11/Sv. 79

HR

Službeni list Europske unije

179

L 128/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 17. travnja 2010. objavila obavijest u Službenom listu Europske unije  (2) („obavijest o pokretanju postupka”) o pokretanju postupka protiv subvencioniranog uvoza u pogledu uvoza u Uniju premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”).

(2)

Postupak protiv subvencioniranog uvoza pokrenut je nakon zahtjeva koji je 4. ožujka 2010. podnio CEPIFINE, Europsko udruženje proizvođača finog papira („podnositelj pritužbe”), u ime proizvođača koji predstavljaju veći udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje premazanog finog papira u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o subvencioniranju premazanog finog papira i materijalnoj šteti koja iz tog subvencioniranja proizlazi, što se smatralo dostatnim za opravdanje pokretanja postupka.

(3)

Prije pokretanja postupka te u skladu s člankom 10. stavkom 7. Osnovne uredbe, Komisija je obavijestila vladu NRK-a („kineska vlada”) da je zaprimila valjano dokumentirani zahtjev koji tvrdi da je subvencionirani uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije. Kineska vlada je pozvana na savjetovanja radi objašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem pritužbe i postizanjem sporazumnog rješenja. Kineska vlada je prihvatila ponuđena savjetovanja i savjetovanja su kasnije održana. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići zajedničko rješenje. Međutim, u obzir su uzeti komentari tijela kineske vlade u pogledu navoda sadržanih u pritužbi o nemogućnosti kompenzacije programâ. Nakon savjetovanja zaprimljeni su podnesci kineske vlade.

(4)

Komisija je 18. veljače 2010. u Službenom listu Europske unije  (3) objavila obavijest o pokretanju antidampinškog postupka o uvozu u Uniju premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a.

(5)

Komisija je 17. studenoga 2010. Uredbom (EU) br. 1042/10 (4) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz NRK-a.

(6)

Analize štete provedene u ovom antisubvencijskom i istovremenom antidampinškom postupku su jednake, budući da su definicija industrije Unije, reprezentativni proizvođači u Uniji i razdoblje ispitnog postupka isti u oba ispitna postupka. Zbog toga su komentari o aspektima štete izneseni u oba ova ispitna postupka uzeti u obzir u oba ispitna postupka.

(7)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila podnositelja pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike u NRK-u i jedno udruženje proizvođača papira, predstavnike dotičnih zemalja, te poznate uvoznike i korisnike. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(8)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika iz NRK-a, proizvođača iz Unije i nepovezanih uvoznika, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te, ako su, sam odabir uzoraka, svi poznati proizvođači izvoznici i njihovo poznato udruženje proizvođača papira, svi poznati proizvođači iz Unije i nepovezani uvoznici zamoljeni da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s dotičnim proizvodom (kako je definiran niže u odjeljku 2.1.) tijekom razdoblja od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2009. Zatraženo je mišljenje i od tijela NRK-a.

(9)

Kako je objašnjeno niže u uvodnoj izjavi 51., dvije skupine proizvođača izvoznika iz NRK-a dostavile su zatražene podatke i pristale na uključenje u uzorak. Na temelju gore navedenog, odlučeno je da odabir uzoraka za proizvođače izvoznike u NRK-u nije potreban.

(10)

Kako je objašnjeno niže u uvodnoj izjavi 53., odlučeno je da odabir uzoraka za proizvođače iz Unije nije potreban.

(11)

Kako je objašnjeno niže u uvodnoj izjavi 54., odlučeno je da odabir uzoraka za nepovezane uvoznike nije potreban.

(12)

Komisija je poslala upitnike svim strankama za koje je poznato da se na njih odnosi postupak te svim drugim strankama koje su to zatražile u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka, točnije podnositelju pritužbe, ostalim poznatim proizvođačima iz Unije, poznatim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a i udruženju proizvođača, predstavnicima dotične zemlje, poznatim uvoznicima i poznatim korisnicima.

(13)

Odgovori na upitnike i ostali podnesci dobiveni su od dviju skupina kineskih proizvođača izvoznika, CEPIFINE, četiri proizvođača podnositelja pritužbe iz Unije i još jednog proizvođača iz Unije, 13 nepovezanih uvoznika i trgovaca, 5 korisnika i jednog udruženja iz tiskarske industrije.

(14)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za utvrđivanje subvencioniranja, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih državnih tijela i trgovačkih društava:

(15)

Ispitni postupak o subvencioniranju i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2009. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2006. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(16)

Dotični proizvod je premazani fini papir, tj. papir ili karton premazan s jedne ili obje strane (isključujući kraft papir i kraft karton), bilo u listovima ili svitcima, čija je težina 70 g/m2 ili više, a da ne prelazi 400 g/m2 i svjetlina veća od 84 (izmjereno u skladu s metodom ISO 2470-1), podrijetlom iz NRK-a („dotični proizvod” ili „PFP”) trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 4810 13 20, ex 4810 13 80, ex 4810 14 20, ex 4810 14 80, ex 4810 19 10, ex 4810 19 90, ex 4810 22 10, ex 4810 22 90, ex 4810 29 30, ex 4810 29 80, ex 4810 99 10, ex 4810 99 30 i ex 4810 99 90.

(17)

PFP je papir i karton visoke kvalitete koji se općenito koristi za tisak materijala za čitanje poput časopisa, kataloga, godišnjih izvješća ili godišnjaka. Dotični proizvod uključuje i listove i svitke pogodne za korištenje u strojevima za tisak iz arka (konfiguracija „CutStar”). Svitci pogodni za korištenje u strojevima za tisak iz arka (svitci za rezanje) izrađeni su tako da ih prije tiska treba izrezati u dijelove, zbog čega se smatra da mogu zamijeniti listove i izravno im konkurirati.

(18)

Dotični proizvod ne uključuje svitke pogodne za korištenje u strojevima za tisak iz role. Svitci pogodni za korištenje u strojevima za tisak iz role definiraju se kao oni svitci koji, kad se u skladu s normom testiranja ISO 3783:2006 utvrđuje njihova otpornost na čupanje - metoda povećanja brzine korištenjem uređaja IGT (električni model), daju rezultat manji od 30 N/m kad se ispituje u poprečnom smjeru toka vlakanaca i rezultat manji od 50 N/m kad se ispituje u smjeru proizvodnje papira. Također, suprotno od svitaka koji se koriste u strojevima za tisak iz arka, svitci za korištenje u strojevima za tisak iz role obično se umeću izravno u strojeve za tisak, bez prethodnog rezanja u dijelove.

(19)

Jedna je stranka tvrdila da je opseg proizvoda u ispitnom postupku preusko definiran i da bi trebalo uključiti i svitke PFP-a pogodnog za tisak iz role. Tvrdila je da svitci za tisak iz role i oni uključeni u opseg trenutačnog ispitnog postupka (svitci za rezanje i listovi) imaju jednaka osnovna tehnička i fizička svojstva te da se međusobno ne razlikuju. Nadalje, stranka je tvrdila da se i jedna i druga vrsta koriste za tisak visoke kvalitete i da su zbog toga u određenoj mjeri međusobno zamjenjive.

(20)

Međutim, suprotno gore navedenoj tvrdnji, ispitni postupak potvrdio je da uistinu postoje razlike u tehničkim i fizičkim svojstvima poput vlažnosti i krutosti između papira koji se koristi za tisak iz role i papira koji se koristi za tisak iz arka. Ispitni je postupak potvrdio i da su tehnička svojstva navedena gore u uvodnoj izjavi 18. jedinstvena za svitke prigodne za korištenje u strojevima za tisak iz role. Zbog tih razlika papir koji se koristi u tisku iz role i papir koji se koristi u tisku iz arka nisu pogodni za istu vrstu tiskarskog stroja te zbog toga nisu međusobno zamjenjivi. Naglašava se da su se sve stranke suglasile da su te dvije vrste papira razlikuju prema površinskoj i vlačnoj čvrstoći.

(21)

Nadalje, ista je stranka tvrdila da kupci smatraju PFP u obliku listova, svitaka za rezanje i svitaka koje ne treba rezati jedinstvenim tržištem i da se stoga te vrste distribuiraju putem istih kanala. Različita tehnička svojstva vidljiva su jedino u manjim razlikama u cijeni između tih skupina proizvoda.

(22)

Međutim, ispitni postupak pokazao je da su te dvije vrste svitaka međusobno nezamjenjive i s ekonomskoga gledišta jer se svitci za tisak iz role koriste za tisak velikih naklada, općenito izrađuju po narudžbi i moraju biti dostavljeni točno na vrijeme, što znači da te proizvode ne skladište posrednici, već se dostavljaju izravno krajnjim korisnicima, tj. i prodaju se putem drukčijih kanala nego svitci koji se koriste za tisak iz arka. Razlike u postupku proizvodnje i ekonomiji razmjera u postupku tiska odražavaju se u očitim razlikama u cijeni.

(23)

Nadalje, tijekom razmatranog razdoblja iz NRK-a nisu uvezeni svitci za korištenje u strojevima za tisak iz role. Također se može smatrati da nije vjerojatno da bi se ti proizvodi uvozili u budućnosti jer nabava tih proizvoda s velike udaljenosti nije ekonomski održiva zbog razloga spomenutih u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(24)

Na temelju toga, te su tvrdnje odbačene.

(25)

Ista je stranka tvrdila da otpornost na čupanje nije primjereno tehničko svojstvo na temelju kojeg se utvrđuje razlika između proizvodâ jer bi to ispitivanje bilo opće prirode, a na njegove bi rezultate mogla utjecati vlažnost papira koji se ispituje. Ista je stranka nadalje tvrdila da je na temelju drugih ispitivanja provedenih u njezinom vlastitom laboratoriju koji su mjerili otpornost na čupanje svitaka za tisak iz role koje su proizveli proizvođači iz Unije vidljivo da ti proizvodi ne bi bili obuhvaćeni trenutačnom definicijom proizvoda, što bi ukazivalo na to da kriterij „otpornosti na čupanje” nije primjeren za utvrđivanje razlike između PFP-a koji se koristi za tisak iz role i onog koji se koristi za tisak iz arka. S tim je dokazom stranka tvrdila da je isključenje svitaka za tisak iz role izvršeno proizvoljno.

(26)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi u pogledu tvrdnje da vlažnost papira može utjecati na pouzdanost rezultata ispitivanja za normu ISO 3783:2006.

(27)

Rezultati ispitivanja koje je predočio proizvođač izvoznik sastojali su se od sažetka rezultata ispitivanja koja su provedena u njegovom vlastitom laboratoriju. Ključno, rezultati nisu učinjeni dostupnima za inspekciju i komentare drugih zainteresiranih stranaka, posebno industrije Unije, niti je proizvođač izvoznik za ta ispitivanja dostavio smisleni sažetak koji nije povjerljive prirode unatoč višekratnom podsjećanju.

(28)

Nakon objave, proizvođač izvoznik nije dostavio dodatne detaljnije podatke koji bi mogli pomoći u procjeni pouzdanosti ispitivanja. Budući da nije dostavljena inačica ovog ispitivanja koja nije povjerljive prirode, trgovačka društva čiji su svitci za tisak iz role navodno ispitivani nisu mogla odgovoriti na zaključke ispitivanja. Komisija stoga nije mogla objektivno provjeriti jesu li podneseni rezultati ispitivanja pouzdani i točni i može li se u njih pouzdati za potrebe ispitivanja. Na temelju podataka dostupnih Komisiji, objektivnost i pouzdanost ispitivanja smatrala se nedovoljnom jer se ti podaci povjerljive prirode nisu mogli radi provjere usporediti s bilo kojim pouzdanim izvorima.

(29)

Nakon objave nalaza, isti proizvođač izvoznik je predočio rezultate još jednog ispitivanja kojeg je u njegovo ime proveo vanjski testni laboratorij i ponovio da je PFP koji se koristi za tisak iz role bio proizvoljno isključen iz opsega ispitnog postupka. Izvješće o ispitivanju navelo je da je otpornost na čupanje izmjerena na 25 uzoraka svitaka za tisak iz role koje je dostavio proizvođač izvoznik i označio ih za laboratorij kao uzorke papira koje su proizveli proizvođači iz Unije. Prema tom izvješću, ni jedan uzorak papira nije ispunjavao oba kriterija navedena gore u uvodnoj izjavi 18.

(30)

Razmatranje izvješća o ispitivanju ukazalo je na to, kao prvo, da se izvješće o ispitivanju vanjskog laboratorija odnosilo uglavnom na proizvode za koje su ti rezultati bili nevažni jer velika većina ispitanih uzoraka nisu zapravo bili svitci za tisak iz role; drugo, izvješće o ispitivanju odnosilo se na proizvode koji nisu bili dovoljno identificirani, budući da se iz izvješća o ispitivanju nije moglo utvrditi je li ispitani papir bio za tisak iz arka ili tisak iz role jer je marka papira navedena u izvješću postojala u oba oblika. Nadalje, izvješće o ispitivanju nije dalo nikakvo jamstvo da su navedeni uzorkovani svitci doista bili oni koji su ispitani.

(31)

Kao odgovor na izvješće o ispitivanju vanjskog laboratorija, podnositelj pritužbe dostavio je rezultate ispitivanja koje je proveo jedan proizvođač u Uniji na istim uzorcima svitaka za tisak iz role koje je navodno ispitao vanjski laboratorij. To je ispitivanje dalo drukčije rezultate. Podnositelj pritužbe je pripisao razlike mogućim drukčijim uvjetima ispitivanja i stoga mogućoj nesukladnosti s ISO 3783:2006 normom, tj. normom prema kojoj se otpornost na čupanje određena u uvodnoj izjavi 16. Privremene uredbe treba mjeriti.

(32)

Nakon objave konačnih nalaza, proizvođač izvoznik je osporio objektivnost Komisije prilikom odbacivanja rezultata ispitivanja vanjskog laboratorija. Tvrdio je da je ispitivanje obavio neovisni stručnjak naslijepo i u skladu s relevantnim ISO normama. Dostavio je izjavu pod prisegom svojeg upravitelja kojom se objašnjava postupak nabave uzoraka korištenih u ispitivanju kako bi se dokazala neovisnost, ispravnost i reprezentativnost ispitivanja.

(33)

Prvo, objektivnost izvješća vanjskog laboratorija o ispitivanju Komisija nije nikad dovela u pitanje i u tom pogledu je nebitno da je ispitivanje provedeno naslijepo. S druge strane, iskazane su sumnje u pogledu izbora i podrijetla ispitanih uzoraka, a ne samoga ispitivanja. Argumenti proizvođača izvoznika nisu uklonili te sumnje jer nisu bili potpuni i bili su nejasni s nekoliko aspekata, na primjer, za uključivanje proizvoda koji nisu svitci za tisak iz role tvrdilo se da je posljedica administrativnih pogrešaka ili se tvrdilo da su dobavljači pogriješili i dostavili pogrešne uzorke.

(34)

Budući da niti podrijetlo nit uzorci navodno ispitanih proizvoda nisu bili jasni i rezultati ispitivanja različitih strana su bili proturječni, smatralo se da predočeno izvješće vanjskog laboratorija o ispitivanju koje je obavljeno u ime kineskog proizvođača izvoznika nije uvjerljivo dokazalo da ispitivanje otpornosti na čupanje nije bilo prikladno za razlikovanje između PFP-a prikladnog za korištenje u tisku iz role s jedne strane i PFP-a prikladnog za korištenje u tisku iz arka s druge strane. Posljedično, izvješće o ispitivanju nije dokazalo da je PFP koji se koristi u tisku iz role bio proizvoljno isključen iz opsega ispitnog postupka.

(35)

U pogledu važnosti otpornosti na čupanje kao kriterija razlikovanja za svitke prikladne za tisak iz role, podsjeća se da se u definiciji proizvoda te dvije skupine proizvoda razlikuju jedna od druge na temelju, između ostalog, korištenja proizvoda, tj. je li proizvod prikladan za korištenje u tisku iz role ili u tisku iz arka kako je određeno zahtjevima tiskarskih strojeva na kojima se oni koriste, što se odražava, između ostalog, u svojstvu otpornosti na čupanje. Nadalje, naglašava se da je otpornost na čupanje samo jedno od svojstava koje razlikuje PFP prikladan za korištenje u tisku iz role i PFP za korištenje u tisku iz arka; uvodne izjave 18. i 20. gore određuju dodatne kriterije koje dotični proizvođač izvoznik nije osporio. Jedna je stranka tvrdila da vlažnost kako je definirana u uvodnoj izjavi 20. nije posebno osnovno svojstvo prema kojem bi se razlikovali proizvodi. Međutim, tijekom ispitnog postupka u tom pogledu su ostale stranke iznijele različite tvrdnje. U svakom slučaju, utvrđeno je da su krutost i otpornost na čupanje najvažniji čimbenici.

(36)

Podnositelj pritužbe je u svojem odgovoru u podnesku priznao da mogu postojati svitci koji ne ispunjavaju u potpunosti kriterije za otpornost na čupanje navedene gore u uvodnoj izjavi 18., ali koji bi se svejedno mogli koristiti u tisku iz role. Međutim, ostao je pri svojem stavu da je otpornost na čupanje jedini test prema kojem se može sa sigurnošću odrediti je li svitak doista prikladan za tisak iz role, tj. ako svitak ispunjava kriterije za otpornost na čupanje navedene gore u uvodnoj izjavi 18., onda je sigurno svitak za tisak iz role.

(37)

U prilog gornjim tvrdnjama o otpornosti na čupanje proizvođač izvoznik se pozvao na argumente koje je iznio jedan od proizvođača podnositelja pritužbe iz Unije u antidampinškim i antisubvencijskim ispitnim postupcima u SAD-u u kojima je proizvođač iz Unije navodno priznao da se svitci za tisak iz role ne mogu razlikovati na temelju testa otpornosti na čupanje ili bilo kojim drugim mjerenjem.

(38)

Podnositelj pritužbe je osporio te tvrdnje proizvođača izvoznika i tvrdio je da, suprotno od onoga što se tvrdilo, iz postupaka u SAD-u slijedi da postoji jasna razlika između svitaka za tisak iz role i PFP-a.

(39)

Prvo, treba naglasiti da su tvrdnje na koje upućuje proizvođač izvoznik iznesene u ispitnim postupcima u drugim pravnim sustavima i iznijele su ih stranke različite od onih u ovom postupku te stoga nisu bitne. Drugo, tijela SAD-a u spomenutim ispitnim postupcima zaključila su da postoji jasna razlika između s jedne strane PFP-a koji se koristi za tisak iz arka i s druge strane svitaka prikladnih za korištenje u tisku iz role. Svitci za rezanje smatrali su se polugotovim proizvodima, dok se svitci prikladni za tisak iz role nisu smatrali dotičnim proizvodom. Tijela SAD-a nisu izričito definirala svitke za tisak iz role u svojoj definiciji opsega proizvoda. Zbog toga kriterij otpornosti na čupanje nije bio bitan u definiciji opsega proizvoda u spomenutim ispitnim postupcima.

(40)

Na temelju gornjih komentara, za tehničko svojstvo „otpornosti na čupanje” potvrđeno je da je pouzdano svojstvo za opisivanje PFP-a prikladnog za korištenje u tisku iz role.

(41)

Izneseni komentari su međutim također otkrili da postoje svitci koji se mogu koristiti u tisku iz role čak i ako ne ispunjavaju u potpunosti sve kriterije za otpornost na čupanje. Zbog toga se smatralo potrebnim dodatno precizirati definiciju svitaka prikladnih za tisak iz role.

(42)

Kako bi se uveo dodatni kriterij za razlikovanje svitaka za tisak iz role koji ne ispunjavaju u potpunosti sve kriterije otpornosti na čupanje, podnositelj pritužbe je predložio da se svitkom za tisak iz role treba smatrati svitak koji ne prolazi sasvim na testu otpornosti na čupanje, ali ima unutarnju veličinu jezgre manju od 80 mm.

(43)

Kineska vlada i proizvođač izvoznik tvrdili su da dodavanje veličine jezgre kao novog elementa u definiciji proizvoda predstavlja reviziju definicije svitaka za tisak iz role i stoga dotičnog proizvoda. Također su tvrdili da unutarnja veličina jezgre nije prikladan kriterij jer postoje svitci za tisak iz role s veličinom jezgre većom od 80 mm i svitci za rezanje s veličinom jezgre manjom od 80 mm.

(44)

Komisija je nastojala detaljnije precizirati definiciju svitaka prikladnih za korištenje u tisku iz role i dati dodatna pojašnjenja radi jasnijeg razlučivanja između dotičnog proizvoda i drugih proizvoda, također s ciljem sprečavanja mogućnosti izbjegavanja mjera. Pruženi dokazi o prikladnosti veličine jezgre kao zamjenskog kriterija u definiciji pokazali su međutim da bi taj kriterij doveo do mogućeg isključenja iz mjera dotičnog proizvoda, tj. svitaka za rezanje s veličinom jezgre manjom od 80 mm. Stoga je taj kriterij za definiranje svitaka prikladnih za korištenje u tisku iz role napušten.

(45)

Gore navedeno ne dovodi u pitanje pouzdanost metode po kojoj su svitci prikladni za korištenje u tisku iz role bili isključeni iz opsega ispitnog postupka kako je tvrdila kineska skupina proizvođača izvoznika.

(46)

Tijekom ispitnog postupka, određene stranke su tvrdile i da bi višeslojni papir i višeslojni karton, kako su definirani u uvodnoj izjavi 47., također trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka. Te su stranke tvrdile da višeslojni papir i višeslojni karton imaju drukčija fizička svojstva, kao što su više slojeva, veća krutost i manja gustoća, te da imaju drukčiju konačnu upotrebu s obzirom na to da se obično koriste za izradu složivih kutija i u pakiranju. Konačno, te su stranke tvrdile da se razlika između jednoslojnog i višeslojnog papira i kartona lako može utvrditi na temelju njihovog fizičkog izgleda.

