer vrijednost jest vrijednost koja bi se primila za prodaju imovine ili platila za prijenos obveza u redovnoj transakciji na glavnom (ili najpovoljnijem) tržištu na datum mjerenja u trenutačnim tržišnim uvjetima (tj. izlazna cijena), bez obzira može li se ta cijena izravno opaziti ili procijeniti primjenom druge tehnike vrednovanja.

39.

Politikom fer vrijednosti kojom se uređuje mjerenje fer vrijednosti utvrđuju se serije pravila, između ostalog u sljedećim područjima:

40.

Pravila iz točke 39. ovog Priloga imaju za cilj oblikovati postupak vrednovanja koji:

41.

Fer vrijednost strukturiranog proizvoda određuje se na temelju:

42.

Ako nije moguće dobiti fer vrijednost iz tržišnih cijena, ona se izračunava primjenom tehnike vrednovanja kojom se mogu pravilno prikazati različiti čimbenici koji utječu na strukturu isplata po proizvodu, čime se u najvišoj mogućoj mjeri iskorištavaju tržišni podaci.

43.

U tehnici vrednovanja iz točke 42. ovog Priloga razmatra se sljedeće, prema složenosti proizvoda:

44.

U slučaju proizvoda koji se upisuju fer vrijednost se izračunava na datum kada se određuju uvjeti proizvoda. Taj datum vrednovanja blizu je početka razdoblja upisa. Ako postoje duga razdoblja ponude ili visoka volatilnost tržišta, definira se kriterij za ažuriranje informacije o troškovima.

45.

Ako se upotrebljavaju privremeni uvjeti, troškovi se izračunavaju primjenom minimalnih uvjeta proizvoda.

46.

Kad se primjenjuju promjenjive cijene upisa, definira se postupak za način uključivanja i objavljivanja učinka promjenjive cijene upisa na trošak.

47.

Jednokratni trošak jest trošak izlaska i ulaska koji uključuje početne naknade, provizije i sve druge iznose koje izravno plaća mali ulagatelj ili koji se obijaju od prvog plaćanja ili od ograničenog broja plaćanja koje treba primiti mali ulagatelj ili od plaćanja nakon otkupa ili prekida proizvoda.

48.

Jednokratne troškove snosi investicijski osigurateljni proizvod, bilo da su to troškovi koji nužno nastaju u njegovu poslovanju ili primici za rad bilo koje strane koja je s njim povezana ili njemu pruža usluge.

49.

Jednokratni troškovi uključuju, no nisu ograničeni na, sljedeće vrste ulaznih troškova i naknada koji se uzimaju u obzir u iznosu koji se objavljuje za investicijske osiguratelje proizvode:

50.

Ponavljajući troškovi jesu plaćanja koja se redovito odbijaju od svih plaćanja malom ulagatelju ili od uloženog iznosa ili od iznosa koji nisu dodijeljeni malom ulagatelju u skladu s mehanizmom raspodjele dobiti.

51.

Ponavljajući troškovi uključuju sve troškove koje snosi investicijski osigurateljni proizvod, bilo da su to troškovi koji nužno nastaju u njegovu poslovanju ili primici za rad bilo koje strane koja je s njim povezana ili njemu pruža usluge.

52.

Sljedeći popis, koji nije konačan, pokazuje vrste ponavljajućih troškova koji se uzimaju u obzir u iznosu stavke „Ostali kontinuirani troškovi” iz Tablice 2. Priloga VII.:

53.

Ako investicijski osigurateljni proizvod ulaže dio svoje imovine u UCITS ili u AIF-ove, u PRIIP koji nije UCITS ili AIF ili u investicijski proizvod koji nije PRIIP, primjenjuju se točka 5. podtočka (l), točka 5. podtočka (m), odnosno točka 5. podtočka (n) ovog Priloga.

54.

Premije za biometrijski rizik premije su koje mali ulagatelj plaća izravno ili se one odbijaju od iznosa koji se knjiže u korist matematičke pričuve ili od bonusa za sudjelovanje u polici osiguranja, kojima je svrha pokriti statistički rizik od isplata naknada iz pokrića osiguranja.

55.

Fer vrijednost premija biometrijskog rizika očekivana je sadašnja vrijednost u skladu s kamatnim stopama iz točke 71. podtočke (a) ovog Priloga budućih isplata naknada iz pokrića osiguranja, uzimajući u obzir sljedeće:

56.

