11/Sv. 118

HR

Službeni list Europske unije

125

L 346/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1631/2005 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu koja se sastoji od individualnih pristojba od 7,3 % do 40,5 % s preostalom pristojbom od 42,6 % (3) na uvoz trikloroizocijanurne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK).

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 855/2010 (4) snizilo individualnu pristojbu za jedno trgovačko društvo s 14,1 % na 3,2 %.

(3)

Nakon objavljivanja obavijesti o skorom isteku antidampinških mjera na snazi (5), Komisija je 6. lipnja 2010. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera prema članku 11. stavku 2. osnovne Uredbe. Zahtjev je podnijelo Vijeće europske kemijske industrije (CEFIC) u ime proizvođača iz Unije koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 90 %, ukupne proizvodnje trikloroizocijanurne kiseline u Uniji (podnositelji zahtjeva).

(4)

Zahtjev za reviziju temeljio se na razlozima da bi istek mjera vjerojatno za posljedicu imao nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete industriji Unije.

(5)

Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je 6. listopada 2010. objavila pokretanje takvog ispitnog postupka prema članku 11. stavku 2. osnovne Uredbe putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (6) (Obavijest o pokretanju postupka).

(6)

Razdoblje revizije ispitnog postupka (RRIP) trajalo je od 1. srpnja 2009. do 30. lipnja 2010. Analiza vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2007. do kraja RRIP-a (razmatrano razdoblje).

(7)

Komisija je službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače u Uniji, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi i predstavnike NRK-a o pokretanju postupka revizije nakon isteka mjere.

(8)

Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su tražile raspravu, a pokazale su da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(9)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika iz NRK-a i nepovezanih uvoznika u Uniji, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe.

(10)

Kako bi se odlučilo je li odabir uzoraka neophodan i, ako jest, da bi se izabrao uzorak, gornje stranke su zamoljene, prema članku 17. osnovne Uredbe, da se jave unutar 15 dana od objave obavijesti o pokretanju postupka i dostave Komisiji podatke zahtijevane u obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Ni jedan od proizvođača izvoznika u NRK-u nije sudjelovao u istrazi.

(12)

Kad je riječ o uvoznicima nekoliko se trgovačkih društava javilo za suradnju, ali su se povukli u kasnijoj fazi.

(13)

Komisija je poslala upitnike svim strankama za koje se zna da se to na njih odnosi u skladu s rokovima iz obavijesti o pokretanju postupka. Dobiveni su odgovori od tri poznata proizvođača iz Unije i od dva korisnika.

(14)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala neophodnima s ciljem određivanja nastavka ili vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljene su u poslovnim prostorijama dva vodeća proizvođača iz Unije:

(15)

Proizvod na koji se trenutačna revizija odnosi je trikloroizocijanurna kiselina i njezini pripravci (TCCA) koja se još naziva i „simklozen” prema međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN), trenutačno obuhvaćena oznakama KN ex29336980 i ex38089420 (oznake TARIC 2 933 698 070 i 3 808 942 020) i podrijetlom iz NRK-a.

(16)

TCCA je kemijski proizvod koji se koristi kao organski klorinski dezinficijens i izbjeljivač širokog spektra, a posebno za dezinfekciju vode u bazenima za plivanje. Prodaje se u obliku praha, granula, tableta i granulata. Svi oblici TCCA-a i pripravci dijele jednake osnovne značajke (kemijski sastav) i svojstva (dezinficijens) i svi su namijenjeni za sličnu upotrebu te se stoga smatraju jednim proizvodom.

(17)

Trenutačno je ispitivanje potvrdilo da se dotični proizvod, kako ga proizvode i prodaju proizvođači izvoznici u Uniju, sličan u smislu njegovih fizičkih i kemijskih svojstava kao i upotrebe, proizvodu koji proizvode i prodaju proizvođači u Uniji na tržištu Unije i proizvođači u analognoj zemlji na domaćim i izvoznim tržištima. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

(18)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, ispitano je bi li bilo vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(19)

Kako je gore objašnjeno, ni jedan od kontaktiranih 30 poznatih proizvođača izvoznika nije se javio tijekom odabira uzoraka niti su se javili tijekom ispitnog postupka.

