11/Sv. 127

HR

Službeni list Europske unije

154

L 174/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2320/97 (2) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom, između ostalog, iz Rusije. Odukom Komisije 2000/70/EZ (3), prihvaćena je obveza od izvoznika iz Rusije. Vijeće je Uredbom (EZ) br. 348/2000 (4) uvelo antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Hrvatske i Ukrajine. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1322/2004 (5) odlučeno je da se, radi opreza da se ne bi ponovilo prošlo nekonkurentno ponašanje određenih proizvođača iz Unije (vidjeti uvodnu izjavu 9. navedene Uredbe), ukinu mjere na snazi na uvoz iz, između ostalog, Rusije.

(2)

Nakon revizije ispitnog postupka izvršene u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 258/2005 (6) izmijenilo konačne mjere uvedene Uredbom (EZ) br. 348/2000, ukinulo mogućnost izuzeća od pristojba predviđenih člankom 2. navedene Uredbe i uvelo antidampinšku pristojbu od 38,8 % na uvoz iz Hrvatske i antidampinšku pristojbu od 64,1 % na uvoz iz Ukrajine uz izuzetak uvoza društva Dnepropetrovsk Tube Works (DTW) koje je podlijegalo antidampinškoj pristojbi od 51,9 %.

(3)

Odlukom 2005/133/EZ (7) Komisija je djelomično obustavila konačne mjere vezane uz Hrvatsku i Ukrajinu na razdoblje od devet mjeseci koje je na snagu stupilo 18. veljače 2005. Djelomično proširenje produljeno je za dodatno razdoblje od jedne godine Uredbom Vijeća (EZ) br. 1866/2005 (8).

(4)

Uredbom (EZ) br. 954/2006 (9) Vijeće je uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi podrijetlom, između ostalog, iz Hrvatske, Rusije i Ukrajine, ukinulo uredbe (EZ) br. 2320/97 i (EZ) br. 348/2000, prekinulo privremene i revizije nakon isteka antidampinških mjera na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom, između ostalog, iz Rusije i prekinulo privremene revizije antidampinških pristojba na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom, između ostalog, iz Hrvatske, Rusije i Ukrajine („zadnji ispitni postupak”).

(5)

Stoga su mjere na snazi one utvrđene Uredbom (EZ) br. 954/2006, odnosno 29,8 % za uvoz iz Hrvatske, 35,8 % na uvoz iz Rusije, uz izuzetak društava Joint Stock Company Chelyabinsk Tube Rolling Plant i Joint Stock Company Pervouralsky Novotrubny Works (24,1 %), OAO Volzhsky Pipe Plant, OAO Taganrog Metallurgical Works, OAO Sinarsky Pipe Plant i OAO Seversky Tube Works (27,2 %), i 25,7 % na uvoz iz Ukrajine, uz izuzetak društava OJSC Dnepropetrovsk Tube Works (12,3 %), CJSJ Nikopolsky Seamless Tubes Plant Niko Tube i OJSC Nizhnedneprovsky Tube Rolling Plant (25,1 %).

(6)

Što se tiče društava CJSC Nikopolosky Seamless Tubes Plant Niko Tube i OJSC Nizhnedneprovsky Tube Rolling Plant (NTRP), podsjeća se da su se nazivi trgovačkih društava promijenili u veljači 2007. u CJSC Interpipe Nikopolsky Seamless Tubes Plant Niko Tube i OJSC Interpipe Nizhnedneprovsky Tube Rolling Plant (10). Naknadno je društvo CJSC Interpipe Nikopolsky Seamless Tubes Plant Niko Tube prestalo djelovati kao pravna osoba i sva njegova vlasnička i nevlasnička prava i obveze preuzelo je društvo LLC Interpipe Niko Tube, osnovano u prosincu 2007.

(7)

U skladu s člankom 266. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, stopa antidampinške pristojbe za grupaciju Interpipe ponovno je izračunana na temelju odluke Europskog suda od 12. veljače 2012. (11). Pristojba trenutačno na snazi za navedenu grupaciju iznosi 17,7 % kako je utvrđeno Uredbom Vijeća (EU) br. 540/2012 (12) o uvođenju ove odluke Europskog suda.

(8)

Komisija je 28. lipnja 2011., putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije, najavila pokretanje revizije nakon isteka („obavijest o pokretanju postupka”) (13) antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Hrvatske, Rusije i Ukrajine prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(9)

Revizija je pokrenuta nakon utemeljenog zahtjeva koji je 29. ožujka 2011. podnio Odbor za zaštitu industrije bešavnih čeličnih cijevi Europske unije („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača iz Unije koji predstavljaju većinski udio, u ovom primjeru više od 50 % ukupne proizvodnje Unije određenih bešavnih cijevi. Zahtjev se temeljio na razlozima da bi istek mjera vjerojatno za posljedicu imao nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete industriji Unije.

(10)

Usporedno s gore navedenom revizijom, nakon isteka mjere Komisija je pokrenula dvije djelomične revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe vezano uz uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Ukrajine i Rusije (14). Navedene je djelomične revizije zatražila jedna grupacija proizvođača izvoznika iz Ukrajine, grupacija Interpipe, i jedna grupacija proizvođača izvoznika iz Rusije, grupacija TMK. Obje su revizije u smislu opsega ograničene na ispitivanje dampinga u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelje zahtjeva.

(11)

Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjera službeno obavijestila proizvođače izvoznike, uvoznike, poznate korisnike, predstavnike zemalja izvoznica, podnositelja zahtjeva i proizvođače iz Unije spomenute u zahtjevu o pokretanju revizije. Zainteresirane strane dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika u Rusiji i Ukrajini, proizvođača u Uniji i uvoznika uključenih u ispitni postupak, u početku je u obavijesti o pokretanju postupka predviđen odabir uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se omogućilo Komisiji da odluči je li odabir uzoraka neophodan i, ako jest, da odabere uzorak, gore navedene strane bile su zamoljene da se jave unutar 15 dana od pokretanja postupka i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

S obzirom na to da su samo jedan proizvođač izvoznik iz Rusije i samo jedan proizvođač izvoznik iz Ukrajine iznijeli podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazili volju za suradnju s Komisijom, odlučeno je da se odabir uzoraka u slučaju proizvođača izvoznika iz Rusije i Ukrajine neće primijeniti nego će se tim proizvođačima poslati upitnik. Stoga je proizvođač izvoznik iz Rusije koji je priložio podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka odlučio da neće dalje sudjelovati poslavši odgovor na upitnik namijenjen proizvođaču izvozniku iz Rusije.

(14)

Devetnaest proizvođača iz Unije dostavilo je podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazilo svoju spremnost na suradnju s Komisijom. Na temelju podataka primljenih od proizvođača iz Unije, Komisija je, prije pokretanja postupka, privremeno odabrala uzorak od četiri proizvođača koje se smatralo reprezentativnima za industriju Unije u smislu obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Nakon primitka komentara vezanih uz ispravnost ovog odabira unutar roka od 15 dana od pokretanja postupka, Komisija je zamijenila jednog od privremeno odabranih proizvođača drugim proizvođačem.