Pretpostavke na temelju najbolje procjene o budućim isplatama naknada iz pokrića osiguranja utvrđuju se na realan način.

57.

Procijenjene isplate budućih naknada ne uključuju dodatke za razboritost ili troškove upravljanja pokrićem osiguranja.

58.

Za izdavatelje iz područja primjene Direktive 2009/138/EZ te pretpostavke na temelju najbolje procjene moraju odgovarati određenim pretpostavkama koje se upotrebljavaju za izračun tehničkih pričuva u bilanci iz direktive Solventnost II.

59.

Troškovni dio premije za biometrijski rizik razlika je između premija za biometrijski rizik koje se zaračunavaju malom ulagatelju iz točke 54. ovog Priloga i fer vrijednosti premija za biometrijski rizik iz točke 55. ovog Priloga.

60.

Izdavatelj PRIIP-a može uključiti ukupne premije za biometrijski rizik u izračun jednokratnih troškova ili ponavljajućih troškova umjesto troškovnog dijela tih premija.

61.

Zbirni pokazatelj troškova za PRIIP smanjenje je prinosa zbog ukupnih troškova koji se izračunavaju u skladu s točkama 70. do 72. ovog Priloga.

62.

Za izračun zbirnog pokazatelja troškova, troškovi koji se iskazuju prema točki 72. ovog Priloga ukupni su troškovi. Oni su za investicijske fondove jednaki zbroju troškova iz točaka 1. i 2. ovog Priloga uvećano za zbroj troškova iz točaka 4. i 6. ovog Priloga; za PRIP-ove koji nisu investicijski fondovi, osim PRIIP-ova iz točke 17. Priloga IV., zbroju troškova iz točaka 27. i 28. ovog Priloga uvećano za zbroj troškova iz točaka 31. i 32. ovog Priloga; za PRIIP-ove iz točke 17. Priloga IV., zbroju troškova iz točaka 34. i 35. ovog Priloga; te za investicijske osigurateljske proizvode, zbroju troškova iz točaka 47. i 48. uvećano za zbroj troškova iz točaka 50. i 51. ovog Priloga. Ukupni troškovi uključuju i kazne za izlazak, ovisno o slučaju.

63.

Omjer ulaznih i izlaznih troškova PRIIP-a je smanjenje godišnjeg prinosa zbog ulaznih i izlaznih troškova izračunatih u skladu s točkama 70. do 72. ovog Priloga.

64.

Za izračun omjera ulaznih i izlaznih troškova troškovi koji se objavljuju u skladu s točkom 72. ovog Priloga za investicijske su fondove ulazni i izlazni troškovi u skladu s točkama 1. i 2. ovog Priloga; u skladu s točkama 27. i 28. ovog Priloga za PRIP-ove koji nisu investicijski fondovi, osim PRIIP-ova iz točke 17. Priloga IV.; u skladu s točkom 35. za PRIIP-ove iz točke 17. Priloga IV.; i u skladu s točkama 47. i 48. ovog Priloga za investicijske osigurateljne proizvode. Izlazni troškovi uključuju i kazne za izlazak, ovisno o slučaju.

65.

Omjer transakcijskih troškova portfelja, troškova osiguranja i drugih ponavljajućih troškova PRIIP-a jest smanjenje godišnjeg prinosa zbog transakcijskih troškova portfelja i drugih ponavljajućih troškova izračunatih u skladu s točkama 70. do 72. ovog Priloga.

66.

Za izračun omjera transakcijskih troškova portfelja i omjera troškova osiguranja primjenjuje se sljedeće:

67.

Omjer drugih ponavljajućih troškova jest smanjenje godišnjeg prinosa zbog drugih ponavljajućih troškova, a koji se računa kao razlika između zbirnog pokazatelja troškova prema točki 61. ovog Priloga i zbroja omjera jednokratnih troškova, u skladu s točkom 63. ovog Priloga, uvećano za omjer transakcijskih troškova portfelja, u skladu s točkom 66. podtočkom (a), uvećano za omjer troškova osiguranja, u skladu s točkom 66. podtočkom (b) ovog Priloga, uvećano za omjer povremenih troškova, u skladu s točkom 68. ovog Priloga.