(20)

Budući da ni jedan od proizvođača izvoznika iz NRK-a nije surađivao, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga oslanjaju se na raspoložive činjenice u skladu s člankom 18. osnovne Uredbe, posebno podataka Eurostata, zahtjeva za reviziju i službenih statističkih podataka NRK-a o izvozu.

(21)

Uz to su se podaci koje je podnio proizvođač izvoznik s kojim se surađivalo u analognoj zemlji, Japanu, koristili za određivanje uobičajene vrijednosti.

(22)

Budući da je kinesko gospodarstvo u tranziciji, prema članku 2. stavku 7. točki (a) osnovne Uredbe, uobičajenu vrijednost treba utvrditi na temelju cijene ili izračunate uobičajene vrijednosti dobivene u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnog gospodarstva (analogna zemlja), ili cijene iz analogne zemlje do ostalih zemalja, uključujući Uniju, ili, kad se takve ne mogu utvrditi, na bilo kojem drugom razumnom temelju, uključujući cijenu stvarno plaćenu ili koju treba platiti u Uniju za istovjetni proizvod, prema potrebi, valjano prilagođenu kako bi uključivala objektivnu profitnu maržu.

(23)

U obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Komisija je objavila da je Japan korišten u prethodnom ispitnom postupku kao zemlja odgovarajućeg tržišnog gospodarstva za uspostavljanje uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a i predviđa da se Japan ponovno koristi u tu svrhu. Tijekom trenutačne revizije ispitnog postupka obaviješteni su proizvođači iz ostalih zemalja tržišnog gospodarstva kao što su SAD i Tajvan radi suradnje. Međutim, suradnja je ostvarena samo s jednim proizvođačem izvoznikom u Japanu.

(24)

Stoga je utvrđeno da je Japan odgovarajuća analogna zemlja. S tim u vezi, od zainteresiranih stranaka nisu zaprimljeni nikakvi komentari niti prigovori o primjerenosti ove zemlje.

(25)

Prema članku 2. stavku 7. osnovne Uredbe uobičajena vrijednost se utvrđuje na temelju podataka primljenih od proizvođača izvoznika koji surađuju u analognoj zemlji tj. na temelju cijena plaćenih ili koje treba platiti na domaćem tržištu u Japanu za istovjetne proizvode koji se prodaju u uobičajenom tijeku trgovine.

(26)

Prvo je za proizvođača izvoznika u Japanu utvrđeno je li njegova ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, tj. predstavlja li njegova prodaja najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju. Tijekom RRIP-a utvrđeno je da domaća proizvodnja proizvođača izvoznika koji surađuje u Japanu reprezentativna.

(27)

Slijedom toga razmatrana je domaća prodaja kako bi se utvrdilo je li izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne Uredbe.

(28)

Budući da je tijekom RRIP-a utvrđeno da je sva prodaja na domaćem tržištu ostvarena uz zaradu, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj ponderiranoj prosječnoj domaćoj cijeni.

(29)

U nedostatku suradnje proizvođača izvoznika u NRK-u izvozna cijena se temeljila na podacima Eurostata.

(30)

Ponderirana uobičajena vrijednost i ponderirana izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica na istoj razini trgovine. Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u obzir su u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe uzete razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U tu svrhu izvršene su odgovarajuće prilagodbe koje se odnose na razlike u troškovima transporta i osiguranja.

(31)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. osnovne Uredbe ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom. Na temelju prethodne metodologije iznos dampinške maže utvrđen je na 75 %.

(32)

Osim analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a, ispitana je i vjerojatnost nastavka dampinga.

