11/Sv. 118

HR

Službeni list Europske unije

174

L 022/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 172/2008 (2) („Izvorna uredba”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz ferosilicija podrijetlom, između ostalog, iz Rusije. Mjere se sastoje od pristojbe ad valorem u visini od 17,8 % do 22,7 %. Na ispitni postupak koji je doveo do ove Uredbe upućuje se kao na „izvorni ispitni postupak”.

(2)

Europska komisija („Komisija”) je 30. studenoga 2009. primila zahtjev za parcijalnom privremenom revizijom prema članku 11. stavku 3. Osnovne uredbe („privremena revizija”). Zahtjev je podnio proizvođač izvoznik iz Rusije, Joint Stock Company (JSC) Chelyabinsk Electrometallurgical Integrated Plant i njegovo povezano društvo Joint Stock Company (JSC) Kuznetsk Ferroalloy Works (dalje u tekstu zajednički nazvani „podnositelj zahtjeva”), a opseg primjene mu je ograničen na ispitivanje dampinga u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva. Stopa antidampinške pristojbe primjenjiva na podnositelja zahtjeva je 22,7 %, na temelju dampinške marže podnositelja zahtjeva.

(3)

U svom je zahtjevu podnositelj zahtjeva, u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva, tvrdio da su se okolnosti koje su dovele do uvođenja mjera promijenile i da su te promjene trajne prirode.

(4)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze prima facie da daljnja primjena mjere na njezinoj trenutačnoj razini više nije potrebna kako bi se uklonio učinak dampinga. Na temelju podataka dostavljenih u zahtjevu, usporedba domaćih cijena podnositelja zahtjeva i njegovih izvoznih cijena u Uniju upućivala je na znatno nižu dampinšku maržu u odnosu na trenutačnu razinu mjere.

(5)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrđeno da postoji dovoljno dokaza za pokretanje privremene revizije, Komisija je odlučila pokrenuti parcijalnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, po opsegu ograničenu na ispitivanje dampinga u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva. Komisija je 27. listopada 2010. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (3) (obavijest o pokretanju postupka) te započela ispitni postupak.

(6)

Dotični proizvod u sadašnjoj reviziji isti je kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno ferosilicij, podrijetlom iz Rusije, trenutačno obuhvaćen oznakama KN 7202 21 00, 7202 29 10 i 7202 29 90.

(7)

Proizvod koji se proizvodi i prodaje u Rusiji i proizvod koji se izvozi u Uniju imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i istu svrhu te se stoga smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(8)

Komisija je o pokretanju privremene revizije službeno obavijestila industriju Unije, podnositelja zahtjeva i tijela zemlje izvoznice. Zainteresirane stranke imale su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu.

(9)

Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik i dobila odgovor u roku određenom u tu svrhu. Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga te je obavila posjete radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

i

(10)

Ispitni postupak obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2009. do 30. rujna 2010. (razdoblje revizije ispitnog postupka ili „RRIP”).

(11)

Kao polazište se podsjeća da, na temelju sudske prakse sudova EU-a (4), kod ocjene potrebe za nastavljanjem postojećih mjera u okviru revizije na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe, institucije imaju veliku slobodu odlučivanja, koja uključuje mogućnost procjene politike cijena dotičnog izvoza. U tom smislu nadležne institucije moraju ispitati tvrdnje podnositelja zahtjeva u pogledu razloga zbog kojih su se dotične okolnosti trajno izmijenile te navodno opravdavaju smanjenje ili čak ukidanje pristojbe.

(12)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da bi izmijenjene okolnosti objektivno mogle biti trajne prirode te da bi se stoga razina mjera trebala smanjiti ili bi se mjere u cijelosti trebale staviti izvan snage u mjeri u kojoj se odnose na podnositelja zahtjeva, s obzirom da u bliskoj budućnosti nije vjerojatna ponovna pojava dampinškog uvoza, niti u omjerima usporedivima s razinama koje su utvrđene tijekom početnog ispitnog postupka.

