18.8.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 272/91

(1)

Europsko vijeće složilo se 26. ožujka 2010. s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020., koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika. Strategija je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno djelovanje radi jačanja potencijala Europe u području održivog rasta i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 14. srpnja 2015. na temelju prijedloga Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije, a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (2). One zajedno čine „integrirane smjernice”, a države članice pozvane su da ih uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Vijeće je 8. srpnja 2014. donijelo Preporuku (3) o Nacionalnom programu reformi Poljske za 2014. i dostavilo mišljenje o ažuriranom Programu konvergencije Poljske za 2014.

(4)

Komisija je 28. studenoga 2014. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2015. za koordinaciju ekonomskih politika. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem Poljska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(5)

Europsko vijeće podržalo je 18. prosinca 2014. prioritete za poticanje ulaganja, intenziviranje strukturnih reformi i provedbu odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu.

(6)

Komisija je 26. veljače 2015. objavila izvješće za Poljsku za 2015. U njemu je ocijenjen napredak Poljske u rješavanju preporuka za Poljsku donesenih 8. srpnja 2014.

(7)

Poljska je 29. travnja 2015. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2015., a 30. travnja 2015. svoj Program konvergencije za 2015. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(8)

Poljska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu, nakon što je u lipnju 2015. izvan snage stavljen postupak u slučaju prekomjernog deficita (5). U svojem Programu konvergencije za 2015. vlada namjerava postupno smanjiti ukupni deficit s 3,2 % BDP-a na 2,7 % BDP-a u 2015. i zatim na 1,2 % BDP-a u 2018. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2015. može se smatrati da je prekomjerni deficit već ispravljen u 2014., što je godinu dana prije roka, uzimajući u obzir da se premašenje referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora objašnjava neto troškovima sustavne reforme mirovinskog sustava. Prema Programu konvergencije vlada do 2019. namjerava ostvariti srednjoročni cilj u obliku strukturnog deficita od 1 % BDP-a. Nakon vrhunca od 51,7 % koji je dosegao u 2015., vlada udio državnog duga u BDP-u namjerava smanjiti na 49,1 % u 2018. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje ta proračunska predviđanja djeluje uvjerljivo za 2015. i povoljno za 2016. Na temelju cjelokupne ocjene predviđa se da će Poljska u 2015. ispuniti potrebno kretanje prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog cilja jer je rast neto rashoda ispod referentnog mjerila. Mjere za postizanje planiranog ciljanog deficita od 2016. nadalje nisu dovoljno precizno utvrđene. U svjetlu Komisijine proljetne prognoze 2015. postoji rizik od određenog odstupanja od potrebnog kretanja prilagodbe u 2016. jer je strukturna prilagodba manja od zahtijevane. Stoga će u 2016. biti potrebne daljnje mjere. Na temelju ocjene Programa konvergencije i uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije 2015., mišljenje je Vijeća da se očekuje da će Poljska općenito ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Prihodi od poreza mogli bi se povećati smanjenjem trenutačno raširene upotrebe smanjenih stopa PDV-a i povećanjem učinkovitosti porezne uprave.

(9)

Fiskalnom okviru Poljske koristilo bi uspostavljanje neovisnog tijela, kao posebne institucije ili u okviru već postojeće institucije, koje bi bilo nadležno za ex-ante i ex-post ocjenu ispunjavanja fiskalnih pravila, ocjenu makroekonomskih i proračunskih predviđanja te analizu dugoročne održivosti javnih financija.

(10)

Poljska je krajem 2013. izmijenila sustavnu reformu mirovinskog sustava iz 1999. Premda je izmjena sustavne reforme mirovinskog sustava iz 1999. kratkoročno rasteretila proračun, njome se ne poboljšava dugoročna održivost javnih financija jer će kratkoročne koristi većih socijalnih doprinosa i plaćanja manjih kamata biti neutralizirana isplaćivanjem većih mirovina iz javnog mirovinskog stupa u budućnosti. Općenito, izmjena sustavne reforme mirovinskog sustava iz 1999. predstavlja određeni dugoročni rizik za poljske javne financije.

