1.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 86/1

(1)

Nakon kontakata koji su prethodili prijavi, Francuska je 30. srpnja 2014. Komisiji prijavila tri mjere financijske potpore (zajam FDES-a, subvencije i povratne predujmove te eventualan otpis poreznih i socijalnih obveza) koje čine dio plana restrukturiranja putem nastavka poslovanja društva Kem One SAS (dalje u tekstu: „Kem One” ili „poduzetnik”).

(2)

Komisija je dopisom od 1. listopada 2014. obavijestila Francusku da je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u pogledu tih potpora (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”). Francuska je svoje primjedbe dostavila dopisom od 3. studenoga 2014.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da podnesu svoje primjedbe na predmetne mjere.

(4)

Komisija je primila primjedbe na tu temu od šest zainteresiranih osoba. Proslijedila ih je Francuskoj i time joj pružila mogućnost da ih komentira te je njezine opaske zaprimila u dopisu od 25. veljače 2015.

(5)

Francuska je 20. ožujka 2015. dostavila dodatne informacije koje podupiru njezine primjedbe. Komisija je istog dana zatražila dodatne informacije koje je Francuska dostavila 8. svibnja 2015. Komisija je zatim 23. lipnja 2015. zatražila dodatne informacije koje je Francuska dostavila 2. srpnja 2015.

(6)

Osim toga, Komisija i francuska tijela održali su nekoliko telefonskih konferencija i sastanaka.

(7)

Društvo Kem One bilo je društvo kći u stopostotnom vlasništvu društva Kem One Holding, koje je osnovano 2012. kako bi se djelatnosti društva Arkema povezane s vinilom mogle prenijeti na društvo kćer te kako bi ih mogla preuzeti financijska grupa Klesch sa sjedištem u Švicarskoj. Društvo Kem One i njegova društva kćeri (Kem One Italia i Kem One Hernani) ostvarili su 2012. ukupni promet od […] (*) milijuna EUR, od čega […] milijuna EUR u Francuskoj koja je njegovo glavno proizvodno i prodajno središte. Ta društva zapošljavaju 1 315 zaposlenika u Francuskoj i oko 80 zaposlenika u Španjolskoj i Italiji.

Slika 1.

Struktura grupe Kem One prije preuzimanja

Izvor: prijava

(8)

Društvo Kem One obavlja nekoliko djelatnosti koje pripadaju vertikalno integriranom društvu kćeri, od proizvodnje soli do prerade polivinil-klorida (PVC). Tako društvo Kem One obuhvaća uzlazne djelatnosti koje se sastoje od proizvodnje i prodaje PVC-a i kemijskih proizvoda od klora za brojne gospodarske sektore: automobilski, građevinski, poljoprivredni i zdravstveni.

Slika 2.

Djelatnosti društva Kem One u lancu proizvodnje PVC-a

Izvor: Komisija na temelju informacija koje je dostavila Francuska i primjedaba trećih zainteresiranih osoba

(9)

Glavna je svrha djelatnosti društva Kem One proizvodnja ([…] % prometa) i prodaja PVC-a. Društvo Kem One proizvodi tri vrste PVC-a: i. PVC za opću upotrebu (M-PVC i S-PVC), koji predstavlja […] % obujma proizvodnje PVC-a, ii. PVC dobiven u emulziji (E-PVC), koji predstavlja […] % obujma proizvodnje PVC-a, ali […] % ukupne marže povezane s djelatnošću u pogledu PVC-a, te iii. klorirani PVC (PVC-C), koji predstavlja […] % obujma proizvodnje PVC-a. Iz prakse odlučivanja Komisije (3) proizlazi da se tržište PVC-a dijeli na dva različita tržišna segmenta: S-PVC i E-PVC. Segment S-PVC-a potrebno je dodatno podijeliti prema vrsti S-PVC-a. Bazni S-PVC, S-PVC za posebnu namjenu i polimerno punilo. Isto vrijedi za segment E-PVC-a (PVC pasta, E-PVC za posebnu namjenu).

(10)

Osim toga, Komisija je smatrala da su ta tržišta vjerojatno europskih razmjera (na razini Europskog gospodarskog prostora, EGP) i da je za segment S-PVC-a moguće uzeti u obzir uže zemljopisno područje koje odgovara zapadnoj Europi, odnosno sjeverozapadnoj Europi (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina, promatrane zajedno).

(11)

Društvo Kem One danas uglavnom djeluje na tržištu baznog S-PVC-a. To društvo smatra da su njegovi tržišni udjeli kao i udjeli njegovih konkurenata sljedeći:

Tablica 1.

Tržišni udjeli baznog S-PVC-a u sjeverozapadnoj Europi (2012. – 2014.).

(12)

Francuska smatra da na tržištu E-PVC-a zajednički pothvat društava Ineos i Solvay drži oko [20 – 30] % tržišnog udjela u smislu kapaciteta, dok tržišni udio društva Vinnolit iznosi oko [30 – 40] %, društva Vestolit [10 – 20] %, a udio društva Kem One [10 – 20] %. Tako tri najveća konkurenta (društvo Vinnolit, zajednički pothvat društava Ineos i Solvay te društvo Vestolit) zajedno predstavljaju gotovo [80 – 90] % proizvodnog i prodajnog kapaciteta E-PVC-a u zapadnoj Europi.

(13)

Osim PVC-a, društvo Kem One proizvodi i prodaje natrijev hidroksid, klormetan i klor koji se upotrebljava za proizvodnju PVC-a (4).

(14)

Te teškoće istodobno proizlaze iz strukturnih nedostataka i svjetske krize koja je od druge polovine 2012. do početka 2013. prouzročila velike financijske gubitke.

(15)

Francuska tijela smatraju da se konkurentnost sudionika u sektoru PVC-a temelji na različitim čimbenicima, među kojima su cijena pristupa energiji i sirovinama, integracija i veličina postrojenja svakog vinilnog lanca, njihov zemljopisni položaj i povezana logistika, tehnologija postrojenja i mogućnost određenih sudionika da udvostruče vrijednost klora.

(16)

Trenutačne djelatnosti društva Kem One razvile su se u okviru proizvodnje vinila društva Arkema koje je 2006. postalo neovisna grupa. Te su djelatnosti zatim 2012. prenesene na grupu Klesch. Trenutačna struktura društva Kem One rezultat je nekoliko podjela tijekom različitih prijenosa već postojećih djelatnosti u kemijskom sektoru u Francuskoj, koji su prouzročili vertikalni raspad lanca etilena koji je nepovoljan za društvo Kem One zbog velikih troškova koje predstavlja kupnja etilena u okviru proizvodnje PVC-a. Tako društvo Kem One nema integrirani pristup etilenu, osobito zbog prekida veze s postrojenjem za pirolizu društva Total, koje predstavlja njegov izvor nabave etilena. Glavni konkurenti društva Kem One nalaze se u situaciji djelomične integracije zahvaljujući integriranoj proizvodnji etilena kojim pokrivaju dio svojih potreba (postrojenja za pirolizu društva Ineos u Norveškoj i društva Solvay u Francuskoj) ili zahvaljujući dugoročnim sporazumima koji odgovaraju nekom obliku integracije (to je slučaj društva SHIN-ETSU u Nizozemskoj za pristup postrojenju za pirolizu društva Shell).

(17)

Tek se svako četvrto postrojenje za elektrolizu može smatrati tehnološki modernim, dok ostala tri troše mnogo energije (pogon za elektrolizu s dijafragmom u Fos-sur-Meru i Lavéri te pogon za elektrolizu sa živom u Lavéri). Glavni su konkurenti društva Kem One od 2003. do 2013. pretvorili svoje pogone za elektrolizu sa živom i dijafragmom u pogone za elektrolizu s membranskim člankom.

(18)

Tako društvo Kem One ima samo […] % najmodernijeg kapaciteta (elektroliza s membranskim člankom), dok ta tehnologija predstavlja gotovo […] % postojećeg kapaciteta.

(19)

Prijenosu djelatnosti društva Arkema povezanih s vinilom na društvo Klesch nije prethodilo razdvajanje u okviru društva kćeri ni unutarnje restrukturiranje, koji bi optimirali fiksne troškove. Ti su troškovi 2013. predstavljali rashod od […] milijuna EUR.

(20)

Osim toga, društva Arkema i Kem One trebali su sklopiti brojne ugovore o uslugama, što je dovelo do nedostatka konkurentnosti.

(21)

Zemljopisni položaj društva Kem One, čija glavna proizvodna postrojenja imaju izravan pristup Sredozemnom moru, doveo je do uspostave prodajne politike (PVC i natrijev hidroksid) koja je uvelike usmjerena na države južne Europe čija su tržišta od 2008. do 2009. bila izravno pogođena krizom i uvozom proizvoda, osobito natrijeva hidroksida, po cijeni koja je bila niska u usporedbi s državama na tržištu sjeverozapadne Europe. Ta je usmjerenost komercijalne politike pridonijela smanjenju marže društva Kem One.

(22)

Zbog loših gospodarskih uvjeta u drugoj polovini 2012. i početkom 2013. društvo Kem One pretrpjelo je velike financijske gubitke.

(23)

Negativni učinci krize pojačani su drugim događajima koji su prouzročili znatno smanjenje prodaje te su utjecali na maržu poduzetnika, poput petogodišnje obustave rada postrojenja u Fos-sur-Meru 2012., koja je trajala dulje nego što je bilo predviđeno, problema s kvalitetom etilena koji je isporučivalo društvo Total, veće nezgode koja se krajem prosinca 2012. dogodila na postrojenju za pirolizu društva Total u Lavéri, što je prouzročilo ukupnu obustavu rada do ožujka 2013., a zatim rad s polovinom kapaciteta.

(24)

Društvo Kem One je, zbog stalnih teškoća na koje je nailazilo, u siječnju 2013. tražilo pokretanje postupka mirenja pred Trgovačkim sudom u Lyonu (Tribunal de commerce de Lyon). Budući da nikakav sporazum nije postignut, navedeni je Sud 27. ožujka 2013. utvrdio nesposobnost za plaćanje društva Kem One te je donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka.

(25)

Presudom od 20. prosinca 2013., Trgovački sud u Lyonu prihvatio je zajedničku ponudu Alaina de Krassnyja i investicijskog društva OpenGate Capital (dalje u tekstu: „OpenGate”) te je odobrio plan oporavka. Cilj je plana oporavka nastavak poslovanja poduzetnika.

(26)

Za potrebe plana oporavka osnovano je novo društvo, K1 Group SAS (dalje u tekstu: „K1”), a njegova je svrha bila kupnja i držanje vrijednosnih papira društava Kem One i Kem One Innovative Vinyls. Društvo AK1, koje nadzire A. de Krassny, drži 50 % udjela u društvu K1, a drugih 50 % drži društvo K1 International, koje nadzire društvo OpenGate.

(27)

[…] (5):

(28)

Francuska nadležna tijela poslužila su se sredstvima FDES-a kao pomoćnim sredstvom za restrukturiranje određenih poduzetnika u teškoćama. Metoda dodjele sredstava FDES-a trenutačno se temelji na okružnici od 26. studenoga 2004. o djelovanju države u svrhu sprječavanja i rješavanja teškoća poduzetnika (6). FDES zajmove odobrava samo poduzetnicima čija je održivost sigurna nakon razdoblja restrukturiranja i čiji bi izostanak imao znatne posljedice na cijelo društvo kćer ili cijelu regiju. U svakom slučaju, država sudjeluje u sufinanciranju s privatnim sektorom. U studenome 2013. ministar za obnovu industrije uspostavio je izvanredni paket potpore kojim se u okviru FDES-a žele podržati osobito srednja poduzeća (7) koja su često predmet stečajnih postupaka.

(29)

Zajam FDES-a od 30 milijuna EUR treba poslužiti kao jamstvo za dodjelu kredita dobavljača društvu Kem One te se njime sudjeluje u financiranju njegovih potreba za obrtnim kapitalom te kratkoročnih potreba za likvidnošću.

(30)

Zajam će se društvu Kem One dodijeliti nakon potpisivanja ugovora o zajmu te će njegova dodjela biti podložna osobito upisu dionica kupaca u povećanje kapitala u novčanom iznosu od najmanje 10 milijuna EUR koji će se uplatiti u cijelosti.

(31)

Na zajam se primjenjuje fiksna godišnja kamatna stopa od 3,5 %. Društvo Kem One otplaćivat će zajam FDES-a u sedam godišnjih obroka.

(32)

Društvo Kem One državi daje materijal i opremu kao založno pravo prvog reda državi. Neto knjigovodstvena vrijednost materijala i opreme, koja je navedena u financijskim izvještajima od 31. prosinca 2013., iznosi 138,49 milijuna EUR. Budući da je revizor potvrdio uplate u srpnju 2012. i da nije bilo iznimnih okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje trajanje amortizacije, francuska tijela smatraju da neto knjigovodstvene vrijednosti odražavaju stvarnu vrijednost te imovine.

(33)

Te mjere financiranja namijenjene su provedbi projekta SAM za pretvorbu industrijskog postrojenja (postrojenje za elektrolizu sa živom u Lavéri) u okviru programa budućih ulaganja „potpora za reindustrijalizaciju”.

(34)

Francuska se u svojoj prijavi složila da ta subvencija predstavlja državnu potporu.

(35)

Predujmovi će se otplaćivati sedam godina. Obuhvaćaju razdoblje počeka od dvije godine te su podijeljeni u dva obroka: i. 65 milijuna EUR po fiksnoj godišnjoj stopi od 3,5 % i ii. 15 milijuna EUR po fiksnoj godišnjoj stopi od 10 %.

(36)

U okviru stavljanja na raspolaganje tih sredstava, osnovat će se odbor za praćenje s predstavnicima države, društva Kem One i kupaca. On će biti zadužen za potvrdu izdataka nastalih u okviru projekta SAM, potvrdu održavanja djelatnosti i radnih mjesta u postrojenju u Lavéri te za praćenje usklađenosti eventualnih „management fees” (naknade za upravljanje) koje prima A. de Krassny.

(37)

U svojoj prijavi Francuska procjenjuje porezne i socijalne obveze društva Kem One na 42 milijuna EUR.

(38)

Društvo Kem One se 20. veljače 2014. obratilo Odboru voditelja financijskih usluga (Commission des Chefs de Services Financiers, dalje u tekstu: „CCSF”), tijelu nadležnom za pitanja oprosta poreznih i socijalnih dugova.

(39)

[…], društvo Kem One podnijelo je Trgovačkom sudu u Lyonu zahtjev za bitnu promjenu plana oporavka poduzetnika u skladu s člankom L626-26 Trgovačkog zakonika (Code de commerce) (8), zajedno sa zahtjevom za znatni oprost zakonski oprostivog javnog duga. U skladu s presudom Trgovačkog suda u Lyonu, zahtjev za oprost duga društva Kem One odnosi se na 90 % oprostivog dijela navedenih dugova. Francuska tijela odobrila su iznos od […] EUR koji odgovara […] % poreznih i socijalnih dugova. Na dan prijave mjera potpore Komisiji CCSF još nije službeno ispitao zahtjev za oprost duga.

(40)

Plan restrukturiranja temelji se na nastavku djelatnosti društva Kem One koje će se rasporediti među drugim društvima kćerima društva Kem One Innovative Vinyls SASU kako bi se ponovno utvrdio opseg uzlaznih i silaznih djelatnosti.

(41)

U planu restrukturiranja navedene su tri vrste mjera: industrijske, komercijalne i financijske.

(42)

Tri su glavna cilja tog projekta:

(43)

Društvo Kem One procijenilo je da nadoknada njegovog zaostatka u pogledu konkurentnosti iznosi [20 – 40] milijuna EUR godišnje u troškovima proizvodnje. Puštanje u pogon predviđa se za 2016. Ukupni troškovi projekta SAM iznose [150 – 250] milijuna EUR.

(44)

Društvo Kem One planira popuniti svoje proizvodne kapacitete za najprofitabilnija tržišta, posebno za tržišta PVC-C-a ili E-PVC-a te djelatnosti proizvodnje tekućega klora, zbog čega će svoju maržu moći povećati na stalni kapacitet proizvodnje klora.

(45)

Društvo Kem One jednako tako namjerava razviti svoju prodaju natrijeva hidroksida i baznog S-PVC-a u Francuskoj i sjeverozapadnoj Europi.

(46)

Planom oporavka predviđa se dobitak od [10 – 30] milijuna EUR do 2016., odnosno rast stope bruto marže od prodaje od oko [0 – 10] %.

(47)

Planom je predviđeno ukidanje [90 – 110] radnih mjesta. Obaviješteno je [1 – 15] zaposlenika o bitnim promjenama njihovih ugovora o radu zbog zatvaranja postrojenja u Aix-en-Provenceu. Navedeno je [80 – 100] radnih mjesta koja će biti raspodijeljena u okviru društva Kem One i grupe. Taj socijalni plan odgovara uštedi od [0 – 10] milijuna EUR na troškovima plaća.

(48)

Planom je predviđena i ušteda od [10 – 20] milijuna EUR na fiksnim troškovima koja je povezana sa smanjenjem troškova osiguranja, zatvaranjem podružnice u Aix-en-Provenceu i odgodom informatičkih projekata.

(49)

Naposljetku, planom se namjerava uštedjeti [15 – 25] milijuna EUR na temelju poboljšanja produktivnosti: smanjenje fiksnih i varijabilnih troškova, povećanje prinosa. Te mjere ne ovise o projektu SAM te su trebale biti provedene 2014. i 2015.

(50)

Troškovi restrukturiranja iznose 222 milijuna EUR: projekt pretvorbe pogona za elektrolizu u Lavéri ([150 – 210] milijuna EUR) te bušenje četiriju bušotina za dobivanje slane vode u Vauvertu ([15 – 30] milijuna EUR).

(51)

Za pokrivanje troškova restrukturiranja planom su predviđena sljedeća financiranja:

Tablica 2.

Izvori financiranja predviđeni planom restrukturiranja, kao što su navedeno u prijavi

(52)

Financiranje restrukturiranja dopunjeno je mjerama otpisa obveza privatnih vjerovnika u visini od 158,8 milijuna EUR te javnih vjerovnika u visini od […] EUR.