(13)

Prije podnošenja odgovora na različite argumente podnositelja zahtjeva o (navodno) trajnoj prirodi (navodno) izmijenjenih okolnosti, korisno je prije svega izložiti razmatranja institucija u pogledu pitanja je li podnositelj zahtjeva još uvijek primjenjivao damping na tržištu EU-a tijekom RRIP-a.

(14)

Za utvrđivanje uobičajene vrijednosti najprije se utvrđivalo je li ukupan opseg domaće prodaje istovjetnog proizvoda trgovačkog društva nezavisnim kupcima reprezentativan u usporedbi s njegovim ukupnim opsegom izvoza u Uniju. U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, domaća se prodaja smatra reprezentativnom kada ukupni opseg domaće prodaje iznosi najmanje 5 % ukupnog opsega prodaje dotičnog proizvoda u Uniji. Utvrđeno je da je ukupna prodaja, po društvu, istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(15)

Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavalo dotično društvo na domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom proizvoda koja se prodavala za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dovoljno reprezentativnom kada je ukupni opseg te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao najmanje 5 % ukupnog opsega prodaje usporedive vrste proizvoda izvezenog u Uniju.

(16)

Također se ispitivalo može li se za domaću prodaju svake vrste proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, prema članku 2. stavku 4. osnovne Uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu dotičnog proizvoda tijekom svakog razdoblja.

(17)

Za one vrste proizvoda kod kojih je po opsegu više od 80 % prodaje na domaćem tržištu bilo iznad troška i kod kojih je ponderirana prosječna prodajna cijena dotične vrste proizvoda bila jednaka ili veća od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena ukupne prodaje dotične vrste proizvoda, bez obzira na to jesu li te prodaje bile profitabilne ili nisu.

(18)

Kada je opseg profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje od ukupnog opsega prodaje navedene vrste ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom svakog razdoblja.

(19)

Kako se domaće cijene dotične vrste proizvoda koju je prodavalo dotično društvo nisu mogle koristiti radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti, uobičajena vrijednost određena je u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe.

(20)

Prilikom određivanja uobičajene vrijednosti prema članku 2. stavku 3. osnovne Uredbe, iznosi prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti temeljili su se, prema uvodnoj rečenici članka 2. stavka 6. osnovne Uredbe, tj. na stvarnim podacima koji se odnose na proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda trgovačkog društva u uobičajenom tijeku trgovine.

(21)

Izvoz trgovačkog društva u Uniju vrši se putem švicarske podružnice povezanog društva RFAI koje je tijekom RRIP-a izvršilo sve uvozne radnje u vezi robe koja ulazi u slobodan promet u Uniju, odnosno radnje povezanog uvoznika.

(22)

Izvozna je cijena stoga izračunata u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne Uredbe, na temelju cijena po kojima su uvezeni proizvodi najprije ponovno prodani nezavisnom kupcu, prilagođenih za sve troškove, nastale između uvoza i ponovne prodaje, kao i za razumne marže za prodajne, opće i administrativne troškove („POA”) i za dobit. U tu svrhu, u nedostatku novih podataka od nezavisnih uvoznika u pogledu nastale dobiti, korištena je stopa dobiti primijenjena tijekom početnog ispitnog postupka, odnosno 6 %.

(23)

Podnositelj zahtjeva je tvrdio da bi se RFAI trebao smatrati dijelom jedinstvenog gospodarskog subjekta te da stoga kod utvrđivanja izvoznih cijena ne smije biti odbitaka u pogledu troškova POA i dobiti društva RFAI.

(24)

Ta se tvrdnja ne može prihvatiti zbog sljedećih razloga:

U skladu s time, trebalo je odbaciti tvrdnju da ne bi trebalo biti odbitaka u pogledu troškova POA i dobiti kod izračuna izvozne cijene. Komentirati podnositelja zahtjeva u pogledu tog pitanja, u odgovoru na konačnu objavu, nalaze se u nastavku teksta (točka 2.3).