(33)

U tom su pogledu analizirani sljedeći elementi: raspoloživi rezervni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije za izvozne proizvođače iz NRK-a i njihov izvoz u treće zemlje.

(34)

U nedostatku ostalih izvora podataka koje se odnose na proizvodnju i kapacitet u NRK-u analiza je napravljena u skladu s člankom 18. osnovne Uredbe na temelju podataka sadržanih u revizijskom zahtjevu.

(35)

Prema revizijskom zahtjevu, korištenje proizvodnih kapaciteta u NRK-u sa stopama ispod 40 % ostalo je nisko tijekom razmatranog razdoblja. Zbog ogromnog proizvodnog kapaciteta i niske domaće potražnje izgleda da je raspoloživi rezervni kapacitet u NRK-u koji bi se mogao izvesti veći do 180 000. Ovo se uspoređuje s potrošnjom od 44 000 tona u Uniji tijekom RRIP-a.

(36)

Privlačnost tržišta Unije odražava se u činjenici da uvođenje antidampinških pristojba nije zaustavilo širenje izvoza iz NRK-a u Uniju. Iako je tijekom razdoblja od 2007. do 2009. obujam uvoza bio na nižoj razini kad se usporedi s razdobljem početnog ispitnog postupka koji je doveo do uvođenja mjera, obujam uvoza tijekom RRIP-a bio je iznad te razine, dosežući 22 696 tona.

(37)

Unatoč povećanju prosječne uvozne cijene tijekom razmatranog razdoblja, cijene su stalno ostajale ispod cijena industrije Unije.

(38)

Činjenica da se uvoz iz NRK-a povećao tijekom razmatranog razdoblja na veću razinu nego tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka ukazuje na to da postoji trajni interes NRK-a za tržište Unije.

(39)

Statistički podaci NRK-a o izvozu analizirani su s obzirom na izvozni obujam NRK-a i cijene za ostale treće zemlje. U skladu s ovim statističkim podacima, 24 % izvoza iz NRK-a u 2010. godini bilo je namijenjeno tržištu Unije. Izvozne cijene EU-a na razini FOB bile su nešto više nego izvozne cijene za ostatak svijeta. Međutim, u nedostatku suradnje i podataka u revizijskom zahtjevu u pogledu izvoza u ostale treće zemlje nije moguće usporediti cijene na razini CIF s prosječnom cijenom industrije Unije. Unatoč tome, može se smatrati da činjenica da su izvozne cijene za treće zemlje prosječno niže od izvoznih cijena za Uniju upućuje na to da je tržište Unije privlačno tržište za izvoznike iz NRK-a i da će se izvoz vjerojatno dodatno povećavati u izostanku mjera.

(40)

S obzirom na prethodne nalaze, može se zaključiti da je izvoz iz NRK-a još uvijek dampinški i da je vjerojatno da će se damping na tržištu Unije nastaviti u slučaju uklanjanja trenutačnih antidampinških mjera. Doista, uzimajući u obzir postojeći raspoloživi rezervni kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije na temelju usporedbe između izvoznih cijena za EU i trećih zemalja, vjerojatno je da će se obujam dampinškog izvoza iz NRK-a u Uniju značajno povećati ako bi se mjere stavile izvan snage.

(41)

Dotični proizvod u Uniji proizvode tri trgovačka društva. Smatra se, stoga, da oni predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. osnovne Uredbe (dalje u tekstu navode se kao „industrija Unije”).

(42)

Podaci su dobiveni iz statistike Eurostata, revizijskog zahtjeva, odgovora na upitnik i informacija prikupljenih tijekom posjeta radi provjere.