(53)

Naposljetku je u okviru prodaje vrijednosnih papira društva Kem One društvu K1, društvo Kem One Trésorerie uplatilo društvu Kem One iznos od [10 – 19] milijuna EUR, koji odgovara jamstvu pod nazivom „SEVESO” koje je grupa Kem One Holding uspostavila putem društva Kem One Trésorerie za postrojenja društva Kem One u Francuskoj tijekom njihovog prijenosa koje je provelo društvo Arkema, na temelju članka L515-8 Zakonika o okolišu (Code de l'environnement) (10) koji se odnosi na pogone razvrstane u pogledu zaštite okoliša. Francuska nadležna tijela pojasnila su da, iako oslobađanje i prijenos društvu Kem One iznosa jamstva SEVESO koje je prvobitno uspostavila grupa Klesch imaju neposredan pozitivan učinak na njegovu likvidnost, odgovarajući iznos nije bio upisan u računovodstvene knjige kao privatni doprinos zato što će se on postupno trebati namijeniti obnovi navedenih financijskih jamstava.

(54)

Poslovni plan društva Kem One odnosi se na razdoblje od 2013. do 2017., a francuska tijela smatraju, na temelju ostvarivih pretpostavki, da se ponovna uspostava održivosti poduzetnika očekuje 2017. U srednjem scenariju društvo Kem One doseže zadovoljavajuću razinu likvidnosti od 2014., stopu bruto marže od [25 – 35] % prodaje od 2017. te razinu EBITDA-e od [4 – 12] % od 2018., u skladu s referentnim vrijednostima sektora bazne kemijske industrije.

(55)

Poboljšanje održivosti dovest će osobito do sljedećih pet mjera: znatnih privatnih doprinosa neposrednoj obnovi likvidnosti, ulaganja kojima će se omogućiti bolja pouzdanost postupaka elektrolize i bušenja u svrhu unaprjeđenja konkurentnosti poduzetnika, ponovnog pregovaranja o ugovorima o pristupu sirovinama i industrijskim platformama, unutarnjeg restrukturiranja povezanog s planom povećanja učinkovitosti i produktivnosti te izmjene komercijalne politike u pogledu položaja društva Kem One na tržištu.

(56)

Francuska tijela smatraju da su navedene pretpostavke ostvarive: očekivana dobit već je uzeta u obzir u novim ugovorima; osim postrojenja za elektrolizu, veličina postrojenja za VCM i S-PVC na razini je najboljih konkurentskih postrojenja zapadne Europe i, naposljetku, pretpostavkama tržišne cijene nije predviđen ponovni rast potražnje niti poboljšanje ravnoteže između ponude i potražnje PVC-a, koje glavni konzultanti u tom području?struke ipak predviđaju.

(57)

Poslovnim su planom isto tako uzeti u obzir alternativni scenariji. U pesimističnom scenariju francuska tijela pretpostavljaju da će se opetovanim nezgodama u proizvodnji proizvodnja i prodaja smanjiti za [8 – 14] % u odnosu na srednji scenarij kao i varijabilni troškovi i dobit utvrđena u ugovorima o nabavi. EBIDTA ostaje smanjena u razdoblju od 2014. do 2016. ([1 – 5] % prometa). Likvidnost ponovno doseže zadovoljavajuću razinu krajem 2014., ali društvu Kem One ne omogućuje smanjivanje duga. Ipak, ponovna uspostava dugoročne održivosti sigurna je čak i u tom scenariju zahvaljujući projektu pretvorbe pogona za elektrolizu.

(58)

U okviru optimističnog scenarija u narednim se godinama predviđa postupan rast prodajnih cijena PVC-a za široku potrošnju i natrijeva hidroksida. U tom scenariju likvidnost od 2014. ponovno doseže zadovoljavajuću razinu (+ [40 – 60] milijuna EUR). Planom se društvu Kem One omogućuje i da financira neka od svojih ulaganja ([300 – 500] milijuna EUR od 2014. do 2020.), smanji svoj dug od 2017. do 2020. te da od 2018. postigne EBITDA-u od [10 – 15] %.

(59)

Komisija je odlukom od 1. listopada 2014. pokrenula formalni istražni postupak. U toj odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnje o kvalifikaciji ispitanih mjera kao državnih potpora i o njihovoj eventualnoj spojivosti s unutarnjim tržištem u skladu s važećim pravilima o državnim potporama koje se dodjeljuju poduzetnicima u teškoćama.

(60)

U pogledu triju prijavljenih mjera, odnosno i. zajma FDES-a, ii. subvencije i povratnih zajmova te iii. otpisa obveza, Komisija je ispitala postojanje gospodarske prednosti te, u slučaju da ona postoji, njezin iznos.

(61)

Komisija je najprije ispitala uvjete zajma FDES-a. U pogledu instrumenata osiguranja, Komisija je izrazila nekoliko zadrški u pogledu procjene njihove vrijednosti. Najprije, francuska tijela nisu pojasnila koji su materijali i oprema dani u zalog. Komisija je jednako tako istaknula da stara, nedovoljno učinkovita te čak zastarjela narav nekih proizvodnih postrojenja francuska tijela navode kao jednu od najvećih teškoća društva Kem One. To je pogotovo slučaj s postrojenjima za elektrolizu sa živom i dijafragmom. Stoga je Komisija ispitala stvarnu vrijednost založene opreme i materijala te sumnja da je neto knjigovodstvena vrijednost primijenjena pri procjeni instrumenata osiguranja najrelevantnija vrijednost, osobito u usporedbi s alternativnim rješenjem prema kojem bi se vrijednost zaloga procijenila s obzirom na neto prihode koji se mogu ostvariti upotrebom te opreme i materijala.

(62)

S obzirom na te sumnje, činilo se nedovoljnim povećati referentnu stopu Francuske za 400 baznih bodova u trenutku dodjele zajma (0,53 %) u svrhu izračuna povrata zajma.

(63)

Komisija je sumnjala i u uvjete povrata zajma. Naime, francuska su tijela na temelju Komunikacije Komisije o reviziji metode za utvrđivanje referentnih kamatnih i diskontnih stopa (dalje u tekstu: „Komunikacija o referentnim stopama iz 2008.”) (11) izračunala povrat od 4,53 %, ali su zadržala stopu od 3,5 %

(64)

Naprotiv, Komisija je smatrala da povećanje kvalitete instrumenata osiguranja nije bilo dovoljno i da se stopa trebala kretati u rasponu od 6,53 % do 10,53 % (12).

(65)

Komisija je jednako tako istaknula da bi se, s obzirom na to da privatna banka nije odobrila zajam društvu Kem One u istim uvjetima te u okolnostima teškoća i restrukturiranja poduzetnika, cjelokupan zajam mogao smatrati potporom.

(66)

Komisija je smatrala da subvencija predstavlja gospodarsku prednost koju korisnik ne bi ostvario u tržišnim uvjetima. Naime, subvencija je financijski instrument čiji se iznos glavnice ne vraća i na koji korisnik ne plaća kamate. Stoga je isključena mogućnost da bi privatni zajmodavac, koji snosi troškove financiranja i mora vratiti svoj iznos glavnice, pristao financirati poduzetnika subvencijama.

(67)

Budući da je riječ o povratnim predujmovima, Komisija je istaknula postojanje određenih uvjeta povezanih s njihovom dodjelom koje privatni zajmodavac vjerojatno ne bi postavio. Riječ je najprije bila o uvjetu održavanja djelatnosti i radnih mjesta u Lavéri tijekom pet godina od provedbe projekta, ako je to opravdano održivošću društva Kem One te nakon prethodnog odobrenja države. Osim toga, budući da francuska tijela nisu dokazala da bi privatni zajmodavci bili spremni odobriti takav iznos poduzetniku u teškoćama pod istim uvjetima, Komisija je ocijenila da bi se ukupan iznos povratnih predujmova mogao smatrati potporom.

(68)

Komisija je najprije utvrdila da postotak otpisa obveza nije bio isti za privatne vjerovnike (70 %) i za javne vjerovnike ([…] %), iako nije bilo sigurno da su okolnosti države bile iste kao okolnosti privatnih vjerovnika koji su održavali stare odnose s društvom Kem One.

(69)

Nadalje, s obzirom na to da je riječ o načelu privatnog vjerovnika u tržišnom gospodarstvu, otpis obveza a priori predstavlja potporu jer se time daje prednost jednom poduzetniku u odnosu na njegove konkurente smanjenjem njegovih troškova. To osobito vrijedi ako je protiv poduzetnika u teškoćama otvoren stečajni postupak. Komisija je u ovom slučaju ispitala razloge takvog otpisa socijalnih i poreznih obveza, kojim se pogoduje ponudi jednog kupca. Komisija nije odbacila mogućnost da je iznos potpore jednak ukupnom iznosu predviđenog otpisa obveza.

(70)

U pogledu spojivosti mjera s važećim pravilima o državnim potporama, Komisija je smatrala da je primjenjivi pravni okvir utvrđen Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama iz 2004. (dalje u tekstu: „Smjernice iz 2004.”) (13). U tom pogledu, Komisija je istaknula sumnje u pogledu i. ponovne uspostave dugoročne održivosti društva Kem One, ii. izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja i iii. ograničenja potpore na najmanju potrebnu razinu.

(71)

Komisija je najprije ispitala točno trajanje plana restrukturiranja jer Francuska to pitanje nije pojasnila.

(72)

Komisija je zatim utvrdila da su francuska tijela u troškove restrukturiranja uključila samo troškove povezane s modernizacijom proizvodnog sustava (projekt pretvorbe postrojenja za elektrolizu u Lavéri ([150 – 210] milijuna EUR) te bušenje četiriju bušotina za dobivanje slane vode u Vauvertu ([15 – 30] milijuna EUR)). Komisija je smatrala da unutarnje restrukturiranje društva Kem One svakako podrazumijeva dodatne troškove povezane sa smanjenjem fiksnih troškova i preusmjeravanjem komercijalne politike.

(73)

Osim toga, Komisija je ispitala vjerodostojnost određenih elemenata scenarija ponovne uspostave dugoročne održivosti koje je iznijela Francuska. Ponovna uspostava likvidnosti stoga se činila neizvjesnom, bez obzira na to je li riječ o nominalnom ili pesimističnom scenariju.

(74)

Sva tri scenarija koja je Francuska predložila u prijavi uključivala su dobivanje bankovnog zajma od privatnih financijskih institucija u iznosu od [60 – 70] milijuna EUR u 2016. Međutim, čini se da u toj fazi francuska tijela nisu imala nikakvo jamstvo u pogledu dobivanja tog zajma. Zbog te je neizvjesnosti smanjena ostvarivost tih triju scenarija.

(75)

Budući da Francuska nije predložila nikakve kompenzacijske mjere, Komisija je podsjetila da postojanje kompenzacijskih mjera predstavlja jedan od kriterija spojivosti potpore za restrukturiranje. Stoga je Komisija pozvala francuska tijela da joj predlože kompenzacijske mjere kojima bi se uzeli u obzir svi njihovi argumenti.

(76)

Komisija je izrazila sumnje u podatke koje su francuska tijela uzela u obzir pri izračunu iznosa vlastitog doprinosa društva Kem One, a stoga i u poštovanje pravila prema kojemu vlastiti doprinos velikog poduzetnika troškovima restrukturiranja mora predstavljati 50 % ukupnog iznosa.

(77)

Francuska je dopisom od 3. studenoga 2014. iznijela svoje primjedbe na odluku o pokretanju postupka.

(78)

Francuska ističe da knjigovodstvena vrijednost založene imovine odgovara njezinoj tržišnoj vrijednosti. Naime, neto knjigovodstvena vrijednost jednaka je bruto knjigovodstvenoj vrijednosti umanjenoj za amortizaciju. Međutim, bruto vrijednost odgovara kupovnoj vrijednosti imovine ili vrijednosti njezina doprinosa. Tako su nezavisni stručnjaci tijekom djelomičnog doprinosa imovine društva Arkema društvu Kem One 2. srpnja 2012. taj doprinos procijenili na [110 – 120] milijuna EUR. Osim toga, Francuska podsjeća da su dvije transakcije koje su nedavno provedene u sektoru PVC-a i koje su bile namijenjene poduzetnicima manjima od društva Kem One obuhvaćale puno veće iznose od knjigovodstvene vrijednosti imovine društva Kem One. Usto, kada bi se djelatnosti društva Kem One vrednovale primjenom metode budućih diskontiranih novčanih tokova, one bi u 2014. iznosile [80 – 90] milijuna EUR, u 2015. [110 – 130] milijuna EUR, a u 2016. [330 – 340] milijuna EUR. Naposljetku, Francuska podsjeća da je riječ o instrumentu osiguranja prvog reda, kojim se državi jamči namirenje prije svih ostalih vjerovnika.

(79)

Francuska stoga zaključuje kako je potrebno smatrati da država raspolaže čvrstim jamstvom čiji je iznos, u odnosu na iznos zajma FDES-a, vrlo visok.

(80)

Francuska najprije smatra da način izračuna kamatne stope na temelju uzorka poduzetnika za koje se dogovaraju kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (credit default swap) na četiri godine i čiji je kreditni rejting CCC, koji je naveden u točki 92. odluke o pokretanju postupka te iz kojeg proizlazi stopa od 20,95 %, neće dovesti do procjene stvarnosti tržišnih stopa. Naime, ne može biti riječ o postupcima uzimanja zajmova sličnih zajmu koji je FDES odobrio društvu Kem One, s obzirom na to da ne postoji nikakvo utvrđenje jamstava ili razine instrumenata osiguranja povezanih s aktivnostima uzetima u obzir za određivanje stope od 20,95 %.

(81)

Osim toga, uzimajući u obzir financijsko stanje društva Kem One i razinu instrumenata osiguranja, primjena Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. dovela bi do stope povrata od 4,53 % (referentna stopa Francuske od 0,53 % + 400 baznih bodova), a ne 6,53 % kao što to tvrdi Komisija u odluci o pokretanju postupka.

(82)

U svakom slučaju, stopa izračunana na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. služi samo kao pokazatelj. U ovom slučaju, niski rizik od insolventnosti društva Kem One, uzimajući posebno u obzir učinkovitu provedbu plana oporavka kojim će se od 2017. omogućiti ponovna uspostava održivosti poduzetnika i čvrsto financijsko upravljanje te visoki stupanj instrumenata osiguranja opravdavaju stopu od 3,5 % koja je u skladu s tržištem.

(83)

Naposljetku, ugovorom o financiranju sklopljenim s [Privatnim subjektom 2] predviđa se stopa financiranja Euribor na tri mjeseca + […] % s minimalnom stopom od […] %. Iako nije riječ o bankovnoj stopi, uvjeti dodjele financiranja potvrđuju da je zajam FDES-a u skladu s tržišnim uvjetima.

(84)

Kao što je navedeno u prijavi, Francuska smatra da bi iznos potpore, ako je doista riječ o potpori, trebao biti jednak razlici između stope izračunane na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. i primijenjene stope, odnosno 4,53 % i 3,5 %, a ne ukupnom iznosu zajma.

(85)

Francuska ističe da je Komisija u prošlosti primijenila taj pristup, i to u nekoliko navrata.

(86)

Kao što je već bilo navedeno, Francuska priznaje da cjelokupna subvencija predstavlja državnu potporu.

(87)

U pogledu povratnih predujmova, Francuska smatra da se oni ne bi trebali u cijelosti smatrati državnim potporama. Naime, povrat je predujmova siguran jer se on automatski isplaćuje dvije godine nakon završetka poduzetih radova modernizacije. Predujmovi bi se stoga trebali izjednačiti sa zajmovima te je stoga iznos potpore jednak ekvivalentu subvencije, odnosno 14,4 milijuna EUR.

(88)

Francuska najprije navodi da, suprotno onomu što je bilo navedeno u prijavi, porezne i socijalne obveze iznose […] EUR, a ne 42 milijuna EUR. Tih […] EUR podijeljeno je kako slijedi: […] milijuna EUR duga nastalo je prije pokretanja predstečajnog postupka, dok je […] EUR duga nastalo nakon pokretanja navedenog postupka. Nadležna tijela namjeravaju odobriti oprost […] % oprostivog duga nastalog prije pokretanja postupka (14), u iznosu od […] EUR od ukupnih javnih obveza koje iznose […] EUR (odnosno […] % ukupnih javnih obveza).

(89)

Nadalje, Francuska podsjeća da je većina dugova prema privatnim vjerovnicima ukinuta u 100-postotnom ili 70-postotnom iznosu.

(90)

Osim toga, odricanje Francuske od dijela poreznih i socijalnih obveza društva Kem One omogućilo je dobru provedbu plana oporavka poduzetnika. Naime, Francuska bi u slučaju prestanka društva Kem One mogla izgubiti dodatnih […] milijuna EUR (15) ako ne odobri oprost duga u najvećem ukupnom iznosu od […] milijuna EUR.

(91)

S obzirom na te elemente Francuska se ponaša kao razuman vjerovnik.

(92)

U svakom slučaju, ako se mjera treba smatrati državnom potporom, iznos potpore odgovarao bi razlici između iznosa kojega se Francuska konačno pristala odreći i najmanjeg iznosa kojega su se pristali odreći svi privatni vjerovnici.

(93)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je pozvala Francusku da komentira tvrdnju da će u troškovima restrukturiranja obuhvatiti samo troškove povezane s modernizacijom proizvodnog sustava, iako bi restrukturiranje društva Kem One nužno prouzročilo dodatne troškove povezane sa svakom mjerom restrukturiranja (smanjenje fiksnih troškova i preusmjeravanje komercijalne politike). Francuska u svojim primjedbama ističe da je smanjenje fiksnih troškova prouzročilo samo trinaest otkaza, što je dovelo do povezanog financijskog opterećenja od […] milijuna EUR. To opterećenje nije zasebno navedeno u poslovnom planu ni u planu obnove likvidnosti koji je priložen nacrtu prijave, ali je ipak oduzeto od iznosa likvidnosti na početku pokretanja postupka. Osim toga, ostali unutarnji napori povezani sa smanjenjem troškova nastalih na središnjoj razini nisu prouzročili posebna financijska opterećenja. U pogledu preusmjeravanja komercijalne politike, ono nije prouzročilo nikakvo izravno povezano opterećenje.