(25)

Podnositelj zahtjeva također je tvrdio da ne bi trebalo biti odbijanja antidampinških pristojba u pogledu izračuna izvozne cijene u skladu s člankom 11. stavkom 10. osnovne Uredbe, s obzirom da je pristojba valjano uključena u preprodajne cijene i naknadne prodajne cijene u Uniji. S obzirom na tu tvrdnju, ispitnim postupkom je utvrđeno da se ponderirani prosjek preprodajne cijene ferosilicija u Uniji povećao u usporedbi s cijenama u početnom ispitnom postupku i da su trenutačne preprodajne izvozne cijene uglavnom za više od 22,7 % iznad takvih cijena iz početnog ispitnog postupka. Stoga se može zaključiti da je antidampinška pristojba valjano uključena u preprodajne cijene podnositelja zahtjeva. Kao rezultat toga tvrdnja podnositelja zahtjeva je prihvaćena i, kod utvrđivanja izračunane izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne Uredbe, nije izvršeno odbijanje antidampinških pristojba.

(26)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe za troškove transporta, osiguranja, terminala i manipuliranja, kredita i provizija, kada je to bilo primjereno i opravdano, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe.

(27)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. osnovne Uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Rezultat je ukazao na prisutnost dampinga.

(28)

Da bi se izračunala dampinška marža, institucije su, kao i u početnom ispitnom postupku naglasile da su CHEM i KF usko povezani. Kao što je to bio slučaj i u početnom ispitnom postupku, i u skladu s uobičajenom praksom institucija, izračunata je jedinstvena dampinška marža za cijelu grupaciju. Pomoću metode korištene za te potrebe u konačnoj objavi, iznos dampinga izračunan je za svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika prije utvrđivanja ponderirane prosječne stope dampinga za cijelu grupaciju. Treba naglasiti da je ta metodologija drukčija od metodologije primijenjene u početnom ispitnom postupku, kada je izračun dampinga izvršen objedinjavanjem svih odgovarajućih podataka vezanih uz domaću prodaju, troškove proizvodnje, profitabilnost i rezultate prodaje proizvodnih subjekata u Uniji. Podnositelj zahtjeva je tvrdio da bi primjena te metodologije bila suprotna članku 11. stavku 9. osnovne Uredbe. O tom će pitanju biti više govora dolje (točka 2.3).

(29)

Podnositelj zahtjeva dostavio je nekoliko komentara o određenim aspektima izračuna kao što su trošak proizvodnje, POA, profitna marža, uobičajena vrijednost i prilagodbe. Svi komentari su uzeti u obzir i administrativne pogreške su, prema potrebi, ispravljene. Konačni su nalazi odgovarajuće promijenjeni.

(30)

Osim toga, podnositelj zahtjeva zatražio je da Komisija izrazi iznos dampinga na temelju vrijednosti CIF koju su samostalno izradili za potrebe ovog ispitnog postupka, time upućujući na članak 2. stavak 9. osnovne Uredbe. Tvrdnja se stoga temeljila na pojašnjenju da je cijena prijavljena carinskim tijelima transferna cijena, koja bi možda mogla biti ispravna cijena za potrebe carine, no ne i cijena koja bi se trebala koristiti kod izračunavanja dampinga u antidampinškom postupku. Ta tvrdnja se stoga mora odbaciti, jer se razlika između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti, tj. iznos dampinga, treba izraziti na istoj osnovi kao i ona koju naknadno koriste carinska tijela kako bi utvrdila moguću naplatu pristojba. Zapravo je to CIF vrijednost koju je podnositelj zahtjeva prijavio carinskim tijelima. Slijedom toga, u izračunima je korištena potonja vrijednost.

(31)

S obzirom na izračunavanje troškova proizvodnje, podnositelj zahtjeva doveo je u pitanje pristup Komisije vezan uz korištenje prosječne kupovne cijene glavnih troškovnih stavki od nepovezanog dobavljača, umjesto stvarno plaćene cijene povezanom dobavljaču s obzirom na istu troškovnu stavku kod izračuna uobičajene vrijednosti. Tu tvrdnju treba odbaciti, jer je cijena koju je naplatio povezani dobavljač znatno niža od cijene plaćene za istu sirovinu nezavisnom dobavljaču. Ta se cijena stoga ne može smatrati cijenom na ravnopravnoj osnovi. Slijedom toga se taj element troška mora prilagoditi.