(43)

Ekonomski pokazatelji koji se odnose na proizvodnju, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio i zaposlenost odnose se na podatke koje su dostavila tri proizvođača iz Unije. Svi se drugi pokazatelji odnose na podatke koje su dostavili samo podnositelji zahtjeva zbog ograničene suradnja jednog od proizvođača iz Unije koji nije podnositelj zahtjeva u trenutačnoj reviziji. S obzirom da podnositelji zahtjeva predstavljaju oko 90 % proizvodnje unije u RRIP-u, za potrebe ove revizije smatra se da su njihovi podaci reprezentativni za industriju Unije. Na licu mjesta provjereni su samo podaci dobiveni od podnositelja zahtjeva.

(44)

Podaci koji se odnose na gospodarsko stanje industrije Unije kao i potrošnju mogu se dostaviti samo u indeksiranom obliku da bi se sačuvala povjerljivost iz članka 19. osnovne Uredbe. Razlog tomu je što se dotični ekonomski pokazatelji odnose na dva proizvođača, odnosno, u nekim slučajevima, tri proizvođača od kojih je jedan neznatno aktivan u sektoru.

(45)

U lipnju 2009. jedan od podnositelja zahtjeva zatvorio je postrojenje, obustavio proizvodnju od tog datuma i otpustio sve zaposlene. Dotično je postrojenje privremeno stavljeno na čekanje nekoliko mjeseci, ali je konačno zatvoreno u siječnju 2010. To je donekle utjecalo na niz pokazatelja kao što je potrošnja, proizvodni obujam i produktivnost, kako je dodatno objašnjeno niže u uvodnim izjavama 47. i 62.

(46)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje tri proizvođača iz Unije na tržištu Unije te uvoza prema podacima Eurostata.

(47)

Između 2007. i 2009. potrošnja TCCA-a u Uniji smanjila se za 19 % prije oporavka tijekom RRIP-a na razinu koja prelazi 6 % potrošnje ostvarene 2007. Za 2008. i 2009. godinu ovaj se trend može objasniti kombiniranim učinkom niže potražnje zbog globalne gospodarske krize i ograničene ponude zbog zatvaranja jednog proizvodnog pogona u 2009. (vidjeti uvodnu izjavu 45.). Veća razina potrošnje u Uniji ostvarena tijekom RRIP-a povezana je s oporavkom od gospodarske krize i povećanjem uvoza iz NRK-a.

Tablica 1.

Potrošnja Unije

(48)

Kretanja obujma i tržišnih udjela dampinškog uvoza iz NRK-a navedeni su u nastavku. Sljedeće količine i tržišni udjeli temelje se na statističkim podacima Eurostata o uvozu, jer ni jedan od proizvođača/izvoznika iz NRK-a nije surađivao tijekom ove revizije.

(49)

U 2008. i 2009. godini količine TCCA-a uvezene iz NRK-a neznatno su se smanjile. Nakon tog smanjenja uvoza uslijedilo je značajno povećanje tijekom RRIP-a (više od 35 % u usporedbi s 2009.). Istodobno je uvoz iz NRK-a stalno povećavao svoj tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 2.

Obujam uvoza iz NRK-a i tržišni udjeli

(50)

Cijene uvoza iz NRK-a pokazuju stalni porast od 11,3 %. Ovo se kretanje, s jedne strane, može pripisati rastu cijena glavnih sirovina koje su počele značajnije rasti 2009. i tijekom RRIP-a. S druge strane, u određenoj mjeri ono može odražavati promjene u ponudi proizvoda (7).

Tablica 3.

Jedinična cijena u NRK-u,

(51)

Općenito cijene uvoza iz NRK-a ostale su niže od cijena industrije Unije tijekom cijelog razdoblja. Prilikom utvrđivanja opsega sniženja cijena Komisija je izračun temeljila na prosječnim izvoznim cijenama CIF za NRK dobivenim iz Eurostata. Cijene dotičnog proizvoda uspoređene su s ponderiranom prosječnom cijenom industrije Unije prilagođenoj razini franko tvornica. Usporedba je pokazala da je uvoz iz NRK-a snižavao cijene industrije Unije za više od 10 % ne uzimajući u obzir antidampinške mjere na snazi.