68.

Za izračun omjera naknada za uspješnost, troškovi koji se objavljuju iz točke 72. jesu povremeni troškovi portfelja u skladu s točkom 6. podtočkom (a) ovog Priloga za investicijske fondove. Za izračun omjera udjela u dobiti, troškovi koji se objavljuju iz točke 72. ovog Priloga jesu povremeni troškovi portfelja u skladu s točkom 6. podtočkom (b) ovog Priloga za investicijske fondove.

69.

„Kontinuirani troškovi”, „naknade za uspješnost” i „udjeli u dobiti” iz Priloga VII. jesu „ponavljajući troškovi”, „omjer naknade za uspješnost”, odnosno „omjer udjela u dobiti” iz ovog Priloga i iz članka 5.

70.

Zbirni pokazatelj troškova izračunava se kao razlika između dva postotka i te r, gdje je r godišnja interna stopa prinosa s obzirom na bruto plaćanja malog ulagatelja i procijenjene isplate naknada malom ulagatelju za vrijeme preporučenog razdoblja držanja, a i je godišnja stopa prinosa za dotični scenarij bez troškova.

71.

Procjena budućih isplata naknada prema točki 70. ovog Priloga temelji se na sljedećim pretpostavkama:

72.

Za potrebe izračuna scenarija bez troškova, kako je navedeno u točki 70. ovog Priloga, primjenjuje se sljedeće:

73.

Za potrebe izračuna scenarija bez troškova iz točke 70. ovog Priloga za PRIP-ove koji nisu investicijski fondovi, bruto plaćanja malog ulagatelja iz izračuna r, kako je navedeno u točki 72. ovog Priloga, umanjuju se za troškove koji se objavljuju.

74.

Za potrebe izračuna opisanih u točkama 70. do 72. ovog Priloga, pretpostavlja se da se za investicijske osigurateljne proizvode ne provode nikakva plaćanja koja proizlaze iz pokrića osiguranja za vrijeme razdoblja držanja. To znači da se izračun zbirnog pokazatelja troškova isključivo temelji na procijenjenim isplatama naknada iz osiguranja za slučaj smrti i doživljenja.

75.

Ako su ponavljajući i jednokratni troškovi pokriveni eksplicitnim troškovima koji su fiksni dio izračuna premije proizvoda, izračun ponavljajućih i jednokratnih troškova temelji se na tim eksplicitnim troškovima.

76.

Sljedeće se primjenjuje na izračun sudjelovanja u dobiti investicijskih osigurateljnih proizvoda:

77.

Ako je jedna vrsta troškova pokrivena dvjema ili više vrstama troškova iz ovog Priloga, tu je vrstu troška moguće obračunati samo jednom u izračunu pokazatelja (omjera) koji se na njemu temelje.

78.

Omjeri se iskazuju kao postotak zaokružen na dva decimalna mjesta.

79.

Omjeri se izračunavaju barem jednom godišnje.

80.

Omjeri se temelje na izračunu najnovijih troškova koje je izdavatelj PRIIP-a utvrdio. Ne dovodeći u pitanje točku 77. ovog Priloga, troškovi se procjenjuju na osnovi načela „svi su porezi uključeni”.

Što se tiče investicijskih fondova, primjenjuje se sljedeće:

81.

Osim prvog izračuna za novi PRIIP, te ako nije drugačije navedeno, omjeri se izračunavaju barem jednom godišnje, na osnovi ex-post. Ako se smatra da je neprikladno upotrijebiti brojčane podatke ex-post zbog materijalne promjene, umjesto njih može se upotrebljavati procjena dok pouzdani brojčani podaci ex-post koji odražavaju učinak materijalne promjene ne budu dostupni.

82.

Brojčani podaci ex-post temelje se na izračunu novih troškova za koje je izdavatelj PRIIP-a na razumnoj osnovi utvrdio da su primjereni za tu svrhu. Brojke se mogu temeljiti na troškovima navedenima u izjavi o poslovanju PRIIP-a koju on objavljuje u svojem najnovijem godišnjem ili polugodišnjem izvješću ako je ta izjava dovoljno nova. Ako nije dovoljno nova, umjesto toga upotrebljava se usporediv izračun koji se temelji na troškovima koji se zaračunavaju tijekom novijeg razdoblja od 12 mjeseci.