(15)

Četiri uvoznika dostavilo je podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka i izrazilo svoju spremnost na suradnju s Komisijom. Stoga je Komisija odlučila da neće primijeniti odabir uzoraka i da će, umjesto toga, navedenim uvoznicima poslati upitnik.

(16)

Upitnici su poslani četvorici proizvođača iz Unije u uzorku, četvorici uvoznika i svim proizvođačima izvoznicima u trima dotičnim zemljama koji su se javili.

(17)

Ni jedan proizvođač izvoznik iz Rusije nije poslao odgovor na upitnik. Stoga se smatra da u ispitnom postupku nije sudjelovao ni jedan proizvođač izvoznik iz Rusije.

(18)

Jedna grupacija proizvođača izvoznika iz Ukrajine poslala je odgovor na upitnik.

(19)

Jedan proizvođač izvoznik iz Hrvatske poslao je odgovor na upitnik.

(20)

Odgovori na upitnik primljeni su od četiri proizvođača iz Unije u uzorku, tri uvoznika i jednog korisnika.

(21)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za potrebe utvrđivanja vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i proizašle štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(22)

Ispitni postupak u vezi s nastavljanjem ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2010. do 31. ožujka 2011. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2008. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

(23)

Dotični je proizvod jednak onome iz prošlog ispitnog postupka koji je doveo do uvođenja mjera koje su trenutačno na snazi, odnosno određene bešavne cijevi od željeza ili čelika (SPT), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera ne većeg od 406,4 mm s ekvivalentom ugljika (CEV) ne većim od 0,86 prema formuli i kemijskoj analizi Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW) (15), podrijetlom iz Hrvatske, Rusije i Ukrajine („dotični proizvod”), trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 7304 11 00, ex 7304 19 10, ex 7304 19 30, ex 7304 22 00, ex 7304 23 00, ex 7304 24 00, ex 7304 29 10, ex 7304 29 30, ex 7304 31 80, ex 7304 39 58, ex 7304 39 92, ex 7304 39 93, ex 7304 51 89, ex 7304 59 92 i ex 7304 59 93.

(24)

Dotični se proizvod koristi u čitavom nizu primjena, poput prijevoza plina i tekućina, u graditeljstvu za pilote, za mehaničku upotrebu, plinovode, toplinske cijevi te cijevi za naftovode (poznate kao „oil and country tubular goods” (OCTG)), zaštitne, proizvodne i bušaće cijevi koje se u naftnoj industriji koriste prilikom vađenja nafte.

(25)

Bešavne cijevi isporučene korisnicima poprimaju različite oblike. Mogu biti galvanizirane, navojne, dostavljene kao zelene cijevi (odnosno, bez toplinske obrade), s posebnim završetcima, različitim poprečnim presjecima, izrezane na određenu veličinu. Ne postoje opće, standardne veličine cijevi što objašnjava zašto se većina bešavnih cijevi radi po narudžbama kupaca. Bešavne se cijevi uglavnom spajaju varenjem. Međutim, u posebnim slučajevima može ih spojiti pomoću njihova navoja ili ih se može koristiti zasebno, iako ih se uvijek može zavariti. Ispitni je postupak pokazao da sve bešavne cijevi imaju jednaka fizička, kemijska i tehnička svojstva i jednaku osnovnu upotrebu.

(26)

Kako je utvrđeno tijekom prethodnog, ali i zadnjeg ispitnog postupka, ovaj je postupak revizije nakon isteka mjere potvrdio da proizvod izvezen u Uniju iz Hrvatske, Rusije i Ukrajine, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćim tržištima Hrvatske, Rusije i Ukrajine, i proizvod koji u Uniji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije, imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i krajnju upotrebu te se, stoga, smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(27)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je bi li se damping nastavio ili ponovio prestanu li vrijediti mjere na snazi.

(28)

Prema podacima Eurostata, tijekom RRIP-a ukupni je obujam uvoza bešavnih cijevi iz Hrvatske, Rusije i Ukrajine iznosio 42 723 tone, što predstavlja 2,5 % tržišnog udjela Unije.

(29)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista metodologija korištena je u zadnjem ispitnom postupku, kad god se okolnosti nisu mijenjale ili kad god su bili dostupni podaci. U slučaju nesuradnje, kao što je slučaj Rusije, trebalo je iskoristiti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Što se Hrvatske i Ukrajine tiče, korišteni su podaci koje su dostavila trgovačka društva koja surađuju, kao i javno dostupni podaci.

(30)

U nastavku iznesena opća metodologija primijenjena je na sve proizvođače koji surađuju u Hrvatskoj i Ukrajini. Prikaz nalaza o dampingu za svaku od dotičnih zemalja stoga samo opisuje što je specifično za svaku zemlju izvoznicu. Što se tiče Rusije, u nedostatku suradnje postojećih ruskih proizvođača izvoznika, cjelokupna se analiza, uključujući izračun dampinga, temelji na najboljim činjenicama dostupnima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(31)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, najprije je za svakog proizvođača koji surađuje ispitano je li njegov ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bio reprezentativan u usporedbi s ukupnim obujmom izvozne prodaje u Uniji, odnosno, je li ukupan obujam takve prodaje predstavljalo najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju.

(32)

Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač izvoznik na domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom proizvoda koja se prodavala za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda, koji je na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RRIP-a prodao proizvođač izvoznik, predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezenog u Uniju.

(33)

Također se ispitivalo može li se za domaću prodaju svake vrste proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu dotičnog proizvoda tijekom RRIP-a.

(34)

Za one vrste proizvoda kod kojih je po obujmu više od 80 % prodaje na domaćem tržištu bilo iznad troška i kod kojih je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda bila jednaka ili veća od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena ukupne prodaje dotične vrste proizvoda, bez obzira na to jesu li te prodaje bile profitabilne ili ne.

(35)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom RRIP-a.

(36)

U slučajevima kada za vrstu konkretnog proizvoda nije zabilježena domaća prodaja i kad je domaća prodaja vrsta proizvoda bila nedovoljna, uobičajena je vrijednost izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(37)

Prilikom određivanja uobičajene vrijednosti prema članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe, iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti temeljili su se, prema uvodnoj rečenici članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe, na stvarnim podacima koji se odnose na proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine od strane proizvođača izvoznika ili na dostupnim činjenicama.

(38)

U svim slučajevima kad se dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, tj. na temelju izvoznih cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba stvarno platiti.

(39)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođača izvoznika grupacije koja surađuje uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(40)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom prema vrsti proizvoda s obzirom na cijene franko tvornica za svako trgovačko društvo koje surađuje, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe.

(41)

Tijekom RRIP-a, ukupan obujam uvoza bešavnih cijevi društva CMC Sisak, jedinog proizvođača izvoznika bešavnih cijevi u Hrvatskoj, predstavljao je manje od 1 % ukupne potrošnje Unije.