(52)

Obujam i tržišni udjeli uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja prikazan je u tablici u nastavku. Podaci se temelje na brojkama iz Eurostata:

Tablica 4.

Uvozi iz ostalih zemalja (obujam i tržišni udio)

(53)

U pogledu obujma i tržišnog udjela uvoz iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja je zanemariv. Uvoz iz SAD-a, druge zemlje na koju se odnose antidampinške mjere u potpunosti je obustavljen tijekom razmatranog razdoblja.

(76)

Prema članku 3. stavku 5. osnovne Uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije.

(55)

Došlo je do ozbiljnog pada proizvodnje od 2009. nadalje zbog globalne gospodarske krize i zatvaranja jednog proizvodnog postrojenja u lipnju 2009., kad je proizvodnja iz tog pogona u potpunosti obustavljena (vidjeti gornju uvodnu izjavu 45.)

Tablica 5.

Proizvodnja Unije

(56)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni je kapacitet slijedio isti trend kao i proizvodnja. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja na iskorištenost kapaciteta pozitivno su utjecala neka poboljšanja procesa.

(57)

Zbog zatvaranja jednog pogona u Uniji 2009. (vidjeti gornju uvodnu izjavu 45.) podaci prikupljeni za RRIP ograničeni su na kapacitet preostalog postrojenja.

Tablica 6.

Proizvodni kapacitet Unije i iskorištenost kapaciteta

(58)

Ovaj se pokazatelj temelji na podacima koje su dostavili podnositelji zahtjeva zbog razloga objašnjenih u gornjoj uvodnoj izjavi 54. Ispitni je postupak u poslovnim prostorijama trgovačkog društva otkrio sezonske obrasce u potrošnji TCCA-a, prema kojima se dotični se proizvod najviše koristi ljeti. Ovo utječe na promjene u razini zaliha tijekom godine: zalihe dosežu vrhunac tijekom zime i značajno se smanjuju tijekom ljetnog razdoblja. Za godine od 2007. do 2009. brojke predstavljaju razinu zaliha 31. prosinca navedene godine. Međutim, brojke za RRIP prikazuju razine zaliha 30. lipnja 2010., vrijeme u godini s najvećom iskoristivosti zaliha. Stoga ovaj pokazatelj ne omogućuje odgovarajuću usporedbu između RRIP-a i ostatka razmatranog razdoblja te se stoga ne smatra važnim za procjenjivanje štete.

(59)

Gospodarska je kriza imala negativan utjecaj na obujam prodaje dotičnog proizvoda na tržištu Unije. Povećanje zabilježeno tijekom RRIP-a može se u većoj mjeri pripisati povećanju potrošnje u Uniji zbog oporavka od recesije nakon gospodarske krize.

Tablica 7.

Prodaja

(60)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije nije uspjela povratiti svoj tržišni udio koji se značajno smanjio tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 8.

Tržišni udio Unije

(61)

Zapošljavanje u ovom sektoru u EU-u se smanjilo tijekom razmatranog razdoblja, posebno nakon zatvaranja jednog od proizvodnih pogona (vidjeti gornju uvodnu izjavu 45.) Zbog toga su troškovi plaća na razini industrije Unije također smanjeni. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna plaća po zaposleniku ostala je relativno stabilna.

Tablica 9.

Zaposlenost

(62)

Produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, imala je negativan rast tijekom razmatranog razdoblja, sa značajnim smanjenjem od 20 % u 2009. To je rezultat reorganizacije zbog zatvaranja proizvodnih postrojenja, zbog kojeg je proizvodnja privremeno obustavljena na 6 mjeseci 2009. godine, a pogon zatvoren u siječnju 2010. (vidjeti gornju uvodnu izjavu 45.) Tijekom RRIP-a produktivnost se oporavila iako su u prvom polugodištu na nju djelomično utjecala negativna kretanja iz 2009.

Tablica 10.