(47)

Višeslojni papir i višeslojni karton su, kako je definirano u objašnjenjima Harmoniziranog sustava o podbroju 4805., proizvodi koji se proizvode tako da se jedan uz drugi pritisnu dva ili više slojeva vlažne papirne mase, od kojih barem jedan ima svojstva različita od ostalih. Te bi razlike u svojstvima mogle biti u prirodi korištene papirne mase (npr. reciklirani otpad), načinu njezine proizvodnje (npr. mehanički ili kemijski) ili, ako su papirne mase iste prirode i proizvedene na isti način, stupnju prerade (npr. nebijeljena, bijeljena ili obojena).

(48)

Ispitni je postupak pokazao da višeslojni papir i karton doista imaju neka različita fizička i tehnička svojstva; točnije, sastavljeni su od nekoliko slojeva papirne mase, što povećava krutost. Način proizvodnje višeslojnog papira i kartona nije isti jer je za njega potreban drukčiji stroj za papir od onog koji se koristi za proizvodnju PFP-a, s obzirom na to da se u postupku proizvodnje višeslojnog papira i kartona od više slojeva papirne mase tvori jedan proizvod. Konačno, višeslojni papir i karton služe za drukčije svrhe (uglavnom pakiranje) u usporedbi s PFP-om koji se koristi za visoko kvalitetan tisak promotivnog materijala, časopisa itd. Stoga se višeslojni papir i karton, kako su definirani u uvodnoj izjavi 47., ne smatraju dotičnim proizvodom. Slijedom toga, navedene oznake KN koje obuhvaćaju uvoz višeslojnog papira i višeslojnog kartona isključene su iz opsega ispitnog postupka.

(49)

Konačno, jedan kineski proizvođač tvrdio je da bi takozvani „karton” trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka jer nije obuhvaćen definicijom finog papira (bilo premazanog ili ne) zbog navodnih razlika u njegovoj težini, debljini i krutosti. Utvrđeno je da se naziv „karton” općenito koristi za papir veće gustoće zbog čega je takav papir općenito teži, tj. „karton” se uobičajeno definira kao papir temeljne težine veće od 224 g/m2. Međutim, ispitni postupak pokazao je da razlika u težini nema značajan utjecaj na preostala fizička i tehnička svojstva i krajnju upotrebu koji bi karton učinili različitim od dotičnog proizvoda. Također se napominje da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., sav PFP težine 70 g/m2 ili veće, ali ne veće od 400 g/m2 izričito uključen u definiciju dotičnog proizvoda. Stoga se za karton smatra da jest „dotični proizvod”.

(50)

Utvrđeno je da dotični proizvod, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a, kao i proizvod koji u Uniji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije, imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva, kao i istu osnovnu upotrebu. Stoga se ti proizvodi smatraju „istovjetnima” u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

(51)

Samo su se dvije skupine proizvođača izvoznika u NRK-u javile i odgovorile na zahtjev za podacima za odabir uzoraka iz obavijesti o pokretanju postupka. Jedna skupina (Chenming) predstavlja 2 povezana proizvođača izvoznika, dok druga skupina (APP) predstavlja njih četiri. Proizvođači izvoznici koji surađuju predstavljaju ukupni izvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a u Uniju. Komisija je pod tim okolnostima odlučila da odabir uzoraka za proizvođače izvoznike u NRK-u nije potreban.

(52)

Za dva od četiri povezana proizvođača izvoznika iz APP skupine utvrđeno je da proizvode samo višeslojni karton naveden gore u uvodnoj izjavi 47. U vezi s tim podsjeća se da je zaključeno da bi višeslojni karton trebalo isključiti iz opsega proizvoda trenutačnog ispitnog postupka. Također se podsjeća da je višeslojni karton isključen iz opsega proizvoda istovremenog antidampinškog postupka. Stoga se zaključuje da se na dva povezana proizvođača izvoznika za koje je utvrđeno da proizvode samo višeslojni karton ne odnosi trenutačni postupak. Stoga se nalazi u ovoj Uredbi ne temelje na njihovim podacima.

(53)

S obzirom na potencijalno velik broj proizvođača iz Unije, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Međutim, nakon ispitivanja dostavljenih podataka i s obzirom na to da su se samo četiri proizvođača iz Unije javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban. Za ta četiri proizvođača (koja obuhvaćaju 61 % ukupne proizvodnje) smatralo se da su reprezentativni za industriju Unije kako je definirana u uvodnoj izjavi 372. Podaci koje su dostavila četiri trgovačka društva provjereni su na licu mjesta i korišteni kao mikropokazatelji kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 386.

(54)

S obzirom na potencijalno velik broj uvoznika, odabir uzoraka bio je za njih predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Međutim, nakon pregleda dostavljenih podataka, a s obzirom na mali broj uvoznika koji su izrazili spremnost na suradnju, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban.

(55)

Podsjeća se da su i kineska vlada i četiri kineska proizvođača izvoznika dostavili odgovore na upitnik i prihvatili posjete na licu mjesta radi provjere odgovora.

(56)

U odnosu na kinesku vladu, nakon dostave odgovora na upitnik, Komisija je kineskoj strani poslala tri pisma za dopunu podataka i pismo najave posjeta. Komisija je kineskoj vladi ostavila dovoljno vremena za pripremu i podnošenje prigovora kad god je to zatraženo i bilo opravdano. Kineskoj vladi su odobrena doista značajna produljenja rokova, tj. dvotjedno produljenje za odgovor na upitnik, što je bio ukupni rok od 49 dana za podnošenje odgovora na upitnik, i tri tjedna za odgovor na prvo pismo za dopunu podataka, što je bio ukupni rok od 40 dana.

(57)

Prije posjeta radi provjere na licu mjesta, kineska vlada je zatražila od Komisije pružanje dodatnih podataka u pisanom obliku, posebno popisa svih pitanja koja planira postaviti tijekom provjere te popis vladinih tijela za koje se očekuje da će sudjelovati u posjetu radi provjere na licu mjesta. U izostanku istih, tvrdilo se da Komisija ne bi ispunila svoje obveze istražnog tijela kako je određeno u Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („SCM sporazum”), a posebno onih sadržanih u stavku 8. Priloga VI. Kineska vlada je također navela da zbog nedostatka takvih podataka ne bi mogla jamčiti ishod provjere.

(58)

Uzimajući u obzir sve, Komisija se nije složila sa zahtjevom kineske vlade. U tom pogledu naglašava se da je Komisija ispunila sve relevantne uvjete stavka 8. u Prilogu VI. SCM sporazumu, kao i članka 26. Osnovne uredbe. Detaljno pismo najave posjeta poslano je kineskoj vladi koje je potvrdilo raspored (dane i skupine programa koje treba raspraviti po danima posjeta) te zatražilo prisutnost tijela odgovornih za relevantne programe i prisutnost službenih osoba uključenih u pripremi podnesaka kineske vlade. Komisija je prije posjeta radi provjere na licu mjesta također objasnila da samo kineska vlada zna koja su tijela odgovorna za programe pod ispitnim postupkom, kao i koje su službene osobe najprimjerenije za sudjelovanje u posjetu i odgovaranje na pitanja. U pogledu popisa konkretnih pitanja, Komisija je prije i tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta objasnila da takav popis ne zahtijevaju WTO ili propisi EU i da je svrha ispitnog postupka provjera odgovora kineske vlade na upitnik i relevantnih naknadnih podnesaka; stoga bi provjera slijedila strukturu tih dokumenata. Komisija bi također nastojala prikupiti i razjasniti dodatne podatke potrebne za postupke u tijeku, ali precizna pitanja u tom kontekstu ovisila bi o odgovorima kineske vlade na početnu provjeru njezinih odgovora. Kineskoj je vladi također dano do znanja prije posjeta radi provjere na licu mjesta da bi odbijanje pružanja potrebnih podataka ili odbijanje pomaganja ispitnom tijelu u provjeri podataka za koje se smatra da su potrebni za potrebe postupka moglo ozbiljno ugroziti ispitni proces. Kinesku vladu se također podsjetilo na posljedice odredaba članka 28. Osnovne uredbe.

(59)

Tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta kineskom Ministarstvu trgovine u Pekingu, Komisija je nastojala provjeriti podatke pružene na temelju pratećih dokumenata, a koji su korišteni za pripremu odgovora kineske vlade, u skladu s odredbama članaka 11. i 26. Osnovne uredbe. Pritom je Komisija došla do privremenog zaključka da nedostatak podataka i dostupnih pratećih dokumenata nije omogućio odgovarajuću provjeru odgovora na upitnik. Štoviše, određeni podaci nisu uopće dostavljeni, makar su izričito zatraženi, a određena pitanja nisu odgovorena. Kineskoj vladi je ukazano na posljedice nesuradnje u skladu s člankom 28. stavkom 1. i 6. Osnovne uredbe.

(60)

Kineska je vlada tvrdila da bi ispitno tijelo trebalo odrediti nužnost podataka na razuman način koji neće predstavljati zloporabu prava. Također se tvrdilo, čak ako se smatra da podaci nisu idealni u svim aspektima, da ih se ne treba zanemariti. Na temelju gornjih argumenata kineska je vlada tvrdila da je surađivala u skladu sa svojim mogućnostima i da su njezini odgovori na upitnik potpuni. Također se tvrdilo da je posjet radi provjere na licu mjesta bio loše isplaniran jer pismo najave posjeta nije jasno dalo do znanja što će se provjeravati, a Komisija nije provela posebne posjete radi provjere u svakom vladinom tijelu. Također se tvrdilo da je Komisija nametnula nerazumni teret kineskoj vladi tražeći nebitne i nepotrebne podatke.

(61)

U pogledu programa posjeta radi provjere na licu mjesta, podsjeća se da je kineska vlada pristala na raspored, tijek i mjesto posjeta. Uistinu, o rasporedu posjeta radi provjere na licu mjesta raspravljeno je u kolovozu 2010. Komisija je prvotno predložila da se posjeti radi provjere na licu mjesta održe prvog tjedna u listopadu 2010., a naknadno je izmijenila svoj prijedlog dvaput, na temelju kineskih zahtjeva, prvotno za drugi tjedan u listopadu 2010. i konačno za treći tjedan u listopadu 2010. Stoga nema osnove za bilo kakve pritužbe na vrijeme posjeta radi provjere na licu mjesta jer je Komisija u potpunosti uzela u obzir bilo koji dovoljno opravdani zahtjev kineske vlade. U pogledu zatraženih podataka, naglašava se da kineska vlada nikada nije osporila oblik upitnika ili način na koji su podaci zatraženi. Kinesko Ministarstvo trgovine dostavilo je odgovor na upitnik i naknadne prigovore u ime kineske vlade. Komisija je zatražila podatke za koje se smatralo da su nužni za potrebe reprezentativnih nalaza i ostala je ustrajna u svojem zahtjevu tražeći iste podatke tijekom ispitnog procesa i tražeći od kineske vlade razjašnjenje podnesenih podataka i implikacija tih podataka za programe pod ispitnim postupkom.

(62)

Na temelju podataka sadržanih u pritužbi i odgovorima na upitnik Komisije, ispitani su sljedeći programi koji su navodno uključivali dodjeljivanje subvencija vlade:

(63)

Tvrdi se da kineski proizvođači dotičnog proizvoda koriste zajmove s niskom kamatnom stopom od banaka za provedbu državne politike i poslovnih banaka u državnom vlasništvu u skladu s politikom kineske vlade pružanja financijske pomoći radi poticanja i potpore rasta i razvoja industrije papira u Kini. Kako je vidljivo iz petogodišnjih planova i industrijske politike, povlaštene financijske inicijative odobrio je bankarski sustav industriji papira.

(64)

Na temelju podataka sadržanih u pritužbi, Komisija je pokušala ispitati banku koja je davala zajmove industriji premazanog papira. Za potrebe toga smatralo se nužnim zatražiti u odgovoru kineske vlade na upitnik i naknadnim podnescima dostavu određenih podataka o nizu vladinih planova i projekata za poticanje i potporu razvoju kineskog sektora papira. To su bili sljedeći planovi i projekti:

(65)

Kineska vlada je samo djelomično pružila podatke zatražene u odnosu na planove. Samo su dva zatražena plana dostavljena u potpunosti, tj. u kineskoj inačici zajedno s engleskim prijevodom (Odluka br. 40 i Kataloški popis o ponovnoj prilagodbi industrijske strukture). Za tri regionalna plana koja je prvotno zatražila Komisija kineske vlasti su tvrdile da oni nisu važni, budući da se proizvođači izvoznici koji surađuju ne nalaze u tim regijama. Oni stoga nisu dostavljeni. Komisija je to prihvatila, ali je zatražila planove razvoja u odnosu na područja (regije, provincije, općine) gdje se nalaze proizvođači izvoznici koji surađuju. Kineska vlada je dostavila kineske primjerke 11. petogodišnjeg plana za Jiangsu Provinciju i 11. petogodišnji plan za Shandong Provinciju, ali ne i njihov prijevod, čak niti prijevod kazala. U odnosu na dva plana koja nisu dostavljena, kineska vlada je tvrdila da oni obuhvaćaju razdoblje između 2000. i 2005. te da stoga nisu bitni. Komisija je to prihvatila. Preostali planovi dostavljeni su samo na kineskom jeziku (Projekt povezivanja, 11. petogodišnji plan, Okružnica o provedbi 11. petogodišnjeg plana, Plan proizvodnje papira 2007.) zajedno s engleskim kazalom. Kineska vlada je tvrdila da su zahtjevi Komisije previše zahtjevni, da imaju samo ograničena sredstva i stoga ne mogu prevesti tekstove.

(66)

U odnosu na gore navedeno, naglašava se da je Komisija zatražila podatke za koje se smatralo da su nužni za ispitni postupak, a gore spomenuti dokumenti precizirani su u pritužbi. Štoviše, Komisija je više puta naglašavala potrebu dostave traženih dokumenata na engleskom jeziku. To je nužno za ovakvu vrstu važnog dokumenta, s obzirom na to da samo na temelju kazala nije bilo moguće utvrditi koji dio dokumenta je bitan za ispitni postupak. Nadalje, planovi dostavljeni na kineskom jeziku nisu bili opsežni i čini se da primjerci odgovarajuće dokumentacije na engleskom jeziku postoje bilo od neovisnih izvoza (odvjetničkih ureda specijaliziranih za kinesko pravo), bilo iz antisubvencijskih ispitnih postupaka koje su u Kini vodile Sjedinjene Američke Države („SAD”).

(67)

Posljedično, Komisija je mogla provjeriti samo sljedeće dokumente: Odluku br. 40, Kataloški popis i Plan proizvodnje papira 2007., čija je engleska inačica bila u pritužbi te ju je također dostavio jedan proizvođač izvoznik.

(68)

Radi ispitivanja razine državne intervencije na kineskom financijskom tržištu i potrebnog pregleda financijskog sektora u NRK-u, Komisija je zatražila podatke o postotku državnog vlasništva u financijskim institucijama te podatke o iznosima/postocima zajmova koje su dale banke u državnom vlasništvu. Kineska je vlada tvrdila da nema nikakve podatke o udjelima u bankama, iako članak 61. Zakona o poslovnim bankama [2003.] br. 13. predviđa da banke dostavljaju te podatke „regulatornom tijelu za banke Državnog vijeća i Narodne banke Kine”. U odnosu na iznose/postotke zajmova koje su dale banke u državnom vlasništvu, kineska vlada je potvrdila da iako postoje odgovarajući podaci, ona ih ne može dostaviti. Komisija je dodatno olakšala posao kineskoj vladi ograničavajući tražene podatke o postotku državnog vlasništva samo na one financijske institucije za koje je utvrđeno da daju zajmove proizvođačima izvoznicima koji surađuju. Svejedno, kineska vlada nije dostavila odgovarajuće podatke niti za taj ograničeni segment poslovanja financijskih institucija u Kini.

(69)

Radi ispitivanja politike zajmova kineskih banaka (npr. metoda korištenih u odnosu na određivanje kamata zajmova, procjene zajmova itd.) od kineske vlade je zatražena dostava podataka o politikama koje provode odgovarajuća državna tijela, točnije Narodna banka Kine („NBK”) i Regulatorna komisija za banke. Kineska vlada nije dostavila nikakve odgovarajuće podatke o politici zajmova. Nisu dostavljeni nikakvi dokumenti, propisi ili smjernice NBK-a za bankarski sustav koji bi razjasnili ulogu NBK-a u određivanju kamatnih stopa i njegov odnos s bankarskim sustavom. Nadalje, nisu dana objašnjenja, iako su izričito zatražena, o primjeni Zakona o poslovnim bankama [2003.] br. 13., a posebno članaka 34., 38. i 39. koji određuju osnovna pravila o zajmovima i ostalim poslovima poslovnih banaka.

(70)

Radi ispitivanja politike zajmova kineskih banaka koje su davale zajmove tijekom RIP-a proizvođačima izvoznicima koji surađuju, Komisija je zatražila od kineske vlade održavanje sastanaka s određenim bankama koje su dale zajmove proizvođačima izvoznicima koji surađuju kako bi se mogli provjeriti podaci o davanju povlaštenih zajmova industriji PFP-a u Kini. Kineska je vlada tvrdila da se ne može uplitati u poslove banaka u državnom vlasništvu radi dogovaranja takvih sastanaka. Stoga nisu prikupljeni dokazi od kineskih banaka o tome procjenjuju li te banke kreditni rizik pri davanju zajmova i na koji način.

(71)

Kineskoj vladi je ukazano na posljedice nesuradnje u skladu s člankom 28. stavkom 1. i 6. Osnovne uredbe. S obzirom na taj nedostatak suradnje, bilo je potrebno, pored uzimanja u obzir odgovarajućih dokumenata kineske vlade koje su dostavile druge stranke, koristiti i podatke iz sekundarnih izvora, uključujući pritužbu i javno dostupne podatke s interneta. Kineska vlada je osporila korištenje dostupnih podataka, ali nije pružila nikakve nove dokaze.

(72)

Od proizvođača izvoznika koji surađuju također je zatraženo održavanje sastanaka s određenim bankama koje su im davale zajmove tijekom RIP-a kako bi se provjerili podaci o davanju povlaštenih zajmova industriji PFP-a u Kini. Međutim, takvi sastanci nisu održani. Proizvođači izvoznici koji surađuju više su puta obavijestili o zahtjevima Komisije za održavanjem takvih sastanaka, ali su dotične banke odbile surađivati u ispitnom postupku. Proizvođačima izvoznicima koji surađuju ukazano je na posljedice nesuradnje u skladu s člankom 28. stavkom 1. i 6. Osnovne uredbe. S obzirom na taj nedostatak suradnje, smatralo se potrebnim bilo kakve nalaze u odnosu na zajmove koje su banke dale proizvođačima izvoznicima koji surađuju temeljiti na dostupnim podacima. Proizvođači izvoznici koji surađuju osporili su korištenje dostupnih podataka, ali nisu pružili nikakve dodatne dokaze.

(73)

Od jednog kineskog proizvođača izvoznika zatražena je dostava određenih podataka o posebnom sporazumu o restrukturiranju duga s tri kineske banke. Navedeni proizvođač izvoznik odbio je pružiti potrebne podatke. Posljedično nije bilo moguće provjeriti dotični opći sporazum i odgovarajuće ugovore o zajmovima, kao ni sva posebna pitanja poput rokova zajmova, rasporeda vraćanja zajmova i kamatnih stopa. Proizvođaču izvozniku ukazano je na posljedice nesuradnje u skladu s člankom 28. stavkom 1. i 6. Osnovne uredbe. S obzirom na taj nedostatak suradnje, smatralo se potrebnim bilo kakve nalaze u odnosu na dotične zajmove koje su banke dale tom proizvođaču temeljiti na dostupnim podacima. Proizvođač izvoznik koji surađuje osporio je korištenje dostupnih podataka, ali nije pružio nikakve dodatne dokaze.

(74)

Ispitni postupak je utvrdio postojanje posebnih planova politike u odnosu na industriju proizvodnje papira. Ti planovi određuju da državne vlasti pomno prate uspješnost industrije proizvodnje papira i provode posebne politike (npr. provedbenim dekretima) za ostvarenje ciljeva planova politike. Nadalje, ispitni postupak je također utvrdio da posebni planovi politike predviđaju povlaštene zajmove industriji proizvodnje papira.

(75)

Doista, razmatranjem Odluke br. 40 i posebnog odjeljka o financiranju u Planu proizvodnje papira 2007., očito je da kineski državni planski sustav nalaže bankama davanje zajmova industriji proizvodnje papira.

(76)

U odnosu na Odluku br. 40 naglašava se da je taj akt naredba Državnog vijeća, tj. najvišeg upravnog tijela u NRK-u te tako pravno obvezujući za ostala javna tijela i gospodarske subjekte. Klasificira industrijske sektore u „poticane, ograničene i isključene projekte”. Taj akt predstavlja smjernicu industrijske politike koja zajedno s Kataloškim popisom pokazuje kako kineska vlada održava politiku poticanja i potpore skupina poduzeća ili industrija, poput industrije papira, koja je klasificirana u Kataloškom popisu kao „poticana industrija”. U pogledu broja industrija navedenih kao „poticane”, naglašava se da ih ima ukupno 26, što predstavlja samo dio kineskoga gospodarstva. Nadalje, samo određene aktivnosti unutar tih 26 sektora označene su kao „poticane”. Odluka br. 40 također u članku 17. određuje da „poticani projekti ulaganja” dobivaju određene povlastice i poticaje (financijsku potporu, izuzeće od uvozne carine, izuzeće od PDV-a, izuzeće od poreza). S druge strane, u odnosu na „ograničene i isključene projekte”, Odluka br. 40 ovlašćuje državnu vlast na izravno uplitanje radi uređenja tržišta. Zapravo članci 18. i 19. traže od odgovarajućih tijela onemogućivanje financijskih institucija u davanju zajmova; također se naređuje državnom upravnom odjelu za cijene da podigne cijenu električne energije i nalaže trgovačkim društvima koja isporučuju električnu energiju da je prestanu isporučivati takvim „ograničenim i isključenim projektima”. Iz gornjega je očito da Odluka br. 40 sadrži obvezujuća pravila za sve gospodarske institucije u obliku uputa o poticanju i potpori poticanih industrija, od kojih je jedna i industrija proizvodnje papira.