(32)

Nakon objave, podnositelj zahtjeva tvrdio je da troškovi pakiranja nisu dosljedno uzeti u obzir pri usporedbi izvoznih cijena s uobičajenim vrijednostima. To je pitanje istraženo i administrativne pogreške su, prema potrebi, ispravljene.

(33)

Podnositelj zahtjeva ujedno je komentirao izuzimanje izvoza određene vrste proizvoda. Prodaja te vrste proizvoda u Uniji predstavljala je manje od 5 % prodaje podnositelja zahtjeva dotičnog proizvoda u Uniji tijekom RRIP-a. Ta tvrdnja se mora odbaciti s obzirom da na domaćem tržištu nije bilo nikakve prodaje te vrste proizvoda niti su dostavljeni detaljniji troškovi proizvodnje. Budući da je ta vrsta proizvoda izvezena u EU u manjem opsegu tijekom RRIP-a, nije se smatralo primjerenim osloniti se na izračunavanje uobičajene vrijednosti na temelju troškova proizvodnje ostalih vrsta proizvoda, vršeći time prilagodbe u pogledu razlika između proizvoda.

(34)

Osim toga i kako je prethodno objašnjeno, podnositelj zahtjeva je dostavio iscrpne komentare u svojoj reakciji na konačnu objavu, posebno u pogledu dvije važne točke s obzirom na izračunavanje dampinške marže, i to: i. pitanje čine li CHEM, KF i RFAI jedinstveni gospodarski subjekt (6) i ii. izračun pojedinačnog iznosa dampinga za CHEM s jedne strane i KF s druge strane (7).

(35)

S obzirom na prvu tvrdnju, a posebno s obzirom na točke koje je naglasio podnositelj zahtjeva u svojoj reakciji na konačnu objavu, uočeno je sljedeće.

(36)

Podnositelj zahtjeva ponovno je potvrdio svoj stav da su dva proizvođača izvoznika i povezani trgovac RFAI, u konačnici u vlasništvu i pod kontrolom istih korisnika te da stoga ne bi imao samostalnost i jednostavno pratio upute vlasnikâ podnositelja zahtjeva. Potvrdio je sve elemente navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi 24., no nije se složio sa spomenutom ocjenom institucija, s obzirom da nemaju potvrdu o tome jesu li su CHEM, KF i RFAI dijelovi jedinstvenog gospodarskog subjekta.

(37)

Institucije su odbacile komentare podnositelja zahtjeva. Prethodno navedeni kriteriji su, pogotovo ako se razmatraju u cjelini, dovoljno utemeljeni da bi opravdali odbacivanje tvrdnje podnositelja zahtjeva. Svi elementi gore navedeni u uvodnoj izjavi 24., ukazuju na strukturu grupacije u kojoj su sva društva posebni pravni subjekti u kojima KF i CHEM vrše cjelovite funkcije proizvođača izvoznika (tj. funkcije proizvodnje i izvoza), dok RFAI djeluje uglavnom kao povezani trgovac/uvoznik u EU-u.

(38)

U pogledu druge tvrdnje, u kontekstu ove revizije ispitnog postupka nije neophodno zauzeti konačno stajalište o ovom pitanju. To proizlazi iz kombinacije dvaju razloga. Prije svega, kada bi se ova tvrdnja prihvatila (uz prihvaćanje, gdje je primjereno, tvrdnji iz prethodne uvodne izjave 29.), svejedno bi podnositelj zahtjeva bio odgovoran za damping na tržištu EU-a, tijekom RRIP-a, po dampinškoj marži od oko 13 %. Zatim, kako je objašnjeno u nastavku, trenutačno u svakom slučaju nema dovoljno dokaza prema kojima bi se dampinška marža tijekom RRIP-a mogla smatrati trajnom.