(94)

Usto, nekoliko je pozitivnih elemenata potvrdilo ostvarivost scenarija ponovne uspostave održivosti koje je iznio poduzetnik. Tako je u prvotnom scenariju likvidnost na kraju 2017. povećana za [30 – 40] milijuna EUR zbog smanjenja potrebnih ulaganja i ponovnog prijevremenog pokretanja djelatnosti, dok je očekivana dobit od poslovanja revidirana na [35 – 45] milijuna EUR godišnje, umjesto [25 – 35] milijuna EUR. Osim toga, uključivanje nekoliko privatnih društava, poput [Privatnog subjekta 1], [Privatnog subjekta 3], [Privatnog subjekta 4] i [Privatnog subjekta 5], koja su pristala na otpis svih njihovih potraživanja od društva Kem One, te [Privatnog subjekta 2], koji je pristao na povećanje kapaciteta otkupa potraživanja društva Kem One, dokazuje da ti subjekti vjeruju u ponovnu uspostavu dugoročne održivosti poduzetnika.

(95)

Bankovni zajam od [60 – 70] milijuna EUR ostaje hipotetski te na dan dostave odgovora Francuske još nije bio zatražen. U tim okolnostima Francuska smatra da činjenica da nema jamstva za bankovni zajam ne može narušiti tri scenarija ponovne uspostave održivosti poduzetnika, barem ne više od iznosa vlastitog doprinosa poduzetnika.

(96)

Francuska u svojim primjedbama ne osporava odluku da se bankovni zajam od [60 – 70] milijuna EUR ne uključi u vlasnički kapital društva Kem One s obzirom na to da se radi o hipotetskom elementu jer se financijska ustanova nije izričito obvezala.

(97)

A contrario, otpisi obveza koje su odobrili [Privatni subjekt 3], [Privatni subjekt 1], [Privatni subjekt 4] i [Privatni subjekt 5] trebali bi se smatrati sastavnim dijelom stvarnih financijskih tokova u korist društva Kem One te ih se stoga treba uzeti u obzir u vlastitom doprinosu. Naime, ti su poduzetnici dugoročni poslovni partneri društva Kem One, čiji interesi ovise o uspjehu potonjeg društva. Tako otpis obveza u visini od 180,5 milijuna EUR odgovara odlukama razumnih industrijskih poduzetnika, kojima je u izravnom interesu uspjeh plana oporavka društva Kem One i njegovih kupaca. Ostali otpisi obveza slijede istu logiku, ali su njihovi iznosi manji.

(98)

Privatni doprinosi stoga ukupno iznose 282,5 milijuna EUR, a podijeljeni su kako slijedi:

Tablica 3.

Izvori privatnih doprinosa predviđeni planom restrukturiranja prema procjeni Francuske

(99)

Prema mišljenju društva Ineos, zahtjevom Francuske uvelike se podcjenjuje iznos državne potpore te nije predviđen dovoljan doprinos društva Kem One i njegovih dioničara.

(100)

Iznos državne potpore. Najprije, u pogledu zajma FDES-a, društvo Ineos odbacuje analizu Francuske prema kojoj se jedino razlika između stvarne stope tog zajma (3,5 %) i navodne tržišne stope od 4,53 % (odnosno 1,03 postotna boda) može smatrati potporom. Kada bi tvrdnje Francuske bile točne, društvo Kem One trebalo bi moći u istim uvjetima dobiti zajam od privatnog vjerovnika, što to društvo ni na koji način nije moglo dobiti. Osim toga, uvelike je precijenjena vrijednost instrumenata osiguranja. Knjigovodstvena vrijednost imovine ne može se u slučaju teških gospodarskih i financijskih teškoća poistovjetiti s tržišnom vrijednosti, tim više što ti instrumenti osiguranja imaju vrijednost samo unutar ciklusa poslovanja koji se pokazao krhkim. Zaključno, prema mišljenju društva Ineos, cjelokupni zajam FDES-a trebao bi se smatrati potporom.

(101)

U pogledu izravne subvencije i povratnih predujmova, društvo Ineos smatra da oni zajedno čine državnu potporu. Kada je riječ o povratnim predujmovima, nijedan privatni vjerovnik ne bi tražio da bude ispunjen uvjet održavanja djelatnosti u Lavéri. Osim toga, stope su preniske u usporedbi s onima koje privatni vjerovnik primjenjuje u istim uvjetima.

(102)

U pogledu smanjenja duga, društvo Ineos ističe da, iako komercijalni vjerovnici imaju opravdan poslovni interes za oporavak društva Kem One, francuska je država ipak u položaju čistog financijskog vjerovnika. Stoga se smanjenja duga koje je francuska država odobrila ne mogu poistovjetiti sa smanjenjima koja su odobrili privatni vjerovnici.

(103)

Društvo Ineos naglašava da društvo Kem One raspolaže povoljnim ugovorima o nabavi električne energije i etilena. Međutim, prema mišljenju društva Ineos, nema sumnje da su odluke društva EDF u tom području pripisive francuskoj državi. Društvo Ineos traži od Komisije da istraži zašto su ta smanjenja odobrena. Tim će se povlaštenim cijenama poboljšati konkurentski položaj društva Kem One.

(104)

Vlastiti doprinos društva Kem One. Društvo Ineos smatra da je Francuska precijenila iznos vlastitog doprinosa društva Kem One na troškove restrukturiranja. Naime, Francuska u taj vlastiti doprinos ubraja tri zajma dobivena iz privatnih izvora: zajam u iznosu od 60 do 80 milijuna EUR i dva druga zajma u iznosu od 35 do 45 milijuna EUR odnosno od 40 do 50 milijuna EUR. Prema mišljenju društva Ineos, nema dokaza da bi privatni subjekt pristao na takav rizik, a ti se zajmovi zbog svoje hipotetske i malo vjerojatne naravi ne bi trebali uzeti u obzir pri procjeni iznosa vlastitog doprinosa društva Kem One.

(105)

Kao prvo, društvo Ineos naglašava da je društvo OpenGate, jedno od društava majki društva Kem One, u dobrom financijskom stanju tako da bi moglo sudjelovati u troškovima restrukturiranja. Društvo Ineos smatra da Francuska mora dokazati da su teškoće u kojima se društvo Kem One nalazi preozbiljne da bi ih riješili njegovi dioničari (osobito OpenGate). Kao drugo, ako se državna potpora u slučaju društva Kem One smatra prihvatljivom, dioničari, a osobito OpenGate, moraju znatno povećati iznos svojeg doprinosa.

(106)

Društvo Ineos smatra da Francuska ne predlaže ostvariv plan restrukturiranja kojim bi se društvu Kem One u razumnom roku obnovila gospodarska održivost.

(107)

Kao prvo, ovaj plan restrukturiranja temelji se na velikim ulaganjima i priljevima novčanih sredstava, no njime nije predviđena racionalizacija djelatnosti društva Kem One. Kao drugo, planom restrukturiranja pretpostavlja se da će društvo Kem One moći znatno povećati svoj tržišni udjel i svoju prodaju na tržištima proizvoda koja već imaju ozbiljne probleme s prekomjernim kapacitetom te su suočena s intenzivnim tržišnim natjecanjem i s lošim predviđanjima u pogledu potražnje.

(108)

Prema mišljenju društva Ineos, planom restrukturiranja nije predviđena racionalizacija gubitaških djelatnosti društva Kem One. Društvo Kem One suočava se sa strukturnim problemom prekomjernog kapaciteta. Njegova je stopa proizvodnje u ukupnom kapacitetu proizvodnje S-PVC-a 2012. iznosila tek 60 – 70 %, što je znatno niže od prosječnih stopa iskorištenosti proizvođača S-PVC-a na tržištu sjeverozapadne Europe.

(109)

Prema pretpostavci predviđenoj planom restrukturiranja, društvo Kem One trebalo bi znatno povećati svoju proizvodnju i prodaju na tržištu sjeverozapadne Europe. Osim činjenice da je društvo Kem One tradicionalno usmjerilo svoju prodaju S-PVC-a na južnu Europu, takva se mogućnost, prema mišljenju društva Ineos, čini malo vjerojatna. Tržište PVC-a u sjeverozapadnoj Europi već je obilježeno prevelikom ponudom te se predviđa da će na tržištu PVC-a sjeverozapadne Europe u sljedećih pet godina rast potražnje biti slab. Usto, činjenica da su dva američka proizvođača PVC-a kupila društva Vestolit i Vinnolit trebala bi pogodovati učinkovitijoj strukturi troškova tih poduzetnika, čime će postati konkurentniji. Konačno, društvo Kem One na lošem je glasu među kupcima na tom tržištu sjeverozapadne Europe.

(110)

Planom restrukturiranja predviđeno je preusmjeravanje komercijalne politike na unosnije proizvode, odnosno E-PVC, PVC-C i tekući klor. Jednako tako, predviđeno je povećanje prodaje natrijeva hidroksida na tržištu sjeverozapadne Europe. Prema mišljenju društva Ineos, ta strategija nema puno izgleda za uspjeh.

(111)

Kao prvo, planom je predviđen rast proizvodnje i prodaje E-PVC-a u svrhu iskorištavanja viška kapaciteta društva Kem One te zato što je taj proizvod relativno unosniji. Međutim, tržište E-PVC-a u EGP-u vrlo je konkurentno i već je suočeno s problemom prekomjernog kapaciteta. Na tom se tržištu srednjoročno i dugoročno ne očekuje nikakav zamjetan porast potražnje. Društvo Ineos jednako tako naglašava da su drugi proizvođači E-PVC-a, koji su vjerodostojniji i bolje smješteni unutar EGP-a, istaknuli nedavna ulaganja u svoje kapacitete proizvodnje i najavili nova.

(112)

U pogledu projekta povećanja proizvodnje PVC-C-a u svrhu veće profitabilnosti, društvo Ineos ustraje na činjenici da je riječ o proizvodu tržišne niše za kojim je potražnja na europskoj razini slaba. Francusko tržište tekućega klora malo je i iznimno konkurentno.

(113)

Naposljetku, kada je riječ o projektu povećanja prodaje natrijeva hidroksida na tržištu sjeverozapadne Europe, društvo Ineos podsjeća da je natrijev hidroksid neizbježan nusproizvod u proizvodnji klora. Razina proizvodnje natrijeva hidroksida (a stoga i obujam prodaje) povezana je s potražnjom za kloriranim derivatima (poput PVC-a). Društvo Kem One može očekivati povećanje obujma prodaje natrijeva hidroksida samo ako predstavi prihvatljiv plan kojim će se moći povećati prodaja silaznih kloriranih derivata.

(114)

Prema mišljenju društva Ineos, Francuska ne predlaže odgovarajuće kompenzacijske mjere. Društvo Ineos ustraje na činjenici da se Smjernicama iz 2004. nedvojbeno zahtijeva poduzimanje kompenzacijskih mjera.

(115)

Podsjeća da se samo pola proizvodnog kapaciteta S-PVC-a na tržištu sjeverozapadne Europe upotrebljava za preprodaju na istom tržištu. Ne čini se da će taj ozbiljan problem prekomjernog kapaciteta nestati u srednjoročnom razdoblju s obzirom na izglede industrije građevinarstva. Zbog prekomjernog kapaciteta i slabe potražnje smanjena je marža europskih proizvođača PVC-a. U tim bi se okolnostima predviđenom potporom društvu Kem One dala znatna prednost.

(116)

Konkretno, njome bi se društvu Kem One omogućilo da promijeni svoju tehnologiju elektrolize sa živom, što bi kod njegovih konkurenata povećalo rizik od zatvaranja određenih dijelova njihovih kapaciteta. Osim toga, ako društvo Kem One stvarno uspije povećati svoju prodaju na tržištu sjeverozapadne Europe, doprinijet će još većem rastu konkurentskog pritiska.

(117)

Društvo Ineos smatra da je nužno trajno smanjiti kapacitet proizvodnje PVC-a društva Kem One, s obzirom na to da će se strukturni problem prekomjernog kapaciteta tržišta dugoročno zadržati.

(118)

Naposljetku, društvo Ineos napominje da se, u okviru relevantnih tržišta na kojima postoji strukturni problem prekomjernog kapaciteta, Smjernicama iz 2004. propisuje da Komisija načelno dodjeljuje samo jednu potporu za potrebe socijalnih i ekoloških troškova restrukturiranja. Prema mišljenju društva Ineos, potpora za restrukturiranje trebala bi stoga biti namijenjena socijalnim i ekološkim troškovima povezanima sa zatvaranjem postrojenja u Lavéri, a ne njegovoj prenamjeni.

(119)

Društvo Ineos smatra da društvo Kem One ima jako dobar položaj na tržištu S-PVC-a sjeverozapadne Europe, što predstavlja dodatni razlog da se važne kompenzacijske mjere učinkovito primijene. Društvo Kem One je 2012. bio treći najveći sudionik na tržištu S-PVC-a sjeverozapadne Europe, s 10 do 20 % ukupnog kapaciteta.

(120)

Usto, Francuska ne može potvrditi, s jedne strane, da društvo Kem One ima loš položaj na tržištu S-PVC-a i, s druge strane, da bi svako smanjenje njegovog proizvodnog kapaciteta dovelo do slabljenja konkurentnosti na tom tržištu.

(121)

Naime, društvo Ineos ističe da u slučaju tih kompenzacijskih mjera nije riječ o tome da poduzetnik u potpunosti prestane poslovati, nego da se smanji njegov kapacitet. Društvo Ineos usto smatra netočnim da njegovi kupci smanjenjem kapaciteta ili čak jednostavnim nestajanjem društva Kem One s tržišta ne bi mogli uspostaviti višestruku strategiju nabave. Naime, društvo Ineos smatra da postoji, ili da će uskoro postojati, pet drugih velikih dobavljača, kao i drugih manjih konkurenata. Društvo Ineos ponovno ističe da se društvo Kem One na tom tržištu uostalom ne smatra pouzdanim. Naposljetku, društvo Ineos ustraje na činjenici da je predmetno tržište konkurentno.

(122)

Prema mišljenju društva Ineos, kompenzacijske mjere nameću se i na drugim tržištima, a sva su obilježena problemima prekomjernog kapaciteta i čvrstim položajem društva Kem One. Kao prvo, riječ je o tržištu E-PVC-a na kojem je društvo Kem One 2012. raspolagalo s 10 do 20 % ukupnog kapaciteta. Na tržištu klormetana posljedica predmetnih potpora bila bi silazna proizvodnja zbog troškova koji su povoljniji od troškova konkurenata društva Kem One. Naposljetku, u pogledu tržišta natrijeva hidroksida, društvo Ineos podsjeća da je riječ o neizbježnom nusproizvodu pri proizvodnji klora.

(123)

Društvo Ineos smatra da su kompenzacijske mjere moguće i da bi pridonijele stvaranju održivog lanca proizvodnje.

(124)

U tom pogledu društvo Ineos smatra da bi društvo Kem One trebalo donijeti plan restrukturiranja koji bi doveo do:

(125)

Prema mišljenju društva Ineos, takvo smanjenje kapaciteta društva Kem One omogućilo bi ublažavanje ograničavajućih učinaka potpore na tržište, racionalizaciju djelatnosti društva Kem One na konkurentnijoj osnovi i konkretizaciju ukidanja strukturno gubitaških djelatnosti (osobito u Lavéri). To bi rješenje omogućilo rješavanje problema prekomjernog kapaciteta društva Kem One te više ne bi bilo potrebno da francuska država velikim ulaganjima pridonese pretvorbi postrojenja u Lavéri.

(126)

Anonimni poduzetnik 1 ustraje, kao prvo, na činjenici da je sektor PVC-a u krizi i da njegovi najvažniji sudionici trpe snažan gospodarski i financijski pritisak. Europski subjekti trebaju pristati na velika ulaganja na temelju zakonskog okvira u kontekstu koji je od 2007. obilježen nižim maržama, smanjenjem europske potražnje za PVC-om, padom cijena, visokim troškovima električne energije, problemima prekomjernog kapaciteta i, naposljetku, lošim uvjetima u građevinskom sektoru.

(127)

U tim je okolnostima važno očuvati uvjete poštenog tržišnog natjecanja. Potpora društvu Kem One smatra se potencijalnim izvorom ozbiljnog narušavanja tržišta.

(128)

Francuska tvrdi da bi bez mjere potpore poduzetniku Kem One na tržištu vladala ograničena oligopolna situacija. Anonimni poduzetnik 1 ne slaže se s tim stajalištem. Podsjeća da Komisija u Odluci Ineos/Solvay/JV nije utvrdila da je na tržištu vladala takva situacija. Komisija je stoga uputila na jedanaest poduzetnika koji proizvode ili uvoze S-PVC.

(129)

Osim toga, anonimni poduzetnik 1 napominje da bi odobrenje potpore trećem najvećem sudioniku u tom sektoru samo odgodilo potrebne prilagodbe i unaprjeđenja tržišta te da bi pogoršalo financijske teškoće drugih subjekata. Jednako tako je, prema mišljenju anonimnog poduzetnika 1, moguće tvrditi da se u skladu s točkom 8. Smjernica iz 2004. ne može odobriti nijedna potpora jer na tržištu postoji strukturni prekomjerni kapacitet.

(130)

Anonimni poduzetnik 1 izražava sumnju i u izglede za ponovnu uspostavu profitabilnosti društva Kem One. Napominje da je Komisija već u svojoj Odluci Ineos/Solvay/JV utvrdila nemogućnost društva Kem One da vrati svoju ekonomsku održivost, čak i nakon što ga je preuzelo društvo Klesch.

(131)

Mjere plana restrukturiranja koje su najavljene u odluci o pokretanju postupka nedovoljno su precizne, osobito u pogledu nove komercijalne strategije društva Kem One, pretvorbe postrojenja za elektrolizu i vjerodostojnosti budućih ugovora poduzetnika. Osim toga, čini se mogućim da razdoblje restrukturiranja traje dulje od pet godina, što je Komisija ocijenila prihvatljivim u svojim prethodnim odlukama.

(132)

Usto, nije određen datum do kojeg se trebaju provesti ulaganja potrebna za modernizaciju opreme za elektrolizu (2016. ili 2017.). Europskim se propisima od europskih subjekata zahtijeva da provedu pretvorbu tehnologije elektrolize sa živom prije završetka 2017. Kada bi Francuska dopustila društvu Kem One da odgodi potrebna ulaganja, bila bi je riječ o povlaštenom postupanju koje bi moglo predstavljati financijsku pogodnost, a stoga i oblik državne potpore.