(77)

Plan proizvodnje papira 2007. predviđa posebne uvjete, smjernice i ciljeve za industriju proizvodnje papira. Plan opisuje stanje industrije proizvodnje papira u Kini (npr. broj poduzeća, proizvodnju, potrošnju i izvoz, statistiku o vrsti korištenih sirovina). Određuje politike i ciljeve za industriju proizvodnje papira u odnosu na organizaciju industrije, korištenje sirovina, korištenje tehnologije i opreme, strukturu proizvoda i organizacijsku strukturu proizvođača papira. Tekst također određuje „kriterije za prihvaćanje” u industriju, jer određuje posebne zahtjeve omjera između imovine i obveza za industriju proizvodnje papira, određuje posebne kreditne rejtinge za industriju proizvodnje papira i posebne ciljeve ekonomije razmjera, omjere tržišnih udjela, potrošnju energije i vode koju trebaju ostvariti trgovačka društva. Traži od poduzeća oblikovanje planova razvoja na temelju Plana proizvodnje papira 2007. Također nalaže lokalnim provincijama i regijama sudjelovanje u provedbi plana te je i cijelo jedno poglavlje posvećeno „ulaganju i financiranju” industrije proizvodnje papira. U tom smislu je važno napomenuti da Plan jasno navodi da financijske institucije neće davati zajmove za bilo koji projekt koji nije u skladu s njegovim odredbama. Zaključno je iz teksta i njegovog izričaja jasno da je Plan proizvodnje papira 2007. poseban državni instrument za uređenje industrije proizvodnje papira u Kini i može se smatrati obveznim alatom industrijske politike koji konkretno moraju provesti odgovarajuće zainteresirane stranke u Kini (državna tijela, financijske institucije i proizvođači).

(78)

Kineska vlada je tvrdila da se Plan proizvodnje papira 2007. treba smatrati planom sa smjernicama bez obvezujuće snage. Također se tvrdilo da u tom kontekstu ni jedan od vladinih planova i projekata nije pravno obvezujući te kao posljedica toga nikakvi financijski doprinosi ili koristi ne mogu se odobriti u okviru takvih planova i projekata. Međutim, već samo čitanje teksta Plana proizvodnje papira 2007. i njegovih gore navedenih posebnih odredaba otkriva da se tekst ne može smatrati kao neobvezujuća smjernica. U tom smislu naglašava se da tekst Plana proizvodnje papira 2007. između ostalog navodi: „Industrijska razvojna politika oblikuje se na temelju zahtjeva provedbe reforme socijalističkog tržišnoga gospodarstva i odgovarajućih zakona i odredbi, kako bi se uspostavilo pošteno tržišno uređenje i dobro razvojno okruženje, riješila pitanja koji postoje u razvoju industrije proizvodnje papira i ostvario zdravi razvoj industrije”. U odnosu na ostale planove i projekte navedene gore u uvodnoj izjavi 64., naglašava se da barem jedan upućuje na Okružnicu o provedbi 11. petogodišnjeg plana. Teško je razumjeti kako navodno pravno neobvezujući dokument (vladin plan) može imati pravno obvezujući provedbeni akt (u ovom slučaju okružnicu Državnog vijeća).

(79)

Uz to, članak 34. Zakona o poslovnim bankama [2003.] br. 13 navodi da banke „obavljaju svoje poslove u vezi zajmova prema potrebama nacionalnoga gospodarstva i socijalnog razvoja i pod vodstvom državne industrijske politike”. U ovom konkretnom slučaju relevantna državna industrijska politika je Plan proizvodnje papira 2007. Stoga, jedino logički za zaključiti je da se zajmovi koje proizvođači PFP-a dobivaju od poslovnih banaka u državnom vlasništvu daju u skladu s vladinim direktivama.

(80)

Također je ispitana uloga Komisije za nacionalni razvoj i reformu („NDRC”.) Kineska vlada je tvrdila da je NDRC agencija Državnog vijeća koja koordinira makroekonomsku politiku i upravlja vladinim ulaganjima. To je državno tijelo donijelo, između ostalog, Plan proizvodnje papira 2007. Nisu dostavljeni dostupni podaci, iako su izričito zatraženi, o pravnom okviru po kojem je NDRC uspostavljen i po kojem djeluje, npr. njegov statut. Jedino objašnjenje koje je dala kineska vlada je da Državno vijeće, najviše vladino upravno tijelo, daje upute koje NDRC mora slijediti i da je u svakom slučaju taj podatak nebitan za ispitni postupak. Taj se argument ne može prihvatiti. Statut tijela koje donosi vladine planove smatra se bitnim za ispitni postupak, s obzirom na činjenicu da su vladini planovi i projekti predmet ovog ispitnog postupka. Komisija je također postavila pitanje o razlozima zbog kojih NDRC prikuplja, na trajnoj osnovi, detaljne podatke od trgovačkih društava. Kineska je vlada objasnila da bi se ti podaci mogli prikupljati putem industrijskih udruženja i ostalih javnih izvora. Svejedno, postojanje sustavnog mehanizma za prikupljanje podataka o trgovačkim društvima za korištenje u vladinim planovima i projektima otkriva da se ti planovi i projekti smatraju važnim elementom državne industrijske politike.

(81)

Iz gornjega slijedi da bi svaka odluka financijske institucije u odnosu na industriju proizvodnje papira trebala uzeti u obzir potrebu ostvarivanja ciljeva odgovarajućih planova politike. Doista, za trgovačka društva određena tim posebnim planovima politike kao „poticane industrije” smatra se da imaju visoki kreditni rejting, što ima izravne posljedice za procjenu kreditne sposobnosti od strane kineskog financijskog sustava. Nadalje, razmatrajući poseban odjeljak u Planu proizvodnje papira 2007. o financiranju i obavijest o kreditnom rejtingu koju je učinio dostupnom jedan proizvođač izvoznik koji surađuje, očito je da kineski državni sustav planiranja nalaže bankama davanje zajmova industriji proizvodnje papira, a za trgovačka društva se smatra da imaju visoki kreditni rejting jer su korisnici posebnih planova politike. Važno je napomenuti da dotična obavijest o kreditnom rejtingu dobivena tijekom ispitnog postupka izravno povezuje pozitivne buduće izglede trgovačkog društva s postojanjem planova politike za proizvodnju papira i ispunjenjem njihovih ciljeva. Također postoje dokazi da državne vlasti prate uspješnost trgovačkih društava jer na godišnjoj razini ispituju njihove poslovne licencije i na taj način vode statistiku financija i uspješnosti. Nadalje, postoje i dokazi, koji proizlaze iz podataka koje je podnio proizvođač izvoznik koji surađuje, da NBK prati, u skladu s odredbama članka 9. Uredbe o registraciji i savjetovanju banaka, stanje zajmova trgovačkih društava putem godišnjih razmatranja zajmova koje trgovačka društva koriste svake godine.

(82)

Sve gornje činjenice dokazuju vezu između posebnih planova politike i financiranja industrije proizvodnje papira.

(83)

U pogledu proizvođača izvoznika koji surađuju ispitni postupak je utvrdio da je njima dvojici, u većini slučajeva, automatski odobrena najniža moguća kamatna stopa u granicama koje određuje NBK, a druga dva proizvođača izvoznika koji surađuju koristila su se značajnim reprogramiranjem svojih zajmova u 2008. Doista, kineske banke u državnom vlasništvom otkupile su sve zajmove dugovane prema stranim bankama, a reprogramirani zajmovi nisu predviđali značajnu premiju rizika iznad mjerila kamatne stope NBK-a.

(84)

Uz to, ispitni je postupak utvrdio da kinesko financijsko tržište obilježava državno uplitanje jer je većina velikih banaka u državnom vlasništvu. Kineske vlasti pružile su samo vrlo šture podatke o udjelima/vlasništvu u bankama u Kini. Međutim, kako se u nastavku dodatno objašnjava, Komisija je skupila dostupne podatke kako bi došla do reprezentativnih nalaza. Prilikom analize jesu li na banke prenesene vladine ovlasti ili ih izvršavaju, Komisija je također tražila podatke ne samo o državnom vlasništvu banaka, nego i o drugim značajkama, poput vladine prisutnosti u upravnom odboru, vladinog nadzora nad aktivnostima, provođenje vladinih politika ili interesa te jesu li subjekti nastali statutom.

(85)

Na temelju dostupnih podataka zaključuje se da banke u državnom vlasništvu u Kini imaju najveći tržišni udio i prevladavajući su sudionici na kineskom financijskom tržištu; prema istraživanju Deutsche Bank iz 2006. o kineskom bankarskom sektoru, moguće je da udio banaka u državnom vlasništvu predstavlja više od 2/3 kineskog tržišta. O tome je i trgovinski pregled WTO-a o Kini naglasio da je „visoki stupanj državnog vlasništva još jedna važna značajka financijskog sektora u Kini” (5). Važno je napomenuti da se čini da četiri velike banke u državnom vlasništvu (Poljoprivredna banka, Banka Kine, Banka za izgradnju i Poslovna banka) predstavljaju više od polovice kineskog bankarskog sektora. U bankama za provedbu državne politike i drugim bankama u državnom vlasništvu država ima više od 50 % vlasništva. Komisija je također zatražila podatke o strukturi vladinog nadzora u tim kineskim bankama i provedbi vladinih politika ili interesa u odnosu na industriju proizvodnje papira (tj. upravni odbor i odbor dioničara, zapisnici sa sastanaka dioničara/direktora, državljanstvo dioničara/direktora, politike davanja zajmova i procjena rizika u odnosu na zajmove dane proizvođačima izvoznicima koji surađuju). Svejedno, niti kineska vlada, niti banke nisu pružile te podatke. Samo su ponovno upućivale na podatke u dostavljenim godišnjim izvješćima banaka. Međutim, podaci u godišnjim izvješćima banaka nisu sadržavali potrebnu razinu detaljnih podataka (niti ih mogu sadržavati).

Posljedično, Komisija je morala koristiti dostupne podatke. Na temelju dostupnih podataka zaključila je da te banke kontrolira vlada i da one izvršavaju vladine ovlasti tako da se njihovo postupanje može pripisati državi. Odgovarajući podaci korišteni za navedene nalaze proizišli su iz podataka koje je dostavila kineska vlada, godišnjih izvješća kineskih banaka koje je dostavila kineska vlada ili su javno dostupni, podataka iz istraživanja Deutsche Bank iz 2006. o kineskom bankarskom sektoru, podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju i podataka sadržani u pritužbi. U pogledu stranih banaka, neovisni izvori procjenjuju da one predstavljaju mali udio u kineskom bankarskom sektoru te posljedično imaju beznačajnu ulogu u politici zajmova; odgovarajući podaci ukazuju na to da bi one mogle predstavljati samo 1 % kineskog tržišta (6). Odgovarajući javno dostupni podaci također potvrđuju da se kineske banke, posebno velike poslovne banke, još uvijek oslanjaju na dioničare u državnom vlasništvu i vladu za obnavljanje kapitala kada postoji nedostatak adekvatnosti kapitala kao posljedica kreditne ekspanzije (7). U pogledu banaka koje su dale zajmove proizvođačima izvoznicima koji surađuju, velika većina su banke u državnom vlasništvu. Doista je na temelju dostupnih podataka utvrđeno da su najmanje 13 od 19 evidentiranih banaka banke u državnom vlasništvu, uključujući dvije banke za provedbu državne politike (Banka Kine za uvoz-izvoz, Kineska razvojna banka) i velike poslovne banke u Kini poput Poljoprivredne banke Kine, Banke Kine, Kineske banke za izgradnju i Industrijske i poslovne banke Kine.

U pogledu preostalih banaka u državnom vlasništvu, Komisija je ponovno zatražila iste gore spomenute podatke o vladinom nadzoru i provedbi vladinih politika ili interesa u odnosu na industriju proizvodnje papira. Ponovno nisu dostavljeni takvi detaljniji podaci, osim ponavljanog upućivanja na podatke u odgovarajućim godišnjim izvješćima banaka koji su u većini slučajeva bili samo na kineskom jeziku bez prijevoda na engleski. Međutim, podaci u godišnjim izvješćima banaka ne mogu pružiti potrebnu razinu detaljnih podataka. U pogledu banaka za provedbu državne politike, ispitni postupak je utvrdio da nema jasnih pravnih odredaba koje bi određivale njihovu ulogu i njihov odnos s vladom. Svejedno, prema izjavama kineske vlade tijekom provjere na licu mjesta čini se da su banke za provedbu državne politike podupirale vladine politike u Kini i da ne posluju za dobit. Sve gornje točke potvrđuju da te četiri banke kontrolira vlada i da one izvršavaju vladine ovlasti tako da se njihovo postupanje može pripisati državi.

(86)

Komisija je također nastojala ispitati razliku između banaka za provedbu državne politike (prema dostupnim podacima to su Banka Kine za uvoz-izvoz, Kineska razvojna banka i Poljoprivredna razvojna banka Kine) i poslovnih banaka u državnom vlasništvu. Komisija je zatražila razjašnjenja o tim dvjema vrstama financijskih institucija. Kineska vlada je navela da banke za provedbu državne politike nemaju nikakve pisane pravne odredbe koje uređuju njihov sektor, s obzirom na to da kineske vlasti trenutačno izrađuju zakon o bankama za provedbu državne politike. Također se tvrdilo da se jedna banka za provedbu državne politike (tj. Kineska razvojna banka) ne bi trebala smatrati bankom za provedbu državne politike jer je postala dioničko društvo i u prijelaznom je razdoblju. Dostavljeni podaci potvrđuju da se banke za provedbu državne politike tretiraju drukčije od poslovnih banaka u državnom vlasništvu. Unatoč nedostatku bilo kakvih pravila koja bi uređivala sektor banaka za provedbu državne politike ili način na koji te banke sudjeluju na kineskom financijskom tržištu, iz okružnica NBK-a se čini, gdje su one spomenute izričito, da banke za provedbu državne politike imaju poseban status u usporedbi s poslovnim bankama u državnom vlasništvu. U pogledu statusa Kineske razvojne banke, kineska država (kroz kinesko Ministarstvo financija) ima više od 50 % udjela u banci pa stoga njezino preoblikovanje u dioničko društvo nema utjecaja na vladinu kontrolu.

(87)

Još jedan čimbenik koji stvara iskrivljenje na kineskom financijskom tržištu je uloga koju NBK ima u određivanju posebnih granica kod određivanja i promjene kamatnih stopa. Doista, ispitni postupak je utvrdio da NBK ima posebna pravila koja uređuju način na koji se mijenjaju kamatne stope u Kini. Prema dostupnim podacima, ta su pravila određena u Okružnici NBK-a o pitanjima prilagodbe kamatnih stopa na depozite i zajmove – Yinfa (2004.) br. 251 („Okružnica 251”). Od financijskih institucija se zahtijeva određivanje kamatnih stopa za zajmove u određenom rasponu u odnosu na referentnu kamatnu stopu NBK-a za zajmove. Za zajmove poslovnih banaka i zajmove banaka za provedbu državne politike kojima se komercijalno upravlja nema gornje granice raspona, nego samo donja granica. Za gradske kreditne zadruge i ruralne kreditne zadruge postoje i gornja i donja granica raspona. Za povlaštene zajmove i zajmove za koje Državno vijeće ima posebne odredbe, kamatne stope se ne mijenjaju prema gore. Komisija je od kineske vlade tražila objašnjenja o definiciji i izričaju u Okružnici 251, kao i njoj prethodnog propisa (Okružnica NBK-a o proširenju raspona promjena kamatnih stopa zajmova financijskih institucija – YinFa [2003.] br. 250). Kineska vlada je objasnila da te Okružnice čine dio reforme tržišnog određivanja kamatnih stopa u Kini, ali nije dala daljnja objašnjenja. Od kineske vlade je također zatraženo objašnjenje što su povlašteni zajmovi i ostali zajmovi koje određuje Državno vijeće.

Kineska vlada je navela da izričaj odgovarajućih kineskih tekstova upućuje na pretpostavku o postojanju drugih zajmova koje određuje Državno vijeće. Kineska vlada nije dostavila druga objašnjenja ili odgovarajuću dokumentaciju radi objašnjenja zašto su povlašteni zajmovi definirani u kineskim propisima. U pogledu drugih vrsta zajmova, čak i ako se prihvate argumenti kineske vlade, nejasno je zašto je zakonodavac smatrao potrebnim uvesti mogućnost postojanja drugih zajmova koje određuje Državno vijeće. Komisija je također zatražila objašnjenja o postojanju zajmova za provedbu državne politike kojima se upravlja komercijalno, kako se spominje u Okružnici 251. O tom pitanju kineska vlada nije dostavila nikakva objašnjenja ili dokaze. Od kineske vlade je također zatražena dostava bilo kakvih dopuna ili naknadnih propisa donesenih na temelju navedenih Okružnica u odnosu na politiku zajmova poslovnih banaka i banaka za provedbu državne politike, ali takvi podaci nisu dostavljeni.

(88)

Završno, naglašava se da kineska vlada nije dostavila nikakve druge podatke ili statistiku o strukturi kineskog bankarskog sustava.

(89)

Na temelju uvodnih izjava 74. do 88. gore te uzimajući u obzir nedostatak kineske suradnje (te s obzirom na razmatranja dolje u uvodnoj izjavi 90.), Komisija zaključuje da vladino uplitanje iskrivljuje financijsko tržište u Kini i za kamatne stopa koje naplaćuju nevladine banke i druge financijske institucije vjerojatno je da se usklađuju s vladinim stopama. Stoga se kamatne stope koje naplaćuju nevladine banke i druge financijske institucije ne mogu smatrati prikladnim poslovnim mjerilima prilikom utvrđivanja dodjeljuju li vladini zajmovi koristi.

(90)

Nadalje, uzimajući u obzir sve dokaze, zaključuje se da su veliku većinu zajmova dvama proizvođačima koji surađuju dale banke za provedbu državne politike ili druge banke u državnom vlasništvu koje se smatraju javnim tijelima zbog svojih uskih veza s vladom. Država u njima ima više od 50 % vlasništva pa se stoga smatra da ih kontrolira vlada. Postoje dodatni dokazi da te banke stvarno izvršavaju vladine ovlasti jer, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 65., postoji jasno uplitanje države (tj. NBK-a) u način na koji poslovne banke donose odluke o kamatnim stopama za zajmove koji se odobravaju kineskim trgovačkim društvima, a u nekim slučajevima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 83., trgovačkim društvima je gotovo automatski određena najmanja moguća stopa unutar granica koje određuje država. U tim okolnostima, praksa davanja zajmova tih subjekata izravno je pripisiva vladi. Činjenicu da banke izvršavaju vladine ovlasti također potvrđuje način na koji se Plan proizvodnje papira 2007., Odluka 40 i članak 34. Zakona o poslovnim bankama primjenjuju s obzirom na ostvarivanje vladine industrijske politike (vidjeti gore uvodne izjave 74. do 81.). Također postoji i puno dokaza na temelju indicija, koje potkrepljuju objektivne studije i izvješća, da u kineskom financijskom sustavu još uvijek postoji velika mjera vladinog uplitanja (vidjeti dolje uvodnu izjavu 312.). Završno, Kina nije dostavila podatke koji bi omogućili bolje razumijevanje odnosa banaka u državnom vlasništvu i vlade (vidjeti gore uvodne izjave 68. do 70. i 84. do 86.) Stoga u slučaju zajmova koje daju banke za provedbu državne politike ili druge banke u državnom vlasništvu Komisija zaključuje da postoji financijski doprinos proizvođačima premazanog papira u obliku izravnog prijenosa vladinih sredstava u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. Osnovne uredbe.

(91)

Postoji korist u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 6. točkom (b) Osnovne uredbe u tom smislu da se vladini zajmovi odobravaju pod povoljnijim uvjetima nego što bi ih zajmoprimac mogao stvarno ostvariti na tržištu. Budući da je utvrđeno da nevladini zajmovi u Kini ne daju prikladno tržišno mjerilo, do njega se došlo korištenjem metode opisane dolje u uvodnim izjavama 96. do 102.

(92)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe. Naglašava se da članak 28. stavak 6. navodi da „ako zainteresirana stranka ne surađuje, ili surađuje samo djelomično tako da se time relevantni podaci uskraćuju, rezultati mogu biti manje povoljni za stranku nego da je surađivala.” Razmotrene činjenice uključivale su sljedeće:

(93)

U svjetlu gore navedenog te u nedostatku bilo kakve suradnje kineske vlade dostupni dokazi ukazuju na to da subvencije odobrene trgovačkim društvima u industriji papira nisu općenito dostupne te su stoga specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. U svjetlu nesuradnje kineske vlade, ništa ne ukazuje na to da se prihvatljivost za dobivanje subvencija temelji na objektivnim kriterijima ili uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe.

(94)

U skladu s time, financiranje industrije proizvodnje papira treba se smatrati subvencijom.