(42)

Ispitni je postupak pokazao da je domaća prodaja dotičnog proizvoda bila reprezentativna u skladu s gore navedenim uvodnim izjavama 30. i 31., no da u uobičajenom tijeku trgovine prodaje nije bilo. Uobičajena vrijednosti za proizvođača koji surađuje izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(43)

Uobičajena je vrijednost zato izračunana na temelju troškova proizvodnje kojima je dodan razuman iznos za dobit i prodajne, opće i administrativne troškove (POA), na temelju dostupnih činjenica.

(44)

Proizvođač koji surađuje izvozio je dotični proizvod nezavisnim kupcima u Uniji izravno ili putem svog povezanog trgovačkog društva u Švicarskoj. Izvozne su cijene, stoga, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, utvrđene na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti prvi nezavisni kupac u Uniji.

(45)

Usporedba između izračunane uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica.

(46)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba na istoj razini trgovine, izvršena je odgovarajuća prilagodba za razlike za koje je utvrđeno da utječu na usporedivost cijena. Prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene su u smislu troškova prijevoza, rabata i popusta, provizija i troškova kredita.

(47)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderiranog prosjeka izračunane uobičajene vrijednosti s ponderiranim prosjekom izvozne cijene u Uniju. Ta usporedba pokazala je postojanje značajnog dampinga tijekom RRIP-a od više od 60 %.

(48)

Prema podacima Eurostata, tijekom RRIP-a ukupan je obujam uvoza bešavnih cijevi iz Rusije iznosio 10 785 tona, što predstavlja oko 1 % tržišnog djela Unije.

(49)

Kako je gore navedeno, u nedostatku suradnje proizvođača izvoznika iz Rusije, za utvrđivanje postojanja dampinga tijekom RRIP-a valjalo se poslužiti dostupnim činjenicama. U skladu s člankom 18. Osnovne uredbe i u nedostatku podataka iz upitnika, uobičajena je vrijednosti izračunana na temelju podataka revizijskog zahtjeva i periodičnih publikacija Metal Experta vezanih uz najosnovniju kvalitetu bešavnih, toplinski obrađenih cijevi.

(50)

Vezano uz cijene plina u Rusiji, kod uvođenja mjera tijekom zadnjeg ispitnog postupka ustanovljeno je da je na temelju članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe valjalo izvršiti prilagodbu (16). Međutim, kod trenutačnog ispitnog postupka uobičajena je vrijednost utvrđena bez da se razmotrilo je li bila potrebna prilagodba zbog troškova plina ruskih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe. Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 53., korištenje neprilagođenih troškova proizvodnje jasno pokazuje postojanje dampinga tijekom RRIP-a. Kao posljedica toga i s obzirom na činjenicu da je svrha revizije nakon isteka mjere utvrditi bi li se damping vjerojatno nastavio ili ponovio u slučaju stavljanja mjera izvan snage kako bi se utvrdilo treba li mjere koje se trenutačno primjenjuju zadržati ili staviti izvan snage, smatralo se potrebnim ispitati je li prilagodba na temelju članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe opravdana u ovom slučaju.

(51)

Prosječna izvozna cijena izračunana je na temelju vrijednosti CIF prema podacima Eurostata za odgovarajuće vrste bešavnih, toplinski obrađenih cijevi.

(52)

U nedostatku provjerenih podataka iz upitnika, usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju podataka zahtjeva u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(53)

U skladu s člankom 18. stavkom 5. Osnovne uredbe dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe izračunane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom u Uniju, po vrsti proizvoda. Navedena je usporedba pokazala postojanje dampinga od 38,4 %, što je više od dampinške marže od 35,8 % utvrđene tijekom zadnjeg ispitnog postupka.

(54)

Od tri poznata proizvođača izvoznika u Ukrajini samo je jedna grupacija proizvođača izvoznika surađivala s Komisijom u trenutačnoj reviziji ispitnog postupka; grupacija Interpipe. Navedeni je proizvođač izvoznik predstavljao oko 70 % ukupne proizvodnje bešavnih cijevi u Ukrajini ili više od 80 % ukupnog izvoza Ukrajine u Uniju. Tijekom RRIP-a, udio ukrajinskog izvoza u Uniju u odnosu na potrošnju Unije iznosio je manje od 2 %.

(55)

Ispitni je postupak pokazao da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila reprezentativna u skladu s gore navedenim uvodnim izjavama od 31. do 33. Stoga je uobičajena vrijednost utvrđena u skladu s gore navedenim uvodnim izjavama od 34. do 37.

(56)

Što se tiče cijena energije u Ukrajini, pri uvođenju mjera tijekom zadnjeg ispitnog postupka (17) ustanovljeno je da potrebno izvršiti prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 5 Osnovne uredbe. Međutim, kod trenutačnog ispitnog postupka uobičajena je vrijednost utvrđena bez da se razmotrilo je li bila potrebna prilagodba zbog troškova energije ukrajinskih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe. Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 61. u nastavku, korištenje neprilagođenih troškova proizvodnje jasno pokazuje postojanje dampinga tijekom RRIP-a. Kao posljedica toga i s obzirom na činjenicu da je svrha revizije nakon isteka mjere utvrditi bi li se damping vjerojatno nastavio ili ponovio u slučaju stavljanja mjera izvan snage kako bi se utvrdilo treba li mjere koje se trenutačno primjenjuju zadržati ili staviti izvan snage, smatralo se potrebnim ispitati je li prilagodba na temelju članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe opravdana u ovom slučaju.

(57)

Grupacija Interpipe izvozila je dotični proizvod nezavisnim kupcima u Uniji putem svog povezanog trgovačkog društva u Švicarskoj. Izvozne su cijene, stoga, utvrđene u skladu s uvodnom izjavom 38.

(58)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena grupacije Interpipe uspoređene su u skladu s uvodnom izjavom 39. Na toj su osnovi, kad je to bilo primjenljivo i opravdano, izvršene prilagodbe vezane uz prijevoz, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove, troškove kredita i provizije.

(59)

Dampinška je marža izračunana u skladu s uvodnom izjavom 40.

(60)

Kao što je to bio slučaj i u prošlom ispitnom postupku te u skladu s uobičajenom praksom institucija, izračunana je jedinstvena dampinška marža za cijelu grupaciju. Pomoću metode korištene za te potrebe iznos dampinga izračunan je za svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika prije utvrđivanja ponderirane prosječne stope dampinga za cijelu grupaciju. Trebalo bi naglasiti da je ta metodologija bila drukčija od metodologije primijenjene u prošlom ispitnom postupku, kada je izračun dampinga izvršen objedinjavanjem svih odgovarajućih podataka vezanih uz proizvodnju, profitabilnost i prodaju proizvođača iz Unije. Promjena okolnosti koje jamče ovu promjenu metodologije rezultat je promjene organizacijske strukture grupacije koja omogućuje utvrđivanje proizvođača unutar grupacije u smislu prodaje i proizvodnje.

(61)

Usporedba je pokazala postojanje dampinga u iznosu od više od 10 % za grupaciju proizvođača izvoznika koja surađuje, koja je tijekom RRIP-a izvozila u Uniju.

(62)

Iz gore navedenih razmatranja slijedi da se damping nastavio tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka. Stoga je vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju da mjere prestanu vrijediti ispitana u nastavku.