(133)

Naposljetku, provedba mjera restrukturiranja ovisi o vanjskim čimbenicima neovisnima o nadzoru poduzetnika. To je osobito slučaj bankovnog zajma od 60 do 70 milijuna EUR u 2016.

(134)

U pogledu iznosa potpore, anonimni poduzetnik 1 ustraje na činjenici da je puno veći od iznosa koji je dodijelila Francuska. Određene se mjere mogu u cijelosti smatrati državnim potporama, kao što je izravna subvencija od 15 milijuna EUR ili povratni predujmovi od 80 milijuna EUR za modernizaciju proizvodne opreme. Naime, privatni ulagač ni u kojem slučaju ne bi svoju odluku o ulaganju uvjetovao održavanjem djelatnosti i očuvanjem radnih mjesta u Lavéri. Usto, isključivo hipotetska narav privatnog bankovnog zajma nije dovoljna da bi se dokazalo da je privatni ulagač spreman dodijeliti zajam pod istim uvjetima.

(135)

U pogledu zajma FDES-a od 30 milijuna EUR, u nedostatku detaljnog popisa imovine i opreme kao instrumenata osiguranja, kao i procjene njihove tržišne vrijednosti, ne može se utvrditi da je razina instrumenata osiguranja „visoka”. Ta se razina, prema mišljenju anonimnog poduzetnika 1, u najboljem slučaju može smatrati uobičajenom i u tom bi se slučaju, u skladu s Komunikacijom o referentnim stopama iz 2008., osnovna stopa od 0,53 % trebala povećati barem za 6,00 %. To bi znatno povećalo iznos koji se u okviru zajma FDES-a smatra potporom.

(136)

Anonimni poduzetnik 1 naposljetku navodi poništenje poreznih dugova i obveza za socijalna davanja u iznosu od […] EUR. Prema mišljenju anonimnog poduzetnika 1, to poništenje dugova koje su odobrila državna tijela može se poistovjetiti s poništenjem koje su odobrili privatni vjerovnici pod uvjetom da ono ne premašuje prosječnu stopu. Budući da je ta prosječna stopa 70 %, iznos od […] EUR kojim se premašuje ta prosječna stopa trebao bi se smatrati državnom potporom.

(137)

Usto, anonimni poduzetnik 1 ustraje na činjenici da bi odgođena isplata jamstva SEVESO mogla predstavljati potporu. Čini se da je grupa Klesch interno prenijela iznos od 10 do 19 milijuna EUR u korist društva Kem One za potrebe jamstva SEVESO. Francuska je potvrdila da bi oslobođen i prenesen iznos jamstva SEVESO društvo Kem One trebalo postupno namijeniti obnovi financijskog jamstva SEVESO. Financijska jamstva imaju narav intuitu personae, tako da se, u slučaju promjene subjekta u postrojenju, francuskim Zakonikom o okolišu od novog subjekta traži da u roku od mjesec dana dostavi izjavu nadležnom prefektu. Komisija bi od Francuske trebala tražiti potvrdu da će se taj preneseni iznos stvarno upotrijebiti za obnovu jamstva SEVESO te da odgodom isplate jamstva prefekt s društvom Kem One nije povlašteno postupao u financijskom smislu, što bi potencijalno predstavljalo državnu potporu.

(138)

Usto, prema mišljenju anonimnog poduzetnika 1, na tržištu je već poznato da postoje moguća smanjenja na nove ugovore o električnoj energiji koja je EDF odobrio društvu Kem One. Kada bi se to dokazalo, ne bi bilo sumnje da je to povlašteno postupanje pripisivo francuskoj državi, s obzirom na to da ona nadzire upravni odbor EDF-a te da je vlasnik više od dvije trećine njegova kapitala.

(139)

Anonimni poduzetnik 1 jednako tako izražava sumnje u strogo ograničenje potpore na najmanju razinu, osobito u pogledu investicijskog projekta SAM. Iznos od 95 milijuna EUR odobren u obliku izravne subvencije i povratnih predujmova naime služi za financiranje ulaganja koje je poduzetnik u svakom slučaju dužan provesti u skladu s važećim zakonodavstvom. Potpora tom projektu pretvorbe možda više neće imati poticajne učinke za društvo Kem One, s obzirom na to da bi taj poduzetnik mogao jedino djelovati u skladu sa zakonskim obvezama. Tako postoji ozbiljna sumnja u činjenicu da projekt SAM doista predstavlja ključno ulaganje za obnovu održivosti društva Kem One.

(140)

Vlastita sredstva društva Kem One uvelike se sastoje od poništenja njegovih dugova koja su odobrili privatni vjerovnici. Na temelju toga, vlastiti doprinos društva Kem One ne bi dosegao ni pola iznosa potpore koji je izračunala Francuska, nego bi, kako je već bilo objašnjeno, bio puno manji od stvarnog iznosa potpora koje je potrebno uzeti u obzir.

(141)

Usto, poništenje privatnih dugova ne može se smatrati vlastitim doprinosom jer njime ne nastaju dodatna sredstva društva Kem One za pokrivanje troškova restrukturiranja.

(142)

Još jedan element koji predstavlja vlastiti doprinos društva Kem One u obliku je bankovnog zajma u iznosu od 60 do 70 milijuna EUR. Međutim, anonimni poduzetnik 1 već je istaknuo hipotetsku narav tog zajma.

(143)

Naposljetku, anonimni poduzetnik 1 ustraje na tome da su kompenzacijske mjere potrebne za neutralizaciju posljedica potpore. On se ne slaže s mišljenjem Francuske da bi se kompenzacijskim mjerama narušila održivost društva Kem One i da bi učinci potpore na strukturu konkurentnosti bili ograničeni ili čak pogodni za tržišno natjecanje.

(144)

Anonimni poduzetnik 1 osobito ustraje na točki 40. Smjernica iz 2004. u kojoj se navodi da su kompenzacijske mjere naročito potrebne na tržištima na kojima će poduzetnik korisnik imati važan položaj nakon restrukturiranja. Međutim, anonimni poduzetnik 1 procjenjuje da udio društva Kem One na tržištu S-PVC-a u sjeverozapadnoj Europi iznosi 20 %.

(145)

Anonimni poduzetnik 1 ne slaže se ni sa stajalištem Francuske da su predmetne mjere potrebne i za održavanje konkurentnosti na tržištu. Naime, nakon provedbe korektivnih mjera predviđenih Odlukom Ineos/Solvay/JV, tržište će pogodovati stvaranju novih sudionika, bez obzira na položaj društva Kem One. Usto, nije dokazano da zadržavanje kapaciteta proizvodnje društva Kem One predstavlja nužan uvjet za njegov gospodarski oporavak. Predmetne mjere mogle bi pogoršati problem prekomjernog kapaciteta na tržištu.

(146)

Kada je riječ o mogućim kompenzacijskim mjerama, anonimni poduzetnik 1 navodi nekoliko prijedloga:

(147)

U pogledu točke 13. odluke o pokretanju postupka, društvo Arkema ističe da je dvostruko razdvajanje djelatnosti društva Arkema povezanih s vinilom dobro provedeno nakon prijenosa djelatnosti na grupu Klesch. Tijekom tog prijenosa provedena je prva prilagodba fiksnih troškova dvaju preuzetih subjekata. Društvo Arkema navodi da je od 2005. do 2010. provelo plan restrukturiranja svojeg središta za proizvodnju „vinila”. Društvo Arkema ističe da su financijske teškoće s kojima se društvo Kem One susrelo 2013. objašnjene izvanrednim okolnostima, poput preokreta gospodarskih uvjeta u drugoj polovini 2012. ili prekida nabave etilena zbog nezgode u Lavéri.

(148)

U pogledu točke 14. odluke o pokretanju postupka, društvo Arkema pojašnjava da su ugovori o pružanju usluga između društava Arkema i Kem One sklopljeni na zahtjev društva Kem One kako bi mu se omogućilo da normalno nastavi sa svojim djelatnostima i nakon razdvajanja.

(149)

U točki 126. odluke o pokretanju postupka, Komisija navodi da otpise obveza koje su privatni partneri odobrili ne bi trebalo uzeti u obzir u okviru privatnih doprinosa. U tom pogledu društvo Arkema pojašnjava da je, zajedno s otpisom obveza, dodijelilo i konsolidirani doprinos u iznosu od 40,5 milijuna EUR, što predstavlja stvarni financijski tok, čime izražava svoju vjera u održivost plana oporavka društva Kem One. Prema mišljenju društva Arkema, nema razloga da se otpis obveza promatra drukčije. Cilj je otpisa obveza u iznosu od 95,6 milijuna EUR koji je odobrilo društvo Arkema doprinijeti nastanku strukture bilance društva Kem One, čime bi mu se omogućilo da u određenom razdoblju dobije potrebne zajmove po prihvatljivim uvjetima.

(150)

Društvo Arkema podsjeća da ono djelomično sudjeluje u riziku povezanim s nastavkom djelatnosti društva Kem One. Na primjer, društvo Arkema odlučilo je zadržati tok nabave proizvoda i nusproizvoda s društvom Kem One, iako bi se on mogao raspodijeliti na druge dobavljače.

(151)

Društvo Vestolit smatra da će mjere koje je francuska država odobrila društvu Kem One negativno utjecati na konkurentnost na tržištu PVC-a u Europi. Društvo Vestolit skreće pozornost Komisije na činjenicu da je tržište obilježeno prekomjernim kapacitetom te da nekoliko neovisnih istraživanja predviđa stagnaciju potražnje.

(152)

Zbog tih će se mjera osobito naći u teškoćama poduzetnici koji su sami modernizirali svoju imovinu (pomoću vlastitih sredstava). Državna će potpora naime omogućiti društvu Kem One da zadrži gospodarski neodrživu i zastarjelu imovinu.

(153)

Naposljetku, društvo Vestolit ističe da se društvu Kem One na tržištu ne bi mogli dodijeliti zajmovi pod istim uvjetima.

(154)

Stoga društvo Vestolit traži od Komisije da razmotri nametanje kompenzacijskih mjera.

(155)

Europsko udruženje proizvođača vinila (European Council of Vinyl Manufacturers, ECVM) zastupa interese europskih proizvođača PVC smole. Njegovih pet članova predstavlja oko 70 % PVC-a proizvedenog u Uniji i Norveškoj. Udruženje ECVM jedan je od osnivača programa VinylPlus koji se sastoji od dobrovoljnog preuzimanja obveza u pogledu održivog razvoja, a koji je pokrenut 2011. na razdoblje od deset godina.

(156)

Društvo Kem One je 2012. donijelo jednostranu odluku o napuštanju udruženja ECVM, istodobno odustajući od mogućnosti doprinosa programu Vinylplus. Udruženje ECVM smatra da društvo Kem One iskorištava napore i financijske doprinose drugih proizvođača PVC-a programu VinylPlus, a da pritom ne preuzima dio financijskog opterećenja. Takva situacija dovodi do nepravedne konkurentske prednosti jednog poduzetnika koji je i korisnik državne potpore. Stoga udruženje ECVM traži da se poduzme kompenzacijska mjera na temelju koje bi društvo Kem One bilo obvezno pridonijeti programu VinylPlus.

(157)

Komisija najprije napominje da su primjedbe anonimnog poduzetnika 2 dostavljene nakon krajnjeg roka za zaprimanje primjedbi trećih osoba.

(158)

Kao prvo, anonimni poduzetnik 2 tvrdi da bi se predmetnim mjerama dala velika konkurentska prednost društvu Kem One. On naime smatra da pretvorba tehnologije elektrolize sa živom, s obzirom na trenutačno stanje na tržištu, njegovim konkurentima nije isplativa. Stoga će jedino poduzetnici koji primaju državnu potporu moći provesti takvo ulaganje. To se može objasniti ako razlika između troška proizvodnje etilen diklorida (EDC) kloriranjem i troška njegove nabave nije tolika da bi se njome opravdalo veliko ulaganje u proizvodnju klora namijenjenog kloriranju. Međutim, izravno proizveden EDC je povoljniji, što znači da će društvo Kem One, zahvaljujući državnoj potpori, ostvariti znatnu korist u odnosu na svoje konkurente.

(159)

Kao drugo, anonimni poduzetnik 2 ističe da na tržištu postoji znatan višak ponude koju on procjenjuje na 1 milijun tona godišnje. U tim je okolnostima vrlo neizvjestan povrat ulaganja koji je dodatno otežan predviđanjima stagnirajuće ili čak smanjene potražnje.

(160)

Anonimni poduzetnik 2 ne slaže se s Francuskom u pogledu hipotetskog scenarija u slučaju nepostojanja potpore. On pojašnjava da, s obzirom na to da je komercijalna politika društva Kem One uvelike usmjerena na južnu Europu, ne postoji rizik da će nestajanje tog poduzeća s tržišta bitno utjecati na raspoloživost kapaciteta na štetu kupaca S-PVC-a u sjevernoj Europi. Anonimni poduzetnik 2 smatra da bi on, u slučaju da društvo Kem One ne provede pretvorbu svoje tehnologije elektrolize sa živom, i dalje mogao svoje kupce opskrbljivati iz industrijskog postrojenja u kojem je on već proveo pretvorbu.

(161)

Osim toga, s obzirom na to da na tržištu postoji višak ponude, konkurenti društva Kem One mogli bi bez teškoća opskrbljivati njegove kupce u slučaju njegove smanjene prisutnosti na tržištu.

(162)

Anonimni poduzetnik 2 smatra da bi se smanjenje kapaciteta ili prisutnosti društvu Kem One na tržištu trebalo nametnuti s pomoću kompenzacijskih mjera.

(163)

Naposljetku, u pogledu održivosti plana restrukturiranja, anonimni poduzetnik 2 smatra da se kontekstom prekomjerne ponude koji je već istaknut, zajedno sa stagnirajućom potražnjom, onemogućuje postupno povećanje cijena PVC-a, kako je predviđeno točkom 52. odluke o pokretanju postupka.

(164)

Dopisom od 25. veljače 2015. Francuska je odgovorila na primjedbe zainteresiranih osoba.

(165)

Francuska prije svega iznosi nekoliko općih opaski na primjedbe društva Ineos i anonimnog poduzetnika 1.

(166)

Ukratko, Francuska smatra da su primjedbe društva Ineos i anonimnog poduzetnika 1 pristrane, zahvaćene činjeničnim pogreškama i potaknute oportunističkim razlozima.

(167)

Kompenzacijskim mjerama koje traže društvo Ineos i anonimni poduzetnik 1 mogla bi se narušiti ponovna uspostava održivosti društva Kem One i uzrokovati njegovo povlačenje s tržišta. Takva bi situacija nesumnjivo išla u korist društvu Ineos i anonimnom poduzetniku 1 jer bi se time ojačali njihovi položaji na tržištu, na štetu konkurentskog intenziteta na različitim tržištima PVC-a.

(168)

Naposljetku, Francuska ističe da su u brojnim slučajevima pretvorbe pogona s tehnologijom elektrolize sa živom u pogone s tehnologijom elektrolize s membranskim člankom dodijeljene državne potpore koje je Komisija odobrila od 2003. do 2007. Tako su i društva Ineos i Slovay bili korisnici takvih potpora u iznosima od 57,2 milijuna EUR za modernizaciju postrojenja u Runcornu odnosno 36 milijuna EUR za modernizaciju postrojenja u Rosignanu i Bussiju. Prema saznanjima Francuske, te su potpore bile odobrene bez ikakvih kompenzacijskih mjera.

(169)

Francuska se u nastavku bavi pitanjima kvalifikacije mjera i spojivosti mjera s unutarnjim tržištem.

(170)

Zajam FDES-a. Kao prvo, Francuska ističe da je već dokazala da država raspolaže čvrstim jamstvom, tako da stvarna stopa od 3,5 % odgovara tržišnoj stopi. Kada bi se utvrdilo postojanje potpore, ona bi se trebala računati samo kao razlika između te stvarne stope i referentne stope.

(171)

U pogledu vrijednosti instrumenata osiguranja, koju treće zainteresirane osobe dovode u pitanje, Francuska ponovno tvrdi da je njihova neto knjigovodstvena vrijednost jednaka njihovoj tržišnoj vrijednosti. Naime, Francuska je u prilog tome dostavila izvještaje neovisnih stručnjaka, provedene upravo u trenutku djelomičnog doprinosa imovine društva Arkema društvu Kem One u srpnju 2012. Usto, vrijednost tih doprinosa potvrdio je povjerenik za doprinose. Čak i da se vrijednost te imovine smanjila zbog financijskih teškoća društva Kem One, Francuska ističe da je ta imovina procijenjena na [130 – 140] milijuna EUR, dok vrijednost zajma FDES-a iznosi svega 30 milijuna EUR: vrijednost instrumenata osiguranja stoga će i dalje uvelike pokriti vrijednost zajma.

(172)

U pogledu uvjeta povrata zajma, Francuska pojašnjava da se odgovarajuća stopa povrata treba izračunati s obzirom na rizik od insolventnosti poduzetnika korisnika i na kvalitetu ponuđenih instrumenata osiguranja. U skladu s Komunikacijom o referentnim stopama iz 2008., referentna se stopa može izračunati na temelju osnovne stope od 0,53 % uvećane za 400 baznih bodova, odnosno 4,53 %, a ne 6,53 % kao što je naveo anonimni poduzetnik 1. Referentna stopa ipak je samo pokazatelj, a stopu od 3,5 % opravdavaju mali rizik od insolventnosti društva Kem One te vrlo visoki stupanj instrumenata osiguranja.

(173)

Naposljetku, kao što je Komisija navela u odluci o pokretanju postupka, plan restrukturiranja društva Kem One financira i [Privatni subjekt 2] u iznosu od [55 – 65] milijuna EUR.

(174)

Povratni predujmovi. Francuska podsjeća da nikad nije tvrdila da ti predujmovi ne sadržavaju nijedan element državne potpore. Ipak, smatra da se ti predujmovi trebaju analizirati kao zajam koji otplaćuje društvo Kem One. U tim okolnostima upravo razlika u stopama može predstavljati element potpore, a ne cjelokupan iznos predujmova. Stoga, suprotno tvrdnjama društva Ineos i anonimnog poduzetnika 1, ne može cjelokupan iznos povratnih predujmova predstavljati element potpore, nego ekvivalent subvencije koji se procjenjuje na ukupno 29,4 milijuna EUR (uključujući 15 milijuna EUR subvencije).