83.

Informacije o omjerima koji su bili primjenjivi tijekom prethodnih godina/razdoblja objavljuju se na mjestu koje je točno određeno u dokumentu o ključnim informacijama kao opći izvor daljnjih informacija za ulagatelje koji ih zahtijevaju.

84.

Ako se troškovi koji se mogu pripisati temeljnom UCITS-u ili AIF-u uzimaju u obzir, primjenjuje se sljedeće:

85.

Umjesto podataka ex-post, u izračunu različitih vrsta troškova upotrebljavaju se procjene. Takve se procjene provode prihvaćanjem usporedivog PRIIP-a ili usporedive skupine kao zamjenske vrijednosti.

86.

Za PRIIP-ove koji zaračunavaju fiksnu sveobuhvatnu naknadu, upotrebljava se ta naknada pod uvjetom da ona obuhvaća sve troškove koji se prikazuju u okviru zahtjeva za objavom troškova PRIIP-ova.

87.

Za PRIIP-ove koji utvrđuju gornju granicu ili najviši iznos koji se može naplatiti, a pod uvjetom da on obuhvaća sve troškove koji se prikazuju u okviru zahtjeva za objavom troškova PRIIP-ova, upotrebljava se ta gornja granica ili najviši iznos, ako se izdavatelj PRIIP-a obveže da će poštovati objavljeni brojčani podatak i da će pokriti sve troškove zbog kojih bih u suprotnome došlo do prekoračenja te gornje granice.

88.

Ako bi, prema mišljenju izdavatelja PRIIP-a, iskazivanje brojke zaokruživanjem na dvije decimale moglo upućivati na lažni stupanj točnosti za ulagatelje, dovoljno je iskazati tu brojku zaokruženu na jednu decimalu.

89.

Izdavatelj PRIIP-a osigurava preispitivanje točnosti procijenjene brojke. Izdavatelj PRIIP-a određuje kada je primjereno započeti upotrebljavati brojčane podatke ex-post umjesto procjene; no, u svakom slučaju, on mora, najkasnije 12 mjeseci nakon datuma kada je PRIIP prvi puta ponuđen na prodaju u nekoj državi članici, preispitati točnost procjene izračunavanjem brojčanog podatka na osnovi ex-post.

90.

Tablica (tablice) iz članka 5. sadržava (sadržavaju) pokazatelj ukupnih troškova u novčanim i postotnim iznosima za slučaj da ulagatelj na malo uloži 10 000 EUR (za sve PRIIP-ove osim investicijskog osigurateljnog proizvoda s redovitim premijama) odnosno 1 000 EUR godišnje (za investicijski osigurateljni proizvod s redovitim premijama) za vrijeme različitih razdoblja držanja, uključujući preporučeno razdoblje držanja. Razdoblja držanja koja se iskazuju su ona iz točaka 14. do 16. Priloga IV. Ako se smatra da izdavatelj PRIIP-a ili treća strana ne nude alternativnu likvidnosnu liniju za proizvod, ili ako ne postoje aranžmani za pružanje likvidnosti, ili za PRIIP-ove iz točke 17. Priloga IV., troškovi se detaljno mogu prikazati samo po dospijeću ili na kraju preporučenog razdoblja držanja.

91.

Ako valuta PRIIP-a nije euro, upotrebljava se iznos slične veličine kao onaj naveden u točki 90. ovog Priloga i koji je jasno djeljiv s 1 000.

92.

Ukupni troškovi uključuju jednokratne, ponavljajuće i povremene troškove, te ovisno o slučaju, kazne za izlazak.

93.

Kazne za izlazak treba razlikovati od drugih troškova izlaska koji se moraju platiti u svakom slučaju te ih je stoga uvijek potrebno uključiti u jednokratne troškove.

94.

Relevantnost kazni za izlazak ovisi o razdoblju držanja ulaganja i o točnom trenutku u kojem se proizvod unovčuje. Kazne za izlazak ne primjenjuju se ako se ulaganje drži u preporučenom razdoblju držanja.

—

učinak koji svake godine imaju različite vrste troškova na prinos od ulaganja koji biste mogli dobiti na kraju preporučenog razdoblja držanja;

—

značenje različitih troškovnih kategorija.