(95)

S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, ova se subvencija treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(96)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Prema članku 6. točki (b) Osnovne uredbe kao korist za primatelje smatra se razlika između iznosa kojeg trgovačko društvo plaća za vladin zajam i iznosa kojeg bi trgovačko društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam dostupan na tržištu.

(97)

Kako je objašnjeno gore, budući da zajmovi koje daju kineske banke odražavaju značajno vladino uplitanje u bankarski sektor i ne odražavaju kamatne stope kakve se mogu naći na tržištu koje dobro funkcionira, prikladno tržišno mjerilo je određeno korištenjem metode opisane u nastavku. Nadalje, zbog nedostatka suradnje kineske vlade, Komisija se također poslužila dostupnim podacima kako bi odredila prikladnu kamatnu stopu kao mjerilo.

(98)

Prilikom izračuna prikladnog mjerila, smatra se razumnim primijeniti kineske kamatne stope, prilagođene za uobičajeni tržišni rizik. Doista, u kontekstu u kojem je trenutačno financijsko stanje izvoznika utvrđeno na iskrivljenom tržištu te nema pouzdanih podataka kineskih banaka o mjerenju rizika i određivanju kreditnog rejtinga, smatra se potrebnim ne uzeti kreditnu sposobnost kineskih izvoznika nominalno, nego primijeniti uvećani iznos kako bi se odrazio mogući utjecaj kineskog iskrivljenog tržišta na njihovu financijsku situaciju.

(99)

U pogledu gore navedenog, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 68. do 72., i od kineske vlade i od proizvođača izvoznika koji surađuju zatražena je dostava podataka o politici davanja zajmova kineskih banaka i načinu na koji su zajmovi dodijeljeni proizvođačima izvoznicima. Stranke nisu dostavile takve podatke, iako je to od njih više puta zatraženo. Prema tome, s obzirom na nedostatak suradnje i sve dostupne podatke te u skladu s odredbama članka 28. stavka 6. Osnovne uredbe, smatra se prikladnim smatrati da bi se svim poduzećima u Kini odobrila samo najviša ocjena „stupnja neulaganja” za obveznice (BB po Bloombergu) te na uobičajenu stopu za zajmove Narodne banke Kine primijeniti prikladnu premiju koja se može očekivati na obveznice koje izdaju poduzeća s tim rejtingom. Za zajmove koji se daju u stranoj valuti, Komisija na uobičajenu stopu za zajmove kako se navodi u odgovarajućim kineskim ugovorima o zajmu (LIBOR stopu) primjenjuje prikladnu premiju koja se može očekivati na obveznice koje izdaju poduzeća s tim rejtingom. Međutim, s obzirom na nesuradnju kineske vlade u pogledu dostave podataka o bankama u državnom vlasništvu ili omogućivanja pristupa njima, smatra se prikladnim, u skladu s člankom 28. stavkom 6. Osnovne uredbe, koristiti kreditni rejting BB (stupanj neulaganja – špekulativno), imajuću u vidu sve dostupne podatke.

(100)

Korist proizvođača izvoznika izračunana je uzimanjem u obzir razlike kamatne stope, izražene kao postotak, pomnoženo s nepodmirenim dugom, što predstavlja kamatu koja nije plaćena tijekom RIP-a. Taj je iznos potom podijeljen na ukupni promet proizvođača izvoznika koji surađuje.

(101)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 73., jedan je proizvođač izvoznik odbio dostaviti važan sporazum o restrukturiranju duga. Posljedično nije bilo moguće provjeriti osnovne podatke navedene u odnosu na zajmove koji su obuhvaćeni tim sporazumom, poput kamatne stope, dospijeća zajma, rasporeda vraćanja itd. Proizvođač izvoznik također nije mogao dokazati da je isplatio glavnice zajmova koji su obuhvaćeni tim sporazumom. Stoga su u izračunu koristi ti zajmovi smatrani kao subvencije i raspoređeni su kroz RIP pored kamata koje nisu plaćene tijekom RIP-a kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 100.

(102)

Stopa subvencija utvrđena u odnosu na taj program tijekom RIP-a iznosi 5,37 % za APP trgovačka društva i 1,26 % za Chenming trgovačka društva.

(103)

Ovaj program trgovačkom društvu koje stekne Potvrdu o poduzeću visoke i nove tehnologije omogućuje dobivanje povlastice u vidu stope poreza na dohodak od 15 %, u usporedbi s običnom stopom od 25 %.

(104)

Program je predviđen kao povlašteni porezni tretman po članku 28. Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća (br. 63, proglašen 16. ožujka 2007.) zajedno s Administrativnim mjerama za određivanje poduzeća visoke i nove tehnologije. Obavijest državne porezne uprave o pitanjima plaćanja poreza na dohodak za poduzeća visoke i nove tehnologije (Guo Shui Han [2008.] br. 985) također se odnosi na taj program, sadržavajući dodatne detalje o njegovoj provedbi.

(105)

Članak 10. Administrativnih mjera za određivanje poduzeća visoke i nove tehnologije navodi kriterije prihvatljivosti za trgovačka društva koja žele biti korisnici ovog programa. Ako trgovačko društvo ispunjava sve uvjete određene člankom 10., ono mora podnijeti zahtjev nadležnim tijelima u skladu s postupkom u članku 11. istoga akta.

(106)

Svako trgovačko društvo koje se namjerava prijaviti za taj program mora podnijeti on-line zahtjev lokalnom Uredu za znanost i tehnologiju koji će ga privremeno razmotriti. Nakon toga lokalni Ured za znanost i tehnologiju dat će preporuku provincijskom Odjelu za znanost i tehnologiju. Prije bilo kakve odluke o izdavanju potvrde o poduzeću visoke i nove tehnologije, Odjel može odlučiti provesti ispitni postupak neposredno u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva.

(107)

Ovaj program subvencija koristilo je 3 proizvođača izvoznika koji surađuju i koji su stekli koristi tijekom RIP-a. Iako kineska vlada nije dostavila administrativna pravila, proizvođači izvoznici dostavili su dostupne pravne tekstove. Međutim, čak je i iz tih tekstova teško razaznati postupak podnošenja zahtjeva koji ostaje neodređen i netransparentan.

(108)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku odricanja vlade od prihoda, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(109)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(110)

Ovaj program subvencija je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, ograničilo pristup tom programu samo određenim poduzećima i industrijama koji su određeni kao poticani, poput onih koji pripadaju industriji premazanog papira. Doista, u poglavlju 4. Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća (br. 63, proglašen 16. ožujka 2007.) posvećenom „poreznim poticajima”, članak 25. predviđa da „država odobrava poticaje kod poreza na dohodak poduzeća ključnim industrijama i projektima koje podupire i potiče država.” Prema Komisijinom shvaćanju, Državno vijeće u svojoj Odluci 40 (članku 14.) i Katalogu o smjernicama za industrijsko restrukturiranje daje načela i klasifikaciju po kojima se poduzeće smatra poticanim. Uz to, nema objektivnih kriterija za utvrđivanje prihvatljivosti niti uvjerljivih dokaza iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe. Doista, iako su prikupljena neka administrativna pravila tijekom posjeta proizvođaču izvozniku, nedostatak suradnje kineske vlade ne omogućuje procjenu postojanja takvih objektivnih kriterija.

(111)

U skladu s time, ova subvencija treba se smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(112)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Kao korist koju je ostvario primatelj smatra se iznos ukupnog poreza kojeg bi trebalo platiti prema običnoj poreznoj stopi, nakon oduzimanja onoga što je plaćeno po smanjenoj povlaštenoj poreznoj stopi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuju, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(113)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 1,22 % za APP skupinu i 0,58 % za Chenming skupinu.

(114)

Ovaj program predviđa koristi za sva trgovačka društva kojima je priznato da provode projekte istraživanja i razvoja. Ova kvalifikacija dopušta smanjivanje poreza na dobit za 50 % stvarnih troškova za odobrene projekte.

(115)

Program je predviđen kao povlašteni porezni tretman po članku 30. stavku 1. Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća (br. 63, proglašen 16. ožujka 2007.), članku 95. Uredbi o provedbi Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća, Dekreta br. 512 Državnog vijeća NRK-a, proglašenog 6. prosinca 2007. i Vodiča o ključnim područjima (Obavijest br. 6, 2007.).

(116)

Ovaj program predviđa koristi za trgovačka društva kojima je priznato da provode projekte istraživanja i razvoja. Prihvatljivi za program su samo projekti istraživanja i razvoja trgovačkih društava iz sektora novih i visokih tehnologija koja dobivaju prvenstvenu potporu države i projekti popisani u Vodiču o ključnim područjima visokotehnološke industrijalizacije prema trenutačnom Prioritetu razvoja kojeg je objavila Nacionalna razvojna i reformska komisija.

(117)

Svako trgovačko društvo koje se želi prijaviti za ovaj program mora podnijeti detaljne podatke o projektima istraživanja i razvoja lokalnom Uredu za znanost i tehnologiju. Nakon razmatranja, porezni ured će izdati potvrdu o odobrenju. Iznos koji podliježe porezu na dobit smanjuje se za 50 % stvarnih troškova za odobrene projekte.

(118)

Ovaj program koristili su proizvođači izvoznici koji surađuju, a koji su stekli koristi tijekom RIP-a. Iako kineska vlada nije dostavila administrativna pravila, proizvođači izvoznici dostavili su dostupne pravne tekstove. Međutim, čak je i iz tih tekstova teško razaznati postupak podnošenja zahtjeva - koji ostaje neodređen i netransparentan.

(119)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku odricanja vlade od prihoda, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(120)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(121)

Ovaj program subvencija je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, ograničilo pristup tom programu samo određenim poduzećima i industrijama koji su određeni kao poticani, poput onih koji pripadaju industriji premazanog papira. Uz to, nema objektivnih kriterija za ograničavanje prihvatljivosti niti uvjerljivih dokaza iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe. Doista, iako su prikupljena neka administrativna pravila tijekom posjeta proizvođaču izvozniku, nedostatak suradnje kineske vlade ne omogućuje procjenu postojanja takvih objektivnih kriterija.

(122)

U skladu s time, ova subvencija treba se smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(123)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Kao korist smatra se iznos ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po običnoj poreznoj stopi, nakon oduzimanja onoga što je plaćeno s dodatnim smanjenjem od 50 % stvarnih troškova za istraživanje i razvoj za odobrene projekte. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuju, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(124)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 0,02 % za APP skupinu i 0,05 % za Chenming skupinu.

(125)

Program se odnosi na poduzeća rezidente u Kini koja imaju udjele u drugim poduzećima rezidentima u Kini. Prvo navedena imaju pravo na izuzeće od poreza na dohodak od određenih dividendi koje plaćaju drugo navedena poduzeća.

(126)

Ovaj program predviđen je kao povlašteni porezni tretman člankom 26. Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća i detaljnije objašnjen u članku 83. Uredbi o provedbi Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća, Dekretu br. 512 Državnog vijeća NRK-a, proglašenog 6. prosinca 2007.

(127)

Ovaj program daje povlasticu svim trgovačkim društvima rezidentima koji imaju udjele u drugim trgovačkim društvima rezidentima u Kini.

(128)

Trgovačka društva mogu koristiti ovaj program izravno kroz svoj povrat poreza.

(129)

Na prijavi poreza na dohodak proizvođača izvoznika koji surađuju postoji iznos koji je izuzet od poreza na dohodak. Ovaj iznos navodi se kao dividende, bonusi i drugi prihod od kapitalnih ulaganja prihvatljivih rezidenata i poduzeća u skladu s uvjetima u Dodatku 5. Povrata poreza na dohodak (Godišnja prijava poreznih povlastica). Dotična trgovačka društva nisu platila porez na dohodak na te iznose.

(130)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku odricanja vlade od prihoda, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(131)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(132)

Ovaj program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, prema kojem postupa tijelo koje odobrava program, ograničilo pristup tom program samo trgovačkim društvima rezidentima u Kini koja imaju prihod od dividenda od drugih poduzeća rezidenata u Kini, nasuprot onim poduzećima koja ulažu u strana poduzeća.

(133)

Uz to, budući da su svi gornji porezni programi po poglavlju 4. Zakona NRK-a o porezu na dohodak poduzeća rezervirani isključivo za važne industrije i projekte koje podržava ili potiče država kako je navedeno u članku 25., također, ovaj program je specifičan jer je rezerviran samo za određena poduzeća i industrije koje su klasificirane kao poticane, poput industrije premazanog papira. Doista, prema Komisijinom shvaćanju, Državno vijeće u svojoj Odluci br. 40 (članku 14.) i Katalogu o smjernicama za industrijsko restrukturiranje daje načela i klasifikaciju po kojima se poduzeće smatra poticanim. Nadalje, u tom slučaju nema objektivnih kriterija za ograničavanje prihvatljivosti niti uvjerljivih dokaza iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe. Doista, iako su prikupljena neka administrativna pravila tijekom posjeta proizvođaču izvozniku, nedostatak suradnje kineske vlade ne omogućuje procjenu postojanja takvih objektivnih kriterija.

(134)

U skladu s time, ova subvencija treba se smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(135)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Tom korišću smatra se iznos ukupnog poreza kojeg bi trebalo platiti uključujući prihode od dividenda koje se dobivaju od drugih poduzeća rezidenata u Kini, nakon oduzimanja onoga što je stvarno plaćeno uz porezno izuzeće za dividende. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuju, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(136)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 1,34 % za APP skupinu i 0,21 % za Chenming skupinu.

(137)

Ovaj program daje povlastice u obliku izuzeća od PDV-a i uvoz kapitalnih dobara oslobođen od carine za poduzeća sa stranim vlasništvom ili domaća trgovačka društva koja mogu dobiti Potvrdu o državno poticanim projektima koju izdaju kineska tijela u skladu s odgovarajućom investicijskim, poreznim i carinskim zakonodavstvom.

(138)

Program se temelji na nekoliko pravnih odredaba, tj. Okružnici Državnog vijeća o prilagodbi porezne politike za uvezenu opremu br. 37/1997, Objavi Ministarstva financija, Opće carinske uprave i Državne porezne uprave [2008.] br. 43, Obavijesti NDRC-a o važnim pitanjima o postupanju s pismom potvrde za domaće ili strano financirane projekte poticane od strane države, br. 316 2006., datuma 22. veljače 2006. i na Katalogu o uvezenoj robi koja se ne može osloboditi od carine za poduzeća sa stranim vlasništvom ili domaća poduzeća – 2008.

(139)

Prihvatljivost je ograničena na podnositelje zahtjeva, bilo poduzeća sa stranim vlasništvom, bilo domaća poduzeća, koja mogu dobiti Potvrdu o državno poticanom projektu.

(140)

Prema Obavijesti NDRC-a o važnim pitanjima o postupanju s pismom potvrde za domaće ili strano financirane projekte poticane od strane države, br. 316 2006., datuma 22. veljače 2006., članku I.1., kod stranih projekata ulaganja koji su u skladu s „projektima poticane kategorije u Katalogu industrija za usmjeravanje stranih ulaganja i Kataloga prioritetnih industrija za strana ulaganja u središnjoj i zapadnoj regiji s prijenosom tehnologije, od carine i PDV-a izuzeti su oprema za samostalno korištenje uvezena u sklopu ukupnog ulaganja te tehnologija, dijelovi i komponente i rezervni dijelovi uvezeni zajedno s opremom u skladu s ugovorom; izuzeta je ona roba koji je popisana u Katalogu uvezene robe za strane projekte ulaganja koji nisu izuzeti od poreza.” Pismo potvrde o projektu za projekte sa stranim ulaganjem poticane kategorije s ukupnim ulaganjem od 30 milijuna američkih dolara ili većim izdaje NDRC. Pismo o potvrdi projekta za projekte sa stranim ulaganjem poticane kategorije s ukupnim ulaganjem manjim od 30 milijuna američkih dolara izdaju komisije ili gospodarske općine na razini provincije. Nakon što dobiju pismo o potvrdi projekta poticane kategorije, trgovačka društva predočavaju potvrde i druge dokumente za prijavu svojim lokalnim carinskim tijelima kako bi mogli dobiti izuzeće od carine i PDV-a na uvoz opreme.

(141)

Svi su se proizvođači izvoznici koji surađuju koristili tim programom.

(142)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku odricanja vlade od prihoda, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(143)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(144)

Ovaj program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, prema kojem postupa tijelo koje odobrava program, ograničilo pristup tom programu samo poduzećima koja ulažu u okviru posebnih poslovnih kategorija taksativno definiranih zakonom (tj. katalog za usmjeravanje industrija za strana ulaganja i katalog ključnih industrija, proizvoda i tehnologija koje država trenutačno potiče). Uz to, nema objektivnih kriterija za utvrđivanje prihvatljivosti niti uvjerljivih dokaza iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe. Doista, iako su prikupljena neka administrativna pravila tijekom posjeta proizvođaču izvozniku, nedostatak suradnje kineske vlade ne omogućuje procjenu postojanja takvih objektivnih kriterija.

(145)

U skladu s time, ova subvencija treba se smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(146)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Korist se izračunava uzimanjem u obzir PDV-a i carine od kojih je izuzeta uvezena oprema. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao za RIP korištenjem korisnog vijeka trajanja koji odgovara prosječnom vremenu amortizacije dotične industrije (tj. 15 godina). Dobiveni iznos potom se dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuju, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(147)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 1,17 % za APP skupinu i 0,61 % za Chenming skupinu.

(148)

Ovaj program daje povlastice u obliku smanjenja PDV-a ako poduzeća sa stranim vlasništvom kupe domaće proizvedenu opremu.

(149)

Program se temelji na Okružnici Državne porezne uprave o objavi privremenih mjera za povrat poreza za kupnju domaće proizvedene opreme koju kupuju poduzeća sa stranim vlasništvom br. 171, 1999., 20.9.1999. i ukinuta Okružnicom o prestanku politike povrata poreza za kupnju domaće proizvedene opreme koju kupuju poduzeća sa stranim vlasništvom [Caishui 2008., br. 176]. Potonja predviđa prijelazno razdoblje nakon prekida programa od 1. siječnja 2009.

(150)

Prihvatljivost je ograničena na poduzeća sa stranim vlasništvom koja kupuju domaće proizvedenu opremu.

(151)

Program ima za cilj povrat PDV-a plaćenog za kupnju domaće proizvedene opreme koju kupuju poduzeća sa stranim vlasništvom ako oprema nije obuhvaćena Katalogom opreme koja nije izuzeta od plaćanja te ako vrijednost opreme ne prelazi ukupnu granicu ulaganja poduzeća sa stranim vlasništvom prema „probnim administrativnim mjerama za kupnju domaće proizvedene opreme.”

(152)

Svi su se proizvođači izvoznici koji surađuju koristili tim programom.

(153)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku odricanja vlade od prihoda, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(154)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno gore u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(155)

Ovaj program subvencija je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, ograničilo pristup tom programu određenoj vrsti poduzeća (tj. poduzećima sa stranim vlasništvom). Uz to, nema objektivnih kriterija za utvrđivanje prihvatljivosti niti uvjerljivih dokaza iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe. Doista, iako su prikupljena neka administrativna pravila tijekom posjeta proizvođaču izvozniku, nedostatak suradnje kineske vlade ne omogućuje procjenu postojanja takvih objektivnih kriterija.

(156)

Nadalje, program je specifičan u smislu članka 4. stavka 4. točke (b) Osnovne uredbe, s obzirom na to da je subvencija zavisna o korištenju domaće, a ne uvezene robe.

(157)

Posljedično, ova se subvencija treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(158)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Korist za primatelje računa se uzimanjem u obzir povrata PDV-a za kupnju domaće proizvedene opreme. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao za RIP korištenjem korisnog vijeka trajanja koji odgovara prosječnom vremenu amortizacije dotične industrije (tj. 15 godina). Dobiveni iznos potom se dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuju, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(159)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 0,03 % za APP skupinu i 0,05 % za Chenming skupinu.

(160)

Ovaj program daje za poduzeća sa stranim vlasništvom izuzeće od plaćanja poreza za održavanje i izgradnju grada i dodatne naknade za obrazovanje.

(161)

Program se temelji na Privremenim pravilima Narodne Republike Kine o porezu za održavanje grada (Guo Fa objavljeno 8. veljače 1985., br. 19) i Uredbama Ministarstva financija o nekoliko posebnih pitanja o provedbi Privremenih pravila Narodne Republike Kine o porezu za održavanje grada (Cai Shui Zi, objavljeno 22. ožujka 1985., br. 69).

(162)

Prihvatljivost je ograničena na poduzeća sa stranim vlasništvom.

(163)

Prema Privremenim pravilima Narodne Republike Kine o porezu za održavanje gradova porezna osnovica poreza za održavanje i izgradnju grada je „iznos poreza za proizvod, PDV-a i poreza za djelatnost koje su stvarno platili porezni obveznici te se plaća istodobno kad i porez za proizvod, PDV i porez za djelatnost.”

(164)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 347. i 348, porezne obveze u odnosu na ovaj program primjenjuju se od 1. prosinca 2010. na sva trgovačka društva koja posluju u Kini.

(165)

U skladu s time te na temelju podataka do 30. studenoga 2010., program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku odricanja vlade od prihoda, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(166)

Ovaj program subvencija je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, s obzirom na to da samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, izuzima određenu vrstu poduzeća (tj. poduzeća sa stranim vlasništvom) od plaćanja poreza za održavanje i izgradnju grada.

(167)

Posljedično, ova se subvencija treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(168)

Ipak, s obzirom na podatke koje su dostavili kineska vlada i relevantni proizvođači izvoznici koji surađuju, zaključuje se da su stranke mogle dokazati da ovaj program više ne daje nikakve koristi uključenim izvoznicima.