(175)

U pogledu financiranja projekta SAM, Francuska navodi da je projekt SAM važan dio plana restrukturiranja i da na temelju toga mjere financiranja čine dio plana restrukturiranja koji je odobrio Trgovački sud u Lyonu. One se trebaju analizirati s obzirom na Smjernice iz 2004., na istom temelju kao i ostale mjere poduzete u okviru plana restrukturiranja.

(176)

Otpis poreznih i socijalnih obveza. Francuska podsjeća da smatra da odluka CCSF-a o odricanju takvih oprostivih potraživanja u iznosu od […] % ne može sadržavati elemente državne potpore jer stopa odricanja odgovara prosječnoj stopi odricanja privatnih vjerovnika u svrhu oporavka poduzetnika (neki su vjerovnici naime, u okviru plana oporavka putem nastavka poslovanja koji je odobrio Trgovački sud u Lyonu, pristali na otpis svih svojih potraživanja, tako da prosječna stopa odricanja vjerovnika iznosi […] %).

(177)

Cijena električne struje EDF-a. Francuska ističe da se argumentacija trećih osoba u pogledu postojanja „discounts” (smanjenja cijene) temelji na pogrešnom citiranju odluke o pokretanju postupka, u kojoj takva smanjenja uopće nisu navedena, te na glasinama na tržištu koje je iznio anonimni poduzetnik 1. „It is indeed well known in the market that Kem One has been granted price reductions by EDF for its new electricity contracts.” („Na tržištu je naime općepoznato da je EDF društvu Kem One za nove ugovore o električnoj struji odobrio smanjenje cijene”).

(178)

Francuska ustraje na činjenici da EDF društvu Kem One nije odobrio nikakav oprost.

(179)

Ponovna uspostava dugoročne održivosti. Francuska ističe da mjere industrijskog restrukturiranja primjereno odgovaraju na različite čimbenike koji su uzrokovali financijske teškoće društva Kem One te da će tako omogućiti ponovnu uspostavu dugoročne održivosti poduzetnika.

(180)

Kao prvo, u pogledu argumentacije društva Ineos kojom se želi dokazati da se rješenje za strukturni problem prekomjernog kapaciteta društva Kem One neće moći pronaći u konkurentnom okruženju koje je i samo obilježeno prekomjernim kapacitetom i lošim predviđanjima potražnje, Francuska podsjeća da se nazivni prekomjerni kapacitet na tržištu S-PVC-a u zapadnoj Europi treba relativizirati. Stvaran se kapacitet naime treba smanjiti za 10 % s obzirom na neizbježnu neredovitost proizvodnje (sezonska narav prodaje, veliki prekidi proizvodnje). Francuska smatra da stvaran prekomjerni kapacitet na globalnom tržištu iznosi samo 14 %.

(181)

Pojam prekomjernog kapaciteta, kako ga je definiralo društvo Ineos, ne odgovara definiciji slobodnih kapaciteta, nego zbroju slobodnih kapaciteta (zanemarujući potrebu za rezervom od 8 %) i količine prodane izvan Europe.

(182)

Tom se definicijom istodobno pretpostavlja da pogoni neprestano rade sa 100 % tehničkog kapaciteta i da je europsko tržište najprofitabilnije (što je opovrgnuto rastom izvoza) te se zanemaruje zemljopisna stvarnost (koju obilježavaju jako raspršena europska postrojenja).

(183)

Društvo Kem One procjenjuje da kapacitet dostupan na tržištu PVC-a u sjeverozapadnoj Europi iznosi […] kt, a maksimalna proizvodnja […] kt (– [5 – 15] % za sezonske učinke i održavanja). Stoga stope iskorištenosti na tržištu S-PVC-a iznose [85 – 95] % ostvarivog maksimuma i [80 – 90] % operativnog kapaciteta. Odgovarajuće brojke gotovo su jednake za PVC pastu (ili E-PVC), odnosno iznose [85 – 95] % ostvarivog maksimuma i [80 – 90] % operativnog kapaciteta.

(184)

Stvarne brojke tako dokazuju da su stanje na tržištu S-PVC-a i položaj društva Kem One bolji od onoga kako ih opisuje društvo Kem One u svojim primjedbama.

(185)

Kao drugo, Francuska smatra da su tvrdnje društva Ineos i anonimnog poduzetnika 1, prema kojima u proizvodnim postrojenjima društva Kem One stopa prekomjernog kapaciteta iznosi 40 %, potpuno neosnovane. Naime, društvo Ineos ne pojašnjava svoju metodu izračuna. Čak i da je za obujam proizvodnje imovine društva Kem One zbog događaja tehničke naravi bio iskazan pad u razdoblju od 2011. do 2013., prosječna stopa iskorištenosti imovine S-PVC-a kroz pet godina iznosi, prema mišljenju Francuske, [70 – 80] %.

(186)

Stoga, suprotno tvrdnjama društva Ineos i anonimnog poduzetnika 1, teškoće društva Kem One nisu povezane s premalom razinom proizvodnje. U stvarnosti, prijava stečaja društva Kem One krajem ožujka 2013. načelno proizlazi iz nakupljenih teškoća strukturne naravi (visoki troškovi pristupa sirovinama, nedovoljno konkurentno postrojenje za proizvodnju klora i natrijeva hidroksida u Lavéri) te operativne naravi (planiran dugoročni prekid poslovanja i tehnički problem u nabavi etilena).

(187)

Da bi se učinkovito odgovorilo na te različite nedostatke, planom restrukturiranja predviđeno je sljedeće:

(188)

U slučaju uspješnosti nominalnog scenarija, plan restrukturiranja omogućit će društvu Kem One da od 2017. ponovno dosegne stopu bruto marže od [25 – 35] % prodaje, od 2018. razinu EBITDA-e od [5 – 15] %, što je u skladu s prosječnom razinom profitabilnosti u sektoru bazne kemijske industrije. Osim toga, pretpostavke iznesene u planu restrukturiranja i poslovnom planu temelje se na relativnoj stabilnosti prometa (a ne nužno na scenariju znatnog povećanja prodaje S-PVC-a) te na pretpostavkama da su razine proizvodnje približne onima koje je poduzetnik ostvarivao u prošlosti.

(189)

U svakom se slučaju, na temelju podataka FIDES-a (statistika o industriji S-PVC-a), može utvrditi da je udio društva Kem One na tržištu S-PVC-a u zapadnoj Europi 2014. iznosio [10 – 20] %, što odgovara razini koja je slična onoj iz 2011. i 2012. te koja je veća u odnosu na 2013. ([10 – 20] %). Osim toga, društvu Kem One već šest mjeseci ostvaruje rast prodaje i marže izvoza na tursko tržište, gdje je društvo Kem One, prema vlastitu mišljenju, pravovremeno preuzelo tržišne udjele sjevernoameričkih proizvođača s obzirom na znatan pad eura u odnosu na dolar te pad cijene nafte.

(190)

Francuska tijela jednako tako navode da su tvrdnje društva Ineos, prema kojima je društvo Kem One bilo na lošem glasu među potrošačima na tržištu S-PVC-a u sjeverozapadnoj Europi, u suprotnosti sa stajalištima koja su, među ostalim, iznesena kako bi se opravdalo donošenje kompenzacijskih mjera, osobito sa sljedećim stajalištem: „Kem One is a significant player in the S-PVC market” („Društvo Kem One važan je sudionik na tržištu S-PVC-a”).

(191)

Osim toga, Francuska smatra da se dio plana restrukturiranja koji se odnosi na preusmjeravanje komercijalne politike društva Kem One na druga tržišta koja nisu tržište S-PVC-a temelji na razboritim i realnim pretpostavkama te da predstavlja samo jedan manji element u odnosu na industrijski aspekt plana.

(192)

Prema mišljenju Francuske, poduzetnik je u potpunosti svjestan činjenice da se najveća povećanja marži neće ostvariti komercijalnom politikom, nego ponovnim pregovorima o ugovorima o pristupu sirovinama i platformama ili pak modernizacijom infrastrukture.

(193)

Izbjegavanje neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja. Francuska iznosi svoje opaske u pogledu sljedećih točaka:

(194)

Iako se ne može opovrgnuti postojanje strukturnog prekomjernog kapaciteta, onaj na koji upućuje društvo Ineos treba se, sa stajališta Francuske, bitno promijeniti u nekoliko aspekata. Najprije, neiskorišteni kapacitet proizvođača općenito iznosi od 8 do 10 %, pri čemu se u obzir uzima nepravilna raspodjela između ponude i potražnje. Osim toga, kao što Komisija ističe u svojoj Odluci Ineos/Solvay/JV, stanje na tržištu bitno se mijenja s obzirom na zemljopisno područje. Na tržištu S-PVC-a, trošak prijevoza i logistike uvelike utječe na određivanje regionalnog tržišta u zemljopisnom smislu. Cijene i marže razlikuju se ovisno o regiji.

(195)

Francuska smatra da je položaj društva Kem One na glavnim tržištima na kojima djeluje samo malo lošiji od položaja društava Ineos i Solvay. U tom pogledu podsjeća da je Komisija u svojoj Odluci Ineos/Solvay/JV istaknula: „Ineos is the largest supplier of commodity S-PVC in NWE with merchant market shares in 2012 of [30-40] %” („Društvo Ineos najveći je dobavljač baznog S-PVC-a na području sjeverozapadne Europe, s tržišnim udjelom od [30 – 40] % u 2012.”) i „Solvay is the second largest player in the NWE market for commodity S-PVC” („Društvo Solvay drugi je najveći sudionik na tržištu baznog S-PVC-a u sjeverozapadnoj Europi”). U pogledu društva Kem One, Komisija je istaknula: „Kem One is currently the number five player by sales volume and number three by capacity in NWE ([5-10]* % and [10-20]* % market shares, respectively)” („Društvo Kem One trenutačno je peti najveći sudionik s obzirom na obujam prodaje i treći s obzirom na kapacitet na području sjeverozapadne Europe ([5 – 10]* %, odnosno [10 – 20]* % tržišnog udjela”)). Osim toga, društva Ineos i Solvay jedina su dva poduzetnika koji se bave djelatnošću koja je tako snažno usredotočena na tržište sjeverozapadne Europe, za razliku od društva Kem One.

(196)

Društvo Ineos i anonimni poduzetnik 1 dovode u pitanje vjerodostojnost hipotetskog scenarija koji predlažu francuska tijela, a prema kojemu bi smanjenje kapaciteta proizvodnje društva Kem One na tržištu PVC-a dovelo do smanjenja konkurentskog pritiska na ostale sudionike na tržištu. Ipak, Francuska ustraje na činjenici da tržište S-PVC-a pokazuje obilježja oligopolnog tržišta, kao što je to Komisija navela u svojoj Odluci Ineos/Solvay/JV. Francuska ističe da su, suprotno tvrdnjama trećih zainteresiranih osoba, društva Ineos, Solvay i Kem One danas jedini sudionici koji raspolažu proizvodnim kapacitetima na području sjeverozapadne Europe. Francuska stoga smatra da bi nametanje kompenzacijskih mjera, osim što bi narušilo učinkovitu ponovnu uspostavu održivosti društva Kem One, utjecalo i na konkurentsku strukturu tržišta na štetu kupaca.

(197)

Francuska smatra da kompenzacijske mjere koje su predložile zainteresirane strane nisu proporcionalne. Najprije, čine joj se da nisu u skladu s predmetnim planom restrukturiranja. Za održavanje poslovanja i ponovnu uspostavu dugoročne održivosti društva Kem One, prema Francuske, potrebno je održavanje vertikalno integriranog proizvodnog lanca koji predstavlja, kao što je to danas slučaj, gospodarsku ravnotežu između kapaciteta dvaju uzlaznih postrojenja za klor i VCM, s jedne strane, i kapaciteta pet silaznih postrojenja za proizvodnju PVC-a, s druge strane. Tako bi zatvaranje postrojenja ili smanjenje kapaciteta društva Kem One narušilo industrijsku ravnotežu njegove djelatnosti. Suprotno tomu, francuska tijela potvrđuju da konačno predložena obveza da se ne povećava nazivni kapacitet proizvodnje klora i natrijeva hidroksida u Fos-sur-Meru i Lavéri tijekom […] predstavlja prilagođenu kompenzacijsku mjeru. U toj se obvezi očituje prednost očuvanja konkurentskog intenziteta na tržištu PVC-a i mogućnosti ponovne uspostave održivosti društva Kem One, s jedne strane, te očuvanja radnih mjesta koje je omogućeno planom restrukturiranja, s druge strane. Naposljetku, Francuska želi istaknuti da je odluka društva Kem One o povlačenju iz ECVM-a bila potpuno opravdana razlozima povezanima s njegovim upravljanjem i operativnim troškovima, što nipošto ne sprječava društvo Kem One da provodi proaktivnu okolišnu politiku.

(198)

Ograničenje potpore na najmanju razinu vlastitim doprinosom. Francuska podsjeća da je iznos privatnih doprinosa procijenila na 356,3 milijuna EUR, odnosno 68,6 % ukupnih doprinosa.

(199)

Francuska odgovara na prigovore zainteresiranih strana na bankovni zajam od [55 – 65] milijuna EUR, otpis obveza privatnih partnera te nužnost projekta SAM.

(200)

Francuska ističe da su primjedbe trećih osoba o bankovnom zajmu bespredmetne s obzirom na činjenicu da u vlastiti doprinos poduzetnika nije uključila iznos tog zajma. Taj zajam ne predstavlja element koji se smatra nužnim da bi se omogućilo financiranje vlastitih ulaganja u projekt SAM. Čak i ako se ne uzme u obzir bankovni zajam, vlastiti doprinos društva Kem One predstavlja više od 50 % ukupnih doprinosa koji su stavljeni na raspolaganje za restrukturiranje poduzetnika.

(201)

Francuska želi podsjetiti da je Komisija u svojoj praksi odlučivanja pri izračunu doprinosa korisnika već uzimala u obzir otpis obveza. Osim toga, to uzimanje u obzir otpisa obveza predviđeno je novim Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (16) (dalje u tekstu: „nove Smjernice”), koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2014. Francuska smatra da ta mjera ima isti učinak kao pozitivan financijski tok, zahvaljujući poboljšanju stanja vlasničkog kapitala koje omogućuje oslobađanje novčanih sredstava koja će društvo Kem One zatim moći uložiti u svoje restrukturiranje. Kao i društvo Arkema, Francuska usto navodi da je otpis obveza pokazatelj povjerenja privatnih partnera u nastavak poslovanja poduzetnika. U svakom slučaju, čak i kad bi se otpis privatnih obveza isključio iz izračuna vlastitog doprinosa, taj bi doprinos ostao veći od 50 % troškova restrukturiranja.

(202)

Društvo Vestolit smatra da će predmetne mjere potpore društvu Kem One omogućiti da zadrži neodrživu imovinu, dok su njegovi konkurenti svoju imovinu morali modernizirati vlastitim doprinosom. Ipak, Francuska pojašnjava da su brojni konkurenti društva Kem One već primili državne potpore koje je Komisija odobrila za provedbu mjera tehnološke prenamjene nalik onoj koju je proveo poduzetnik Kem One. Ta je situacija opravdana s obzirom na nizak povrat ulaganja u predmetne projekte pretvorbe. U pogledu prigovora anonimnog poduzetnika 1 koji navodi da će društvo Kem One u svakom slučaju morati provesti radove predviđene projektom SAM na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17), Francuska odgovara da je ulaganje već iskorišteno i da se provedba projekta očekuje prije završetka 2016., odnosno godinu dana prije datuma propisanog navedenom Direktivom. Osim toga, projekt SAM ne odnosi se isključivo na jedno postrojenje za elektrolizu sa živom ili više njih. Odnosi se i na modernizaciju postrojenja za elektrolizu s dijafragmom u Lavéri, što opravdava njegovu važnost u pogledu restrukturiranja i omogućuje poduzetniku da održi ravnotežu između svojih uzlaznih (klor) i silaznih kapaciteta proizvodnje (vinil), istodobno znatno smanjujući troškove.

(203)

Francuska je prijavila sljedeće tri mjere: i. zajam FDES-a (od 30 milijuna EUR), ii. subvenciju (od 15 milijuna EUR) i povratne predujmove (od 80 milijuna EUR) te iii. eventualan otpis poreznih i socijalnih obveza (od 42 milijuna EUR, konačno smanjena na […] EUR).

(204)

Komisija treba ispitati mogu li prijavljene mjere potpore predstavljati državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(205)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a, „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(206)

Na temelju te odredbe, neka se javna mjera može smatrati državnom potporom kada su ispunjeni svi kumulativni uvjeti navedeni u nastavku: i. da predmetna mjera daje gospodarsku prednost korisniku; ii. da je ta prednost državnog podrijetla; iii. da je ta prednost selektivna i iv. da predmetna mjera narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje te da može utjecati na trgovinu među državama članicama.

(207)

Zajam FDES-a dodijeljen je odlukom ministra gospodarstva i financija čija je provedba povjerena upravitelju državne riznice. Zakonom o financijama za 2014. FDES-u je dodijeljeno 300 milijuna EUR. Potrebno je pojasniti da se FDES, koji ima drukčiju pravnu osobnost od države, ne može usporediti s fondom pri čijem se upravljanju uzima u obzir obveza financijske ravnoteže između povrata glavnice i njezine upotrebe za nove intervencije. Zajmovi FDES-a ostvaruju se putem posebnog računa državne riznice te predstavljaju izdatke tog računa. Kamata zajmova plaćaju se u opći državni proračun. Metoda dodjele sredstava FDES-a i dalje se temelji na okružnici od 26. studenoga 2004. iz uvodne izjave 28. Dodjela zajmova FDES-a uvijek mora proći pojedinačno ispitivanje. Oni se ne dodjeljuju automatski na temelju prethodno utvrđenih kriterija.

(208)

Predviđeno je da se subvencija i povratni predujmovi odobravaju na temelju mjera potpora za reindustrijalizaciju, u okviru ugovora sklopljenog s francuskom investicijskom bankom Bpifrance u ime države.

