29.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 247/25

(1)

Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, koja je usredotočena na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal za održivi rast i konkurentnost.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedloga Komisije donijelo preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (od 2010. do 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (2), koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Šefovi država ili vlada država članica donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Donijeli su odluku o poduzimanju mjera na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. te provedbi preporuka po državama članicama.

(4)

Vijeće je 9. srpnja 2013. donijelo preporuku (3) o nacionalnom programu reformi Estonije za 2013. i dalo mišljenje o ažuriranom programu stabilnosti Estonije za razdoblje 2012. – 2017. Komisija je 15. studenoga 2013., u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) dostavila svoje mišljenje o nacrtu proračunskog plana Estonije za 2014.

(5)

Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra 2014. za koordinaciju ekonomske politike. Komisija je također 13. studenoga 2013. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5) donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem Estoniju ne smatra državom članicom za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(6)

Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjere za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7)

Estonija je 8. svibnja 2014. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2014., a 29. travnja 2014. i program stabilnosti za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(8)

Cilj proračunske strategije iz programa stabilnosti za 2014. jest postići srednjoročni cilj koji se održava kroz cijeli program te osigurati dovoljne fiskalne rezerve za teške gospodarske uvjete. Programom stabilnosti potvrđuje se prethodni srednjoročni cilj strukturnog suficita, koji je stroži od zahtjeva u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Očekuje se da će se ponovno izračunani strukturni saldo Estonije u 2014. pogoršati za 0,1 postotni bod BDP-a, odstupajući time od potrebnog kretanja prilagodbe, a zatim u 2015. poboljšati za 0,4 postotna boda BDP-a i na taj način ostati uglavnom uravnotežen u razdoblju 2016. – 2017. Nadalje, u okviru programa stabilnosti ističe se rizik od odstupanja od referentnog mjerila za rashode u 2014. i rizik od znatnog odstupanja u 2015. Ukupno gledajući, predviđeno kretanje prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog cilja predstavlja rizik u pogledu ispunjenja zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu.

(9)

Makroekonomski scenarij na kojem se temelje fiskalna predviđanja u okviru programa stabilnosti, a koji nije odobrilo neovisno tijelo, uvjerljiv je i općenito u skladu s proljetnom prognozom službi Komisije iz 2014. Tom se prognozom predviđa pogoršanje strukturnog deficita za 0,1 % BDP-a u 2014., što dovodi do odstupanja od 0,3 % BDP-a u usporedbi s potrebnom prilagodbom te znatnog odstupanja ako se ocjenjuje u razdoblju od dvije godine. Komisija u 2015. predviđa još jedno pogoršanje strukturnog salda od 0,2 % BDP-a, što upućuje na znatno odstupanje od potrebne prilagodbe prema srednjoročnom cilju. Očekuje se i znatno odstupanje od referentnog mjerila za rashode u razdoblju 2014. – 2015. Na temelju ocjene programa stabilnosti za 2014. i prognoze Komisije te u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da u 2014. i 2015. postoji rizik od znatnog odstupanja od srednjoročnog cilja. Pravilo o strukturnom saldu kojim se nalaže usklađivanje s Ugovorom o stabilnosti, usklađivanju i upravljanju stupilo je na snagu 23. ožujka 2014. u okviru novog Zakona o državnom proračunu Estonije, ali ga je i dalje potrebno dopuniti jačanjem obvezujuće prirode višegodišnjih ciljeva u području rashoda.

(10)

U području tržišta rada postignut je znatan napredak u smanjenju nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti mjerama kojima se osobe s niskim primanjima potiče na rad. Potrebno je uložiti dodatne napore u rješavanje problema sve većeg manjka radne snage, uključujući manjka uzrokovanog starenjem i napuštanjem tržišta rada zbog zdravstvenih razloga i invaliditeta. Stoga je iznimno važno pravodobno donijeti i provesti reforme u području radne sposobnosti te osigurati raspoloživost usluga potpore. Troškovna učinkovitost u području obiteljske politike mogla bi se dodatno poboljšati, između ostalog poticanjem pristupa skrbi za djecu. Očekuje se da će se time potaknuti rani povratak žena na tržište rada i smanjiti trajno velika razlika u plaćama među spolovima. Potrebno je povećati napore u području promicanja poduzetništva i otvaranja radnih mjesta u regijama izvan Tallina i Tartua kako bi se spriječilo povećanje razlika u gospodarskom razvoju te smanjila nezaposlenost, posebice među osobama s niskim kvalifikacijama.

(11)

U području obrazovanja i osposobljavanja nedavno su donesene reforme u cilju usklađivanja obrazovanja i zahtjeva tržišta rada. Potrebni su daljnji napori da bi se olakšao prelazak iz obrazovanja u radni odnos. Bit će potrebni sustavni napori, posebno oni koji uključuju socijalne partnere, kako bi se povećalo sudjelovanje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te učenju kroz rad, a posebno naukovanju. Provedba strategije cjeloživotnog učenja zahtijevat će ulaganje znatnih napora kako bi se osiguralo prijeko potrebno stjecanje dodatnih i novih vještina te novih razina kvalifikacija, posebno za osobe koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Razvijen je okvir za pametnu specijalizaciju koji obuhvaća strategiju za poduzetništvo i rast te strategiju za istraživanje, razvoj i inovacije, a posebna pozornost usmjerena je na zajedničke prioritete, uz dodatno usavršavanje tematskih područja. Zbog male veličine estonskog gospodarstva potrebno je nastaviti ulagati napore u internacionalizaciju sustava istraživanja, razvoja i inovacija te njegovo uvrštavanje među prioritete.