(169)

Stoga su ispunjeni uvjeti određeni člankom 15. Osnovne uredbe. Zaključeno je da se protiv ovog programa ne bi trebale uvesti kompenzacijske mjere.

(170)

Od raznih programa subvencija spomenutih u pritužbi, za dva je utvrđeno da su se njima koristili proizvođači izvoznici koji surađuju, tj. Nagrada za poznate marke i Posebni fondovi za poticanje stranog ekonomskog i trgovinskog razvoja i za izradu značajnog projekta ulaganja u Shandong provinciji. O preostalim programima za koje je utvrđeno da su korišteni obavijestili su proizvođači izvoznici koji surađuju. Kineskoj je vladi ukazano na postojanje ovih programa te je od nje zatražena dostava potrebnih podataka o njima. Kineska vlada je tvrdila da bilo koji program koji nije naveden u pritužbi ne može biti ispitan, jer je to protivno pravilima WTO-a. Kineska vlada je tako tvrdila da treba smatrati da Komisijin zahtjev nije u skladu s pravilima o dokazima i savjetovanju po SCM sporazumu. Kineska vlada također je tvrdila da su podaci koje je pružila Komisija u odnosu na taj program bili općeniti i da bi, čak pod pretpostavkom da se ti programi mogu ispitati, Komisija trebala poslati novi, dovoljno potkrijepljeni zahtjev kineskoj vladi, u kojem traži detalje o novo navedenim subvencijama koje bi bile važne za ispitni postupak.

(171)

U tom smislu se naglašava da je uobičajena EU praksa obavijestiti tijela zemlje koju se ispituje o postojanju bilo kojeg navodnog programa subvencije koji koriste proizvođači izvoznici koji surađuju, osim onih koji su spomenuti u pritužbi, te tražiti podatke i objašnjenja o njima. Takva praksa je u skladu s odgovarajućim pravilima WTO-a. Komisija je obavijestila kinesku vladu o postojanju takvih programa u trenutku kada su ti programi postali poznati i pružila je kineskoj vladi podatke koje je dobila od kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju. Komisija je dala kineskoj vladi priliku za savjetovanja u odnosu na te programe te su savjetovanja nakon toga i održana. Posljedično, odredbe članaka 12. stavka 1., članka 13. stavka 1. i 2. SCM sporazuma, kao i članka 11. stavka 10. Osnovne uredbe u potpunosti su poštivani. Dolje predstavljeni nalazi uzimaju u obzir podatke koje je dostavila kineska vlada u odnosu na odgovarajuće programe.

(172)

Ovaj program provodi se Obaviješću Shandong provincije o proračunu za posebnu dodjelu u 2008. za razvoj vlastite izvozne marke [Lucaiqizhi (2008.) br. 75]. Ovaj program daje subvencije trgovačkim društvima radi poticanja izvoznih marki i povećanja tržišnog udjela poznatih marki.

(173)

Samo izvozna poduzeća s poznatom markom koja su uspostavljena u Shandong provinciji mogu dobiti subvenciju. Nisu dostavljeni nikakvi pravni ili upravni akti koji bi potkrijepili kriterije za prihvatljivost.

(174)

Program ima za cilj nagraditi poduzeća koja su priznata kao izvozna poduzeća s poznatom markom u Shandong provinciji, kako bi se poboljšali njihov razvoj i konkurentnost. Poduzeće se ne mora prijaviti za ovaj program pa nema dokumenata za odobrenje.

(175)

Jedan se proizvođač izvoznik koji surađuje koristio tim programom.

(176)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(177)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno gore u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(178)

Ovaj program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, jer mu je pristup ograničen na određena poduzeća, tj. izvozna poduzeća s poznatom markom. U svjetlu nedostatka bilo kakvih pravnih ili upravnih podataka o kriterijima prihvatljivosti, ništa ne ukazuje na to da se prihvatljivost za dobivanje subvencije temelji na objektivnim kriterijima i uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe.

(179)

Posljedično, ova se subvencija treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(180)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Ovaj se iznos (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuje, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(181)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju je zanemariva (manja od 0,01 %) za Chenming skupinu.

(182)

Službeni dokument o ovom programu je Obavijest Narodne vlade Shouguanga o priznanju naprednih poduzeća u 2008. Ovaj program, uspostavljen 9. veljače 2008., odaje priznanje poduzećima koja su ostvarila odlične rezultate tijekom 2008.

(183)

Korisnici programa mogu biti trgovačka društva koja su priznata kao „napredna poduzeća u pogledu privlačenja stranih ulaganja” i „napredna poduzeća u pogledu vanjske trgovinske uspješnosti” sa zapaženom uspješnošću u vanjskoj trgovini ili značajnim privlačenjem stranih ulaganja. Kineska vlada nije dostavila nikakve zakone ili propise o politici ili definiciji „naprednog poduzeća u pogledu privlačenja stranih ulaganja” i „naprednog poduzeća u pogledu vanjske trgovinske uspješnosti”.

(184)

Narodna vlada Shouguanga je odgovorna za dodjelu sredstava poduzećima koja su priznata kao „napredna poduzeća u pogledu privlačenja stranih ulaganja” i „napredna poduzeća u pogledu vanjske trgovinske uspješnosti.”

(185)

Prema kineskoj vladi, poduzeće se ne mora prijaviti za ovaj program pa ne postoji dokument za odobrenje.

(186)

Jedan se proizvođač izvoznik koji surađuje koristio tim programom.

(187)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(188)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno gore u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(189)

Ovaj program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, jer mu je pristup ograničen na određena poduzeća, tj. napredna poduzeća u pogledu privlačenja stranih ulaganja i napredna poduzeća u pogledu vanjske trgovinske uspješnosti. U svjetlu nedostatka bilo kakvih pravnih ili upravnih podataka o kriterijima prihvatljivosti, ništa ne ukazuje na to da se prihvatljivost za dobivanje subvencije temelji na objektivnim kriterijima i uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe.

(190)

Posljedično, ova se subvencija treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(191)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Ovaj se iznos (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuje, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(192)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju je zanemariva (manja od 0,01 %) za Chenming skupinu.

(193)

Službeni dokument za ovaj program su Pravila o provedbi politike potpore za antidampinške, antisubvencijske i zaštitne ispitne postupke. Kineska vlada tvrdi da je program prekinut 2008., ali nije ukazano ni na kakve odgovarajuće propise.

(194)

Subvenciju odobrava regionalni/provincijski financijski ured radi olakšavanja sudjelovanja trgovačkog društva u američkim antidampinškim ispitnim postupcima. Prihvatljiva trgovačka društva moraju biti registrirana u Shandong provinciji (isključujući Qingdao City) te postupaju u skladu s uputama Ministarstva trgovine i provincijskih tijela.

(195)

Program je regionalno specifičan (dostupan jedino u Shandong provinciji, ali uz izuzetak njezinog najvećega grada Qingdao) s kriterijima prihvatljivosti koji nisu pravno objektivni.

(196)

Prema odgovarajućem zakonu, podnositelju zahtjeva odobrava se 40 % odvjetničkih troškova.

(197)

Jedan se proizvođač izvoznik koji surađuje koristio tim programom.

(198)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(199)

Ovaj program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe, s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, ograničilo pristup tom programu trgovačkim društvima unutar određene zemljopisne regije.

(200)

Posljedično, subvencija se treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(201)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Ovaj se iznos (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuje, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(202)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju je zanemariva (manja od 0,01 %) za Chenming skupinu.

(203)

Program se provodio u skladu s Mišljenjem o ubrzavanju visokotehnološkog industrijskog razvoja (Pokusna provedba) (Shoufa [2005.] br. 37) koje je izdala općinska vlada Shouguanga. Kineska vlada je tvrdila da postoji odgovarajući pravni okvir za program, ali nije dostavila primjerak.

(204)

Program je subvencija za povećanje konkurentnosti poduzeća. Nisu dostavljeni nikakvi pravni ili upravni akti koji bi potkrijepili kriterije za prihvatljivost.

(205)

Prema kineskoj vladi, ovaj program je lokalna subvencija za poticanje istraživanja i razvoja, štednje energije i zaštite okoliša. Nema postupka podnošenja zahtjeva. Regionalna vlada s vremena na vrijeme izdaje obavijesti kojima se proizvođači izvoznici obavješćuju da im je dodijeljena subvencija u određenom iznosu.

(206)

Jedan se proizvođač izvoznik koji surađuje koristio programom.

(207)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(208)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno gore u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(209)

Ovaj program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, jer mu je pristup ograničen na određena poduzeća. U svjetlu nedostatka bilo kakvih pravnih ili upravnih podataka o kriterijima prihvatljivosti, ništa ne ukazuje na to da se prihvatljivost za dobivanje subvencije temelji na objektivnim kriterijima i uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe.

(210)

Posljedično, subvencija se treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(211)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Ovaj se iznos (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuje, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(212)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 0,59 % za Chenming skupinu.

(213)

Program se provodi u skladu s Privremenim mjerama za jačanje djelovanja na području prava intelektualnog vlasništva u industrijskom parku Suzhou i Upravna pravila o fondu za prava intelektualnog vlasništva u industrijskom parku Suzhou.

(214)

Subvencija se dodjeljuje samo trgovačkom društvu s poslovnim nastanom u industrijskom parku Suzhou koje je dobilo Potvrdu o upisu autorskih prava za računalne programe, Potvrdu o upisu topografije integriranih krugova te su njegovi proizvodi nedavno postali poznate marke.

(215)

Trgovačko društvo prihvatljivo za dobivanje subvencije za prijavu patenta ili žiga mora ispuniti obrazac zahtjeva za priznanje poznate marke provincije Suzhou ili više razine i podnijeti ga Znanstvenom i tehnološkom uredu parka. Subvencije dodjeljuje industrijski park Suzhou. Nema podataka o financiranju parka i od kojih državnih tijela dobiva iznose za subvencije.

(216)

Jedan se proizvođač izvoznik koji surađuje koristio programom. Međutim, Komisija naglašava potpuni nedostatak bilo kakve relevantne dokumentacije o proizvođaču izvozniku jer nisu dostavljeni nikakvi zahtjevi za program ili odluka kojom se odobrava subvencija.

(217)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(218)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno gore u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(219)

Ovaj program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, jer mu je pristup ograničen na određena poduzeća. U svjetlu nedostatka bilo kakvih pravnih ili upravnih podataka o kriterijima prihvatljivosti, ništa ne ukazuje na to da se prihvatljivost za dobivanje subvencije temelji na objektivnim kriterijima i uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe.

(220)

Uz to, program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe, s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, ograničilo pristup tom programu trgovačkim društvima unutar određene zemljopisne regije. Program je dostupan samo trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u industrijskom parku Suzhou.

(221)

Posljedično, subvencija se treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(222)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Ovaj se iznos (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuje, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(223)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi manje od 0,01 % za APP skupinu.

(224)

Kineska vlada ili proizvođači izvoznici nisu dali nikakvu pravu osnovu. Program predviđa financijsku pomoć trgovačkim društvima u industrijskom parku Suzhou i prema kineskoj vladi, ovaj program ima za cilj ubrzavanje preoblikovanja i nadogradnje industrijskog parka Suzhou i promicanje unapređenja kvalitete znanstvenog istraživanja poduzeća u parku.

(225)

Program je namijenjen samo trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u industrijskom parku Suzhou koji ispunjavaju zahtjeve određene u nekoliko planova te imaju odgovarajuće projekte znanstvenog istraživanja. Kineska vlada je dostavila opis program, međutim, nije dostavila primjerke odgovarajućih planova.

(226)

Pomoć se dodjeljuje trgovačkim društvima koja ulažu u park i zatraže subvencije za određene vrste djelatnosti (istraživanje i razvoj; pomoć za nove proizvode; upravljanje intelektualnim vlasništvom; razvoj prekomorske trgovine; koordinacija projekata s vladom; javne tehnološke usluge). Subvencije dodjeljuje industrijski park Suzhou. Nema podataka o financiranju parka i od kojih državnih tijela park dobiva iznose za subvencije.

(227)

Jedan se proizvođač izvoznik koji surađuje koristio programom.

(228)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(229)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno gore u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(230)

Program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe, jer mu je pristup ograničen na određena poduzeća. U svjetlu nedostatka bilo kakvih pravnih ili upravnih podataka o kriterijima prihvatljivosti, ništa ne ukazuje na to da se prihvatljivost za dobivanje subvencije temelji na objektivnim kriterijima i uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe.

(231)

Uz to, program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe, s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, ograničilo pristup tom programu trgovačkim društvima unutar određene zemljopisne regije. Program je dostupan samo trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u industrijskom parku Suzhou.

(232)

Posljedično, subvencija se treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(233)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Ovaj se iznos (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuje, jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(234)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 0,03 % za APP skupinu.

(235)

Kineska vlada ili proizvođači izvoznici nisu dali nikakvu pravu osnovu. Kineska vlada navodi da se program provodi u skladu s Mišljenjem industrijskog parka Suzhou o promicanju skladnog, stabilnog i brzog rasta, a njegov cilj je ubrzavanje industrijskog strukturnog rasta i vanjske trgovine.

(236)

Program je dostupan samo trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u industrijskom parku Suzhou. Kineske vlasti nisu jasno odredile kriterije za prihvatljivost. Međutim, radi dobivanja ove subvencije, poduzeća s poslovnim nastanom u parku moraju doseći veću realizaciju izvoza u 2009. nego prošlogodišnju stvarnu realizaciju.

(237)

Prema kineskoj vladi, poduzeća ne moraju podnijeti zahtjev za ovaj program, iako je relevantni proizvođač izvoznik dostavio obrazac zahtjeva industrijskog parka Suzhou za fond visokotehnološkog industrijskog razvoja. Kineska vlada navodi da se program odnosi na realizaciju izvoza poduzeća, pri čemu trgovačka društva dobivaju određeni iznos juana za svaki dolar povećanja izvozne količine i vrijednosti. Poticaji u juanima također se razlikuju s obzirom na vrstu proizvoda i modela. Subvencije dodjeljuje industrijski park Suzhou. Nema podataka o financiranju parka i od kojih državnih tijela park dobiva iznose za subvencije.

(238)

Jedan se proizvođač izvoznik koji surađuje koristio programom.

(239)

U skladu s time, program treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku izravnog prijenosa sredstava, što daje korist trgovačkom društvima primateljima.

(240)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje te subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima, kako je navedeno gore u odjeljku 4.1., u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(241)

Program subvencije je specifičan u smislu članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe, s obzirom na to da je samo zakonodavstvo, u skladu s kojim tijelo odobrava program, ograničilo pristup tom programu trgovačkim društvima unutar određene zemljopisne regije. Program je dostupan samo trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u industrijskom parku Suzhou.

(242)

Uz to, program de iure zavisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i primjerenim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 4. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe. Subvencija je povezana i izračunava se u skladu realizacijom izvoza, jer se dobivena korist temelji na povećanju izvoznih količina i vrijednosti iz godine u godinu.

(243)

Posljedično, subvencija se treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(244)

Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Ovaj se iznos (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuje, jer subvencija zavisi o realizaciji izvoza.

(245)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 0,05 % za APP skupinu.

(246)

O sljedećim programima koji se odnose na štednju energije i zaštitu okoliša obavijestili su proizvođači izvoznici koji surađuju:

(247)

S obzirom na mali iznos koristi u pitanju, smatralo se da nije potrebno provoditi naš ispitni postupak za ove programe.

(248)

U pritužbi je bila tvrdnja da je kineska vlada dodijelila prava korištenja zemljišta izvoznicima koji surađuju za manju naknadu od primjerene. Kao odgovor na to, kineska vlada je dostavila Zakon o upravljanju zemljištem i Odredbe o dodjeli prava na korištenje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu kroz poziv na ponudu, dražbu i ponudu, br. 39, od 28. rujna 2007. Kineska vlada je odbila dostaviti bilo kakve podatke u pogledu stvarnih cijena prava korištenja zemljišta, mjerila za najniže cijene zemljišta za koja tvrde da postoje, način procjene mjerila za najnižu cijenu zemljišta, kao i metodologiju koja se koristi kada država izvlašćuje zemljište od bivših korisnika.

(249)

Prema članku 2. Zakona o upravljanju zemljištem, sve zemljište je u državnom vlasništvu, budući da prema kineskom Ustavu i odgovarajućim pravnim odredbama zemljište pripada zajednički kineskom narodu. Zemljište se ne može prodavati, ali se prava korištenja zemljišta mogu dodijeliti prema zakonu: država odobrava dodjelu kroz javne natječaje, ponude ili dražbe.

(250)

Proizvođači izvoznici koji surađuju obavijestili su o podacima o zemljištu koje imaju, kao i o odgovarajućim ugovorima/potvrdama o pravu korištenja zemljišta, ali kineska vlada nije dostavila podatke o određivanju cijena prava korištenja zemljišta.

(251)

U skladu s time, dodjelu prava korištenja zemljišta od strane kineske vlade treba smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe u obliku prodaje robe, što daje korist trgovačkom društvima primateljima. Kako je objašnjeno dolje u uvodnim izjavama 260. do 262., u Kini ne postoji tržište zemljišta koje dobro funkcionira, a korištenje vanjske referentne vrijednost pokazuje da je iznos koji izvoznici koji surađuju plaćaju za prava korištenja zemljišta prilično ispod uobičajene tržišne stope.

(252)

Od kineske vlade je zatražena dostava podataka o kriterijima prihvatljivosti za dobivanje subvencije i o korištenju subvencije, kako bi se odredila mjera u kojoj je pristup subvenciji ograničen na određena poduzeća te je li specifična u skladu s člankom 4. Osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila takve podatke. Komisija je stoga, ne zaboravljajući zahtjeve članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe da bilo koje utvrđivanje specifičnosti mora biti „jasno potkrijepljeno” na temelju pozitivnih dokaza, morala temeljiti svoje nalaze na dostupnim podacima u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe. Naglašava se da članak 28. stavak 6. navodi da „ako zainteresirana stranka ne surađuje, ili surađuje samo djelomično tako da se time relevantni podaci uskraćuju, rezultati mogu biti manje povoljni za stranku nego da je surađivala.” Razmotrene činjenice uključivale su sljedeće:

(253)

Dokaz o specifičnosti koji su podnijeli podnositelji pritužbe.

(254)

Nalazi (vidjeti uvodne izjave 77. i 78.) da se specifične subvencije usmjeravaju u industriju proizvodnje papira kroz poseban sektorski plan, tj. Plan proizvodnje papira. U tom smislu naglašava se da članci 7. do 11. prethodno navedenog Plana određuju posebna pravila o organizaciji industrije navodeći koje se vrste industrija proizvodnje papira uspostavljaju u raznim zemljopisnim regijama zemlje.

(255)

Dokaz (vidjeti uvodnu izjavu 76.) da je industrija proizvodnje papira „poticana industrija” (Odluka br. 40).

(256)

Nalazi (vidjeti uvodne izjave 260. do 262.) da nema tržišta zemljišta u Kini koje dobro funkcionira.

(257)

Nalazi proizvođača izvoznika koji surađuju, što je potvrđeno u istovremenom antidampinškom ispitnom postupku, da im je zemljište dodijeljeno s obzirom na njihove projekte proizvodnje papira (8).

(258)

U svjetlu gore navedenog te u nedostatku bilo kakve suradnje kineske vlade dostupni dokazi ukazuju na to da subvencije odobrene trgovačkim društvima u industriji papira nisu općenito dostupne te su stoga specifične u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe. U svjetlu nesuradnje kineske vlade, ništa ne ukazuje na to da se prihvatljivost za dobivanje subvencija temelji na objektivnim kriterijima i uvjetima u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Osnovne uredbe.

(259)

Posljedično, ova se subvencija treba smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(260)

U skladu s time, treba zaključiti da situacija u Kini u pogledu prava korištenja zemljišta nije posljedica djelovanja tržišta. Doista, čini se da uopće ne postoje dostupne privatne referentne vrijednosti u Kini. Stoga prilagodba troškova ili cijena u Kini nije izvediva. U tim okolnostima smatra se da u Kini nema tržišta i, u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe, opravdano je korištenje vanjske referentne vrijednosti za mjerenje iznosa koristi. S obzirom na to da kineska vlada nije surađivala i nije podnijela nikakav prijedlog za vanjsku referentnu vrijednost, Komisija se morala poslužiti dostupnim podacima kako bi odredila prikladnu vanjsku referentnu vrijednost. U tom smislu smatra se prikladnim koristiti podatke zasebnih carinskih područja Tajvana, Penghu, Kinmen i Matscu (kineski Taipei), dalje u tekstu „Tajvan”, kao prikladne referentne vrijednosti.

(261)

Komisija smatra da cijene zemljišta u Tajvanu pružaju najbolji približni pokazatelj za područja u Kini gdje su smješteni proizvođači izvoznici koji surađuju. Svi proizvođači izvoznici smješteni su u istočnom dijelu Kine, u razvijenim područjima visokog BDP-a u provincijama s velikom gustoćom naseljenosti oko Šangaja. Iznos subvencije koja se može kompenzirati izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom RIP-a. Korist za primatelje izračunava se uzimanjem u obzir razlike između iznosa kojeg je platilo svako trgovačko društvo za prava korištenja zemljišta i iznosa koji bi se inače trebao platiti na temelju tajvanskih referentnih vrijednosti.