(209)

O otpisu poreznih i socijalnih obveza odlučuje se u okviru CCSF-a. Tim odborom predsjeda direktor službe za javne financije.

(210)

Zajam FDES-a, subvencija, povratni predujmovi te otpis poreznih i socijalnih obveza stoga se dodjeljuju javnim sredstvima te se odobravaju odlukama koje donosi država.

(211)

Ispitane mjere predviđene su ad hoc, isključivo u korist društva Kem One za potrebe oporavka.

(212)

Gospodarska prednost prisutna je kad god se financijska situacija poduzetnika poboljša kao rezultat intervencije države. Ipak, intervencijom javnog tijela ne daje se prednost korisniku te intervencije i ona stoga ne predstavlja potporu ako je provedena u uobičajenim tržišnim uvjetima, odnosno ako je javno tijelo postupilo kao što bi u sličnoj situaciji postupio subjekt u tržišnom gospodarstvu.

(213)

Vrijednost instrumenata osiguranja. Nakon pokretanja postupka Francuska je Komisiji dostavila popis imovine koja u Francuskoj predstavlja instrument osiguranja prvog reda.

(214)

Francuska je podnijela izvještaj o procjeni te imovine koji su sastavili neovisni stručnjaci. U tom su izvještaju navedene tri vrste opaski. Najprije, Komisija navodi da se izvještaj odnosi na procjenu nekretnina društva Kem One, a ne založenog materijala i opreme. Usto valja napomenuti da su stručnjaci procijenili vrijednost imovine na [110 – 120] milijuna EUR, odnosno [20 – 30] milijuna EUR manje od neto knjigovodstvene vrijednosti koju je navela Francuska, što potvrđuje sumnje Komisije da neto knjigovodstvena vrijednost ne odražava stvarnu vrijednost imovine. Naposljetku, taj je izvještaj izrađen u srpnju 2012., odnosno prije pokretanja predstečajnog postupka u ožujku 2013. Međutim, vrijednost imovine koju je potrebno uzeti u obzir nije knjigovodstvena vrijednost, nego vrijednost po kojoj bi se imovina prodala kada bi vjerovnik, u ovom slučaju država, iskoristio svoje založno pravo. Kada je neki poduzetnik u teškoćama te je primoran prodati svoju imovinu, zbog nepovoljnog položaja i hitne situacije u kojoj se nalazi obično se tijekom pregovora odredi niža cijena od tržišne cijene.

(215)

Osim toga, Francuska u svojem odgovoru upućuje na iznose transakcija provedenih 2014. u sektoru PVC-a. Takva usporedbe zasigurno nije posve bezvrijedna. Ipak, ni društvo Vestolit ni društvo Vinnolit nisu tijekom otkupa bili poduzetnici u teškoćama, za razliku od društva Kem One. Osim toga, te se transakcije odnose na poduzetnika u cijelosti, a ne samo na opremu i materijal. Ta usporedba stoga nije primjenjiva u ovom slučaju.

(216)

Naposljetku, Komisija je zatražila od Francuske da dostavi procjenu vrijednosti založene imovine s obzirom na neto prihod koji bi se mogao ostvariti njezinom upotrebom. Međutim, Francuska je dostavila procjenu vrijednosti poduzetnika u cijelosti, a ne samo založene imovine. Usto, da bi odredila buduću vrijednost poduzetnika na temelju 2014., 2015. i 2016., Francuska uzima u obzir ulaganja u prenamjenu pogona za elektrolizu u Lavéri, iako će njihovu financiranju pridonijeti i zajam FDES-a. Ukratko, da bi odredila iznos instrumenata osiguranja zajma FDES-a, Francuska uzima u obzir vrijednost modernizirane imovine zahvaljujući tom istom zajmu FDES-a. Ta se procjena stoga ne može prihvatiti.

(217)

Naposljetku, Francuska u svojem odgovoru na odluku o pokretanju postupka ne iznosi nijedan element koji omogućuje da se otklone sumnje Komisije u pogledu stare, nedovoljno učinkovite i čak zastarjele naravi određenih proizvodnih postrojenja na koje se odnosi zalog Francuske.

(218)

S obzirom na te elemente, valja primijeniti konzervativni pristup i stoga instrumente osiguranja smatrati „slabima” u smislu Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. kako bi se utvrdila razina povrata zajma FDES-a u skladu s tržišnim uvjetima.

(219)

Razina povrata. Komisija priznaje da razina povrata koja je izračunana prema metodologiji temeljenoj na podatcima društava Bloomberg i Capital IQ (kojom je dobivena stopa od 20,95 %) vjerojatno neće dovesti do procjene stvarnosti tržišnih stopa zbog neuzimanja u obzir instrumenata osiguranja i jamstava. Osim toga, nijedna bankarska ustanova nije društvu Kem One odobrila zajam u istim uvjetima kao država.

(220)

Stoga, kao što je navedeno u točki 92. odluke o pokretanju postupka, zbog nedostatka raspoloživih zadovoljavajućih stvarnih tržišnih podataka, Komisija treba utvrditi stopu koja se primjenjuje na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. u kojoj je navedeno sljedeće: „Te [referentne i diskontne] stope pokazatelji su tržišne stope i omogućuju izračun ekvivalenta subvencije državne potpore”.

(221)

Kao što je dokazano, instrumenti osiguranja kojima je zajamčen zajam FDES-a ne mogu se smatrati jakima i stoga se njima ne može opravdati primjena 400 baznih bodova kao što to tvrdi Francuska.

(222)

Osim toga, Francuska nije iznijela nijedan novi element kojim bi se moglo opravdati to što učinkovita provedba plana oporavka i obveza društva Kem One da čvrsto upravlja financijama ne predstavljaju obveze ni uobičajene kompenzacije za mjere restrukturiranja, nego, naprotiv, opravdavaju povrat niži od tržišne stope.

(223)

Naposljetku, usporedba s ugovorom o otkupu potraživanja [Privatnog subjekta 2] bespredmetna je s obzirom na to da dužnik nije društvo Kem One, nego dužnici tog društva.

(224)

Uzimajući u obzir njegove financijske teškoće, društvo Kem One treba se smatrati poduzetnikom čiji je kreditni rejting CCC u smislu Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. Jednako tako, instrumenti osiguranja mogu se smatrati „slabima” u smislu navedene Komunikacije. U nedostatku elemenata kojima bi se dovelo u pitanje kamatne stope iz Komunikacije o referentnim stopama iz 2008., Komisija smatra da se kamatna stopa u tržišnim uvjetima može izračunati na temelju te Komunikacije i da iznosi 10,53 % (0,53 % za referentnu stopu Francuske u trenutku dodjele zajma + 1 000 baznih bodova).

(225)

Iznos potpore. S obzirom na njezinu proteklu praksu, Komisija smatra da je iznos potpore jednak razlici između kamatne stope izračunane na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. (10,53 %) i kamatne stope koju primjenjuje Francuska (3,5 %). Za svako dospijeće plaćanja (svake godine) računa se razlika između, s jedne strane, umnoška stvarne kamatne stope (3,5 %) i iznosa glavnice koji je još potrebno platiti te, s druge strane, umnoška kamatne stope koji primjenjuje Komisija (10,53 %) i iznosa glavnice koji je još potrebno platiti. Dobiveni iznosi (ukupno sedam, za sedam godina povrata zajma) zatim su diskontirani i zbrojeni kako bi se dobila brojka od […] EUR.

(226)

Subvencija. Komisija smatra da subvencija predstavlja gospodarsku prednost koju korisnik ne bi ostvario po tržišnim uvjetima. Naime, subvencija je financijski instrument čiji se iznos glavnice ne vraća i na koji korisnik ne plaća kamate. Stoga je isključena mogućnost da bi privatni zajmodavac, koji snosi troškove financiranja i mora vratiti svoj iznos glavnice, pristao financirati poduzetnika subvencijama. Iznos potpore stoga je jednak ukupno dodijeljenoj subvenciji, tj. iznosi 15 milijuna EUR.

(227)

Povratni predujmovi. Komisija napominje da postoje određeni uvjeti povezani s njihovom dodjelom koje privatni zajmodavac vjerojatno ne bi postavio. Riječ je najprije bila o uvjetu održavanja djelatnosti i radnih mjesta u Lavéri tijekom pet godina od provedbe projekta, ako je to opravdano održivošću društva Kem One te nakon prethodnog odobrenja države. Ipak, obveza povrata potvrđuje da se ti povratni predujmovi mogu za potrebe ove odluke poistovjetiti sa zajmom.

(228)

U pogledu iznosa potpore, zbog nedostatka dostupnih zadovoljavajućih stvarnih tržišnih podataka (na primjer stvarno dodijeljen bankovni zajam društvu Kem One u istim uvjetima kao i povratni predujmovi), Komisija treba utvrditi stopu koja se primjenjuje na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. Uzimajući u obzir njegov položaj poduzetnika u teškoćama, društvo Kem One potrebno je smatrati poduzetnikom čiji je kreditni rejting CCC u smislu navedene Komunikacije. Osim toga, predujmovi nisu osigurani nikakvim instrumentom osiguranja. Stoga kamatna stopa u tržišnim uvjetima izračunana na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. iznosi 10,53 % (0,53 % za referentnu stopu Francuske u trenutku dodjele zajma + 1 000 baznih bodova).

(229)

Stoga je u obroku 1 (65 milijuna EUR) iznos potpore jednak razlici između kamatne stope izračunane na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. (10,53 %) i kamatne stope koju primjenjuje Francuska (3,5 %), tj. iznosi 21,77 milijuna EUR. Ti se povratni predujmovi naime poistovjećuju sa zajmovima tijekom izračuna diskontiranog iznosa potpore, tako da je metoda izračuna slična onoj koja se primijenila na zajam FDES-a. Za svako dospijeće plaćanja (svake godine) računa se razlika između, s jedne strane, umnoška stvarne kamatne stope (3,5 %) i iznosa glavnice koji je još potrebno platiti te, s druge strane, umnoška kamatne stope koji primjenjuje Komisija (10,53 %) i iznosa glavnice koji je još potrebno platiti. Dobiveni iznosi (ukupno sedam, za sedam godina povrata zajma) zatim su diskontirani i zbrojeni kako bi se dobila brojka od 21,77 milijuna EUR. Stoga je u obroku 2 (15 milijuna EUR) iznos potpore jednak razlici između kamatne stope izračunane na temelju Komunikacije o referentnim stopama iz 2008. (10,53 %) i kamatne stope koju primjenjuje Francuska (10 %), tj. iznosi 1,64 milijuna EUR.

(230)

Tako je ukupan iznos gospodarske prednosti na temelju te mjere […] EUR.

(231)

Najprije valja napomenuti da je Francuska u svojem odgovoru na odluku o pokretanju postupka pojasnila da iznos poreznih i socijalnih obveza nije 42 milijuna EUR kao što je to bilo navedeno u prijavi, nego […] EUR. Naime, iznos od 42 milijuna EUR odgovarao je iznosu koji su otprilike procijenile porezna i socijalna uprava te je privremeno određen u okviru predstečajnog postupka koji je pokrenuo Trgovački sud u Lyonu, prije bilo kakvog detaljnog popisivanja stvarnih obveza.

(232)

Većina dugova prema privatnim vjerovnicima otpisana je u najmanjem iznosu od 70 %.

(233)

Zato se otpisi obveza koje su odobrili [Privatni subjekt 3] i [Privatni subjekt 1] trebaju analizirati odvojeno. Naime, ta su dva vjerovnika bliski poslovni partneri društva Kem One. […] te su neke proizvodne jedinice u Lavéri (VCM, klorirani spojevi, kloroform) ključne za [Privatnog subjekta 1] zbog vertikalne integracije lanca proizvodnje fluoriniranih plinova, koji uključuje postrojenja u Lavéri, Saint-Aubainu i Pierre-Béniteu koja se sva nalaze na jugu Francuske. Ta se proizvodnja jako teško može zamijeniti udaljenijim postrojenjima. U pogledu [Privatnog subjekta 3], njegovi su pogoni cjevovodima povezani s postrojenjima društva Kem One. Usto, ne postoji alternativno tržište za proizvodnju etilena u postrojenju za pirolizu [Privatnog subjekta 3] u Lavéri koji bi mogao biti jednako vrednovan.

(234)

Osim toga, industrijski partneri poznaju svojeg kupca te su neophodni za funkcioniranje poduzetnika i njegov nastavak poslovanja. Stoga im je u interesu da ostanu uključeni u poslovanje poduzetnika i da pristanu na otpis obveza, za razliku od isključivo financijskog vjerovnika čiji je jedini cilj naplatiti svoje potraživanje. Stoga se, s obzirom na posebnost situacije tih dvaju vjerovnika, ne može prihvatiti procjena prosječne razine otpisa obveza na […] %.

(235)

Ipak, svi ostali vjerovnici koji su prihvatili otpis obveza, odobrili su otpis 70 % obveza (odnosno 368 vjerovnika, u ukupnom iznosu od 33,4 milijuna EUR). Ti vjerovnici nisu imali nikakvu povlasticu ni osiguranje te se stoga nisu nalazili u situaciji koja bi se mogla usporediti sa situacijom poreznih i socijalnih vjerovnika. Stoga je Francuska, time što je pristala na otpis […] % oprostivog duga, nadmašila ono na što su pristali privatni vjerovnici.

(236)

Ipak, Francuska objašnjava da se odobrenjem otpisa obveza od […] EUR može izbjeći eventualni gubitak od […] EUR. Ipak, razlika od […] EUR nije velika u odnosu na nepovratno izgubljene iznose ([…] EUR), osobito s obzirom na neizvjesnost gubitka od […] EUR. Stoga se ne čini da bi to rješenje prihvatio privatni vjerovnik u tržišnom gospodarstvu.

(237)

S obzirom na te elemente, iznos potpore jednak je razlici između razine otpisa obveza koju je primijenila Francuska ([…] % ili […] EUR) i razine otpisa obveza privatnih ulagača (70 % ili […] EUR), odnosno […] EUR.

(238)

Mjere javne potpore pogoduju društvu Kem One time što mu daju dodatna financijska sredstva pa ono tako ne mora prekinuti svoju djelatnost. Te mu mjere omogućuju zadržavanje snažnijega konkurentnog položaja od onoga u kojem bi bio da mu potpora nije dodijeljena. Stoga prijete da će narušiti tržišno natjecanje među subjektima u sektoru PVC-a i na tržištu proizvodnje klora i natrijeva hidroksida.

(239)

Osim toga, ti različiti sektori obilježeni su znatnom trgovinom među državama članicama na europskom području. Tržište PVC-a relativno je koncentrirano: pet subjekata, među kojima i društvo Kem One, predstavlja 90 % tržišta, a društvo Kem One nalazi se na trećem mjestu proizvođača S-PVC-a u Europi. Komisija je i ranije smatrala da zemljopisni opseg tog tržišta obuhvaća barem sjeverozapadnu Europu, što znači da su uvjeti tržišnog natjecanja na tom području relativno homogeni (18). Stoga prednost, koja je ispitanim mjerama dodijeljena poduzetniku koji djeluje na tržištu koje je otvoreno tržišnom natjecanju i relativno koncentrirano, može narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(240)

S obzirom na navedene elemente, Komisija zaključuje da sve ispitane mjere predstavljaju državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, u ukupnom iznosu od 49,27 milijuna EUR.

(241)

Zabrana državnih potpora predviđena člankom 107. stavkom 1. UFEU-a nije apsolutna ni bezuvjetna. Posebno, članak 107. stavci 2. i 3. UFEU-a predstavlja pravni temelj u skladu s kojim se određene potpore mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem. Komisija u ovom slučaju smatra da je cilj prijavljenih potpora koje su predviđene samo u korist društva Kem One ponovno uspostaviti dugoročnu održivost poduzetnika u teškoćama.

(242)

Unatoč stupanju na snagu novih Smjernica 1. kolovoza 2014., predmetne će se potpore analizirati s obzirom na Smjernice iz 2004. Naime, točkom 136. novih Smjernica predviđeno je da će se mjere čiju je prijavu Komisija zaprimila prije 1. kolovoza 2014. ispitati s obzirom na kriterije koji su bili na snazi u trenutku te prijave. Budući da su predmetne mjere prijavljene 30. srpnja 2014. i zaprimljene prije 1. kolovoza 2014., bit će ispitane s obzirom na Smjernice iz 2004.

(243)

Stoga valja analizirati u skladu s kriterijima navedenima u Smjernicama iz 2004. mogu li se ispitane mjere smatrati spojivima s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. UFEU-a.

(244)

Osnovano je novo društvo, K1, kako bi kupilo i držalo vrijednosne papire društva Kem One u skladu s planom nastavka poslovanja i oporavka koji je odobrio Trgovački sud u Lyonu. Društvo K1 stoga osigurava gospodarski kontinuitet s društvom Kem One.

(245)

Komisija ne osporava uvjete prihvatljivosti društva Kem One za primjenu Smjernica iz 2004. na koje se pozivaju francuska tijela. Budući da je u predstečajnom postupku od 27. ožujka 2013., društvo Kem One ispunjava kriterije iz točke 10. (c) Smjernica iz 2004.

(246)

Točkom 17. Smjernica iz 2004. predviđeno je da „[r]estrukturiranje, s druge strane, treba biti utemeljeno na izvedivom, koherentnom i dalekosežnom planu za ponovnu uspostavu dugoročne održivosti poduzeća. Restrukturiranje obično uključuje jedan ili više sljedećih čimbenika: reorganizaciju i racionalizaciju djelatnosti poduzeća na učinkovitijem temelju, što obično uključuje povlačenje iz gubitaških djelatnosti, restrukturiranje onih postojećih djelatnosti koje ponovno mogu postati konkurentne te, po mogućnosti, diversifikaciju u smjeru novih i rentabilnih djelatnosti. Financijsko restrukturiranje (dovođenje novog kapitala, smanjivanje duga) obično mora pratiti fizičko restrukturiranje. Operacije restrukturiranja u smislu ovih smjernica ne mogu, međutim, biti ograničene na financijske potpore koje su usmjerene na ispravljanje ranijih gubitaka bez hvatanja u koštac s uzrocima tih gubitaka.”