(39)

U svojoj reakciji na konačnu objavu, industrija Unije tvrdila je da bi se, kao rezultat revizije ispitnog postupka, pristojba na proizvode podnositelja zahtjeva trebala povećati, jer je, pod pretpostavkom da će sve tvrdnje podnositelja zahtjeva biti odbijene, dampinška marža utvrđena tijekom RRIP-a bila viša od primjenjive pristojbe. Međutim, budući da, kako je objašnjeno u nastavku, nema dovoljno dokaza o trajnoj promjeni okolnosti, nema niti opravdanja za promjenu pristojbe, odnosno niti za njezino povećanje niti smanjenje.

(40)

Ipak, usprkos prihvaćanju određenih tvrdnji podnositelja zahtjeva, kako je prethodno opisano, još uvijek se utvrđuje da je odgovoran za damping na tržištu EU-a tijekom RRIP-a, po dampinškoj marži od barem 13 %. Zatim, kako će biti objašnjeno u nastavku, trenutačno u svakom slučaju nema dovoljno dokaza prema kojima bi se dampinška marža tijekom RRIP-a mogla smatrati trajnom.

(41)

Podnositelj zahtjeva je svoje prosuđivanje o tome zašto postoji trajna promjena okolnosti temeljio na sljedećim točkama:

(42)

i. Prvo, podnositelj zahtjeva je naveo promjene u strukturi izvoza grupacije, što je, uz istraživanje novih rastućih tržišta, doprinijelo višim izvoznim cijenama ferosilicija na svim izvoznim tržištima, uključujući i EU, u usporedbi s cijenama tijekom početnog ispitnog postupka. Međutim, podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakav valjano argumentiran dokaz kako bi pokazao vezu između nove organizacijske strukture, istraživanja novih rastućih tržišta i viših cijena na tržištu EU-a. Nalazi ispitnog postupka također nisu ukazali na takvu vezu. Naprotiv, iako su cijene izvoza bile jasno više u RRIP-u u usporedbi s cijenama zabilježenima tijekom razdoblja ispitnog postupka u okviru početnog ispitnog postupka, ipak su bile iznimno promjenjive. Na primjer, tijekom RRIP-a, razlika između najniže i najviše cijene transakcije najprodavanijeg modela na tržištu EU-a bila je 100 %. Slična promjenjivost mogla se primijetiti na domaćem tržištu, no kretanje cijena na tržištu EU-a nije bilo usporedivo s kretanjem cijena na domaćem tržištu. To također vrijedi i za 12-mjesečno razdoblje koje je prethodilo RRIP-u, koje je detaljno istraženo u okviru usporednog ispitnog postupka o povratu.Čini se, međutim, da su cijene izvozne prodaje slijedile globalne tržišne cijene.

(43)

Nakon objave, podnositelj zahtjeva koristio je slične argumente. Međutim, ponovno su dostavljeni nedovoljni dokazi. Stoga se zaključuje da trenutačno nema dovoljno dokaza o tome da su navedene povišene izvozne cijene podnositelja zahtjeva bilo što drugo nego posljedica prevladavajućih cijena na tržištu (posebno onih na tržištu EU-a) tijekom RRIP-a. Drugim riječima, nema dovoljno dokaza o tome da su promjene koje je izvršio podnositelj zahtjeva u svojoj organizacijskoj izvoznoj strukturi uzrok navedenih viših cijena, te se stoga može očekivati da će se zadržati na sličnim (ili višim) razinama i ubuduće. Osobito, protivno onome što navodi podnositelj zahtjeva, čak i pretpostavljajući da je grupacija postala učinkovitija zbog nove strukture, to ne znači da će ubuduće njezine izvozne cijene u EU biti visoke i da neće rezultirati dampingom.

(44)

ii. Drugo, podnositelj zahtjeva zatim je izjavio da su njegove izvozne cijene za druga tržišta u skladu s njegovim prodajnim cijenama u Uniji ili da su čak više od njih. Izvršena su znatna ulaganja da bi se bolje opskrbila ostala tržišta. Stoga smanjenje ili ukidanje antidampinških mjera u odnosu na podnositelja zahtjeva ne bi dalo poticaj povećanju izvoza u EU i/ili smanjenje njegovih cijena.