(63)

Kako je gore navedeno u uvodnoj izjavi 46., tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka utvrđeno je postojanje značajne dampinške marže. Međutim, vlasnik proizvođača izvoznika naknadno je odlučio prodati trgovačko društvo i, kao posljedica toga, proizvođač izvoznik je prestao prihvaćati nove narudžbe u jesen 2011. i do kraja 2011. zaustavio proizvodnju bešavnih cijevi. Slijedom toga, od 2012. u Hrvatskoj se ne proizvode bešavne cijevi, a izvoz tijekom razdoblja nakon RRIP-a bio je u vrlo ograničenim količinama.

(64)

Ispitni je postupak pokazao da trgovačko društvo koje je proizvodilo po narudžbi nema znatnih zaliha. Zbog čitavog niza različitih cijevi i velikih troškova, velike zalihe ne omogućuju gospodarsku korist.

(65)

U pogledu gore navedenih razmatranja i uzimajući u obzir da proces prodaje trgovačkog društva još uvijek traje, vrlo je malo vjerojatno da će se damping bešavnih cijevi podrijetlom iz Hrvatske nastaviti u kratkom do srednjem roku.

(66)

Osim analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a, ispitana je i vjerojatnost nastavka dampinga.

(67)

U tom pogledu, analizirani su sljedeći elementi: obujam i cijene dampinškog uvoza iz Rusije, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Rusiji, privlačnost tržišta Unije i ostalih tržišta trećih zemalja.

(68)

Nakon uvođenja mjera u lipnju 2006., i njihove revizije u kolovozu 2008. Uredbom Vijeća (EZ) br. 812/2008 (18), uvoz podrijetlom iz Rusije stalno je opadao i ostao nizak do kraja RRIP-a.

(69)

Tijekom istog razdoblja cijene dampinškog uvoza iz Rusije ostale su relativno niske.

(70)

Što se tiče ukupnog proizvodnog kapaciteta bešavnih cijevi u Rusiji, u nedostatku provjerenih podataka, razni javno dostupni izvori podataka ukazuju na proizvodni kapacitet koji uglavnom premašuje potražnju na domaćem tržištu.

(71)

Iako tržišni udio Rusije u Uniji nije znatno iznad 1 %, procijenjeni postojeći ruski kapacitet iznosi skoro 4 milijuna tona na godinu. Ruska industrija radi samo na procijenjenih 70 % svog proizvodnog kapaciteta. Zanemare li se poznata domaća potrošnja i obujam izvoza na ostala tržišta u skladu s ruskim izvoznim podacima, trenutačno postoji rezervni kapacitet koji prekoračuje 1 milijun tona na godinu što predstavlja gotovo 65 % potrošnje Unije. Usprkos ovom trenutačnom prekoračenju i na temelju podataka koje je priložio podnositelj pritužbe što zainteresirane strane nisu osporile, čini se da bi se ruski kapacitet u sljedećim godinama mogao dalje povećati. Jedan proizvođač izvoznik u Rusiji tvrdio je da djeluje na višem stupnju kapaciteta te da nema namjeru proširiti svoj proizvodni kapacitet u skoroj budućnosti. Navedeni je proizvođač izvoznik također tvrdio da, u skladu s uglednim tržišnim istraživanjem, stupanj iskorištenosti kapaciteta ruske industrije bešavnih cijevi bio je „visok”, a količina proizvodnje dotičnog proizvoda u Rusiji bila je u skladu s domaćom potrošnjom. Međutim, podaci koje je priložilo trgovačko društvo nisu bili dostupni u spisu jer je trgovačko društvo odlučilo da neće surađivati, ili se nisu mogli provjeriti. Štoviše, izraz „visok” nije kvantificiran u publikaciji i, stoga, nije bilo moguće donijeti zaključak. Zato komentari koji se odnose na razine proizvodnje i potrošnje dotičnog proizvoda u Rusiji nisu obezvrijedili postojanje znatnih rezervnih kapaciteta u Rusiji. Valja napomenuti da procijenjeni postojeći kapacitet od gotovo 4 milijuna tona na godinu nije osporen nakon objave nalaza ispitnog postupka svim zainteresiranim stranama.

(72)

Kako je gore navedeno, znatno proizvodno prekoračenje na ruskom domaćem tržištu ukazuje na snažnu i prirodnu potrebu za pronalaskom alternativnih tržišta koja bi prihvatila ovaj višak proizvodnog kapaciteta.

(73)

Tržište Unije jedno je od najvećih na svijetu i još uvijek raste. Na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka bilo je jasno da su ruska trgovačka društva pokazala velik interes za prisutnost na jednom od najvećih tržišta na svijetu te ostvarivanje znatnog tržišnog udjela na tržištu Unije. Jedan proizvođač izvoznik u Rusiji tvrdio je da su podaci priloženi u skladu s obavijesti o pokretanju postupka trebali biti osnova za nalaze vezane uz postojanje dampinga i vjerojatnost ponavljanja dampinga ili štete, a ne da se navedeno utvrdi na najboljim dostupnim činjenicama. Međutim, nakon što je navedeni proizvođač izvoznik u Rusiji odlučio da neće dalje surađivati, naveo je da se zbog internog restrukturiranja ispunjeni upitnik, i podaci priloženi nakon pokretanja postupka, neće moći koristiti za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga ili toga jesu li se okolnosti promijenile u mjeri koja opravdava reviziju razine mjera. Stoga se smatralo da se navedeni podaci ne mogu koristiti.

(74)

U pogledu gore navedenih nalaza može se zaključiti da je uvoz iz Rusije i dalje dampinški i da postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga. S obzirom na trenutačni i potencijalni budući rezervni kapacitet u Rusiji i činjenicu da je tržište Unije jedno od najvećih tržišta na svijetu s privlačnim cijenama, može se zaključiti da će ruski izvoznici vjerojatno povećati izvoz u Uniju po dampinškim cijenama prestanu li vrijediti antidampinške mjere.

(75)

Nakon analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a (uvodne izjave od 54. do 61.), ispitana je i vjerojatnost nastavka dampinga.

(76)

U tom su pogledu analizirani sljedeći elementi: obujam i cijene dampinškog uvoza iz Ukrajine, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Ukrajini te privlačnost tržišta Unije i ostalih tržišta trećih zemalja.

(77)

Nakon uvođenja konačnih mjera u lipnju 2006., uvoz iz Ukrajine znatno se smanjio i ostao na prilično niskoj razini s tržišnim udjelom Unije ispod 2 %. Tijekom istog razdoblja cijene dampinškog uvoza iz Ukrajine ostale su relativno niske. Osim toga, prosječne prodajne cijene na ostalim izvoznim tržištima osim Unije, na kojima se nisu primjenjivale antidampinške pristojbe, bile slične ili čak niže od prodajnih cijena u Uniji.

(78)

Na temelju javno dostupnih podataka postoje tri glavna ukrajinska proizvođača bešavnih cijevi s ukupnim procijenjenim proizvodnim kapacitetom od oko 1,5 milijun tona na godinu ili gotovo jednako iznosu ukupne potrošnje Unije.

