29.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 247/109

(1)

Europsko se vijeće 26. ožujka 2010. složilo s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta, Europa 2020. koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika te je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno poduzeti mjere radi jačanja potencijala Europe u području održivog razvoja i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedlogâ Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (2), koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Šefovi država i vlada država članica donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. i provedbi preporuka za pojedine zemlje.

(4)

Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo Preporuku (3) o nacionalnom programu reformi Rumunjske za 2013. i dostavilo mišljenje o programu konvergencije Rumunjske za razdoblje 2012. – 2016.

(5)

Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2014. za koordinaciju ekonomske politike. Komisija je 13. studenoga 2013. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja.

(6)

Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjera za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7)

Rumunjska je 6. svibnja 2014. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2014., a 5. svibnja 2014. i program konvergencije za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(8)

Vijeće je 22. listopada 2013. donijelo Odluku 2013/531/EU (4) o pružanju srednjoročne financijske pomoći Rumunjskoj u iznosu do 2 milijarde eura do rujna 2015. Preventivna srednjoročna financijska pomoć Rumunjskoj u okviru instrumenta pomoći platnoj bilanci država članica koje nisu dio europodručja smatrala se primjerenom zbog nestabilnih tokova kapitala koji osobito utječu na tržišta u usponu, rizika makroekonomskog scenarija i preostalih slabosti u bankarskom sektoru. Iako Rumunjska u trenutačnim tržišnim uvjetima ne namjerava zahtijevati isplatu obroka, može se očekivati da će preventivna pomoć pridonijeti konsolidaciji makroekonomske, proračunske i financijske stabilnosti te će, zahvaljujući provedbi strukturnih reforma, povećati otpornost i potencijal rasta gospodarstva. Memorandumom o razumijevanju od 6. studenoga 2013. i njegovim kasnijim dodacima o utvrđivanju uvjeta koji moraju biti ispunjeni u okviru preventivne pomoći EU-a nadopunjuju se i podupiru preporuke europskog semestra za pojedine zemlje. Preventivna pomoć EU-a ovisi o provedbi opsežnog programa gospodarske politike s osobitim naglaskom na mjere strukturne reforme uključujući one preporuke po državama članicama koje se odnose na administrativne kapacitete, reforme tržišta proizvoda, poslovno okruženje, tržišta rada, mirovine, poduzeća u državnom vlasništvu i zdravstvenu skrb. Tim programom Vlada nije oslobođena provedbe svih preporuka po državama članicama u cijelosti. Određivanje prioriteta politika koji su potrebni za provedbu Memoranduma o razumijevanju i preporuka po državama članicama, njihovu provedbu i usklađivanje trebalo bi dosljedno razmotriti na razini na kojoj se donose odluke.

(9)

Cilj je proračunske strategije utvrđen programom konvergencije za 2014. postići srednjoročni cilj odnosno strukturni deficit od 1 % BDP-a u 2015., čime se odražavaju zahtjevi Pakta o stabilnosti i rastu, te ga nakon toga i zadržati. Rumunjska se 2014. koristi mogućnošću privremenog odstupanja u odnosu na plan prilagodbe srednjoročnom cilju, koje je dopušteno za zajednički financirane projekte. Privremeno odstupanje mora se nadoknaditi sljedeće godine. U programu konvergencije se predviđa stabilizacija (ponovno izračunanog) strukturnog salda u 2014. i poboljšanje od 0,8 % BDP-a u 2015. Predviđa se da će rashodi rasti brzinom usklađenom s referentnom vrijednosti za rashode za 2014. i 2015. Predviđa se da će u 2015. udio duga u BDP-u dosegnuti 40 % te zatim pasti u 2016./2017. Općenito je proračunska strategija iz programa konvergencije u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Vjerojatan je makroekonomski scenarij na kojem se temelje projekcije proračuna. Uglavnom je u skladu s proljetnom prognozom iz 2014. službi Komisije. Međutim, procjena mogućeg BDP-a na kojoj se temelji program konvergencije nešto je veća, većinom zbog optimističnijih izgleda za tržište rada. I dalje postoje rizici u pogledu proračunskog plana za 2014. u odnosu na nadzor rashoda i manju naplatu poreza od predviđene. Štoviše, mjere na kojima se temelji predloženi fiskalni program za 2015. i kasnije još nisu utvrđene.

Na temelju prognoza Komisije, unatoč malom smanjenju strukturnog salda 2014., Rumunjska u 2014. poštuje zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, uzimajući u obzir privremeno odstupanje koje je dopušteno za zajednički financirane projekte. Za 2015. postoji rizik znatnog odstupanja od zahtijevane strukturne prilagodbe, uzimajući u obzir potrebno nadoknađivanje za privremeno odstupanje koje je dopušteno za zajednički financirane projekte. Štoviše, predviđa se da će Rumunjska 2015. odstupiti od referentnih vrijednosti. Na temelju ocjene programa i prognoze Komisije, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97, Vijeće smatra da u 2015. u okviru programa konvergencije može doći do rizika znatnog odstupanja od zahtjeva predviđenih preventivnim dijelom.