(262)

Prilikom tog izračuna Komisija je koristila prosječnu cijenu zemljišta po četvornom metru utvrđenu u Tajvanu i prilagođenu za deprecijaciju valute od datuma dotičnih ugovora o pravu korištenja zemljišta. Podaci o cijenama industrijskog zemljišta prikupljene su s internetske stranice Ureda za industriju Ministarstva gospodarskih poslova Tajvana. Deprecijacija valute izračunata je na temelju stopa inflacije za Tajvan, kako je objavio MMF u svojem World Economic Outlook-u iz 2009. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao za RIP korištenjem uobičajenog vijeka trajanja prava korištenja zemljišta za zemljište za industrijsko korištenje u Kini, tj. 50 godina. Taj se iznos potom dodjeljivao prema ukupnom prometu tijekom RIP-a proizvođača izvoznika koji surađuju, jer subvencija ne zavisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(263)

Stopa subvencije utvrđena u pogledu ovog programa tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike koji surađuju iznosi 2,81 % za APP trgovačka društva i 0,69 % za Chenming trgovačka društva.

(264)

Utvrđeno je da proizvođači izvoznici koji surađuju nisu koristili ovaj program tijekom RIP-a. Stoga nije bilo potrebno ocijeniti je li taj program takav da se protiv njega trebaju uvesti kompenzacijske mjere.

(265)

Utvrđeno je da proizvođači izvoznici koji surađuju nisu koristili ovaj program tijekom RIP-a. Stoga nije bilo potrebno ocijeniti je li taj program takav da se protiv njega trebaju uvesti kompenzacijske mjere.

(266)

Kineska vlada, dvije skupine proizvođača izvoznika koji surađuju (APP i Chenming) i podnositelj pritužbe iz EU dostavili su komentare na konačnu objavu.

(267)

Podnositelj pritužbe iz EU podržao je nalaze Komisije.

(268)

Kineska vlada, APP i Chenming osporili su nalaze Komisije. Argumenti koji se odnose na komentare na koje je već u potpunosti odgovoreno u konačnoj objavi ne ponavljaju se u ovoj Uredbi.

(269)

Kineska vlada je tvrdila da prijedlog za kompenzacijskim mjerama predstavlja dvostruku mjeru. Tvrdilo se da se po praksi EU u antidampinškim ispitnim postupcima protiv Kine uobičajena vrijednost utvrđuje u odnosu na podatke dobivene od proizvođača u trećim zemljama s tržišnim gospodarstvom. Stoga bi u takvim slučajevima kompenzacijske pristojbe predstavljale dvostruku mjeru za isto pitanje jer antidampinške pristojbe učinkovito „kompenziraju” bilo kakvu subvenciju koja je navodno odobrena trgovačkim društvima.

(270)

APP je tvrdio, ako se uobičajena vrijednost temelji na domaćoj prodaji u analognoj zemlji, odbacivanje zahtjeva za MET-om i korištenje nesubvencionirane uobičajene vrijednosti imaju učinak povećanja pristojbe za iznos subvencioniranja te bi se subvencije računale dvaput.

(271)

Kineska vlada je tvrdila da se istim navodnim iskrivljenjem već bavilo u istovremenom antidampinškom postupku. Kineska vlada je također tvrdila da praksa Komisije krši EU i WTO propise i da bi Komisija trebala ili prekinuti postupak za kompenzacijske pristojbe ili odobriti MET proizvođačima izvoznicima koji surađuju u istovremenom antidampinškom postupku. Kineska vlada je također tvrdila da ne prihvaća Komisijin argument da nema dvostrukog računanja zbog toga što je marža štete manja od dampinške marže. Konačno, kineska vlada je tvrdila da bi na temelju nalaza Prizivnog tijela WTO-a u sporu SAD – NRK DS379 (9) u pogledu dvostrukih mjera trebalo prekinuti trenutačni postupak.

(272)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu naglašava se da dvostruke mjere nemaju nikakvu ulogu u ovom postupku. Bez obzira na to može li istodobno uvođenje antidampinških i kompenzacijskih pristojba u slučaju netržišnoga gospodarstva dovesti do moguće „dvostruke mjere”, takva situacija, po definiciji, mogla bi se jedino pojaviti kada postoji kumulacija dampinške marže i iznosa subvencije, tj. ako kombinirana razina obiju vrsta pristojba prelazi dampinšku maržu ili iznos subvencije, ovisno o tome što je od toga dvoga veće. Kako će biti objašnjeno u nastavku, to ovdje nije slučaj.

(273)

Kao prvo, podsjeća se da EU primjenjuje pravilo niže pristojbe pri uvođenju antidampinških i kompenzacijskim pristojba na isti proizvod. Drugim riječima, u ispitnim postupcima u EU Komisija utvrđuje razinu dampinga, subvencioniranja i štete uzrokovane industriji Unije. Razina pristojba nikada ne može biti viša od marže štete, a marža štete je ovdje jednaka za oba postupka. U istovremenom antidampinškom postupku Komisija je utvrdila maržu dampinga koja je puno veća od marže štete. U skladu s pravilom niže pristojbe Komisija je predložila uvođenje mjera koje se temelje na marži štete (vidjeti Uredbu Vijeća (EU) br. 451/2011 od 6. svibnja 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz premazanog finog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine (10)). Stoga marža subvencije utvrđena u trenutačnom antisubvencijskom ispitnom postupku neće dati nikakvu dodatnu zaštitu industriji Unije u usporedbi s dampinškom maržom jer će antidampinška pristojba već biti ograničena maržom štete. Stoga nema preklapanja ili kumulacije pristojba u dvama istovremenim postupcima i posljedično, čak pod pretpostavkom da postoji mogućnost dvostrukih mjera kako je opisano gore u uvodnoj izjavi (269), ne mogu postojati zahtjevi u propisima da se „kompenzira” damping prema subvenciji. Doista, razlika između marža dampinga i marža štete utvrđenih u antidampinškom postupku bila je puno veća nego iznos subvencioniranja utvrđen u ovom ispitnom postupku. Također treba istaknuti da u pogledu stvarnog određivanja pristojba za platiti Komisija ima praksu prvo uvesti iznos pristojbe koji proizlazi iz ispitnog postupka za kompenzacijske pristojbe. Ako i dalje postoji razlika između prethodno navedene razine pristojbe i marže štete, ta razlika može se dopuniti pristojbom koja proizlazi iz antidampinškog ispitnog postupka. Međutim, to ne znači da postoji dvostruko računanje, jer bi se kombinirana razina pristojba već mogla opravdati ishodom samog antidampinškog ispitnog postupka.

(274)

Drugo, treba naglasiti da mjere koje je predložila kineska vlada nisu dopuštene propisima jer i. je ispitni postupak utvrdio postojanje subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje su uzrokovale materijalnu štetu industriji Unije i za uvođenje mjera je utvrđeno da je u interesu Unije pa se stoga ovaj postupak ne može prekinuti, ii. nisu sve kineske stranke zatražile MET u istovremenom antidampinškom postupku, iii. MET se ne može odobriti automatski strankama koje ga nisu zatražile i iv. za one stranke kojima je MET odbijen to je učinjeno zbog utvrđenih ozbiljnih nedostataka u pogledu Kriterija 1, 2 i 3 članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne antidampinške uredbe.

(275)

Kineska vlada je također tvrdila da je Komisija koristila protuzakonite nepovoljne zaključke kao posljedica nedovoljne suradnje. U tom kontekstu, upućuje na članak 28. stavak 6. Osnovne uredbe koji između ostalog spominje da ako zainteresirana stranka ne surađuje ili surađuje djelomično, rezultati mogu biti manje povoljni za stranku nego da je surađivala. Prema kineskoj vladi, primjenom nepovoljnih zaključaka krši se članak 12. stavak 7. SCM sporazuma, kao i Prilog II. WTO antidampinškom sporazumu.

(276)

U pogledu ove stvari, naglašava se da shvaćanje kineske vlade članka 28. stavka 6. Osnovne uredbe nema temelja. Komisija nije kineskoj vladi nametnula nikakve „nepovoljne zaključke”, jer Komisija nije namjerno odabrala manje povoljan ishod za dotične izvoznike, niti je nastojala uvesti kažnjavanje u odnosu na postojanje subvencija ili iznos kompenzacijskih pristojba. Komisija je kao ispitno tijelo zatražilo određene podatke od kineske vlade s razumnim rokom. Međutim, kineska vlada nije dostavila podatke za koje se smatralo da su potrebni za ispitni postupak (npr. primjerke planova, podatke o bankama, procjenu koju su banke provodile prilikom dodjele zajmova proizvođačima izvoznicima koji surađuju, određivanje cijena prava korištenja zemljišta). U tim okolnostima Komisija je bila prisiljena koristiti odredbe članka 28. Osnovne uredbe o dostupnim podacima kako bi se došlo do reprezentativnih nalaza. Važno je istaknuti da to nije učinjeno nametanjem kineskoj vladi nalaza s namjerom kažnjavanja. Kao primjer, naglašava se da Komisija nije odbacila podatke o pravima korištenja zemljišta; ali kineska vlada nije dostavila sve potrebne podatke o određivanju cijena prava korištenja zemljišta. Na isti način Komisija nije na kinesku vladu primijenila nikakve nepovoljne zaključke u odnosu na davanje povlaštenih zajmova industriji premazanog papira, ali je morala pronaći nedostajuće podatke o planovima, ulozi banaka i politici banaka kod davanja zajmova proizvođačima izvoznicima koji surađuju, budući da takve podatke kineska vlada jednostavno nije dostavila. Stoga je Komisija iskoristila bilo koje podatke koje je kineska vlada dostavila. Kad god dostavljeni podaci nisu bili dovoljni ili je utvrđeno da nemaju dokazne vrijednosti, Komisija ih je morala nadopuniti ostalim odgovarajućim podacima kako bi došla do nalaza. U nekim slučajevima ne može se isključiti da je rezultat bio manje povoljan za kinesku vladu nego da je potpuno surađivala, ali Komisija nije stremila baš takvom ishodu.

(277)

Pristup Komisije u ovom slučaju razlikuje se od načina na koji pojam „nepovoljnih zaključaka” po stavku 7. Priloga V. SCM sporazumu primjenjuju paneli WTO-a. Na primjer, Panel za zrakoplove EZ primijenio je nepovoljne zaključke dvaput u pogledu španjolskog programa za istraživanje i razvoj „PROFIT” u slučajevima kada je EU dostavila nedostatne podatke. U pogledu i iznosa financiranja i pitanja stvarne specifičnosti, panel je zanemario dokaze koje je dostavila EU i zamijenio rješenje koje je predložio podnositelj pritužbe (SAD) svojim nalazima (11). To nije bio slučaj u ovom ispitnom postupku jer Komisija nije zanemarila podatke koje je dostavila kineska vlada i jednostavno zamijenila rješenje koje je predložio podnositelj pritužbe, nego je umjesto toga koristila sve podatke koje je imala dostupne kako bi došla do zaključka. S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da prethodno navedene tvrdnje treba odbaciti.

(278)

Budući da Komisija nije koristila nepovoljne zaključke u odnosu na kinesku vladu ili bilo kojeg izvoznika, tvrdnja da se primjenom nepovoljnih zaključaka na vladu krše pravne odredbe WTO-a je bespredmetna.

(279)

To se moralo odbaciti jer ta tvrdnja nije potkrijepljena stvarnim činjenicama. Komisija je obavijestila kinesku vladu o odredbama članka 28. te u kojim slučajevima se te odredbe mogu primijeniti u prvom pismu koje je kineska vlada zaprimila nakon pokretanja ovog postupka, kao i u posljednjem pismu koje je kineska vlada zaprimila prije posjeta radi provjere na licu mjesta. Nadalje, kineskoj vladi je ukazano na posljedice nesuradnje, kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 59.

(280)

Kineska vlada je također tvrdila da Komisija nikada nije od nje zatražila održavanje sastanaka s bankama u državnom vlasništvu.

(281)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti. U tom smislu naglašava se da je Komisija zatražila izravnu uključenost kineske vlade prilikom organiziranja sastanaka s onim bankama koje su dale zajmove proizvođačima izvoznicima koji surađuju. U tu svrhu kineskoj vladi je također dostavljen popis banaka koje su dale takve zajmove. Od kineske vlade je također zatraženo osiguranje prisutnosti banaka za provedbu državne politike i drugih financijskih institucija tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorijama kineske vlade kako bi mogli odgovoriti na pitanja koja se odnose na dio upitnika namijenjenog za te stranke. Kineska vlada nije postupila niti po jednom od gore navedenih zahtjeva.

(282)

Kineska vlada je tvrdila da je korištenje nepovoljnih zaključaka neopravdano u ovom slučaju jer je kineska vlada u skladu sa svojim mogućnostima najbolje što je mogla pružila podatke koje je imala dostupne. Kineska vlada je tvrdila da su banke treće stranke u ovom postupku i nisu zainteresirane stranke kako je definirano u članku 12. stavku 9. SCM sporazuma te stoga nemaju obvezu surađivati. Također se tvrdilo da je Komisija pokazala proizvoljnost i postupala nedosljedno pravilima WTO-a, budući da je kineska vlada dostavila dovoljno podataka u odnosu na zajmove banaka i prava korištenja zemljišta.

(283)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da Komisija nije primijenila nepovoljne zaključke na kinesku vladu. Nadalje, kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 276., Komisija je iskoristila sve podatke koje je kineska vlada dostavila, ali budući da su važni podaci nedostajali, morala je nadopuniti dostavljene podatke drugim dostupnim izvorima kako bi došla do reprezentativnog nalaza.

(284)

U odnosu na tvrdnje o zainteresiranim strankama, podsjeća se da članak 12. stavak 9. SCM sporazuma jasno navodi da domaće ili strane stranke pored onih spomenutih u Sporazumu mogu biti uključene kao zainteresirane stranke. U odnosu na ovaj postupak, Komisija je na temelju pritužbe zatražila podatke o davanju povlaštenih zajmova industriji premazanog papira. Nadalje, ti podaci su izravno povezani s bankama koje su u većinskom državnom vlasništvu. Na to je ukazano i proizvođačima izvoznicima koji surađuju i kineskoj vladi. Činjenica da jednostavno nije dostavljeno dovoljno podataka o davanju zajmova banaka prisilila je Komisiju na primjenu dostupnih podataka u skladu s odredbama članka 28. Osnovne uredbe.

(285)

APP je tvrdio da Komisiji nije dopušteno odbaciti podatke koji nisu idealni u svim aspektima ako je zainteresirana stranka koja je dostavila podatke ipak postupala najbolje u skladu sa svojim mogućnostima. APP je dalje tvrdio da čak u slučajevima kada stranka nije surađivala u skladu sa svojim mogućnostima prilikom korištenja dostupnih činjenica Komisija mora uzeti u obzir sve potkrijepljene činjenice koje je dostavila zainteresirana stranka čak i ako te činjenice ne bi predstavljale potpune podatke zatražene od stranke. Komisija je stoga dužna, kako prema Osnovnoj uredbi, tako i prema SCM sporazumu, ne zanemariti takve podatke.

(286)

Kineska vlada je tvrdila da korištenje dostupnih podataka nije dopušteno ako su zainteresirana članica ili zainteresirana stranka dokazale da su postupale u skladu sa svojim mogućnostima i dostavile podatke koji su provjerljivi, primjereno dostavljeni tako da se mogu koristiti u ispitnom postupku, dostavljeni na vrijeme i na mediju ili računalnom jeziku kako to zatraži ispitno tijelo.

(287)

To ovdje nije bio slučaj. U tom smislu podsjeća se da je Komisija upotrijebila dostupne podatke u skladu s odredbama članka 28. Osnovne uredbe i članka 12. stavka 7. SCM sporazuma jer kineska vlada i proizvođači izvoznici, iako je to od njih više puta zatraženo, nisu dostavili podatke za koje se smatralo da su potrebni za ispitni postupak kako bi se došlo do reprezentativnog nalaza. Doista, Komisija je morala pronaći rješenje za temeljni problem koji je susrela kao ispitno tijelo, tj. činjenicu da je kineska vlada odbila pristup ili nije dala stvarne podatke o planovima, ulozi banaka, procjeni kreditnog rizika prilikom odobravanja zajmova proizvođačima izvoznicima koji surađuju, određivanju cijena prava korištenja zemljišta ili pravnim dokumentima koji se odnose na razne programe koji su predmet ispitivanja. Na isti način proizvođači izvoznici koji surađuju nisu dostavili podatke o zajmovima koje su dale kineske banke. Stoga način na koji su kineska vlada i proizvođači izvoznici surađivali ne zadovoljava standarde koje je uspostavilo Prizivno tijelo WTO-a u SAD-u – Antidampinške mjere na određene toplo valjane proizvode od čelika iz Japana, koje je zaključilo da je razina suradnje koja se zahtijeva od zainteresiranih stranaka „visoka” i da zainteresirane stranke moraju postupati „najbolje u skladu sa svojim mogućnostima” (12). Komisija ne razumije zašto kineskoj vladi i proizvođačima izvoznicima nije bilo moguće dostaviti/staviti na raspolaganje nedostajuće podatke, a kineska vlada ili proizvođači izvoznici nisu dali uvjerljiva objašnjenja. Kineska vlada također je tvrdila da uvjeti za korištenje najboljih dostupnih podataka nisu bili ispunjeni i da kineska vlada možda nije dostavila određene podatke jednostavno zato što takvi podaci ne postoje, nisu više bitni ili su nedostupni, nisu zatraženi u upitniku ili unaprijed prije provjere.

(288)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu naglašava se, kako je jasno dokazano u odjeljku o subvencioniranju (uvodne izjave 64. do 73.), da je korištenje dostupnih podataka bilo jedina mogućnost za Komisiju kao ispitno tijelo kako bi došla do reprezentativnog nalaza. U odnosu na vrstu zatraženih podataka podsjeća se da je Komisija zatražila podatke koji su postojali (npr. podaci o planovima, ulozi banaka, procjeni kreditnog rizika kod odobravanja zajmova proizvođačima izvoznicima koji surađuju, određivanju cijena prava korištenja zemljišta ili pravnim dokumentima koji se odnose na različite ispitane programe) i ponudila kineskoj vladi mogućnost dostave takvih podataka u nekoliko navrata nakon pokretanja ovog postupka.

(289)

Nadalje, također treba istaknuti da je Komisija kao ispitno tijelo morala ispitati navode iz pritužbe, a za koje su dostavljeni dostatni podaci za pokretanje ispitnog postupka (npr. korištenje petogodišnjih planova i industrijske politike za povlaštene zajmove industriji premazanog papira, uloga banaka kao javnih tijela, postojanje programa neposrednih/posrednih poreza i subvencija) pa je tako od kineske vlade kao zainteresirane stranke zatražena dostava svih podataka za koje se smatralo da su potrebni. Međutim, kineska vlada je izabrala drukčiji pristup koji je bio jednak kao da je preuzela na sebe ulogu ispitnog tijela. Doista, kineska vlada je htjela sama prosuđivati što se smatra bitnim i ograničiti svoje pružanje podatka na dokumente koje je smatrala bitnim bez omogućavanja ispitnom tijelu razmatranja tih pitanja. To se jasno očituje u pristupu kineske vlade bankama u državnom vlasništvu (vidjeti gore uvodnu izjavu 282.).

Kineska vlada je tvrdila da su takve banke „treće stranke”; međutim, podnositelj pritužbe podnio je dostatne dokaze da su to „javna tijela” te je Komisija stoga imala pravo tražiti od kineske vlade dostavu traženih podataka o njihovim aktivnostima. Kao odgovor na to, kineska vlada je preuzela na sebe odlučivanje o tome da te banke nisu javna tijela te odbijanje dostave bilo kakvih podataka o njima. Međutim, ta odluka pripada ispitnom tijelu, tj. Komisiji, a ne kineskoj vladi. Takvo postupanje očigledno nije u skladu s gore spomenutom sudskom praksom WTO-a koja navodi da zainteresirane stranke moraju postupati „najbolje u skladu sa svojim mogućnostima”. Teško je vidjeti kako je ono u skladu sa zaključkom Prizivnog tijela u Sjedinjenim Državama - Antidampinške mjere na određene toplo valjane proizvode od čelika iz Japana da je ”… suradnja proces, koji uključuje zajednički napor, pri čemu stranke zajedno djeluju k zajedničkom cilju” (13). Također treba naglasiti da je Komisija ostavila dovoljno vremena svakoj zainteresiranoj stranci za dostavu traženih podataka te je provodila ispitni postupak u skladu s odredbama Priloga VI. SCM sporazumu koji određuje pravila za provjere na licu mjesta koje između ostalog dopuštaju na licu mjesta zahtjeve za dodatnim detaljima u svjetlu dobivenih podataka.

(290)

Kineska vlada je tvrdila da su traženi Planovi opsežni jer sadrže 282 000 stranica te je stoga dodatno opterećenje prevesti ih. Također je tvrdila da nije svjesna neovisnih prijevoda Planova i da nije dostavila Nacionalne petogodišnje planove u američkom postupku.

(291)

Taj se argument morao odbaciti. Planovi spomenuti gore u uvodnoj izjavi 65. koje je kineska vlada dostavila na kineskom jeziku imaju manje od 300 stranica. Tvrdnja o 282 000 stranica nije potvrđena onim podacima koje je kineska vlada dostavila. Međutim, tvrdnja je zabrinjavajuća jer možda ukazuje na još i veću vladino uplitanje nego što je utvrđeno u ovom ispitnom postupku i u istovremenom antidampinškom postupku. U pogledu planova koji su se pojavili kao neovisni prijevodi, naglašava se da je Komisija dobila tu dokumentaciju od drugih zainteresiranih stranaka i u mjeri u kojoj su ti prevedeni planovi dobiveni iskorišteni su za potrebe ovog ispitnog postupka. Konačno, treba pojasniti da Komisija nije željela tvrditi da je kineska vlada dostavila planove u postupku u SAD-u. Uvodna izjava 66. gore samo spominje da se čini da u tom smislu postoje prevedeni podaci.