Produktivnost

(63)

Prosječna jedinična cijena TCCA-a u EU-u (kako je prikazano na tablici u nastavku) blago se povećala između 2007. i 2009., a tijekom RRIP-a vratila se na razinu iz 2007. U određenoj mjeri povećanje u razdoblju od 2007. do 2009. povezano je s učinkom ponude proizvoda (vidjeti bilješku 1. na stranici 10.).

Tablica 11.

Prodajna cijena na tržištu Unije

(64)

Profitabilnost na prodaji TCCA-a u EU-u imala je negativan razvoj od 2007. nadalje sa značajnim gubitkom 2009. Ovakvi loši rezultati trebaju se promatrati u odnosu na zatvaranje jednog proizvodnog pogona koji je te godine zatvorio proizvođač iz Unije. Tijekom RRIP-a profitabilnost je postala nešto pozitivnija iako je razina dobiti bila daleko ispod uobičajene razine dobiti (tj. 10 % (8)) koju bi trebalo ostvariti u ovom sektoru djelatnosti. Ovo ukazuje da je industrija Unije još uvijek u lošoj financijskoj situaciji.

Tablica 12.

Profitabilnost

(65)

Tijekom razmatranog razdoblja nije bilo većih kapitalnih izdataka. Indeksirane brojke u tablici predstavljaju ulaganja poduzeta radi poboljšanja produktivnosti i proizvodnog procesa. Indeksi za povrat ulaganja prate isti trend kao i profitabilnost

Tablica 13.

Ulaganja

(66)

Novčani je tok ostao pozitivan tijekom razmatranog razdoblja, s izuzetkom 2009. godine kad je trebalo pokriti izvanredne troškove restrukturiranja zbog zatvaranja jednog od proizvodnih pogodna (vidjeti gornju uvodnu izjavu 45.). Razvoj novčanog toka prati razvoj profitabilnosti.

Tablica 14.

Novčani tok

(67)

Damping iz NRK-a nastavio se tijekom RRIP-a na značajno većoj razini od trenutačne razine mjera. (57) Dodatno, s obzirom na rezervni kapacitet i cijene uvoza iz NRK-a učinak stvarnih marži dampinga na industriju Unije ne može se smatrati zanemarivim.

(68)

Antidampinške mjere uvedene su u listopadu 2005. Uzimajući u obzir cjelokupno stanje industrije Unije kao i izvoz iz NRK-a u razdoblju od 2007. do RRIP-a, može se zaključiti da se industrija Unije nije u potpunosti oporavila od tih učinaka unatoč antidampinškim mjerama na snazi.

(69)

Nekoliko pokazatelja štete negativno se razvilo tijekom razmatranog razdoblja. Uzimajući u obzir cjelokupno stanje proizvođača Unije koje se pogoršava, smatra se da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(70)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49. uvoz TCCA-a iz NRK-a značajno je porastao između 2007. i RRIP-a, i u pogledu obujma i tržišnog udjela. Utvrđeno je i značajno sniženje cijena (vidjeti uvodnu izjavu 51.). Stalni veliki dotok dampinškog uvoza iz NRK-a pojavio se u kontekstu povećanje potrošnje u Uniji u razmatranom razdoblju, dosežući u RRIP-u razinu koja za 6 % prelazi razinu ostvarenu 2007. unatoč smanjenju između 2007. i 2009. Kao je prikazano, stanje industrije Unije se pogoršava u najvećoj mjeri zbog uvoza iz NRK-a koji je iskoristio povećanje potrošnje.

(71)

Komisija je analizirala postoje li bilo koji drugi poznati čimbenici, osim dampinških uvoza iz NRK-a, koji su mogli utjecati na stalnu štetu koju trpe proizvođači iz Unije.

(72)

Usporedno s dampinškim uvozom iz NRK-a, vjerojatno su i lošiji rezultati industrije Unije na trećim tržištima, gdje je suočena s konkurencijom iz NRK-a, posebno na tržištu SAD-a, imali negativan učinak na proizvodnju Unije. Međutim, većina aktivnosti proizvođača Unije odvija se tržištu Unije, ograničavajući u određenoj mjeri mogući utjecaj smanjenog izvoza.