(12)

Intenzitet upotrebe resursa u Estoniji ostaje vrlo visok. Ostvaren je napredak u poboljšanju energetske učinkovitosti javnih zgrada, ali su potrebni daljnji i veći napori u tom području, posebno u stambenom i industrijskom sektoru. Znatan je napredak postignut u području upravljanja otpadom i odlagališta, ali je potrebno osigurati gospodarsku održivost recikliranja. Potrebno je provesti mjere u okviru razvojnog plana za područje prometa kako bi se postiglo smanjenje emisija CO2 u sektoru izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama u Estoniji. Energetska učinkovitost prijevoza tereta može se povećati upotrebnom održivijih načina prijevoza. Upotrebu javnog prijevoza moguće je dodatno povećati jačanjem usklađenosti regionalnih mreža i povezanosti između autobusnog i željezničkog prijevoza putnika. U porastu je upotreba osobnih vozila, pri čemu je prosječna starost voznog parka osobnih vozila gotovo dvostruko veća od prosjeka EU-a, a nova osobna vozila među najvećim su zagađivačima u Uniji. Potrebno je znatno jačanje poticaja u vezi s pitanjima okoliša, što uključuje oporezivanje. Iako su poduzeti obećavajući koraci u pogledu prekograničnih veza u području energetike, za potpunu povezanost estonskog energetskog tržišta s Unijom bit će potrebno vrijeme i ulaganja.

(13)

Rastuće regionalne razlike zajedno s negativnim demografskim kretanjima, neučinkovitošću i manjkom suradnje među nadležnim lokalnim tijelima slabe razvojni potencijal Estonije. To djelomično odražava stalnu neusklađenost između fiskalnog kapaciteta i dodijeljenih odgovornosti u malim općinama kao i ograničene ekonomije razmjera. Preduvjet za učinkovitost poticajnih mjera i mjera na tržištu rada učinkovitije je i pristupačnije pružanje kvalitetnih javnih usluga na lokalnoj razini, utemeljeno na područjima usluga i minimalnim standardima usluga, posebice u području prijevoza, dugotrajne skrbi, obrazovanja u ranom djetinjstvu i socijalnih usluga.

(14)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu estonske gospodarske politike. Donijela je procjenu nacionalnog programa reformi i programa stabilnosti. U obzir je uzela i njihov značaj za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Estoniji i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Europskom unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Preporuke Komisije iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 5. u nastavku.

(15)

Vijeće je u okviru tog ocjenjivanja preispitalo program stabilizacije, a njegovo mišljenje (6) posebno odražava preporuka br. 1. u nastavku.

(16)

Komisija je u okviru europskog semestra provela i analizu gospodarske politike eurpodručja u cjelini. Na toj je osnovi Vijeće donijelo specifične preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (7). Kao država čija je valuta euro, i Estonija bi trebala osigurati da se te preporuke provedu u cijelosti i na vrijeme,

1.

Osnažiti proračunske mjere za 2014. s obzirom na rastuću razliku od 0,3 % BDP-a na temelju proljetne prognoze službi Komisije iz 2014., koja upućuje na rizik od znatnog odstupanja u odnosu na preventivni ogranak zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu. Znatno ojačati proračunsku strategiju u 2015. kako bi se osiguralo postizanje srednjoročnih ciljeva i njihovo održavanje nakon toga. Dopuniti proračunsko pravilo pravilima o višegodišnjim rashodima u okviru srednjoročnog proračunskog okvira koja bi bila više obvezujuća i nastaviti jačati učinkovitost javne potrošnje.

2.

Poboljšati poticaje za rad s pomoću mjera usmjerenih na osobe s niskim dohotkom. Usmjeriti napore za uključenje na tržište rada osiguravanjem pravodobnog donošenja i provedbe reforme u području radne sposobnosti. Povećati učinkovitost i ekonomičnost obiteljske politike uz istodobno poboljšanje raspoloživosti i dostupnosti skrbi za djecu. Provesti usklađene mjere za poticanje gospodarskog razvoja i poduzetništva u regijama s visokom nezaposlenošću.

3.

Poboljšati razinu vještina i kvalifikacija kako bi se osigurala usklađenost sustava obrazovanja i osposobljavanja s potrebama tržišta rada proširivanjem mjera za cjeloživotno učenje i sustavnim povećavanjem sudjelovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, uključujući naukovanje. Dodatno osnažiti određivanje prioriteta i specijalizaciju u sustavima istraživanja i inovacija te jačati suradnju između poduzeća, visokog obrazovanja i istraživačkih institucija kako bi se pridonijelo konkurenciji na međunarodnoj razini.

4.

Pojačati napore u području poboljšanja energetske učinkovitosti, posebice u stambenim i industrijskim zgradama. Znatno ojačati poticaje u vezi s okolišem u prijevoznom sektoru kako bi se pridonijelo mobilnosti za koju su potrebni manji resursi. Nastaviti razvijati prekograničnu povezanost sa susjednim državama članicama kako bi se diversificirali izvori energije i promicalo tržišno natjecanje boljom integracijom baltičkih energetskih tržišta.

5.

Bolje uskladiti prihode lokalne vlasti u odnosu na dodijeljene odgovornosti. Poboljšati učinkovitost lokalnih vlasti i osigurati pružanje kvalitetnih javnih usluga na lokalnoj razini, osobito socijalnih usluga koje prate poticajne mjere.