(292)

Kineska vlada je tvrdila da Komisija, prije korištenja najboljih dostupnih podataka, mora provesti analizu kako to zahtijeva članak 28. stavak 3. Osnovne uredbe i zaključiti jesu li ispunjeni tamo određeni posebni uvjeti.

(293)

U tom smislu naglašava se da se Komisija poslužila dostupnim podacima u skladu s odredbama članka 28. Osnovne uredbe jer posebni uvjeti određeni člankom 28. stavkom 3. nisu bili ispunjeni. Kako je gore objašnjeno, kineska vlada je ili dostavila podatke koji nisu bili potpuni ili u mnogim slučajevima nije niti dostavila tražene podatke. Podsjeća se da podaci o planovima ili nisu uopće dostavljeni ili su dostavljeni djelomično, podaci o ulozi banaka bili su nepotpuni ili nisu imali dokazne vrijednosti, podaci o procjeni banaka kreditnog rizika pri odobravanju zajmova proizvođačima izvoznicima koji surađuju nisu dostavljeni, podaci o određivanju cijena prava korištenja zemljišta nisu dostavljeni i brojni pravni dokumenti koji se odnose na određene programe poreza ili subvencija također nisu dostavljeni. Uzimajući u obzir manjkavosti ili nepostojanje podataka, Komisija nije mogla provjeriti određene dostavljene podatke. S obzirom na gore navedeno, na činjenicu da se u tim okolnostima za kinesku vladu ne bi moglo smatrati da djeluje u skladu sa svojim mogućnostima te s obzirom na nepotrebne poteškoće za izradu razumno točnog nalaza, Komisija se morala poslužiti dostupnim podacima.

(294)

Kineska vlada također je tvrdila da je Komisija trebala kao najbolje dostupne podatke iskoristiti podatke koje je kineska vlada već dostavila.

(295)

U tom smislu naglašava se da je Komisija iskoristila sve podatke koje su dostavile zainteresirane stranke (uključujući bilo koje podatke koje je dostavila kineska vlada) i koje je pronašla na javno dostupnim izvorima kako bi došla do reprezentativnog nalaza.

(296)

U pogledu zajmova tvrdilo se da se u nedostatku podataka od određenih banaka radi procjene kreditnog rizika pri davanju zajmova Komisija trebala poslužiti objašnjenjima koje su dostavili NBK i Kineska regulatorna komisija za banke, kao i godišnjim izvješćima poslovnih banaka.

(297)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu naglašava se da banke, iako je to od njih izričito zatraženo, nisu dostavile potrebne podatke. Podaci koje su dostavili NBK i Kineska regulatorna komisija za banke bili su samo vrlo općenite naravi i nisu ni na koji način bili izravno povezani sa zajmovima danima proizvođačima izvoznicima koji surađuju. Kineska vlada je dostavila određeni broj godišnjih izvješća poslovnih banaka (od kojih su neki bili samo na kineskom) i tvrdila je da poslovne banke donose svoje vlastite odluke o poslovanju u skladu sa zakonom bez ikakvog uplitanja od strane skupina ili pojedinaca. Međutim, to su samo izjave koje ne omogućuju provjeru jesu li i na koji način banke procijenile kreditni rizik pri davanju zajmova proizvođačima izvoznicima koji surađuju i moraju se suprotstaviti određenim slučajevima na koje se naišlo u ispitnom postupku gdje su poduzeća očigledno dobila zajmove bez vidljive procjene njihovog kreditnog rizika.

(298)

U pogledu prava korištenja zemljišta tvrdilo se da je Komisija trebala iskoristiti podatke koje je dostavila kineska vlada, a koji prema kineskoj vladi dokazuju postojanje tržišta koje dobro funkcionira. Tvrdilo se da su podaci o najmanjim cijenama prava korištenja zemljišta koje je zatražila Komisija opsežni i nisu bili zatraženi u upitniku ili unaprijed prije provjere.

(299)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu podsjeća se da bez podataka o određivanju cijena prava korištenja zemljišta nije moguće doći do ikakvih zaključaka u pogledu postojanja tržišta zemljišta u Kini koje dobro funkcionira koji odražava sile ponude i potražnje. Također se naglašava da je Komisija ostavila dovoljno vremena kineskoj vladi za dostavu takvih podataka za područja gdje proizvođači izvoznici koji surađuju imaju poslovni nastan, ali kineska vlada nije u tom pogledu dostavila niti jedan podatak. U svakom slučaju, Komisija je poštivala odredbe Priloga VI. SCM sporazumu koji određuje pravila za provjere na licu mjesta koje između ostalog dopuštaju na licu mjesta zahtjeve za dodatnim detaljima u svjetlu dobivenih podataka.

(300)

Kineska vlada je tvrdila da državno vlasništvo nije razumna osnova za utvrđivanje je li banka ili gospodarska služba javno tijelo i da bi Komisija za takvu analizu morala primijeniti pravila EU o državnim potporama. Kineska vlada je također zahtijevala da bi na temelju nalaza Prizivnog tijela WTO-a u sporu SAD – NRK DS379 u pogledu definicije javnog tijela trebalo prekinuti trenutačni postupak.

(301)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu naglašava se da je Komisija gore u uvodnoj izjavi 90. objasnila definiciju javnog tijela. Definicija je u skladu s odgovarajućom sudskom praksom WTO-a u antidampinškim postupcima, uključujući prethodno navedeno izvješće Prizivnog tijela. Stoga nije potrebno odstupiti od onoga što je općenito prihvaćeno i koristiti drugo mjerilo (tj. pravila EU o državnim potporama) koje se primjenjuje u vrlo različitoj grani prava. Treba primijetiti da pravo državnih potpora djeluje u potpuno različitom kontekstu, tj. ne radi uređivanja međunarodne trgovine robom, nego kao dopuna zajedničkom tržištu. Konačno, nema činjenične ili pravne osnove za potvrdu tvrdnje da bi ovaj postupak trebalo prekinuti.

(302)

Kineska vlada je u odnosu na davanje povlaštenih zajmova industriji premazanog papira tvrdila da Komisija nije pružila dostatne dokaze o specifičnim subvencijama kako to traži članak 2. stavak 1. točka (a) SCM sporazuma i članak 4. stavak 2. točka (a) Osnovne uredbe. Tvrdilo se da analiza Komisije nije uspjela de iure dokazati specifičnost navodnih subvencija.

(303)

Dva proizvođača izvoznika koji surađuju također su tvrdila da zajmovi koje su dale kineske banke u državnom vlasništvu nisu bile specifični.

(304)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da je specifičnost utvrđena na osnovi svih dostupnih podataka, uključujući podatke koje je dostavila kineska vlada, kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 92. Ti podaci potvrđuju postojanje de iure specifičnosti u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (a) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne uredbe.

(305)

Kineska vlada također je tvrdila da Komisija nije pružila pozitivne dokaze o subvencioniranju u skladu s odredbama članka 2. stavka 4. SCM sporazuma i članka 4. stavka 5. Osnovne uredbe, budući da se dokazi koje je koristila Komisija ne mogu smatrati pozitivnim dokazima jer nisu potvrdnog, objektivnog i provjerljivog karaktera koji je vjerodostojan.

(306)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu naglašava se da činjenice opisane gore u uvodnoj izjavi 92. predstavljaju pozitivni dokaz o specifičnosti (tj. specifične subvencije odobrene kroz sektorski industrijski plan, industrija proizvodnje papira koja se smatra poticanom industrijom, uloga poslovnih banaka i kineskog državnog planskog sustava, kao i visoki kreditni rejting trgovačkih društava jer mogu biti korisnici specifičnih planova politike). Ti podaci su potvrdni jer su jasni, objektivni i uvjerljivi. Proizašli su iz različitih izvora i dostavile su ih zainteresirane stranke ili su pronađeni u javnoj domeni.

(307)

U pogledu Plana proizvodnje papira 2007. tvrdilo se da on ne daje specifične subvencije ili povlašteni tretman industriji proizvodnje papira. Prema kineskoj vladi, činjenica da ovaj plan navodi da financijske institucije neće davati zajmove bilo kojem projektu koji nije u skladu s njegovim propisima samo je odredba s ciljem prekida projekata koji su uzrokovali ozbiljno onečišćenje.

(308)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu naglašava se da izričaj korišten u Planu proizvodnje papira 2007., kako je detaljno objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 77., ne ostavlja sumnje o postojanju specifičnih subvencija i povlaštenog tretmana za industriju proizvodnje papira. Tvrdnju da detaljna pravila koja se odnose na financijske institucije postoje samo zbog okolišnih razloga ne potkrepljuje stvarni izričaj odgovarajućih tekstova.

(309)

U pogledu planova politike, kao i pratećih dokumenata poput Projekta povezivanja i Kataloškog popisa, kineska vlada je ponovila da oni kao takvi nisu pravno obvezujući u skladu s kineskim Zakonom o zakonodavstvu. Umjesto toga, potrebni su pravno obvezujući provedbeni akti. Također se tvrdilo da su planovi previše neodređeni da bi ih se razmatralo kod utvrđivanja specifičnosti, a sama činjenica da je industrija proizvodnje papira poticana industrija ne dokazuje da kineska vlada izričito ograničava pristup subvenciji određenim poduzećima.

(310)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da je ispitni postupak utvrdio da su planovi pravno obvezujući zbog razloga objašnjenih gore u uvodnoj izjavi 78. Ispitni postupak također je utvrdio da status „poticane industrije” za industriju proizvodnje papira povlači za sobom određene koristi odgovarajućim poduzećima.

(311)

U pogledu dodjele zajmova tvrdilo se da analiza godišnjih izvješća kineskih banaka koje su dale zajmove proizvođačima izvoznicima koji surađuju ne otkriva da su zajmovi odobreni zbog planova politike.

(312)

Taj se argument morao odbaciti. Kako je gore naglašeno, godišnja izvješća banaka ne pružaju posebne podatke o dodjeli zajmova proizvođačima izvoznicima koji surađuju. Doista, godišnja izvješća su općeniti dokumenti koji nemaju nikakvih podataka o načinu na koji su kineske banke dodjeljivale zajmove proizvođačima izvoznicima koji surađuju i načinu na koji su banke procjenjivale kreditni rizik za proizvođače izvoznike koji surađuju. Ti su podaci više puta zatraženi od zainteresiranih stranaka i smatraju se ključnima uzimajući u obzir između ostalog nalaze u izvješću MMF-a za 2006. koji je ukazao na to da je liberalizacija banaka u Kini nedovršena i kreditni rizik se primjereno ne odražava (14), izvješću MMF-a za 2009. koje je istaknulo nedostatak liberalizacije kamatnih stopa u Kini (15), izvješću MMF-a po zemljama za 2010. koje je navelo da je trošak kapitala u Kini relativno nizak, dodjela kredita je ponekad određena necjenovnim kriterijima i visoka štednja pravnih osoba dijelom je povezana s niskim troškom različitih ulaznih čimbenika (uključujući kapital i zemlju) (16), Ekonomski pregled OECD-a za Kinu za 2010. (17) i Radni dokument gospodarskog odjela OECD-a br. 747 o reformama kineskog financijskog sektora (18) koji su naveli da je u vlasništvu financijskih institucija i dalje dominantna država, zbog čega se javljaju pitanja o tome u kojoj mjeri su odluke banaka o zajmovima temeljene isključivo na poslovnim razmatranjima, dok se za tradicionalnu ulogu banaka čini kao da su vladine agencije povezane s vladom.

(313)

U odnosu na naprijed spomenutu ocjenu kreditnog rejtinga kineska vlada je tvrdila da se jedna ocjena kreditnog rejtinga ne može smatrati pozitivnim dokazom o specifičnosti. Prema kineskoj vladi, osim ako većina ili čak svi zajmovi odobreni proizvođačima izvoznicima koji surađuju pokazuju da im industrijska politika omogućava veći kreditni rejting tijekom RIP-a, Komisija ne može primijeniti uvjete jednog jedinog slučaja na sve odluke o zajmu.

(314)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu podsjeća se da ocjena kreditnog rejtinga spomenuta gore u uvodnoj izjavi 81. izravno povezuje pozitivne buduće izglede proizvođača izvoznika koji surađuje s postojanjem planova politike za proizvodnju papira i ispunjenjem njihovih ciljeva. Kako bi došla do svojeg zaključka, Komisija je dala priličan značaj tom dokumentu zajedno s Planom proizvodnje papira jer drugi traženi podaci u tom kontekstu, poput ocjene rizika za zajmove, nisu bili dostavljeni unatoč ponovljenim zahtjevima, kako je opisano gore.

(315)

Kineska vlada također je tvrdila da Komisija prilikom analize navoda o povlaštenim zajmovima nije uzela u obzir Okružnicu NBK-a o poboljšanju upravljanja posebnim zajmovima YINFA [1999.] br. 228. Prema kineskoj vladi, prethodno navedena okružnica potvrđuje da više nema povlaštenih zajmova ili posebnih zajmova.

(316)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se, kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 87., da je Komisija utvrdila da postoje novije okružnice NBK-a od one iz 1999. koje jasno spominju postojanje povlaštenih zajmova i drugih zajmova koje određuje Državno vijeće. Stoga se argumenti kineske vlade o ukidanju povlaštenih zajmova i posebnih zajmova ne može potkrijepiti stvarnim činjenicama slučaja. Neovisno o gore navedenom, važno je naglasiti da okružnica iz 1999. navodi da će banke u potpunom državnom vlasništvu aktivno komunicirati s tijelima nadležnima za odgovarajuće industrije s ciljem dobivanja njihovog razumijevanja i potpore. To je ponovno izjava koja potvrđuje kontrolu koju državna tijela provode nad bankama u potpunom državnom vlasništvu.

(317)

U pogledu dokaza o specifičnosti koje je dostavio podnositelj pritužbe, tvrdilo se da su to samo upute na nalaze različitih američkih ispitnih postupaka gdje je specifičnost utvrđena, između ostalog, upućivanjem na petogodišnje planove.

(318)

U tom smislu naglašava se da je Komisija iskoristila sve odgovarajuće podatke koje je imala na raspolaganju kako bi došla do reprezentativnog nalaza. Tako su javno dostupni podaci navedeni u pritužbi, čak i ako su upućivali na nalaze drugih ispitnih tijela, smatrani bitnima i njihovo korištenje bilo je prikladno.

(319)

U odnosu na Odluku 40 i Kataloški popis tvrdilo se da oni ne definiraju izričito industriju premazanog finog papira kao poticanu industriju ili poticane projekte. Također se tvrdilo da pojam „poticani projekti” u Kini obuhvaća široko područje gospodarske aktivnosti, koje pokriva različite industrije.

(320)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da Odluka 40 i Kataloški popis definiraju industriju proizvodnje papira, kojoj pripada industrija premazanog finog papira, kao poticanu industriju ili poticane projekte. U pogledu poticanih projekata podsjeća se da oni obuhvaćaju samo određene aktivnosti unutar 26 sektora te se stoga za tu kategorizaciju, koja obuhvaća samo ograničeni krug poduzeća u Kini, ne može smatrati da je opće naravi i nespecifična. Komisija je to smatrala kao najprirodnije tumačenje u nedostatku bilo kakvih objašnjenja (i potkrjepljujućih dokumenata) o tome kako je kineska vlada precizno primijenila pojam „industrije proizvodnje papira”, npr. za potrebe Odluke 40 i Kataloškog popisa.

(321)

U pogledu Zakona o poslovnim bankama, kineska vlada je tvrdila da je članak 34. općenite naravi i da, u skladu s odredbama članka 41. istog zakona, poslovne banke nemaju obvezu davati zajmove na temelju industrijskih politika.

(322)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu naglašava se da izričaj članka 34. izravno povezuje davanje zajmova poslovnih banaka s državnim industrijskim politikama. Stoga se ne može smatrati da je općenite i neobvezujuće naravi. U pogledu članka 41. prethodno navedenog zakona, naglašava se da se on odnosi na ovlasti banaka za davanjem zajmova strankama, ali se ne odnosi na uvjete koje će banke morati uzeti u obzir prilikom odlučivanja o zajmovima.

(323)

APP je tvrdio da je Komisiji dostavio dovoljno podataka i dokumenata koje pokazuju da je APP ocijenjen s A-1 prema Moody’s u 2007. i 2008. te stoga nije ispravno što je Komisija zanemarila taj rejting i primijenila Bloombergov BB rejting.

(324)

Komisija je pomno analizirala izvješća o kreditnom rejtingu koje je dostavila APP skupina. Ti kreditni rejtinzi povezuju obećavajuće buduće izglede industrije papira s proglašenjem Razvojne politike za industriju papira. Stoga podaci u tim dokumentima zapravo potvrđuju Komisijine nalaze da je izvoznikovo trenutačno financijsko stanje uspostavljeno u poremećenom tržištu pa se stoga kreditna sposobnost kineskih izvoznika ne bi mogla uzeti po nominalnoj vrijednosti. Ovu tvrdnju je trebalo odbaciti.

(325)

APP je također tvrdio da su izvješća o unutarnjem financijskom upravljanju koja su spomenuta u komentarima APP-a na opću objavu „puno više zadovoljavajuća nego činjenice na koje se trenutačno oslanja”.

(326)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti. Podaci izračunati iz tih izvješća posljedica su financijske situacije trgovačkog društva ostvarene na poremećenom tržištu na koje naravno utječu povlašteni zajmovi kako je utvrdila Komisija. Radi se stoga o kružnoj uvjetovanosti, tj. trgovačko društvo dobije povlašteni zajam koji ima pozitivni utjecaj na njegove financijske pokazatelje i nakon toga oni imaju pozitivni utjecaj na uvjete budućih zajmova.

(327)

APP je tvrdio da je metodologija koju je koristila Komisija prilikom izračuna referentnih vrijednosti za zajmove u američkim dolarima i eurima pogrešna i tvrdio je da je Komisija dvaput računala dodatak na LIBOR i tako povećala referentnu kamatnu stopu.

(328)

Ta se tvrdnja mora odbaciti. Komisija nije dvaput računala dodatak na LIBOR. Kako je objašnjeno u konačnoj objavi, radi utvrđivanja referentnih vrijednosti za zajmove u američkim dolarima i eurima s rokom dospjelosti većim od 1 godine, Komisija je dodala na relevantnu jednogodišnju LIBOR stopu razliku između korporativnih obveznica ocijenjenih ocjenom BB s rokom dospjelosti od 1 godine i korporativnih obveznica ocijenjenih ocjenom BB s rokom dospjelosti od n godina, pri čemu je n broj godina koje predstavljaju rok za koji je „dugoročna LIBOR stopa za američki dolar” izračunata (tj. 2, 3, …, 15 godina). Treba naglasiti da je dodatak kako je gore opisan dodan „čistim” jednogodišnjim LIBOR stopama (tj. nije povećana za x baznih točaka kako je tvrdio APP).

(329)

U pogledu ovog programa kineska vlada je tvrdila da Komisija nije utvrdila specifičnost na temelju pozitivnih dokaza. Tvrdilo se da je članak 25. Zakona o porezu na dohodak poduzeća općenita odredba koja se primjenjuje na cijelo kinesko gospodarstvo, a ne samo na proizvođače premazanog finog papira.

(330)

Kineska vlada također je tvrdila da su kriteriji prihvatljivosti za ovaj program objektivni i detaljno definirani, da je prihvatljivost automatska pa se stoga program ne može smatrati specifičnim u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(331)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. Nalazi Komisije utvrđeni su na temelju pozitivnih dokaza. U tom smislu naglašava se da članak 25. Zakona o porezu na dohodak poduzeća ograničava pristup tom programu samo određenim poduzećima i industrijama koje su određene kao „poticane”, tj. određenom krugu poduzeća u Kini. Kako je navedeno gore, Komisija je zaključila da je industrija premazanog papira obuhvaćena tom kategorijom i stoga su koristi od tog programa specifične po članku 4. stavku 2. točki (a) Osnovne uredbe. U pogledu kriterija prihvatljivosti naglašava se da odgovarajuće odredbe spominju između ostalog obvezu da su proizvodi u rasponu opisanom u Područjima visokih i novih tehnologija pod ključnom potporom države i da su poduzeća bez prestanka provodila aktivnosti istraživanja i razvoja za potrebe stjecanja novih znanja o znanosti i tehnologiji, inovativno primjenjujući nova znanja ili značajno unapređujući tehnologije ili proizvode. Ovi uvjeti uzeti kao cjelina ne mogu se smatrati objektivnim kriterijima prihvatljivosti na temelju kojih se automatski odobrava subvencija u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(332)

APP je pitala ne bi li se iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, a koje su posljedica tih programa, mogao radije izračunati na temelju povrata poreza i plaćanja poreza u godini 2008. umjesto u 2009. (RIP). Tvrdio je da su ta dva programa povezana s porezom na dohodak, koji se obično u potpunosti utvrđuje i plaća u godini koja slijedi kalendarskoj godini poreznog razdoblja u Kini. Stoga je o porezu na dohodak u 2009. ili o bilo kojem povlaštenom tretmanu odobrenom za taj porez odlučeno u 2010.

(333)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti. Stvarni iznosi dobivene koristi potvrđeni su i provjereni kroz povrate poreza za 2009. godinu, to su stoga koristi koje se odnose na prodaju i dohodak nastao u 2009., tj. u RIP-u.