(10)

U području PDV-a velike izazove i dalje predstavljaju porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza, uključujući prekogranične djelatnosti, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i oporezivanje osobnog dohotka. Ostvaren je ograničen vidljivi napredak u borbi protiv neprijavljenog rada, dok se učinkovitost strategije za izvršenje poreznih obveza smanjuje nedostatkom realističnih i obvezujućih mjera te nedovoljnim naglaskom na prevenciju. U tijeku je reforma porezne uprave radi povećanja učinkovitosti; prekogranična administrativna suradnja, osobito u području PDV-a, i dalje je slaba. Porezni klin za osobe s niskim i srednjim primanjima i dalje je visok te se njima potiče neprijavljeni rad i nedovoljno prijavljivanje primanja. Ostvaren je određeni napredak u području poreza za zaštitu okoliša zbog poboljšanja sustava oporezivanja vozila i povećanja trošarina na gorivo koje se sada automatski usklađuju s inflacijom. Rumunjska je suočena s dugoročnim rizikom za održivost, uglavnom zbog rashoda povezanih sa starenjem. Postoji zabrinutost u pogledu održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava zbog niskog omjera zaposlenih osoba koje plaćaju doprinose u odnosu na osobe koje primaju mirovinu. Rumunjska je poduzela korake kako bi se dob za umirovljenje muškaraca i žena izjednačila 2035.

(11)

Neučinkovitom upotrebom resursa i lošim upravljanjem povećava se rizik za fiskalnu održivost sektora zdravstva. Uobičajenim neformalnim plaćanjima u javnom zdravstvu još se više onemogućuje pristup sustavu, njegova učinkovitost i kvaliteta. Započele su reforme kako bi se povećala učinkovitost i financijska održivost sektora zdravstvene skrbi, no potrebni su stalni napori. Kasni se u provedbi nekih mjera te za njih nema dovoljno sredstava i uslužnih kapaciteta. Isplativost će se povećati smanjenjem pretjerane upotrebe bolničke skrbi te jačanjem primarne zaštite i sustava upućivanja. Pokrenute su daljnje reforme sektora zdravstvene skrbi u pogledu zdravlja stanovništva kojima se promiče, među ostalim, pravedan pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama.

(12)

Velika neaktivnost, nedovoljna iskorištenost radnih kapaciteta i potreba da se poveća kvaliteta i produktivnost radne snage i dalje su glavni izazovi za rumunjsko tržište rada. Kvaliteta javnih službi za zapošljavanje i prekvalifikaciju i dalje je niska, unatoč određenim mjerama manjeg opsega. Ograničenim resursima javnih službi za zapošljavanje i nedostatkom mjerenja rezultata onemogućuje se učinkovita ponuda prilagođenih usluga osobama koje traže posao, usluge za poslodavce i integracija aktivnih i pasivnih politika tržišta rada. U Rumunjskoj je prosjek mladih koji su nezaposleni i koji nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja velik i u porastu (17,3 % u 2013.). Kasni se s nacionalnom strategijom za aktivno starenje kojom bi se povećala stopa zaposlenosti starijih radnika koja se sada očekuje krajem 2014.

(13)

Ne postoje transparentne smjernice za utvrđivanje minimalne plaće u dijalogu sa socijalnim partnerima koje bi bile usmjerene na pružanje potpore zapošljavanju i konkurentnosti te štitile dohodak od rada na održiv način.

(14)

Reforma obrazovanja iz 2011. kojom je utvrđen dugoročni plan za poboljšanje kvalitete obrazovanja na svim razinama još nije u potpunosti operativna zbog nedostatka financijskih i ljudskih resursa. Zbog znatnog pada u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u zadnjih 20 godina posljednjih je godina pokrenuto nekoliko reformi i pilot-projekata, no dostupnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, njegova važnost na tržištu rada te uključivanje gospodarskih subjekata u praksu i pripravništvo i dalje je slaba. Kod diplomanata je i dalje prisutna velika neusklađenost vještina, a povezanost poduzeća i sveučilišta i dalje je loša, na što ukazuje visoka stopa nezaposlenosti te činjenica da su mnogi sveučilišni diplomanti zaposleni u područjima koja ne odgovaraju njihovom obrazovanju odnosno za koje su potrebne niže kvalifikacije. Sudjelovanje u aktivnostima cjeloživotnog učenja i dalje je među najnižima u Uniji. Stopa ranog prekidanja školovanja i dalje je jedna od najvećih u Uniji te je trenutačno veća od one iz 2010., osobito kod Roma. Zaposlenost žena otežana je zbog nedostatka povoljnih i kvalitetnih vrtića te ograničenog pristupa njima, osobito za djecu do tri godine starosti.