(45)

Međutim, ta tvrdnja ne može dovesti do uklanjanja ili smanjenja mjera na snazi. Podsjeća se da je, čak i prema izjavi samog podnositelja zahtjeva, tijekom RRIP-a još uvijek primjenjivao damping. Nadalje, podnositelj zahtjeva je i sam naglasio da EU ostaje jedno od njegovih tradicionalnih tržišta. To je potvrđeno činjenicom da je opseg koji je prodao podnositelj zahtjeva u EU-u još uvijek vrlo velik; ako se usporedi opseg prodaje s potrošnjom EU-a, tijekom RIP-a u okviru početnog ispitnog postupka (8) , oni bi predstavljali znatan tržišni udio (između 5 i 20 %, točni se iznosi ne mogu objaviti zbog povjerljivosti podataka).

(46)

Nakon objave podnositelj zahtjeva ponovno je naglasio svoj stav da će se nove tržišne mogućnosti javiti na drugim tržištima (Indija, Azija i Sjedinjene Države), a ne u EU-u. Međutim, podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve dostatne dokaze kako bi potkrijepio svoje tržišne strategije. Dampinška marža koja je još uvijek bila prisutna tijekom RRIP-a, nedostatak podataka o drugim tržištima i promjenjivost izvozne prodajne cijene na međunarodnom tržištu su elementi koji ne podržavaju tu tvrdnju koja se, stoga, mora odbaciti.

(47)

iii. Treće, po mišljenju podnositelja zahtjeva, rusko domaće tržište, s velikom proizvodnjom čelika, ostaje jedno od njegovih najvažnijih tržišta, a očekuje se da će potražnja za istovjetnim proizvodom u Rusiji rasti. Domaće i izvozne cijene ferosilicija također će rasti puno brže od troška proizvodnje. Podnositelj zahtjeva bi na taj način vjerojatno povećao prodaju na domaćem tržištu, a i zato jer bi, po mišljenju podnositelja zahtjeva, jedini preostali ruski proizvođač ferosilicija od nedavne promjene vlasništva proizvodio uglavnom za vlastitu potrošnju.

(48)

Čak i ako se pretpostavi da su sve ove tvrdnje istinite, još uvijek ostaje činjenica da je tijekom RRIP-a podnositelj zahtjeva primjenjivao damping uz značajnu maržu i po promjenjivim cijenama. Nadalje, kako je prethodno objašnjeno, opseg koji je prodao podnositelj zahtjeva u EU-u tijekom RRIP-a ne ukazuje na to da se odmakao od tog tržišta niti da namjerava tako postupiti u bliskoj budućnosti.

(49)

U svojim komentarima na objavu, podnositelj zahtjeva potvrdio je da je jedini mogući razlog koji je Komisija predstavila u objavi za poricanje važnosti povećane potražnje na domaćem tržištu značaj utvrđene dampinške marže. Nadalje, podnositelj zahtjeva tvrdi da Komisija, iako je priznala mnoge ključne točke u pogledu ruskog tržišta, ne povlači primjerene zaključke iz tih tvrdnji.

(50)

Te se tvrdnje moraju odbaciti. Prije svega, ne samo nalazi o dampingu, već i nalazi o opsegu govore protiv te tvrdnje. Nadalje, institucije napominju da Komisija nije utvrdila, niti su dostavljeni neovisni podaci koji bi potkrijepili tvrdnju da se očekuje da će potražnja za dotičnim proizvodom u Rusiji porasti i da bi izvozne cijene grupacije trebale rasti mnogo brže od troškova proizvodnje.

(51)

iv. Četvrto, podnositelj zahtjeva je istaknuo da su njegovi proizvodni pogoni ferosilicija u Rusiji radili punim kapacitetom godinama, da nije planirao povećati svoje cjelokupne proizvodne kapacitete ferosilicija u bliskoj budućnosti te da nije bilo naznaka koje bi ukazivale na suprotno.