(73)

Gospodarska je kriza također imala negativan učinak na rezultate industrije Unije, što je dovelo do smanjenja proizvodnje i restrukturiranje jednog od proizvođača iz Unije. Međutim, učinak gospodarske krize vremenski bio je ograničen (dio 2008. godine i 2009.), a stanje gospodarstva industrije Unije nastavilo se pogoršavati tijekom razmatranog razdoblja. Dodatno, razvoj situacije tijekom RRIP-a pokazao je da se industrija Unije djelomično počela oporavljati. Stoga se može zaključiti da utjecaj gospodarske krize nije bio beznačajan u ovom slučaju, iako on nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog izvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(74)

Stalni damping uvoza iz NRK-a i gospodarska kriza utjecali su na postupak oporavka i naglasili poteškoće u industriji Unije. Iako su i ostali čimbenici doprinijeli pogoršavanju rezultata industrije Unije, ni jedan od njih nije dostatan da prekine uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Na temelju toga se može zaključiti da je dampinški uvoz iz NRK-a izazvao materijalnu štetu industriji Unije.

(75)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe procijenjen je uvoz iz dotične zemlje kako bi se utvrdilo postoji li vjerojatnost nastavka štete.

(76)

U odnosu na vjerojatni učinak isteka mjera na snazi na industriju Unije, sljedeći su čimbenici uzeti u obzir u skladu s gore navedenim elementima u smislu vjerojatnosti nastavka dampinga.

(77)

Uvoz TCCA-a iz NRK-a predstavlja oko 98 % cjelokupnog uvoza u EU i tijekom razmatranog razdoblja nastavlja dobivati tržišni udio dosežući preko 50 % tijekom RRIP-a. Ispitni je postupak otkrio da je taj uvoz ostvaren po dampinškim cijenama sa značajnom dampinškom maržom. Dodatno, cijene uvoza iz NRK-a stalno su ostale ispod cijena industrije Unije tijekom cijelog razdoblja, snižavajući cijene Unije za više od 10 % (ne uzimajući u obzir mjere na snazi).

(78)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 34. i 35., analiza dostupnih kapaciteta u NRK-a pokazala je da je tijekom razmatranog razdoblja iskoristivost proizvodnih kapaciteta ostala niska. Procijenjeni prekomjerni proizvodni kapacitet veći je tri puta od tržišta Unije. Istodobno, prema podacima dobivenim iz revizijskog zahtjeva, u NRK-u za dotični proizvod postoji samo ograničeno tržište.

(79)

U svjetlu povećanja uvoza i dostupnog rezervnog kapaciteta u NRK-u, EU će vjerojatno privlačiti dodatni uvoz iz NRK-a u budućnosti. Činjenicu da je tržište Unije privlačno za izvoznike iz NRK-a potvrđuje razvoj događaja iz 2009. godine kad je došlo do nestašice proizvoda u EU, izazvane restrukturiranjem sektora, koja je djelomično podmirena dodatnim uvozom iz NRK-a.

(80)

Ovo se stanje može dodatno pogoršati činjenicom da su antidampinške mjere na TCCA iz NRK-a na tržištu SAD-a nedavno proširene. Stoga se očekuje da bi istekom antidampinških mjera u EU-u tržište Unije postalo privlačnije.

(81)

Industrija Unije trpi štetu učinaka dampinškog uvoza iz NRK-a već nekoliko godina i trenutačno je još uvijek u nesigurnom gospodarskom položaju.

(82)

Kako je prethodno utvrđeno, ispitni je postupak otkrio da se stanje industrije Unije u kojem joj je nanesena šteta nastavilo tijekom razmatranog razdoblja. Nastavak štete, prema članku 11. stavku 2. osnovne Uredbe, sam po sebi dobar je pokazatelj da će se šteta vjerojatno nastaviti u budućnosti što upućuje na to da mjere valja zadržati.