(15)

Smanjenje siromaštva i dalje predstavlja veliki izazov. Unatoč relativno stabilnoj situaciji u području zapošljavanja, bruto dohoci kućanstava opadaju, a nejednakosti dohodaka rastu. Tome su izložene osobito obitelji s djecom. Postignut je vrlo ograničen napredak u ubrzavanju prijelaza s institucionalnih na alternativne oblike skrbi za djecu bez roditeljske skrbi. Veliki broj osoba s invaliditetom i dalje je smješten u domovima, a usluge u zajednici za osobe s invaliditetom nisu dovoljno razvijene. Neznatna razina uvođenja socijalne pomoći, područja koje je obuhvaćeno njome te njezine primjerenosti i dalje predstavljaju izazov za učinkovitost socijalne pomoći pri smanjenju siromaštva. Kasni se s uvođenjem minimalne pomoći za uzdržavanje kojom bi bile obuhvaćene tri postojeće vrste socijalne pomoći (zajamčeni minimalni dohodak, obiteljski doplatak i doplatak za grijanje), a koje je planirano za 2015. Provedba nacionalne strategije za integraciju Roma započela je 2012., no ključnim mjerama nije dodijeljeno dovoljno financijskih sredstava, tako da su rezultati skromni. Kasni se s revizijom strategije i provedbom revidiranih akcijskih planova.

(16)

Glavni izazov za Rumunjsku i dalje su slabi kapaciteti javne uprave da razvije i provede politike, čime se koči cjelokupan razvoj države, poslovno okruženje i kapaciteti javnih ulaganja te ne osigurava pružanje dovoljno kvalitetnih javnih usluga. U 2013. provedena je analiza strukturnih razloga koji su doveli do slabih administrativnih kapaciteta. Na temelju te analize trenutačno se priprema strategija za jačanje javne uprave za razdoblje 2014. – 2020. i očekuje se da će biti završena sredinom 2014.

(17)

Unatoč važnom napretku stopa apsorpcije sredstava EU-a i dalje je jedna od najnižih u Uniji. Lošim sustavima upravljanja i kontrole te praksom u području javne nabave moglo bi se negativno utjecati na pripremu i provedbu sljedeće generacije programa. Izazov i dalje predstavljaju strateško planiranje i određivanje prioriteta politika u središtu Vlade kao i određivanje prioriteta politika i planiranje višegodišnjeg proračuna na razini resornih ministarstava s važnim portfeljima ulaganja. Zakonodavstvo u području javne nabave nije stabilno ni dosljedno. Institucionalni ustroj s više sudionika čije se nadležnosti često preklapaju nije opremljen za rješavanje nedostataka i pružanje odgovarajućih smjernica javnim naručiteljima. Korupcija i sukobi interesa i dalje zabrinjavaju javne naručitelje. Očekuje se da će sustav ex-ante provjera sukoba interesa u postupku dodjele ugovora o javnoj nabavi biti operativan krajem 2014.

(18)

Loša kvaliteta propisa te nedostatak transparentnosti i predvidljivosti regulatornog okvira ometaju poduzeća i građane. Postupci za dobivanje priključka za električnu energiju i građevinskih dozvola te za plaćanje poreza i dalje su složeni. Nejasna vlasnička prava na zemljište sljedeći su izazov za poslovno okruženje u Rumunjskoj; u zemljišne knjige upisano je manje od 50 % vlasničkih prava na nekretnine, a tek oko 15 % podataka o nekretninama provjereno je i registrirano u digitalnom obliku. Rumunjska je ostvarila određeni napredak u poboljšanju kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnog sustava i borbi protiv korupcije, no ti problemi i dalje zabrinjavaju poduzeća kojima je potrebna učinkovita pravna zaštita. I dalje je prisutan snažan otpor u pogledu integriteta i mjera protiv korupcije na političkoj i administrativnoj razini.

(19)

Reguliranje cijena na tržištu električne energije za industrijske kupce ukinuto je 2013., a reguliranje cijena za plin i električnu energiju postupno se ukida. Učinkovitost i transparentnost upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu u tim sektorima veliki su izazov. Očekuje se da će se deregulacijom cijena energije potaknuti poboljšanje energetske učinkovitosti, no potrebne su konkretne mjere i namjenska sredstva za daljnje poboljšanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru, u sektoru daljinskog grijanja, industrije i gradskog prijevoza. Integracija rumunjskog tržišta električne energije i plina na tržišta EU-a još je nepotpuna te postoje znatne prepreke pri uvođenju prekograničnih plinskih veza kojima bi se pridonijelo proširenju ponude.