(79)

Iako je ukrajinski tržišni udio u Uniji ispod 2 %, procijenjeni rezervni kapacitet u Ukrajini iznosi 50 % ili 750 000 tona na godinu, što predstavlja gotovo polovinu potrošnje Unije.

(80)

Ispitni je postupak potvrdio da sva tri glavna ukrajinska proizvođača bešavnih cijevi izvoze dotični proizvod u Uniju. Ispitni je postupak dalje pokazao da strana koja surađuje izvozi u Uniju po dampinškim cijenama. Javno dostupni podaci dodatno pokazuju da ostali glavni ukrajinski proizvođači izvoze bešavne cijevi u Uniji po cijenama nižima od cijena trgovačkog društva koje surađuje.

(81)

S obzirom na to da je uvoz iz Ukrajine i dalje dampinški i da se izvozna prodaja na izvozna tržišta osim Europske unije odvija po cijenama sličnima ili čak nižima od cijena Unije i da, uzimajući u obzir znatni rezervni kapacitet u Ukrajini i činjenicu da je tržište Unije jedno od najvećih tržišta na svijetu, može se zaključiti da će ukrajinski izvoznici vjerojatno povećati izvoz u Uniju po dampinškim cijenama prestanu li vrijediti antidampinške mjere.

(82)

U pogledu gore navedenih razmatranja zaključuje se da postoji značajan i stvaran rizik od nastavka dampinga vezano uz bešavne cijevi podrijetlom iz Ukrajine i Rusije, prestanu li vrijediti postojeće mjere. S druge strane, određene okolnosti koje su utvrđene u odnosu na Hrvatsku dovode do zaključka da nema rizika od nastavka dampinga ako isteknu antidampinške mjere koje se odnose na uvoz bešavnih cijevi podrijetlom iz Hrvatske.

(83)

Unutar Unije bešavne cijevi proizvodi oko 19 proizvođača/grupacija proizvođača koji čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(84)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., uzorak koji se sastoji od četiri proizvođača/grupacija proizvođača odabran je od sljedećih 19 proizvođača iz Unije koji su dostavili tražene podatke:

(85)

Napominje se da su četiri proizvođača iz Unije u uzorku predstavljala 30 % ukupne proizvodnje Unije tijekom RRIP-a i 35 % ukupne prodaje na tržištu Unije, dok je gore navedenih 19 proizvođača iz Unije činilo 100 % ukupne proizvodnje Unije tijekom RRIP-a što se smatra reprezentativnim za čitavu proizvodnju Unije.

(86)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i prema podacima Eurostata za sav uvoz EU-a.

(87)

Na temelju tih podataka utvrđeno je da se potrošnja Unije smanjila za 34 % s 2 597 110 tona na 1 724 743 tone između 2008. i RRIP-a. Potrošnja je 2008. bila jako visoka, što se može objasniti činjenicom da su visoke cijene nafte i plina tijekom 2008. potaknule ulaganja u te sektore i time povećale potražnju. Do glavnog smanjenja došlo je 2009. kad se potrošnja smanjila za gotovo 50 %. Nakon 2009. potrošnja se počela povećavati i taj se trend nastavio do RRIP-a.

(88)

U prethodnim ispitnim postupcima uvoz bešavnih cijevi podrijetlom iz Hrvatske, Rusije i Ukrajine ocjenjivan je kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Ispitana je primjerenost kumulativnog ocjenjivanja u trenutačnom ispitnom postupku.

(89)

U vezi s tim utvrđeno da je dampinška marža utvrđena u vezi s uvozom iz svake od zemalja bila veća nego de minimis. Što se tiče količina, napravljena je prognostička analiza vjerojatnog obujma izvoza svake zemlje ako bi mjere prestale važiti. Otkriveno je da bi uvoz iz Rusije i Ukrajine, za razliku od Hrvatske, vjerojatno porastao na razine značajno iznad onih dosegnutih tijekom RRIP-a te da bi sigurno prešao prag zanemarivosti, ako mjere prestanu važiti. Što se tiče Hrvatske, utvrđeno je da je uvoz u Uniju tijekom razmatranog razdoblja bio zanemariv te da je proizvodnja u potpunosti obustavljena nakon RRIP-a. Stoga je malo vjerojatno da će se ova situacija promijeniti u kratkom roku.

(90)

S obzirom na činjenicu da je obujam dampinškog uvoza iz Hrvatske tijekom RRIP-a bio zanemariv i da se vjerojatno neće povećati zbog razloga istaknutih u gore navedenoj uvodnoj izjavi 88., smatralo se da kriteriji određeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe nisu ispunjeni vezano uz uvoz iz Hrvatske.

(91)

Što se tiče uvoza iz tri dotične zemlje, ispitni je postupak utvrdio da su uvezene bešavne cijevi iz ovih zemalja bile slične po osnovnim fizičkim i tehničkim značajkama. Nadalje, različite vrste uvezenih bešavnih cijevi mogle su se izmjenjivati s vrstama proizvedenima u Uniji i u Uniji su prodavane tijekom istog razdoblja. U svjetlu gore navedenog, smatralo se da su uvezene bešavne cijevi podrijetlom iz dotičnih zemalja konkurirale bešavnim cijevima proizvedenima u Uniji.

(92)

Na temelju gore navedenog, smatralo se stoga da su ispunjeni kriteriji u pogledu Rusije i Ukrajine određeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Stoga je uvoz iz ove dvije zemlje ispitan kumulativno. Budući da kriteriji određeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe, i posebno uvjeti natjecanja između njihovih uvezenih proizvoda, nisu zadovoljeni s obzirom na Hrvatsku, uvoz podrijetlom iz ove zemlje ispitivao se zasebno.

(93)

Prema podacima Eurostata, obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Ukrajine smanjio se za 47 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, do velikog je pada od 44 % došlo 2009. i otad se uvoz dodatno smanjio s 40 611 na 38 108 tona. Pri tome u obzir treba uzeti i pad potrošnje.

(94)

Tržišni udio uvoza iz Rusije i Ukrajine smanjio se tijekom razmatranog razdoblja s 2,7 % na 2,2 %.

(95)

Što se tiče ponderiranih prosječnih cijena uvoza bešavnih cijevi, cijene su se 2009. smanjile za 15 %, a zatim se povećale da bi tijekom RRIP-a dosegnule razinu jednaku onoj iz 2008. Navedeno smanjenje i zatim povećanje okvirno su pratili kretanje troškova sirovina.

(96)

U pogledu izostanka suradnje ruskih proizvođača izvoznika, trebalo je utvrditi sniženje cijene vezano uz uvoz iz Rusije prema uvoznim statističkim podacima pomoću podataka koji koriste oznaku KN prikupljenih na temelju članka 14. stavka 6. Osnovne uredbe. Sniženje cijena vezano uz uvoz iz Ukrajine utvrđeno je na temelju izvoznih cijena ukrajinskog proizvođača izvoznika koji surađuje, bez antidampinške pristojbe. Za industriju Unije važne prodajne cijene bile su cijene za nezavisne kupce, prilagođene, prema potrebi, razini franko tvornica. Tijekom RRIP-a marža sniženja cijena za uvoz bešavnih cijevi podrijetlom iz Rusije i Ukrajine, s isključenom antidampinškom pristojbom, bila je u rasponu od 20,4 % do 55,4 %.