(247)

Osim toga, u točki 34. i sljedećim točkama Smjernica iz 2004. pojašnjavaju se značajke koje treba imati plan restrukturiranja kako bi se osigurala spojivost dodijeljene potpore s pravilima o državnim potporama.

(248)

Tijekom svoje temeljite istrage Komisija je imala priliku ispitati argumente koje je Francuska iznijela u svojem odgovoru na odluku o pokretanju postupka, osobito pitanje nepostojanja troškova povezanih s restrukturiranjem osoblja. Francuska je pojasnila da je, od [90 – 110] radnih mjesta koja su se trebala ukinuti, poduzeće zapravo napustilo samo [35 – 45] zaposlenika. Društvo Arkema potvrdilo je da će bez naknade preuzeti [25 – 35] zaposlenika te je društvo Kem One trebalo isplatiti otpremninu za samo [1 – 15] zaposlenika, u ukupnom iznosu od […] milijuna EUR. Taj je iznos uključen u predviđene odbitke od računa dobiti i gubitka na početku razdoblja restrukturiranja. Ostala radna mjesta koja su se ukinula do tada su bila slobodna.

(249)

Osim toga, Francuska i društvo Kem One potvrdili su da restrukturiranjem nisu nastali nikakvi dodatni troškovi.

(250)

Francuska je u odgovoru na sumnje izražene u odluci o pokretanju postupka objasnila da je razdoblje restrukturiranja započelo 5. veljače 2014., odnosno kada je novi dioničar preuzeo djelatnosti društva Kem One (prijenos dionica društva Kem One Holding, prethodnog društva majke društva Kem One, na društvo K1, holding društvo koje je vlasnik vrijednosnih papira društva Kem One). Razdoblje restrukturiranja završava 31. prosinca 2016., do kada će projekt SAM biti proveden. Do tada će biti provedene sve mjere plana restrukturiranja.

(251)

Trajanje plana restrukturiranja stoga je kraće od tri godine, što je u skladu sa zahtjevom iz točke 35. Smjernica iz 2004. kojim je predviđeno da trajanje plana restrukturiranja mora biti „što je kraće moguće”. Tako će se planom restrukturiranja u razumnom roku ponovno uspostaviti profitabilnost društva Kem One.

(252)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka ispitala vjerodostojnost određenih elemenata scenarija ponovne uspostave dugoročne održivosti koje su iznijela francuska tijela. Osobito je utvrdila da bi nominalni scenarij, u pogledu oporavka likvidnosti, na kraju 2020. ostavio samo mali višak likvidnosti. U pesimističnom bi scenariju likvidnost bila mnogo manja jer je za 2020. prikazana u negativnom iznosu od [100 – 150] milijuna EUR.

(253)

Treće su osobe uvelike dijelile sumnje koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka.

(254)

Komisija tvrdi da su francuska tijela u odgovoru na odluku o pokretanju postupka iznijela potrebna pojašnjenja i ažuriranja u pogledu početnih pretpostavki iz poslovnog plana.

(255)

Francuska je najprije potvrdila da su potreba za bankovnim zajmom od [60 – 70] milijuna EUR i njegovo dobivanje bili hipotetski i da se takav zajam ni u kojem slučaju neće dodijeliti prije 2016. S obzirom na neizvjesnost u pogledu dobivanja zajma te trenutka dobivanja i uvjeta tog zajma, Komisija smatra da u analizi ponovne uspostave održivosti nije relevantno uzeti u obzir [60 – 70] milijuna EUR koje bi osigurao taj hipotetski zajam. Stoga su francuska tijela na zahtjev Komisije dostavila knjigovodstvena predviđanja koja se temelje na pesimističnim, srednjim i optimističnim pretpostavkama koje ne uključuju bankovni zajam.

(256)

Komisija zatim navodi da se investicijski projekt restrukturiranja odvija bolje nego što je prvotno predviđeno. Tako je predviđen iznos ulaganja od [150 – 250] milijuna EUR smanjen za [15 – 25] milijuna EUR. Njegova je provedba ubrzana te se očekuje u četvrtom tromjesečju 2016., odnosno četiri do pet mjeseci ranije od predviđenog datuma. Ta prijevremenost omogućuje uštedu procijenjenu na [10 – 20] milijuna EUR. Stoga je u srednjem scenariju likvidnost poboljšana za [30 – 40] milijuna EUR. U pesimističnom scenariju, razina likvidnosti raspoređena je u istom omjeru te je sada negativna i iznosi [70 – 80] milijuna EUR.

(257)

Osim toga, Komisija tvrdi da je društvo Kem One u 2014. zabilježilo globalno povećanje obujma proizvodnje i prodaje od […] % u odnosu na 2013., čime se približilo razinama proizvodnje iz 2007./2008. te ciljanoj razini koja je planom restrukturiranja predviđena za poslovne godine 2017./2018. Taj rast obujma proizvodnje PVC-a i natrijeva hidroksida proizlazi iz postupne provedbe plana restrukturiranja i iz toga što u proizvodnim postrojenjima nije bilo tehničkih nezgoda.

(258)

Osim toga, zbog stalnog pada cijene barela nafte u 2014. pa tako i cijene etilena, zajedno s padom cijene natrijeva hidroksida, društvo Kem One zabilježilo je veći pad prometa nego što je bilo predviđeno. Ipak, Komisija navodi da taj pad prometa ne dovodi do smanjenja marži poduzetnika jer cijene sirovina koje su potrebne za proizvodnju PVC-a padaju u jednakom, čak i većem omjeru.

(259)

Komisija iz toga zaključuje da pojašnjenja koja su francuska tijela iznijela nakon odluke o pokretanju postupka potvrđuju vjerodostojnost ponovne uspostave dugoročne održivosti društva Kem One. Cilj je predviđenih mjera restrukturiranja, u skladu sa zahtjevima iz Smjernica iz 2004., omogućiti društvu Kem One potreban prijelaz prema industrijskoj strukturi koja je vertikalno integriranija, a stoga i učinkovitija u smislu profitabilnosti, zahvaljujući projektu SAM i kontroli troškova proizvodnje koji se odnose na nabavu sirovina.

(260)

Točkom 38. Smjernica iz 2004. predviđeno je sljedeće: „kako bi se osiguralo što je veće moguće smanjivanje štetnih učinaka na trgovinske uvjete, tako da pozitivni učinci premašuju štetne učinke, moraju se poduzeti kompenzacijske mjere. U suprotnom slučaju smatrat će se da je potpora ‚protivna zajedničkom interesu’ te stoga nesukladna zajedničkom tržištu.” U točki 39. Smjernica iz 2004. pojašnjeno je da se „[te] mjere mogu sastojati od otuđivanja imovine, smanjivanja kapaciteta ili tržišne prisutnosti te smanjivanja tržišnih prepreka na dotičnim tržištima”.

(261)

Stoga je cilj kompenzacijskih mjera omogućiti ograničavanje učinaka mjera potpore na tržišta na kojima djeluje korisnik, a da se pritom ne naruši konkurentnost na tim tržištima ni in fine održivost korisnika.

(262)

U točki 40. Smjernica iz 2004. navedeno je da kompenzacijske mjere „[n]aročito […] treba provesti na tržištu ili tržištima na kojima će poduzeće imati značajan tržišni položaj nakon restrukturiranja”. Kao što je objašnjeno u odjeljku 2.1. ove Odluke, društvo Kem One uglavnom djeluje na tržištu PVC-a, konkretnije na tržištu baznog S-PVC-a i E-PVC-a te ima relativno važan položaj u Francuskoj i Italiji.

(263)

Ipak, u točki 39. Smjernica iz 2004. jasno je navedeno da će, „[k]ada ocjenjuje jesu li kompenzacijske mjere primjerene, Komisija […] uzeti u obzir strukturu tržišta i uvjete tržišnog natjecanja kako bi osigurala da te mjere ne vode pogoršavanju strukture tržišta, primjerice na način da imaju posredan učinak stvaranja monopola ili oligopolne situacije. Ako država članica može dokazati da će se pojaviti takva situacija, kompenzacijske mjere trebaju biti sačinjene na takav način da se to izbjegne.”

(264)

U pogledu strukture tržišta, tržište PVC-a općenito je obilježeno potrebom da su sudionici vertikalno integrirani kako bi kontrolirali cijeli lanac vrijednosti i kako bi mogli biti konkurentni. Tako je Komisija u okviru Odluke Ineos/Solvay/JV istaknula potrebu da subjekt raspolaže neovisnom i integriranom strukturom proizvodnje.

(265)

Konkretnije, Komisija je u Odluci Ineos/Solvay/JV ocijenila postojanje nekoliko modela poduzetnika s različitim razinama integracije u sektoru PVC-a. U tom pogledu ističe da su modeli koji ne nude vertikalnu integraciju u sektoru od PVC-a do klora iznimka u Europi i da „the current competitive landscape indicates that full vertical integration is the general trend in the industry” („trenutačna konkurentska sredina upućuje na to da je potpuna vertikalna integracija opća težnja u sektoru”).

(266)

U pogledu ponovnog uspostavljanja „lažne integracije” međusobnim povezivanjem različitih sudionika putem povlaštenih ugovora o nabavi, nekoliko primjera iz prošlosti, među kojima neki uostalom uključuju društvo Kem One, potvrđuju rizike koji su povezani s takvom strukturom koja se temelji na vanjskoj nabavi ključnih sirovina.

(267)

Važnost vertikalne integracije za subjekte koji djeluju na tržištu PVC-a potvrđena je obvezama koje su predložili podnositelji prijave i koje je Komisija prihvatila u predmetu Ineos/Solvay/JV. Naime, oni su se obvezali na prodaju vertikalno integrirane imovine kako bi osigurali svoju održivost na tržištu i riješili probleme tržišnog natjecanja koje je Komisija utvrdila na tržištu S-PVC-a.

(268)

Osim toga, neki neovisni proizvođači PVC-a koji nisu vertikalno integrirani u prošlosti su se bezuspješno pokušali nametnuti na tržištu PVC-a.

(269)

Naposljetku, kada postoji zemljopisna udaljenost između jedinica vertikalnog lanca, troškovi prijevoza VCM-a osobito su visoki zbog naravi proizvoda (iznimno toksičan ukapljeni plin), bez obzira na razmatrani način prijevoza (željeznički, cestovni ili pomorski prijevoz). Ti visoki troškovi prijevoza (oko 10 % vrijednosti proizvoda) bitno otežavaju situaciju u slučaju niskih marži, kao što je Komisija istaknula u točki 1452. Odluke Ineos/Solvay/JV: „As regards imports from other areas, VCM transport costs seem to constitute a major hurdle. IHS, a global information company that provides, among other things, monthly and annual indexes, reports and news related to the vinyl industry, talks about ‚prohibitive freight rates’. This is not surprising, as VCM is a chemical product that is hazardous and difficult to transport, as acknowledged by the Notifying Parties” („U pogledu uvoza iz ostalih područja, čini se da troškovi prijevoza VCM-a predstavljaju veliku prepreku. IHS, globalno informacijsko društvo koje, među ostalim, pruža pokazatelje, izvještaje te mjesečne i godišnje podatke koji se odnose na sektor vinila, spominje ‚prohibitivno visoke vozarine’. To nije iznenađujuće jer je VCM opasan kemijski proizvod koji se teško prevozi, kao što su to priznali podnositelji prijave”).

(270)

Usto je zanimljivo napomenuti da se glavna kompenzacijska mjera koju je predložilo društvo Ineos odnosi na prekid djelatnosti cjelokupnog lanca proizvodnje u Lavéri, uključujući silazna postrojenja. To dokazuje da svi sudionici na tržištu, uključujući konkurente društva Kem One, priznaju da održivost na tržištu ovisi o vertikalnoj integraciji.

(271)

Stoga se kompenzacijska mjera koja podrazumijeva prodaju jednog od proizvodnih pogona PVC-a društva Kem One (poput onog u Balanu ili Berreu) ne čini održivim rješenjem. Naime, s obzirom na to da novi poduzetnici koji se nalaze uzlazno (klor, etilen) nemaju interni pristup, kupac će imati obvezu sklopiti sporazume o nabavi s društvom Kem One, što će ga staviti u neodrživi položaj sa stajališta njegove trgovinske neovisnosti i sposobnosti da izvrši stvaran konkurentski pritisak. Osim toga, oduzimanje društvu Kem One jednog od njegovih silaznih postrojenja destabiliziralo bi cijeli lanac proizvodnje poduzetnika i time njegovim uzlaznim postrojenjima za proizvodnju klora i etilena uskratilo pristup unutarnjim tržištima.

(272)

U okviru predmeta Ineos/Solvay/JV Komisija je istaknula neizvjesnost toga može li društvo Kem One biti agresivan konkurent zajedničkom pothvatu društava Ineos i Solvay, s obzirom na njegove teškoće i nesigurnost u pogledu uspješne provedbe ispitanog plana restrukturiranja. Ipak, Komisija je navela da bi smanjenje kapaciteta proizvodnje društva Kem One dovelo do povećanja tržišnog udjela zajedničkog pothvata društava Ineos i Solvay, dok bi učinak provedbe plana restrukturiranja mogao biti smanjena motivacija društva Kem One da znatno poveća svoju proizvodnju kao odgovor na povećanje cijena zajedničkog pothvata. Osim toga, Komisija je u svojoj procjeni konkurentnosti na tržištu nakon koncentracije primijenila konzervativni pristup tako što je smatrala da će društvo Kem One u potpunosti zadržati svoju konkurentsku snagu (19).

(273)

U tim okolnostima, promjena strukture društva Kem One smanjenjem prodaje na tržištu PVC-a ili znatnom izmjenom opsega djelatnosti dovela bi u pitanje ravnotežu na tržištu PVC-a koja je nastala nakon osnivanja zajedničkog pothvata društava Ineos i Solvay te provedbe obveza koje su strane preuzele tijekom ispitivanja transakcije (20).

(274)

Naime, unatoč provedbi obveza preuzetih Odlukom Ineos/Solvay/JV, čiji je učinak bio uklanjanje horizontalnih preklapanja između društava Ineos i Solvay na tržištu S-PVC-a u sjeverozapadnoj Europi, zajednički pothvat društava Ineos i Solvay ostaje daleko najveći sudionik na tržištu s tržišnim udjelom od [30 – 40] % u 2012. Stoga bi nametanje otuđivanja imovine društvu Kem One bitno oslabilo to društvo i smanjilo konkurentski pritisak koji ono može vršiti na zajednički pothvat društava Ineos i Solvay.

(275)

Naime, kompenzacijska mjera koja bi se sastojala od podjele djelatnosti S-PVC-a društva Kem One u dva vertikalno integrirana subjekta prodajom proizvodnih postrojenja S-PVC-a (u Balanu ili Berreu) zajedno s proizvodnim postrojenjem novih poduzetnika (proizvodno postrojenje u Fos-sur-Meru) očuvala bi vertikalnu integraciju proizvodnje S-PVC-a. Međutim, takvim bi se rješenjem društvu Kem One oduzelo otprilike […] % njegovih djelatnosti u području S-PVC-a te bi se oslabila njegova sposobnost da konkurira zajedničkom pothvatu društava Ineos i Solvay. Stoga bi posljedica tog rješenja, zbog njegova opsega, bila narušenost strukture tržišta S-PVC-a koja proizlazi iz osnivanja zajedničkog pothvata društava Ineos i Solvay kao i činjenica da su postale nedostatne obveze koje su preuzete kako bi se riješili problemi tržišnog natjecanja nastali tom koncentracijom i kako bi se osiguralo učinkovito tržišno natjecanje na tržištu PVC-a.

(276)

Usto, takva kompenzacijska mjera dovela bi u pitanje ponovnu uspostavu održivosti društva Kem One. Naposljetku, takva bi se mjera mogla činiti nerazmjernom s obzirom na iznos potpora koji je poduzetnik primio (oko 10 puta manji) i na troškove restrukturiranja (oko 100 milijuna EUR manje).

(277)

Zainteresirane strane ustrajale su na tome da na europskom tržištu PVC-a postoje prekomjerni kapaciteti. Stoga su se pozvale na točku 42. Smjernica iz 2004. u kojoj je navedeno: „Ako je korisnik aktivan na tržištu na kojem postoje dugoročni prekomjerni kapaciteti, kako je određeno u kontekstu Višesektorskog okvira za regionalne potpore za velike investicije, smanjivanje djelatnosti trgovačkog društva ili tržišne prisutnosti može biti čak i do 100 %”.

(278)

Komisija je u Odluci Ineos/Solvay/JV učinkovito utvrdila da na europskom tržištu PVC-a postoji prekomjeran kapacitet. Ipak, Komisija ustraje na dvjema točkama:

(279)

Međutim, Komisija tvrdi da nekoliko čimbenika jasno upućuje na to da je situacija prekomjernog kapaciteta napredovala od 2012. na europskom tržištu PVC-a.

(280)

Izračun prekomjernih kapaciteta. Najprije, Komisija ustraje na činjenici da, iako je u prošlosti stvarno postojao prekomjerni kapacitet, čini se da su treće zainteresirane osobe precijenile njegov opseg. Naime, kapacitet stvarne proizvodnje subjekta koji djeluje na tržištu ovisi in fine o sezonskoj naravi prodaje (prodaja S-PVC-a u Europi niža je u kolovozu i prosincu). Osim toga, zbog prekida proizvodnje radi održavanja, pada proizvodnje klora u zimskim mjesecima i visokog troška električne struje, rijetko je iskorišteno 100 % kapaciteta proizvodnje. Nadalje, industrijska djelatnost proizvodnje PVC-a obilježena je opetovanima nezgodama u proizvodnji i nemogućnošću nabave sirovina. Naposljetku, slobodni se kapaciteti ne mogu zbrojiti, s obzirom na čimbenike zemljopisne udaljenosti i trošak prijevoza koji se ne mogu zanemariti čak ni unutar Europe.

(281)

Stvarna proizvodnja PVC-a zapravo vrlo rijetko, na godišnjoj osnovi, premašuje 90 % prikazanih kapaciteta svih proizvođača.