(20)

Nedovoljno razvijenom osnovnom prometnom infrastrukturom i dalje se otežava razvoj u Rumunjskoj. Ubrzanim rastom voznog parka i niskom kvalitetom cestovne infrastrukture koče se poduzeća i gospodarstvo. Lošim održavanjem željezničke mreže utječe se na njezinu sigurnost i pouzdanost. Prijevoz tereta unutarnjim plovnim putovima i dalje je neiskorišten, osobito na Dunavu. Neučinkovitošću i netransparentnošću upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu u prometnom sektoru onemogućuje se razvoj mrežne infrastrukture.

(21)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu rumunjske ekonomske politike. Donijela je procjenu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije. U obzir je uzela njihov značaj za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Rumunjskoj, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisije preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 8. u nastavku.

(22)

Vijeće je u okviru ocjenjivanja preispitalo program konvergencije, njegovo je mišljenje (5) navedeno osobito u preporuci 2. u nastavku,

1.

provela u potpunosti program financijske pomoći EU-a i MMF-a uzimajući u obzir uvjete politike obuhvaćene Memorandumom o razumijevanju od 6. studenoga 2013. i njegovim kasnijim dodacima kojima se nadopunjuju i podupiru preporuke po državama članicama;

2.

provela proračunsku strategiju za 2014., znatno ojačala proračunske napore kako bi osigurala postizanje srednjoročnog cilja u 2015. u skladu s obvezama u okviru programa za uravnoteženje platne bilance i kako je utvrđeno u programu konvergencije za 2014., osobito utvrđivanjem temeljnih mjera te nakon toga zadržala srednjoročni cilj; poboljšala naplatu poreza daljnjom provedbom sveobuhvatne strategije za izvršenje poreznih obveza i pojačanim naporima za smanjenje prijevara povezanih s PDV-om; suzbijala neprijavljeni rad; smanjila porezno opterećenje za osobe s niskim i srednjim primanjima, a da se time ne utječe na proračun; dovršila mirovinsku reformu iz 2010. izjednačivanjem dobi za umirovljenje muškaraca i žena;

3.

ubrzala reforme u sektoru zdravstva kako bi se povećala njegova učinkovitost, kvaliteta i dostupnost, i za osobe u nepovoljnom položaju te udaljene i izolirane zajednice; pojačala napore kako bi se zaustavio trend neformalnih plaćanja s pomoću sustava upravljanja i kontrole;

4.

pojačala aktivne mjere tržišta rada te kapacitete nacionalne agencije za zapošljavanje; posvetila posebnu pozornost poticanju neregistriranih mladih; pojačala mjere za poticanje zapošljivosti starijih radnika; uspostavila, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, jasne smjernice za transparentno utvrđivanje minimalne plaće, uzimajući u obzir gospodarske uvjete i uvjete na tržištu rada;

5.

povećala kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pripravništva, tercijarnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja te pristup njima te ih prilagodila potrebama na tržištu rada; osigurala bolji pristup predškolskom obrazovanju i skrbi;

6.

u cilju smanjivanja siromaštva povećala učinkovitost i djelotvornost socijalnih transfera, osobito za djecu, te nastavila reformu socijalne pomoći jačanjem povezanosti s mjerama aktivacije; pojačala napore za provedbu predviđenih mjera kojima bi se potaknula integracija Roma na tržištu rada, povećalo pohađanje škola i smanjilo rano prekidanje školovanja partnerskim pristupom i snažnim mehanizmom za praćenje;

7.

pojačala napore za ojačanje kapaciteta javne uprave, posebice poboljšanjem učinkovitosti, upravljanja ljudskim resursima, alata za donošenje odluka i usklađivanja unutar različitih razina vlasti te među njima te poboljšanjem transparentnosti, integriteta i odgovornosti; ubrzala apsorpciju sredstava EU-a, pojačala sustave upravljanja i kontrole te ojačala kapacitete strateškog planiranja, uključujući i planiranje višegodišnjeg proračuna; riješila trajne nedostatke u području javne nabave; nastavila poboljšavati kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava te borbu protiv korupcije na svim razinama i osigurala učinkovito izvršenje sudskih odluka;

8.

promicala tržišno natjecanje i učinkovitost u industriji energije i prometa; ubrzala reformu korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu u sektoru energije i transporta te pojačala njihovu učinkovitost; poboljšala i pojednostavnila politike u području energetske učinkovitosti; poboljšala prekograničnu integraciju energetskih mreža i prioritetno omogućila povratne tokove za plinske interkonekcije.