(97)

Prema podacima Eurostata, obujam uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz Hrvatske smanjio se za 133 % tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom 2008. uvoz je bio izuzetno ograničen, zatim se povećao do 2010., i tijekom RRIP-a opet nešto smanjio. Sveukupno je razina uvoza iz Hrvatske ostala jako niska tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(98)

Tržišni udio uvoza iz Hrvatske povećao se tijekom razmatranog razdoblja s 0,1 % na 0,3 %.

(99)

Što se tiče uvoznih cijena, postupno su se smanjile za 23 % tijekom razmatranog razdoblja.

(100)

Sniženje cijene utvrđeno je pomoću izvoznih cijena hrvatskog proizvođača koji surađuje, bez antidampinške pristojbe, te je utvrđeno da iznosi 29,3 %. U nedostatku bilo kojeg drugog proizvođača izvoznika iz Hrvatske, zaključak se smatra važećim za cijelu zemlju.

(101)

Na temelju podataka Eurostata, obujam uvoza bešavnih cijevi podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je navedeno u članku 1. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 926/2009 (19), smanjio se za 80 % tijekom razmatranog razdoblja.

(102)

Tržišni udio kineskog uvoza smanjio se s 20,5 % 2008. na 3,1 % tijekom RRIP-a.

(103)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije.

(104)

U pogledu činjenice da se odabir uzoraka koristio s obzirom na industriju Unije, šteta se ocjenjivala na temelju podataka prikupljenih na razini cijele industrije Unije kako je definirano u uvodnoj izjavi 57. i na temelju podataka prikupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(105)

Ako je izvršen odabir uzoraka, u skladu s utvrđenom praksom, određeni pokazatelji štete (proizvodnja, kapacitet, produktivnost, prodaja, tržišni udio, rast i zaposlenost) analiziraju se za industriju Unije kao cjelinu, dok se oni pokazatelji štete koji se odnose na rezultate pojedinačnih trgovačkih društava, tj. cijene, troškovi proizvodnje, profitabilnost, plaće, ulaganja, povrat na ulaganja, novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala, ispituju na temelju podataka skupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(106)

Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 16 % između 2008. i RRIP-a, odnosno s 3 479 266 tona na 2 917 325 tona. Obujam proizvodnje znatno se smanjio za 43 % u 2009. kao posljedica globalnoga gospodarskog pada. U skladu s povećanom potražnjom, oporavio se 2010. i tijekom RRIP-a, te se povećao za 27 % između 2009. i RRIP-a, no više nije dosegnuo razinu iz 2008. Obujam proizvodnje imao je slična kretanja kao potrošnja, no manje se smanjio od potrošnje na tržištu Uniju kao posljedica potražnje na tržištima izvan EU-a.

(107)

Proizvodni je kapacitet ostao stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Sa smanjenjem proizvodnje za 16 %, proizašla iskorištenost kapaciteta pala je s 80 % 2008. na 67 % tijekom RRIP-a. Međutim, do glavnog je pada s 80 % na 45 % došlo 2009. kao posljedica smanjenja obujma proizvodnje. Tijekom 2010. i RRIP-a iskorištenost kapaciteta stalno je rasla.

(108)

Što se zaliha tiče, većina proizvodnje ovisi o narudžbama. Stoga se smatra da u ovom slučaju zalihe nisu bile važan pokazatelj štete jer su se 2009. zalihe proizvođača u uzorku znatno smanjile, no zatim povećale, uz blage promjene tijekom 2010. i RRIP-a, gotovo do iste razine kao 2008.

(109)

Prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za 21 % između 2008. i RRIP-a. Nakon pada smanjenja od 42 % 2009., obujam prodaje ponovno se povećao za 21 postotni bod do RRIP-a. Ovaj razvoj u skladu je s razvojem potrošnje na tržištu Unije koja je pala za 48 % 2009. kao posljedica gospodarskog pada te se počela oporavljati nakon toga.

(110)

Industrija Unije uspjela je postupno povećati svoj tržišni udio od 2008. do RRIP-a. Do povećanja je uglavnom došlo zbog antidampinških mjera na snazi na uvoz iz Narodne Republike Kine od 2009. Tržišni udio u nastavku predstavlja udio ukupne prodaje industrije Unije, povezanim i nepovezanim kupcima, u Uniji kao postotak potrošnje Unije.

(111)

Između 2008. i RRIP-a, kad se potrošnja Unije smanjila za 34 %, obujam prodaje industrije Unije smanjio se za samo 21 %. Industrija Unije time je ostvarila tržišni udio, a uvoz iz Rusije i Ukrajine smanjio se za 0,6 % tijekom istog razdoblja.

(112)

Razina zaposlenosti industrije Unije smanjila se za 8 % između 2008. i RRIP-a. Opadanje je počelo 2009., nastavilo se 2010., no tijekom RRIP-a je, u odnosu na 2010., ponovno zabilježen porast za 11 %. To pokazuje da se industrija Unije mogla prilagoditi novoj situaciji na tržištu.

(113)

Produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena kao proizvodnja po ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) zaposlenih po godini, bila je promjenljiva tijekom razmatranog razdoblja.

(114)

Što se tiče učinka visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije, učinak se, s obzirom na ukupni obujam uvoza iz dotičnih zemalja, ne može smatrati zanemarivim.

(115)

Jedinične prodajne cijene industrije Unije povećale su se za 13 % između 2008. i RRIP-a. Cijene su blago porasle 2009. prije pada za 17 % 2010. Tijekom RRIP-a cijene su porasle u usporedbi s 2010. Navedeni razvoj cijena povezan je s činjenicom da je 2008. bila godina izuzetno visoke potražnje i visokih cijena sirovina što je dovelo do viših prodajnih cijena. Učinci su bili prisutni i u prvom dijelu 2009. Što se tiče drugog dijela 2009., potražnja se znatno smanjila i cijene su se smanjile u skladu s trendom smanjenja cijena sirovina. Cijene su se prestale smanjivati tijekom RRIP-a.

(116)

Između 2008. i RRIP-a, prosječna plaća po EPRV-u smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, nije moguće donijeti ni jedan smisleni zaključak.