(11)

Povlastice povezane sa socijalnom sigurnošću dodijeljene zemljoradnicima i rudarima i dalje ograničavaju profesionalnu mobilnost i stvaraju znatne troškove za javne financije. Tim se povlaštenim programima ljude odvraća od prelaska u produktivnije sektore i stvara prikrivena nezaposlenost, a zbog niskih doprinosa u velikoj ih mjeri subvencioniraju porezni obveznici. U poljoprivrednom sektoru Poljske u 2014. bilo je zaposleno je 11,5 % radne snage, što više nego dvostruko premašuje prosjek EU-a, a zaslužan je za samo 3,3 % nacionalne bruto dodatne vrijednosti. Državne potpore sustavu socijalne sigurnosti za zemljoradnike iznose gotovo 1 % BDP-a, dok one namijenjene mirovinama rudara iznose 0,5 % BDP-a. Povezanost između doprinosa i naknada je slaba, a doprinosi se uglavnom temelje na paušalnom iznosu. Zemljoradnike s viskom prihodima nije moguće sustavno isključiti iz programa te je stoga sustav izložen zloupotrebi. Uvođenje sustava bilježenja i ocjene prihoda poljoprivrednika bio bi nužan prvi korak prema reformi sustava socijalne sigurnosti za poljoprivrednike.

(12)

U Poljskoj je i dalje pristupna segmentacija tržišta rada. Broj ugovora na određeno vrijeme najviši je u Uniji, dok je stopa prelaska s rada na određeno na rad na neodređeno vrijeme niska, a razlika u plaćama najveća u Uniji. Nefleksibilne odredbe o otpuštanju, dugi sudski postupci i ostala opterećenja za poslodavce potiču upotrebu ugovora na određeno vrijeme i netipičnih ugovora o radu. Osim toga, trošak ugovora u okviru Zakona o radu koji se smatra visokim uzrokuje pretjeranu upotrebu građanskopravnih ugovora (umowy cywilno-prawne), koji su poslodavcima zanimljivi zbog povezanih nižih doprinosa za socijalno osiguranje. Velik udio ugovora te vrste (ugovori povezani s nižim doprinosima) može međutim dovesti do smanjenja kvalitete raspoloživih radnih mjesta, osobito za mlade radnike. Nezaposlenost mladih visoka je, što je djelomično posljedica neravnoteže između kvalifikacija i vještina kandidata s jedne strane i potreba tržišta rada s druge. Stoga su potrebni daljnji napori kako bi se reformirao sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te povećala niska razina sudjelovanja u cjeloživotnom učenju. Sudjelovanje žena na tržištu rada i dalje je nisko. Kako bi riješila taj problem, Poljska je povećala dostupnost predškolskog obrazovanja, ali se i dalje nalazi među najmanje učinkovitim državama članicama u području dostupnosti usluga za ranu skrb djece.

(13)

Željeznički sektor opterećen je visokim pristojbama za pristup pruzi i neodgovarajućim nacionalnim financiranjem. Postupci za razvoj i provedbu projekata uglavnom su dugotrajni i složeni, što je posljedica regulatornog i administrativnog okruženja. Iako su nedavne zakonodavne promjene možda imale pozitivan učinak na željeznički prijevoz, nije vjerojatno da će utjecati na projekte ulaganja pokrenute tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. Međutim za vrijeme razdoblja 2014. – 2020. trebalo bi znatno povećati financijska sredstva EU-a namijenjena željezničkom sektoru.

(14)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu poljske ekonomske politike, koju je objavila u okviru izvješća za 2015. Ocijenila je i Program konvergencije i Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Poljskoj u prethodnim godinama. U obzir je uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socijalno-ekonomsku politiku u Poljskoj, nego i njihovo poštovanje pravila i smjernica EU-a, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnog ekonomskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa budućim nacionalnim odlukama s razine EU-a. Preporuke u okviru europskog semestra navedene su u preporukama od 1. do 4. u nastavku.

(15)

Vijeće je s obzirom na vlastitu ocjenu preispitalo Program konvergencije, a njegovo je mišljenje (6) posebno je navedeno u preporuci 1. u nastavku.

1.

nakon smanjenja prekomjernog deficita postići fiskalnu prilagodbu od 0,5 % BDP-a prema srednjoročnom proračunskom cilju u 2015. i 2016.; osnovati neovisno fiskalno vijeće; proširiti poreznu osnovicu, posebno ograničavanjem uporabe opsežnih sustava sniženih stopa PDV-a;

2.

započeti postupak usklađivanja programa mirovinskog osiguranja za zemljoradnike i rudare s onima ostalih radnika te utvrditi raspored za postupno potpuno usklađivanje; uspostaviti sustav ocjene i bilježenja prihoda poljoprivrednika;

3.

poduzeti mjere za smanjenje pretjerane upotrebe privremenih i građanskopravnih ugovora na tržištu rada;

4.

ukloniti prepreke ulaganju u projekte u području željeznica.