(282)

Prema podatcima FIDES-a (interna statistika struke), nazivni kapacitet proizvodnje PVC-a u zapadnoj i središnjoj Europi u 2014. iznosio je [6 000 – 7 000] kt, a stvarna proizvodnja [5 000 – 6 000] kt, iz čega proizlazi stopa iskorištenosti nazivnih kapaciteta od [80 – 90] %. Stoga je stvaran prekomjerni kapacitet u 2014. na tom tržištu ograničen. Osim toga, Komisija navodi da stopa iskorištenosti kapaciteta proizvodnje S-PVC-a u Sjedinjenim Američkim Državama isto iznosi 84,3 % (prema podatcima IHS-a, jednog od glavnih analitičara specijaliziranih za to tržište uz ICIS (Independent Chemical Information Services)).

(283)

Prekomjerni kapacitet tržišta S-PVC-a. Nekoliko je čimbenika od ljeta 2014. utjecalo na ponudu na europskom tržištu. Kao prvo, pad eura, popraćen velikim padom cijene nafte, uvelike je pridonio rastu izvozne prodaje (u Turskoj, Indiji i sjevernoj Africi). Naime, europski proizvođači lako pristupaju tim izvoznim tržištima: tako za društvo Kem One trošak prijevoza S-PVC-a iz njegove tvornice u Berreu prema Turskoj iznosi […] EUR/t, u odnosu na […] EUR/t prema Njemačkoj i sjevernoj Europi. Stoga je ukupni izvoz društva Kem One u prvom tromjesečju 2015. iznosio […] kt, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ([…] kt). U izvještaju IHS-a iz ožujka 2015. istaknut je taj razvoj situacije europskih proizvođača PVC-a. U njemu je navedeno da je 2009. izvoz proizvođača S-PVC-a koji se nalaze u zapadnoj Europi predstavljao 19 % proizvodnje, u odnosu na 30 % krajem 2014. Zbog tog su razvoja nastale rastuće napetosti u pogledu dostupnih količina, što je potpuno suprotno prekomjernom kapacitetu na tržištu, a da ta napetost pritom nije vršila konkurentski pritisak na zajednički pothvat društava Ineos i Solvay. Ta je napetost dovela do povećanja prodajnih cijena početkom 2015. Osim toga, pad ponude na europskom tržištu povećava pregovaračku snagu proizvođača PVC-a. Članak ICIS-a od 10. travnja 2015. upućuje na to, temeljeći svoju analizu na komunikaciji između klijenata na tržištu: „One buyer said that with European market seeing low imports, production difficulties and an increase in demand, April will be a month in which producers potentially can break long standing records for margin improvements” („Jedan je kupac izjavio da, s obzirom na to da na europskom tržištu vladaju slab izvoz, teškoće u proizvodnji i povećanje potražnje, u travnju bi proizvođači mogli obarati davno postavljene rekorde u pogledu poboljšanja svojih marži”). Zbog te su situacije proizvođači velike kupce podvrgnuli kvotama i povećanju prodajnih cijena. U tim bi okolnostima razdvajanje društva Kem One i/ili trajno smanjenje njegove prodaje samo ojačalo konkurentski položaj zajedničkog pothvata društava Ineos i Solvay na štetu tržišnog natjecanja na neeuropskim tržištima.

(284)

Komisija iz toga zaključuje da zainteresirane strane u svojoj analizi prekomjernog kapaciteta na tržištu nisu dovoljno uzele u obzir razvoj tržišta PVC-a nakon donošenja Odluke Ineos/Solvay/JV, iako taj razvoj može dovesti do situacije u kojoj bi strateški ciljani izvoz u treće zemlje i preusmjeravanje proizvodnje mogli, u slučaju oslabljenog tržišnog natjecanja, dovesti do povećanja cijene koje je štetno za klijente u zapadnoj Europi.

(285)

Najprije valja napomenuti da se u točki 39. Smjernica iz 2004. nije naveden cjelovit popis mogućih kompenzacijskih mjera, nego se samo navode neka a priori prihvatljiva rješenja, a da se ipak ne ograničava mogućnost Komisije da uzme u obzir kompenzacijske mjere koje nisu navedene na tom popisu.

(286)

Komisija je nakon svoje istrage zaključila da su sljedeće mjere primjerene kompenzacijske mjere:

(287)

Te su tri kompenzacijske mjere protuteža nepovoljnim učincima mjera potpore na trgovinske uvjete tako što sprječavaju društvo Kem One da upotrijebi primljene potpore za širenje svoje prisutnosti na tržištu PVC-a i na drugim tržištima na kojima djeluje.

(288)

Gornja granica u trajanju od […] od dana donošenja ove odluke nazivnog kapaciteta proizvodnje klora ([600 – 700] kt/godišnje) i natrijeva hidroksida ([600 – 700] kt/godišnje, ne uključujući vlastitu potrošnju) proizvodnih postrojenja u Fos-sur-Meru i Lavéri. Tom se mjerom „smanjuje” stvarna proizvodnja klora za […] kt u odnosu na kapacitete stvarne proizvodnje društva Kem One koji su predviđeni nakon provedbe projekta SAM. Trenutačna stopa iskorištenosti kapaciteta proizvodnje klora i natrijeva hidroksida iznosi [80 – 90] % ([85 – 95] % i odgovara uobičajenoj stvarnoj stopi iskorištenosti, umanjenoj za oko [5 – 15] % zbog izvanredne nezgode koja se u lipnju 2014. dogodila u postrojenju u Fos-sur-Meru). Upotreba [90 – 100] % kapaciteta proizvodnje u 2015. i 2016. odgovara […] kt/godišnje. Ta bi se stopa iskorištenosti trebala povećati na [85 – 95] % kada se u Lavéri provede prenamjena klor-alkalnih pogona za elektrolizu, zbog intrinzično povećane pouzdanosti, da bi se postigla stvarna proizvodnja klora predviđena poslovnim planom, odnosno […] kt/godišnje. Ipak, treba napomenuti da bi novi pogon s membranskim člankom mogao proizvesti [5 – 15] % više od „nazivne” proizvodnje od […] kt/godišnje, povećavši tako jakost električne struje s […] na […] kA/m2. Tu je tehničku mogućnost prihvatilo društvo Kem One, a preuzimanje odgovarajućeg materijala dogovoreno je s dobavljačem kako bi se olakšalo povećanje kasnije razine proizvodnje, u skladu s očekivanim rastom tržišta klora u 2017. i narednih godina.

(289)

Naime, ako se uzmu u obzir sva tržišta na kojima društvo Kem One može prodavati klor, to društvo u svojoj silaznoj proizvodnji (S-PVC, PVC paste, klorirani PVC i klormetan) raspolaže dovoljnim kapacitetima da proizvode […] kt klora godišnje. Osim toga, društvo Kem One predviđa rast potražnje klora i natrijeva hidroksida u zapadnoj Europi za […] %, odnosno […] % godišnje (23). Zbog gornje granice kapaciteta proizvodnje društvo Kem One neće moći razviti svoju proizvodnju klora do [600 – 700] kt/godišnje stvarne proizvodnje, što bi mu omogućilo da pokuša zadovoljiti potražnju na svim svojim potencijalnim tržištima, odnosno da stopu iskorištenosti svoje imovine silazno od proizvodnje klora dovede do najviše razine. Konačno, gornja granica nazivnog kapaciteta klora od [600 – 700] kt/godišnje, odnosno očekivana stvarna proizvodnja klora od […] kt/godišnje, uskraćuje društvu Kem One mogućnost da osigura rast tržišta natrijeva hidroksida, što podrazumijeva oportunitetni gubitak od oko […] % uz rast prodaje u […]. Stoga će tržišni udio društva Kem One u pogledu natrijeva hidroksida u zapadnoj Europi, koji je procijenjen na [5 – 15] %, iznositi [5 – 15] %.

(290)

Osim toga, ta bi mjera onemogućila društvu Kem One da se proširi na tržišta te da poveća tržišne udjele u Europi i/ili izvoz spojeva klora, odnosno S-PVC-a, E-PVC-a (ili PVC paste), PVC-C-a (ili kloriranog PVC-a), klormetana i, u manjoj mjeri, tekućeg klora. Oportunitetni gubitak iznosi […] kt klora na […]. Na primjer, […] kt klora omogućuje, na primjer, proizvodnju […] kt S-PVC-a, zahvaljujući kojoj bi tržišni udio društva Kem One mogao umjesto [10 – 20] % iznositi [10 – 20] %, ako se promotre razina prodaje PVC-a društva Kem One ([…] kt/godišnje) i veličina tržišta S-PVC-a dostupnog europskim proizvođačima ([…] Mt).

(291)

Gornja granica u trajanju od […] od dana donošenja ove odluke udjela na tržištu S-PVC-a društva Kem One i njegovih trenutačnih ili budućih društava kćeri na području sjeverozapadne Europe (Belgija, Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina promatrane zajedno), u visini od [10 – 20] % obujma  (24). U pogledu S-PVC-a (uključujući M-PVC ili „PVC dobiven u masi” iz Saint-Fonsa, s kojim se poistovjećuje na tržištu), društvo Kem One raspolaže nazivnim kapacitetom proizvodnje od […] kt/godišnje, što predstavlja gotovo […] % kapaciteta ukupne proizvodnje zapadne Europe ([…] Mt/godišnje).

(292)

[…]

(293)

Kombinacija tih industrijskih i komercijalnih djelatnosti trebala bi dovesti do znatnog povećanja obujma prodaje na tom zemljopisnom području (oko […] kt), tako da udio poduzetnika na tržištu S-PVC-a na tom području poveća na [10 – 20] %.

(294)

Tako Komisija smatra da bi gornja granica tržišnog udjela društva Kem One od [10 – 20] % (obujma) na tržištu S-PVC-a […] od dana donošenja ove odluke na području sjeverozapadne Europe osigurala da društvo Kem One ne upotrebljava mjere potpore u okviru svoje komercijalne djelatnosti na tom području. Ta gornja granica omogućuje i ublažavanje učinaka potpore te izbjegavanje svakog rizika neopravdane povrede tržišnog natjecanja. Osim toga, uključivanje Francuske u taj zemljopisni opseg, u kojoj društvo Kem One ima svoje glavno industrijsko i komercijalno postrojenje za S-PVC, odgovara zahtjevima sudske prakse u području kompenzacijskih mjera (25). Prednost tog rješenja je i zadržavanje konkurentskog pritiska na zajedničkom pothvatu društava Ineos i Solvay, koji je glavni sudionik na tržištu S-PVC-a u sjeverozapadnoj Europi (26), i to bez zamrzavanja tržišnog natjecanja na pretjerano dugo razdoblje.

(295)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija smatra da su te privremene gornje granice zapravo primjerenije mjere od otuđivanja imovine za izbjegavanje neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja predmetnim potporama, pri čemu se istodobno zadržava konkurentski pritisak na tržište S-PVC-a u sjeverozapadnoj Europi.

(296)

Zabrana preuzimanja. Ta se zabrana neće odnositi samo na društvo Kem One, nego i na svaku fizičku ili pravnu osobu koja trenutačno nadzire ili će nadzirati društvo Kem One tijekom narednih […] u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe EZ o koncentracijama, u kojem je pojašnjeno da se „[k]ontrola […] temelji na pravima, ugovorima ili bilo kakvom drugom sredstvu, koje zasebno ili u kombinaciji, vodeći računa o svim činjeničnim i pravnim okolnostima, omogućava prevladavajući utjecaj na poduzetnika, posebno putem: (a) vlasništva ili prava na korištenje cijele ili dijela imovine poduzetnika; (b) prava ili ugovora, koji omogućuju prevladavajući utjecaj na sastav, glasovanje ili odlučivanje tijela poduzetnika”. Tako ni društvo Kem One ni subjekti koji ga nadziru neće moći zloupotrijebiti potpore koje mu je isplatila Francuska niti ih upotrijebiti za povećanje svoje tržišne moći na štetu subjekata koji nisu primili javne poticaje.

(297)

Zabrana neće obuhvaćati preuzimanja i. koja su potrebna za ponovnu uspostavu održivosti društva Kem One i ii. kojima se ne izbjegava obveza strogog ograničenja učinaka potpore na najmanju razinu koja je potrebna za postizanje ciljeva plana restrukturiranja društva Kem One. Preuzimanje se neće moći provesti sve dok Komisija ne procijeni da su ispunjeni uvjeti predviđeni točkama i. i ii. Komisija treba u razumnom roku biti obaviještena o namjeri provedbe preuzimanja i o elementima koji joj omogućuju da procijeni jesu li ispunjeni uvjeti.

(298)

Točkom 49. Smjernica iz 2004. utvrđuje se: „Komisija mora biti u mogućnosti uvjeriti se da se plan restrukturiranja provodi na odgovarajući način putem redovnih podrobnih izvješća koja dostavlja dotična država članica”.

(299)

U ovom slučaju, s obzirom na iznos predmetne potpore, narav kompenzacijskih mjera koje su potrebne za osiguranje usklađenosti potpora s pravilima o državnim potporama, cilj da se osigura ponovna uspostava održivosti društva Kem One i tržišno natjecanje na predmetnom tržištu, Komisija smatra da bi joj Francuska trebala dostaviti polugodišnja izvješća sa sljedećim elementima:

(300)

Ta se izvješća trebaju dostaviti tijekom […] od dana donošenja ove odluke. Prvo je izvješće Komisiji potrebno dostaviti šest mjeseci nakon donošenja ove odluke.

(301)

Zaključno, u pogledu izbjegavanja neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja zbog mjera potpore, s obzirom na prisutnost zajedničkog pothvata društava Ineos/Solvay, koji je jako važan sudionik na tržištu S-PVC-a, s obzirom na to da drastičnije kompenzacijske mjere u obliku otuđivanja imovine koje su navedene u točki 39. Smjernica iz 2004. mogu ugroziti održivost društva Kem One te oslabiti njegov konkurentski položaj, što bi štetilo strukturi tržišta i konkurentskom učinku na njemu, te s obzirom na to da kompenzacijske mjere ispitane u odjeljku 6.2.4. ove odluke čak dovoljno ublažavaju učinke te, u okolnostima ovog slučaja, omogućuju odgovarajuće rješenje za narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano potporom i da će se te mjere u redovitim izvještajima procjenjivati zajedno s konkurentnošću na tržištu, Komisija je navedene kompenzacijske mjere ocijenila primjerenima.

(302)

U skladu s točkom 43. Smjernica iz 2004., „[v]isina i intenzitet potpore moraju biti strogo ograničeni na najmanju razinu troškova restrukturiranja koji su potrebni da se restrukturiranje može poduzeti u okviru postojećih financijskih sredstava poduzeća, njegovih dioničara ili poslovne grupe kojoj pripada”. U točki 44. Smjernica iz 2004. navodi se da će „Komisija […] u pravilu sljedeće doprinose restrukturiranju smatrati primjerenima: […] 50 % u slučaju velikih poduzeća”.

(303)

Najprije, elementima koji su prikupljeni nakon pokretanja postupka nije se moglo opravdati uključivanje zajma od [60 – 70] milijuna EUR u vlastiti doprinos društva Kem One. Naime, Francuska je potvrdila da je zajam hipotetski i neizvjestan, pri čemu je istaknula da se on ni u kojem slučaju neće dodijeliti prije 2016. Taj zajam stoga ne ispunjava uvjet stvarne učinkovitosti vlastitog doprinosa korisnika koji je naveden u Smjernicama iz 2004. Stoga Komisija smatra da nije opravdano uzeti ga u obzir pri izračunu.

(304)

Istraga Komisije pokazala je da su izvori koji se trebaju uzeti u obzir pri izračunu vlastitog doprinosa društva Kem One troškovima restrukturiranja sljedeći:

Tablica 4.

Izvori privatnih doprinosa predviđeni planom restrukturiranja prema procjeni Komisije

(305)

Tijekom istrage pojavilo se nekoliko novih elemenata. Najprije, u pogledu samofinanciranja društva Kem One, to je društvo do danas u projekt modernizacije uložilo samo 18 milijuna EUR. Zbog hipotetske naravi plaćanja ti se iznosi ne mogu kvalificirati kao vlastiti doprinosi. Osim toga, otkup potraživanja [Privatnog subjekta 2] iznosi in fine [55 – 65] milijuna EUR (u odnosu na prvotno predviđenih [40 – 50] milijuna EUR) nakon pregovora između društva Kem One i [Privatnog subjekta 2].

(306)

Trošak restrukturiranja procijenjen je na 222 milijuna EUR. Vlastiti doprinos društva Kem One tom restrukturiranju predstavlja 60 % troškova restrukturiranja.

(307)

Stoga se može zaključiti da je potpora ograničena na najmanju razinu, a da pritom nije potrebno odlučiti o naravi otpisa obveza koje su odobrili privatni vjerovnici.

(308)

U skladu s točkom 72. i sljedećim točkama Smjernica iz 2004., potpora za restrukturiranje može se u razdoblju od deset godina dodijeliti isključivo jedanput.

(309)

Francuska je u svojoj prijavi pojasnila da ni društvo Kem One ni grupa kojoj pripada još nisu primili potporu za sanaciju ili restrukturiranje.

(310)

Stoga je poštovano načelo jednokratne dodjele.

(311)

Komisija smatra da se predmetne mjere potpore mogu ocijeniti spojivima s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, pod uvjetom da se poštuju kompenzacijske mjere navedene u odjeljku 6.2.4.3. ove odluke i da se izvještaji predviđeni odjeljkom 6.2.4.4. ove odluke podnesu Komisiji u predviđenom roku,

(a)

koja su potrebna za ponovnu uspostavu održivosti društva Kem One; i

(b)

kojima se ne izbjegava obveza strogog ograničenja učinaka potpore na najmanju razinu koja je potrebna za postizanje ciljeva plana restrukturiranja društva Kem One.

(a)

dobrom provedbom plana restrukturiranja s ocjenom postizanja cilja ponovne uspostave održivosti društva Kem One;

(b)

svakom korisnom informacijom u pogledu poštovanja uvjeta navedenih u članku 2. i osobito razvoja tržišnog udjela društva Kem One na tržištu iz stavka 2. navedenog članka;

(c)

procjenom tržišnog natjecanja na tržištu PVC-a te uzlaznim i silaznim tržištima u EGP-u, osobito uključujući tržišne udjele i kapacitete subjekata, promjene u strukturi tržišta, razvoj cijena i svaki drugi element koji je koristan da bi Komisija dobro razumjela situaciju.