(117)

Ulaganja u bešavne cijevi tijekom razmatranog razdoblja povećala su se za 24 %. Ulaganja su bila znatna i iznosila su više od 100 milijuna EUR tijekom RRIP-a. Bešavne cijevi predstavljaju kapitalno intenzivnu industriju koja zahtijeva znatna ulaganja u proizvodne linije da bi ostala konkurentna. Ispitni je postupak pokazao da su ulaganja izvršena da bi se proizvodni kapacitet zadržao na trenutačnoj razini, a ne da bi se povećao obujam proizvodnje. Također je utvrđeno da proizvođači u uzorku nisu imali poteškoća s prikupljanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

(118)

Iako se profitabilnost smanjila za 66 % tijekom razmatranog razdoblja, proizvođači u uzorku uspjeli su ostvariti dobit tijekom čitavog razmatranog razdoblja. Dobit ostvarena od 2008. do RRIP-a bila je iznad ciljane dobiti od 3 % utvrđene u zadnjem ispitnom postupku. 2008. bila je vrlo dobra godina s visokom dobiti. 2009. i 2010. profitabilnost se smanjila za 50 % u usporedbi s prethodnom godinom, no tijekom RRIP-a se ponovno povećala za 35 % u usporedbi s 2010. te je iznosila 6,6 %. Zbog trajne globalne potražnje za proizvodima proizvođača u uzorku koja im je omogućila smanjenje fiksnih troškova, industrija Unije uspjela se prilagoditi smanjenju potražnje u EU-u. Smanjenje profitabilnosti nakon 2008. objašnjava se gospodarskim padom koji je doveo do znatnog smanjenja potražnje, pada cijena i smanjenja obujma proizvodnje što je imalo negativan učinak na trošak proizvodnje.

(119)

Povrat ulaganja (ROI), izražen kao ukupna dobit ostvarena iz djelatnosti bešavnih cijevi, u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti imovine izravno ili neizravno povezane s proizvodnjom bešavnih cijevi, općenito je slijedio trend profitabilnosti tijekom čitavog razmatranog razdoblja i ostao pozitivan tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Povrat ulaganja smanjio se za 80 % tijekom razmatranog razdoblja, no tijekom RRIP-a se ponovno povećao za 50 % u usporedbi s 2010.

(120)

Položaj novčanog toka znatno se pogoršao između 2008. i RRIP-a smanjivši se za 93 %. Kretanje novčanog toka nije se razvijalo u skladu s kretanjem profitabilnosti što se može objasniti troškom amortizacije koja je uobičajeno visoka za ovu kapitalnu intenzivnu industriju.

(121)

Gore ispitani pokazatelji ukazuju na to da je industrija Unije pretrpjela štetu zbog gospodarskog pada kroz smanjenje obujma prodaje, obujma proizvodnje, povrata ulaganja i novčanog toka, no također pokazuju da je industrija Unije prilagodila svoju proizvodnu opremu da bi se lakše nosila s gospodarskog situacijom te da bi mogla iskoristiti mogućnosti na tržištu Unije i izvan njega, posebno u segmentima u kojima je moguće ostvariti visoke marže. Poboljšanje gospodarske i financijske situacije industrije Unije, nakon uvođenja antidampinških mjera 2006. na uvoz iz dotičnih zemalja i 2009. na uvoz iz Narodne Republike Kine, pokazuje da su mjere učinkovite i da se industrija Unije oporavila od učinaka prošlih dampinških praksa, iako više ne ostvaruje razinu profitabilnosti iz 2008.

(122)

Iako se potrošnja smanjila za 34 %, industrija Unije uspjela je povećati tržišni udio, a obujam proizvodnje i obujam prodaje smanjili su se manje nego potrošnja. U smislu profitabilnosti, industrija Unije bila je profitabilna tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Uzimajući u obzir gore navedeno, može se zaključiti da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(123)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 69., 70., 77. i 78., proizvođači izvoznici u Rusiji i Ukrajini imaju potencijal za znatno povećanje obujma izvoza u Uniji pomoću dostupnog rezervnog kapaciteta od oko 1 750 000 tona, što je jednako ukupnoj potrošnji Unije. Ukupni kapacitet proizvođača izvoznika u Rusiji i Ukrajini iznosi 5 500 000 tona. Stoga je vjerojatno da će značajne količine bešavnih cijevi iz Rusije i Ukrajine prodrijeti na tržište Unije kako bi se vratio izgubljeni tržišni udio zbog antidampinških pristojba na snazi i dalje ga povećati ako bi mjere prestale važiti.

(124)

Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 95., utvrđeno je da su cijene uvoza iz Rusije i Ukrajine niske i da snižavaju cijene EU-a. Ove niske cijene bi se najvjerojatnije nastavile primjenjivati. U slučaju Ukrajine, kako je naznačeno u uvodnoj izjavi 80., cijene mogu pasti čak i više. Takvo ponašanje prema cijenama, zajedno sa sposobnošću izvoznika u tim zemalja da isporuče značajne količine dotičnog proizvoda na tržište Unije, prema svim bi vjerojatnostima imalo učinak pada cijena na tržištu Unije, s očekivanim negativnim utjecajem na gospodarsko stanje industrije Unije. Kako je gore prikazano, financijski rezultati industrije Unije usko su povezani s razinom cijena na tržištu Unije. Stoga je vjerojatno da bi, da je industrija Unije bila izložen povećanom obujmu uvoza iz Rusije i Ukrajine po dampinškim cijenama, to dovelo do pogoršanja financijske situacije kako je utvrđeno u zadnjem ispitnom postupku. Na temelju toga se, stoga, zaključuje da bi stavljanje mjera na uvoz podrijetlom iz Rusije i Ukrajine izvan snage vrlo vjerojatno dovelo do ponavljanja štete industriji Unije.

(125)

Važno je podsjetiti da su antidampinške mjere uvedene 2006. da bi se ublažili učinci štetnog dampinga zbog uvoza iz, između ostalog, Hrvatske, Rusije i Ukrajine. Međutim, industrija Unije nije mogla u potpunosti iskoristiti prednosti tih mjera jer su tržišni udjeli navedenih zemalja zamijenjeni niskim cijenama kineskog uvoza. To je svakako ograničilo oporavak industrije Unije do ponovnog uvođenja mjera protiv Kine 2009. Stoga se može zaključiti da se oporavak industrije Unije od prošlog dampinga ne može smatrati potpunim i da industrija Unije i dalje ostaje u ranjivom položaju u odnosu na štetan učinak koji bi mogla uzrokovati prisutnost znatnih količina dampinškog uvoza na tržištu Unije.

(126)

Što se tiče Hrvatske, i kako je navedeno u uvodnoj izjavi 60., jedino je postrojenje stavljeno u prodaju, proizvodnja je u potpunosti obustavljena i vjerojatno se neće opet pokrenuti u kratkom roku. Osim toga, s obzirom na zanemarive količine izvezene u Unije, čak i da se proizvodnja opet pokrene u kratkom roku, malo je vjerojatno da će obujam za izvoz u Uniju dosegnuti količine izvezene u prošlosti.

(127)

Stoga, u pogledu zanemarivog izvoza tijekom razmatranog razdoblja i činjenice da je proizvodnja u potpunosti obustavljena nakon RRIP-a, zaključuje se da stavljanje mjera na uvoz podrijetlom iz Hrvatske izvan snage vrlo vjerojatno ne bi rezultiralo ponavljanjem štete industriji Unije.

(128)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Rusije i Ukrajine bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa. Treba podsjetiti da se u prethodnim ispitnim postupcima smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja trenutačnih antidampinških mjera na dotične strane.