(83)

Uzimajući u obzir dostupan kapacitet u NRK-u i privlačnost tržišta Unije ako se mjere ukinu očekuje se nastavak rastućeg trenda u kojem veliki uvozi iz NRK-a po dampinškim cijenama nastavljaju značajno snižavati cijene proizvođača iz Unije.

(84)

Ako se trenutačne mjere na snazi ne prošire, stanje industrije Unije bi se pogoršalo te bi sama industrija Unije bila ugrožena Stoga se može zaključiti da bi stavljanjem postojećih mjera izvan snage došlo do jasne vjerojatnosti ponavljanja štete za industriju Unije.

(85)

Prema članku 21. osnovne Uredbe, bilo je neophodno ispitati bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir raznih uključenih interesa, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(86)

U prethodnom ispitnom postupku smatralo se da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja važećih antidampinških mjera na dotične stranke.

(87)

Na ovoj je osnovi ispitano može li se, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavljanja dampinga i štete, jasno zaključiti da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(88)

S obzirom na zaključke o stanju industrije Unije iz gornje uvodne izjave 66. te u skladu s argumentima koji ukazuju na vjerojatnost nastavka štete objašnjenje u uvodnim izjavama od 78. do 81. može se smatrati da bi istek trenutačnih mjera na snazi doveo do daljnjeg pogoršanja gospodarskog stanja industrije TCCA-a u Uniji, koja je pretrpjela štetne učinke dampinškog izvoza iz NRK-a, a čije je stanje pogoršano globalnom gospodarskom krizom.

(89)

Smatra se da bi nastavak mjera donio koristi industriji Unije, koja bi se mogla oporaviti od prethodnih štetnih učinaka dampinga, pogoršanih gospodarskom krizom. U suprotnom bi prekid mjera zaustavio oporavak industrije Unije, značajno narušavajući njezinu održivost, što bi dovelo u pitanje i samo njezino postojanje te na taj način smanjilo ponudu i konkurentnost na tržištu.

(90)

Obaviješteni su svi poznati korisnici, uvoznici, prerađivači i čimbenici u proizvodnom lancu industrije TCCA-a.

(91)

Javila su se samo dva korisnika i oba su izrazila svoju potporu za nastavak mjera na snazi. Oba su tvrdila da nastavak mjera ne bi imao negativan učinak na konkurenciju na tržištu Unije, već da bi, upravno suprotno, osigurao veći raspon dobavljača u toj industriji korisnika koji bi se natjecali po tržišnim cijenama. Budući da se u ovom slučaju druge stranke nisu javile, nema dokaza da bi održavanje antidampinškim mjera u trenutačnom slučaju imalo značajan učinak na uvoznike i korisnike u Uniji.

(92)

Može se očekivati da bi nastavak mjera pomogao industriji Unije, s posljedičnim korisnim učincima na uvjete konkurentnosti na tržištu Unije i na konsolidaciju sektora nakon gospodarske krize i restrukturiranja. Dodatno se može očekivati da će nastavak mjera donijeti koristi korisnicima i uvoznicima održavajući širi raspon dobavljača na tržištu Unije.

(93)

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv nastavka trenutačnih antidampinških mjera.

(94)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave također im je dano razdoblje za dostavljanje komentara. Podnesci i komentari bili su na odgovarajući način uzeti u razmatranje, ako je to bilo opravdano.

(95)

Iz gore navedenoga slijedi da, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz TCCA-a iz NRK-a, treba zadržati,

1.

Ime i funkcija službene osobe subjekta koja izdaje račun.

2.

Sljedeća izjava:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina) trikloroizocijanurne kiseline prodane za izvoz u Europsku uniju i navedene na ovom računu, proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (dotična zemlja). Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.

Datum i potpis”.