(52)

Međutim, zabilježen je znatan oporavak kapaciteta nakon financijske krize 2009. i podnositelj zahtjeva je izvijestio o širenju kapaciteta za 10 do 20 % (zbog povjerljivosti podataka naveden je raspon) u usporedbi s razdobljem koje je prethodilo financijskoj krizi 2009.

(53)

Nakon objave, podnositelj zahtjeva tvrdio je da usporedba proizvodnih kapaciteta nakon RRIP-a s onima tijekom razmatranog razdoblja nije primjerena s obzirom da je podnositelj zahtjeva predvidio financijsku krizu 2009. te je stoga već smanjio proizvodne kapacitete. Ta se tvrdnja ne može prihvatiti; širenje tih kapaciteta za 10 do 20 % može se primijetiti u usporedbi s 2007., no ne i 2009. kada su kapaciteti bili na najnižoj razini. Nadalje, financijska kriza 2009. nije još mogla utjecati na proizvodne kapacitete podnositelja zahtjeva 2007.

(54)

Analiza tvrdnji podnositelja zahtjeva u pogledu trajne prirode promijenjenih okolnosti, kako je gore sažeto, dovodi do zaključka da trenutačno nema dovoljno dokaza da su promijenjene okolnosti trajne prirode. Čini se vjerojatnim da će izvozne cijene podnositelja zahtjeva, pa stoga i dampinška marža, dalje varirati prateći, osobito, razvoj cijena na svjetskim tržištima. U mjeri u kojoj je podnositelj zahtjeva ukazao na određene promijenjene okolnosti, ne može se, stoga, smatrati da one prikazuju da je ponašanje podnositelja zahtjeva s obzirom na cijenu tijekom RRIP-a trajne prirode. Stoga se zaključuje da bi bilo preuranjeno i stoga neopravdano u ovom trenutku sniziti pristojbe.

(55)

Podnositelj zahtjeva je zajedno sa svojim povezanim uvoznikom ponudio preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. osnovne Uredbe.

(56)

Ispitni postupak je potvrdio da je cijena proizvoda vrlo promjenjiva. Kako je već navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 42., utvrđeno je da su se prodajne cijene podnositelja zahtjeva u Uniji tijekom RRIP-a značajno mijenjale. Proizvod, stoga, nije primjeren za preuzimanje obveza u vezi fiksne cijene. Iako je izvoznik predložio mehanizam indeksacije, nije bilo moguće utvrditi korelaciju između promjene cijene konačnog proizvoda i izvora predložene indeksacije, posebno s obzirom da je ona također vezana uz gotovi proizvod i odnosi se na cijene na koje je izvršen utjecaj putem dampinškog uvoza. Stoga se predložena indeksacija nije smatrala primjerenom.

(57)

U pogledu specifičnih rizika trgovačkog društva, utvrđeno je da je zbog složenosti strukture trgovačkog društva, rizik od unakrsne kompenzacije vrlo visok: ostali proizvodi osim dotičnog proizvoda mogli bi se prodati putem trgovca izvan Unije u drugu povezanu podružnicu u trećoj zemlji te ponovno prodati u Uniju.

(58)

Konačno, budući da sam proizvod može biti različite kvalitete te se uglavnom uvozi u rasutom stanju, carinskim tijelima ne bi bilo moguće razlikovati kemijske specifikacije (koje potencijalno podliježu različitim najnižim uvoznim cijenama) bez pojedinačne analize svake transakcije, što bi otežalo ili čak onemogućilo praćenje.

(59)

Ponude u pogledu preuzimanja obveze stoga su odbačene.

(60)

S obzirom na nalaze o dampingu, kao i nedostatak dokazane trajne prirode promijenjenih okolnosti, zaključuje se da JSC Chelyabinsk Electrometallurgical Integrated Plant i njegovo povezano društvo JSC Kuznetsk Ferroalloy Works i dalje trebaju podlijegati razini pristojbe navedenoj u izvornoj Uredbi, tj. 22,7 %.