(129)

Na toj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera protiv uvoza podrijetlom iz Rusije i Ukrajine u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(130)

Dokazano je da je industrija Unije strukturno održiva industrija. To se potvrdilo pozitivnim razvojem njezinoga gospodarskog stanja promatranog tijekom razmatranog razdoblja. Činjenica da je industrija Unije povećala svoj tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja posebno je značajan pokazatelj da se industrija Unije uspjela prilagoditi promijenjenim tržišnim okolnostima. Također, industrija Unije ostala je profitabilna tijekom razmatranog razdoblja.

(131)

Opravdano se može očekivati da će industrija Unije nastaviti imati koristi od primjenjivanja mjera. Uvođenje mjera omogućit će industriji Unije da poveća svoj obujam prodaje i razinu dobiti i time osigura nastavak ulaganja u svoja proizvodna postrojenja. Ako se mjere protiv uvoza podrijetlom iz Rusije i Ukrajine ne zadrže, industrija Unije vjerojatno će ponovno trpjeti štetu od povećanog uvoza po dampinškim cijenama iz tih zemalja, a financijsko stanje će se pogoršati.

(132)

Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera ne bi bio značajan za uvoznike. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., tri su uvoznika odgovorila na upitnik i u potpunosti surađivala u ovom ispitnom postupku. Naznačila su da mjere povećavaju cijene. Međutim, s obzirom na to da je ispitni postupak također pokazao da uvoznici koji surađuju dobavljaju bešavne cijevi od raznih dobavljača iz mnogih zemalja i da su cijene na konkurentnim razinama, mogući učinak nastavka uvođenja mjera na uvoz iz Rusije i Ukrajine bit će ograničen.

(133)

Na temelju prethodno navedenog, zaključeno je da trenutačne mjere koje su na snazi nemaju znatan negativan učinak na financijski položaj uvoznika i da nastavak uvođenja mjera neće nepropisno utjecati na njih.

(134)

Na temelju dostupnih podataka čini se da je udio bešavnih cijevi u troškovima proizvodnje korisnika prilično nizak. Bešavne su cijevi uglavnom dio većih projekata (toplinski sustavi, cjevovodi, zgrade) te čine samo ograničen dio tih projekata. Mogući učinak nastavka uvođenja mjera zato možda ne bude značajan.

(135)

Komisija je poslala upitnike svim poznatim korisnicima. Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 18., samo je jedan korisnik surađivao u ispitnom postupku. To je značilo da nije pretrpio štetu od postojanja mjera budući da su bili dostupni drugi izvori te da bešavne cijevi nisu predstavljale značajan udio njegovih troškova proizvodnje. U ovom je kontekstu zaključeno da, s obzirom na zanemariv učinak troška bešavnih cijevi na industrije korisnika i postojanje drugih dostupnih izvora opskrbe, mjere na snazi nemaju značajan učinak na industriju korisnika.

(136)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(137)

Sve su strane obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti da se postojeće mjere nastave primjenjivati na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Ukrajine te da se ukinu s obzirom na uvoz podrijetlom iz Hrvatske. Nakon te obavijesti također im je odobreno razdoblje za iznošenje prigovora.

(138)

Jedan je ruski izvoznik zahtijevao i odobrena mu je rasprava sa službenikom za saslušanje. Navedeni je izvoznik tvrdio da je Komisija netočno zaključila da nije surađivao tijekom ispitnog postupka. Taj se izvoznik javio kao zainteresirana strana i Komisiji podnio dva podneska, uglavnom povezana sa štetom, koji su na odgovarajući način uzeti u razmatranje od strane Komisije. Međutim, navedeni izvoznik nije odgovorio na upitnik o dampingu i nije priložio podatke koji se odnose na njegovu izvoznu cijenu. Stoga je Komisija morala izračunati uobičajenu vrijednost za Rusiju na temelju najboljih dostupnih činjenica. Navedeni izvoznik nije doveo u pitanje korištenje te metodologije. U tim se okolnostima ne može smatrati da je izvoznik u potpunosti surađivao tijekom ispitnog postupka.

(139)

Isti je izvoznik također tvrdio da je objava bila nejasno, kontradiktorno i nedovoljno obrazložena. Međutim, navedena tvrdnja nije utemeljena.

(140)

Drugi je ruski izvoznik tvrdio da se uvoz iz Rusije ne bi trebao dodavati uvozu iz Ukrajine. Međutim, tijekom zadnjeg ispitnog postupka uvoz iz Rusije i Ukrajine ocijenjen je kumulativno (zajedno s uvozom iz Hrvatske). S obzirom na to da uvoz iz Rusije i Ukrajine ispunjava uvjete članka 3. stavka 4. Osnovne uredbe, učinci takvog uvoza kumulativno su ocijenjeni kako je određeno uvodnim izjavama od 88. do 92. Nisu izneseni novi argumenti koji bi opravdali promjenu u metodologiji u tom smislu.

(141)

Nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da položaj industrije Unije ne opravdava održavanje mjera jer je ponavljanje štete malo vjerojatno. Međutim, nisu izneseni novi argumenti koji bi doveli do drukčijeg zaključka vezano uz ponavljanje štete kako je određeno gore navedenim uvodnim izjavama od 123. do 127.

(142)

Nekoliko zainteresiranih strana također je tvrdilo da je dugo trajanje mjera neopravdano te da se moraju ukinuti. U tom smislu valja podsjetiti da je ovo prva revizija nakon isteka mjere vezana uz trenutačno područje primjene proizvoda. Mjere koje se odnose na ovo područje primjene proizvoda na snazi su tek od 2006. što se ne može smatrati neopravdano dugim razdobljem. Mjere su bile na snazi između 1997. i 2004. vezano uz uvoz iz Rusije i između 2000. i 2004. vezano uz uvoz iz Hrvatske i Ukrajine, no te su se mjere odnosile na puno manje područje primjene proizvoda. U svakom slučaju, s obzirom na to da je ovim ispitnom postupkom utvrđeno da su uvjeti članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe ispunjeni za nastavak uvođenje mjera, činjenica da su mjere bile na snazi više godina je nebitna.

(143)

Naposljetku je navedeno da je uvoz iz Rusije tretiran drukčije od uvoza iz Bjelarusa i Hrvatske, što se može smatrati diskriminacijom. Ova izjava ne odražava stvarnost jer je položaj tih zemalja potpuno drukčiji. Pritužba koja se odnosi na uvoz iz Bjelarusa povučena je i postupak je naknadno prekinut u skladu s člankom 9. stavkom 1. Osnovne uredbe (20). Nakon objave nisu izneseni pokazatelji da takav prekid ne bi bio u interesu Unije. Što se tiče Hrvatske, kako je određeno uvodnim izjavama od 63. do 65., proizvodnja u Hrvatskoj je obustavljena.

(144)

Stoga se može zaključiti da nisu primljeni komentari koji bi mogli promijeniti gore navedene zaključke.

(145)

Iz gore navedenoga slijedi da se, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz bešavnih cijevi podrijetlom iz Rusije i Ukrajine, trebalo bi zadržati. Suprotno tome, mjere koje se primjenjuju na uvoz iz Hrvatske trebale bi prestati vrijediti,