(334)

U pogledu ovog programa kineska vlada je tvrdila da Komisija nije utvrdila specifičnost na temelju pozitivnih dokaza. Tvrdilo se tako da su kriteriji prihvatljivosti za ovaj program objektivni i detaljno definirani, da je prihvatljivost automatska pa se stoga program ne može smatrati specifičnim u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(335)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da je ispitni postupak utvrdio postojanje povlaštenog poreznog tretmana za određena trgovačka društva kojima je priznato da provode određene vrste projekata istraživanja i razvoja, tj. određenom krugu poduzeća u Kini. Kako je navedeno gore, to su trgovačka društva koja su obuhvaćena Sektorima nove i visoke tehnologije koja dobivaju primarnu potporu od države i projekti navedeni u Vodiču o ključnim područjima visokotehnološke industrijalizacije, poput onih koji pripadaju industriji premazanog papira, pa su stoga koristi iz ovog programa specifične po članku 4. stavku 2. točki (a) Osnovne uredbe. U pogledu kriterija prihvatljivosti naglašava se da su odgovarajuće odredbe koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju neodređene i netransparentne te se stoga ne mogu smatrati objektivnim kriterijima prihvatljivosti na temelju kojih se subvencija automatski odobrava. Stoga su nalazi Komisije utvrđeni na temelju pozitivnih dokaza u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(336)

U pogledu ovog programa kineska vlada je tvrdila da Komisija nije utvrdila specifičnost na temelju pozitivnih dokaza. Tvrdilo se da izuzeće dividenda nije subvencija po SCM sporazumu jer izuzeće dividende po prirodi nije subvencija, a odgovarajuće kineske odredbe imaju za cilj razjasniti poreznu osnovicu kako bi se izbjegnulo dvostruko oporezivanje.

(337)

APP je tvrdio da ovaj program nije specifičan jer se opće i jednoobrazno primjenjuje u cijeloj Kini na temelju objektivnih kriterija, tj. izvora prihoda od dividende. Također je tvrdio da ovaj program ne predstavlja subvenciju.

(338)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu naglašava se da je dohodak od dividenda od rezidentnih poduzeća izuzet od obveza poreza na dobit rezidentnih poduzeća. Kao prvo, podsjeća se da je ispitni postupak utvrdio postojanje povlaštenog poreznog tretmana za određena trgovačka društva, tj. rezidentna poduzeća koja dobivaju dividendu od drugih rezidentnih poduzeća, a pored važnih industrija i projekata koje podržava ili potiče država poput industrije premazanog papira, tj. određenog kruga poduzeća u Kini. Stoga su koristi iz ovog programa specifične po članku 4. stavku 2. točki (a) Osnovne uredbe. Drugo, ovo je porezni poticaj koji ima za posljedicu odricanje vlade od sredstava u skladu s definicijom subvencije kako je određena člankom 1. stavkom 1. točkom (a) SCM sporazuma i člankom 3. točkom (a) Osnovne uredbe. U pogledu tvrdnje da ovaj poticaj ima za cilj izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, naglašava se da iako je SCM sporazum priznao da WTO članice nisu ograničene u mjerama za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja (vidjeti SCM sporazum, Prilog I, bilješka 59.), ta odredba je „potvrđujuća obrana” i nisu dostavljeni konkretni dokazi za potkrepljenje tvrdnje da se npr. dividende od rezidentnih i nerezidentnih poduzeća tretiraju različito zbog pravnih obveza koje je NRK preuzeo odgovarajućim dvostranim sporazumima o dvostrukom oporezivanju s trećim zemljama.

(339)

Također se tvrdilo da je program nevažan za poduzeća i industrije koje su određene kao poticane, nego se po definiciji primjenjuje na sva rezidentna trgovačka društva. Kineska vlada također je tvrdila da članak 2. stavak 2. SCM sporazuma predviđa da se određivanje opće primjenjivih poreznih stopa ne smatra specifičnom subvencijom. Tvrdilo se tako da su kriteriji prihvatljivosti za ovaj program objektivni i detaljno definirani i da je prihvatljivost automatska pa se stoga program ne može smatrati specifičnim u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(340)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da su pravne odredbe koje propisuju ovaj program obuhvaćene Poglavljem 4. „Povlašteni porezni tretmani” Zakona o porezu na dohodak poduzeća koji predviđa posebne porezne poticaje za važne industrije i projekte koje podupire i potiče država. Kako je objašnjeno gore, po tim uvjetima su koristi iz ovog programa specifične po članku 4. stavku 2. točki (a) Osnovne uredbe. Ispitni postupak nije pronašao nikakve objektivne kriterije za ograničenje prihvatljivosti i uvjerljive dokaze iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska. U odnosu na tvrdnju o odredbama članka 2. stavka 2. SCM sporazuma, naglašava se da se ovaj program ne odnosi na određivanje opće primjenjive porezne stope, nego na postojanje izuzeća od poreza na određenu vrstu prihoda koji ostvaruju određene vrste trgovačkih društava.

(341)

U pogledu ovog programa kineska vlada je tvrdila da Komisija nije utvrdila specifičnost na temelju pozitivnih dokaza. Tvrdilo se da posebne poslovne kategorije taksativno definirane zakonom nisu specifične jer obuhvaćaju široki krug sektora gospodarske aktivnosti koji obuhvaćaju različite industrije. Tvrdilo se tako da su kriteriji prihvatljivosti za ovaj program objektivni i detaljno definirani i da je prihvatljivost automatska pa se stoga program ne može smatrati specifičnim u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(342)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da je ovaj program dostupan samo trgovačkim društvima koja ulažu u okviru posebnih poslovnih kategorija taksativno definiranih zakonom (tj. katalog za usmjeravanje industrija za strana ulaganja i katalog ključnih industrija, proizvoda i tehnologija koje država trenutačno potiče). Činjenica što je prihvatljivost ograničena na posebne poslovne kategorije potvrđuje da program nije opće dostupan širokom krugu gospodarskih sektora pa su stoga koristi u okviru ovog programa specifične po članku 4. stavku 2. točki (a) Osnovne uredbe. Nadalje, ispitni postupak nije pronašao nikakve objektivne kriterije za ograničenje prihvatljivosti i uvjerljive dokaze iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska. Stoga su nalazi Komisije utvrđeni na temelju pozitivnih dokaza u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(343)

APP je tvrdio da vrijeme amortizacije koje je Komisija koristila u izračunu koristi koja proizlazi iz ovog programa i koja se može pripisati RIP-u nije ispravno i da je Komisija trebala upotrijebiti vrijeme amortizacije kako su ga navela trgovačka društva APP skupine. Prema APP-u, tom metodologijom krši se članak 7. stavak 3. Osnovne uredbe.

(344)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti. Vrijeme amortizacije koje je naveo APP određeno je za računovodstvene i financijske potrebe. Drugi proizvođači izvoznici koji surađuju i industrija Unije naveli su drukčija vremena amortizacije. Stoga je Komisija, u skladu sa svojom uobičajenom praksom, te u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, upotrijebila razdoblje od 15 godina kao korisni vijek trajanja strojeva za potrebe svojeg izračuna, što dotična industrija smatra „uobičajenim” vremenom amortizacije.

(345)

U pogledu ovog programa kineska vlada je tvrdila da Komisija nije utvrdila specifičnost na temelju pozitivnih dokaza. Tvrdilo se da je kineska vlada objasnila kriterije prihvatljivosti ovog programa te da stoga nema osnove za primjenu dostupnih podataka.

(346)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da je ovaj program ograničen na poduzeća sa stranim vlasništvom koja kupuju određenu vrstu domaće proizvedene opreme, tj. na određeni krug poduzeća u Kini pa su stoga koristi iz ovog programa specifične po članku 4. stavku 2. točki (a) Osnovne uredbe. Nadalje, ispitni postupak nije pronašao nikakve objektivne kriterije za ograničenje prihvatljivosti i uvjerljive dokaze iz kojih se može zaključiti da je prihvatljivost automatska. Stoga su nalazi Komisije utvrđeni na temelju dostavljenih podataka i odredaba članka 28. Osnovne Uredbe, pozitivnih dokaza u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe.

(347)

I APP i Chenming tvrdili su da su u skladu s Obavijesti o ujedinjenju poreza za urbano održavanje i izgradnju i dodatnih naknada za obrazovanje za poduzeća s domaćim i stranim vlasništvom i pojedince koju je izdalo Državno vijeće Kine 18. listopada 2010. i koja se primjenjuje od 1. prosinca 2010. gore navedeni porez i dodatna naknada sada opće primjenjivi na sva trgovačka društva i pojedince u Kini, bez izuzetka. Prema tim tvrdnjama ovaj program subvencije više nije takav da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(348)

Pruženi argumenti su analizirani u skladu s dostavljenom dokumentacijom i dokazima od stranaka. Od kineske vlade zatražena je potvrda prethodno navedenih podataka. Kineska vlada, zainteresirana stranka u ovom postupku i tijelo odobravanja za ovaj program, obavijestila je Komisiju da je ovaj program ukinut i da nije zamijenjen ni jednim drugim poticajem koji bi se odnosio na istu poreznu obvezu. Na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji su surađivali zaključuje se da su obje skupine dokazale da više nemaju koristi od bilo koje subvencije koja proizlazi iz tog programa. U tom se smislu podsjeća da se u skladu s člankom 15. Osnovne uredbe neće doći do uvođenja mjera ako se subvencija povuče ili ako se pokaže da uključeni izvoznici više nemaju koristi od subvencije. U skladu i na temelju podataka u spisu zaključuje se da subvencija po ovom programu više ne daje nikakve koristi uključenim izvoznicima. Stoga su nalazi navedeni gore u uvodnim izjavama 160. do 169. odgovarajuće izmijenjeni.

(349)

U pogledu ovih programa kineska vlada je tvrdila da Komisija nije utvrdila specifičnost na temelju pozitivnih dokaza. Tvrdilo se da je kineska vlada dostavila dovoljno podataka u odnosu na te programe i da ne postoji zakon ili propisi koji bi se odnosili na te programe.

(350)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. U tom smislu podsjeća se da je za te programe utvrđeno da su specifični i da se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju podataka koje su dostavili kineska vlada i proizvođači izvoznici koji surađuju neovisno o činjenici što nisu dostavljene određene pravne odredbe. Činjenica što, kako je kineska vlada tvrdila, nema pravnih odredaba za te programe potvrđuje izvan bilo kakve sumnje da objektivni kriteriji ili uvjeti određeni propisima koji uređuju te programe jednostavno ne postoje. Stoga su nalazi Komisije utvrđeni na temelju dostavljenih podataka i odredaba članka 28. Osnovne uredbe, pozitivnih dokaza u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (b) SCM sporazuma i članka 4. stavka 2. točke (b) Osnovne uredbe. U nedostatku bilo kakvih kriterija ili uvjeta, čini se da vlada ima široku diskreciju te se za pristup subvenciji smatra da je ograničen na određena poduzeća.

(351)

U pogledu ovih programa kineska vlada je tvrdila da je Komisija pogrešno protumačila članak 2. stavak 2. SCM sporazuma, budući da industrijski parkovi nisu određene zemljopisne regije.

(352)

Taj se argument morao odbaciti. U tom smislu podsjeća se da je industrijski park Suzhou očito jedna od ekonomskih i upravnih jedinica u nadležnosti NRK-a i stoga određena zemljopisna regija u skladu s odredbama članka 2. stavka 2. SCM sporazuma. Neovisno o gore navedenom, također treba naglasiti da čak i da gore navedeno nije potvrđeno stvarnim činjenicama u ispitnom postupku, industrijski park po samoj svojoj definiciji može služiti samo užem krugu poduzeća unutar područja zemlje ili tijela odobravanja pa bi se stoga u skladu s odredbama članka 2. stavka 1. točke (a) SCM sporazuma subvencije koje daje industrijski park smatrale specifičnima.

(353)

U pogledu prava korištenja zemljišta kineska vlada je tvrdila da je korištenje vanjske referentne vrijednosti protuzakonito upućujući na članak 14. točku (d) SCM sporazuma i Prizivno tijelo u sporu SAD - Softwood Lumber IV. Tvrdilo se da propisi EU i WTO-a ograničavaju korištenje vanjske referentne vrijednosti na vrlo izvanredne okolnosti, tj. samo kada su cijene na privatnom tržištu iskrivljene zbog vladine prevladavajuće uloge kao dobavljača robe ili usluge u pitanju. Prema kineskoj vladi, Komisija nije dokazala da su cijene na privatnom tržištu iskrivljene prevladavajućom ulogom kineske vlade kao dobavljača.

(354)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. Kao prvo, naglašava se da pravila WTO-a, kako je potvrdilo Prizivno tijelo u sporu SAD – Softwood Lumber IV. (DS257) i Panel u sporu SAD – Kina o kompenzacijskim pristojbama (DS379) ne zabranjuju korištenje vanjskih referentnih vrijednosti. Drugo, pristup Komisije u potpunosti je uzeo u obzir posebne uvjete koji se traže po sudskoj praksi WTO-a kako bi se koristila vanjska referentna vrijednost. Doista, kako je dokazano gore u uvodnim izjavama 248. do 259., zemljište u Kini je u državnom vlasništvu i vlada ga dodjeljuje u zakup. Nadalje, kineske vlasti kontroliraju ponudu i dodjelu zemljišta poduzećima, uključujući i na sekundarnim tržištima, te je dodjela zemljišta poduzećima povezana sa strogim pravilima, a bilo kakvu vrstu promjene u dodjeli zemljišta, npr. prijenos ugovora o pravu korištenja zemljišta s jednog poduzeća na drugo, mora odobriti država i mora se potvrditi novim ugovorom o pravu korištenja zemljišta između primatelja i odgovarajućeg državnog tijela. S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da kineska vlada ima prevladavajuću ulogu u raspodjeli prava korištenja zemljišta i da su bilo koje cijene „privatnog” tržišta u Kini (u mjeri u kojoj postoje, ni jedna nije dostavljena u ovom ispitnom postupku) zasigurno iskrivljene zbog prevladavajuće uloge kineske vlade kao dobavljača i njezine monopolske uloge kao regulatora zemljišnih transakcija. Posljedično, financijski doprinos kineske vlade je taj koji bi stvarno odredio razinu bilo kojih privatnih cijena.

(355)

Kineska vlada također je tvrdila da izborom Tajvana kao vanjske referentne vrijednosti Komisija nije upotrijebila vanjsku referentnu vrijednost koja se odnosi na prevladavajuće tržišne uvjete u Kini ili je s njima u vezi. Tvrdilo se da je korištenje tajvanske referentne vrijednosti radi poništavanja razlika u komparativnim prednostima između zemalja izričito zabranjeno pravilima WTO-a.

(356)

Te je tvrdnje trebalo odbaciti. Komisija smatra Tajvan (19) prikladnom referentnom vrijednošću na temelju svih podataka u spisu, tj. i. razine gospodarskog razvoja i prevladavajuće gospodarske strukture u Tajvanu i relevantnim kineskim provincijama gdje proizvođači izvoznici koji surađuju imaju poslovni nastan, ii. prostorne blizine tih dviju kineskih provincija i Tajvana, iii. visokog stupnja infrastrukture kojeg imaju Tajvan i te dvije kineske provincije, iv. jakih gospodarskih veza i prekogranične trgovine između Tajvana i NRK-a, v. slične gustoće naseljenosti u dotičnim kineskim provincijama i u Tajvanu, vi. sličnosti između vrste zemljišta i transakcija koje se koriste za izračun referentnih vrijednosti u Tajvanu i NRK-u i vii. zajedničkih demografskih, jezičnih i kulturnih obilježja Tajvana i NRK-a. Nadalje, provincije Jiangsu i Shandong smatraju se provincijama koje najviše proizvode u NRK-u (20). Iako BDP po stanovniku u Tajvanu i dvjema kineskim provincijama nije jednak, BDP tih dviju kineskih provincija brzo je rastao u posljednjim godinama, tj. one dostižu Tajvan.

Uz to, posljednji podaci ukazuju na to da i NRK i Tajvan imaju slične realne stope rasta BDP-a (21). Međutim, važno je naglasiti da točna usporedba između BDP-a netržišnoga gospodarstva (NRK) i BDP-a dobro uspostavljenog tržišnoga gospodarstva (Tajvan) nije presudna jer je uobičajeno za netržišno gospodarstvo da zaostaje za tržišnim gospodarstvom koje dobro funkcionira u odnosu na BDP. Uz to, mnogi drugi čimbenici, npr. pravila planiranja, okolišna politika, mogu utjecati na ponudu i potražnju za industrijskim zemljištem. Pravo pitanje je kakvi bi bili „prevladavajući tržišni uvjeti” u odnosu na prava korištenja zemljišta u NRK-u kada bi NRK bio tržišno gospodarstvo koje dobro funkcionira, a na temelju svih dokaza oni bi bili vrlo slični onima u Tajvanu.

(357)

Na temelju svih gore navedenih podataka smatra se da je odabrana referentna vrijednost u skladu sa zahtjevima Prizivnog tijela u sporu SAD – Softwood Lumber IV. (stavak 103.) koje je zaključilo da se „odabrana referentna vrijednost mora svejedno odnositi na prevladavajuće tržišne uvjete u toj zemlji ili biti povezana s njima i mora odražavati cijenu, kvalitetu, dostupnost, utrživost, prijevoz i ostale uvjete kupnje ili prodaje, kako to zahtijeva članak 14. točka (d)”. Doista, svi uvjeti u Tajvanu odnose se na prevladavajuće tržišne uvjete u tim dvjema kineskim provincijama. Zemljište je dostupno u podjednako gusto naseljenim područjima, prostorna blizina područja osigurava da je kvaliteta zemljišta slična, a činjenice da i Tajvan i dvije kineske provincije dijele isti jezik i kulturu te da imaju izvozno usmjerena gospodarstva i važne proizvođačke sektore potvrđuju da su cijena, utrživost i ostali uvjeti kupnje ili prodaje zemljišta usko povezane.

(358)

Proizvođači izvoznici koji surađuju tvrdili su da su podaci dostupni Komisiji dovoljni za zaključak da postoji tržište zemljišta u Kini.

(359)

Tu je tvrdnju trebalo odbaciti. Iz podataka učinjenih dostupnim Komisiji nije bilo moguće zaključiti da postoji tržište zemljišta u Kini koje dobro funkcionira. Iz propisa koje je kineska vlada učinila dostupnima Komisiji očigledno je da je sve zemljište u NRK-u u državnom vlasništvu i da se samo daje u zakup. Kineske vlasti imaju punu kontrolu nad ponudom i dodjelom zemljišta poduzećima, uključujući transakcije na sekundarnom tržištu. Nisu dostavljeni dokazi da postoji ikakav tržišni mehanizam pri raspodjeli prava korištenja zemljišta, unatoč Komisijinim traženjima u tom smislu. Situacija je detaljno objašnjena u uvodnoj izjavi 354. koja se bavi sličnim tvrdnjama kineske vlade.

(360)

APP je tvrdio da bi kao referentnu vrijednost trebalo koristiti današnje kineske cijene prava korištenja zemljišta ili, umjesto toga, današnje cijene zemljišta u indijskoj državi Maharaštri. Chenming je također predložio indijsku državu Maharaštru kao referentnu vrijednost.

(361)

Kako je već opisano gore u uvodnoj izjavi 359., ne postoji tržište zemljišta u Kini koje dobro funkcionira. Stoga nije prikladno kao referentnu vrijednost koristiti današnje kineske cijene prava korištenja zemljišta. Proizvođači izvoznici temeljili su svoju tvrdnju da bi se cijene zemljišta u Maharaštri mogle koristiti kao referentna vrijednost na usporedbi indijske države Maharaštre u pogledu BDP-a po stanovniku i gustoće naseljenosti u vrijeme kupnje prava korištenja zemljišta. Kako je objašnjeno gore, Komisija je mišljenja da BDP po stanovniku i gustoća naseljenosti ne mogu biti jedini odlučujući čimbenici prilikom odabira zemlje/regije za potrebe primjene vanjske referentne vrijednosti. U svakom slučaju, metodologija koju su predložili proizvođači izvoznici koji surađuju nije u skladu s njihovim tvrdnjama. U RIP-u, Mumbai, glavni grad Maharaštre i daleko najrazvijenije područje države, imao je dohodak po stanovniku od 2 675 američkih dolara (128 000 rupija), što je zapravo manje od kineskog nacionalnog prosjeka od 3 529 američkih dolara (22), a pogotovo od BDP-a po stanovniku u visoko razvijenim regijama Shandong i Jiangsu (5 255 i 6 550 američkih dolara). U pogledu gustoće naseljenosti, ona također sama po sebi nije presudni čimbenik, ali za informaciju, gustoća naseljenosti je 314/km2 u Maharaštri, 736/km2 u Jiangsu i 600/km2 u Shandongu, tj. nisu na istoj razini. Nadalje, drugi čimbenici, poput nedostatka prostorne blizine i zajedničkih značajki između Indije i Kine, dovode do zaključka da se Maharaštra kao referentna vrijednost ne odnosi na prevladavajuće tržišne uvjete u Kini niti je s njima povezana. Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 357. Komisija ostaje pri mišljenju da su cijene zemljišta u Tajvanu puno prikladnija vanjska referentna vrijednost.

(362)

APP je tvrdio da više ne raspolaže nekim pravima korištenja zemljišta koja je Komisija uzela u obzir pri izračunu koristi koja proizlazi iz tog programa. APP je također tvrdio da je korištenjem podataka s internetske stranice Ureda za industriju Ministarstva gospodarskih poslova Tajvana došao do drukčije prosječne cijene zemljišta po četvornom metru te da se Komisija nije uopće potrudila pronaći reprezentativne ponude za industrijsko zemljište.

(363)

U pogledu ukupne površine zemljišta koju koristi APP, Komisija je uzela tvrdnju APP-a u obzir te je ona na temelju podataka i dokaza iz komentara na konačnu objavu prihvaćena. Ispravljeni podaci odrazili su se u izračunu subvencije. U pogledu podataka iz Tajvana, naglašava se da se ta tvrdnja morala odbaciti. Iako ta stranka nije predložila korištenje te cijene za izračun prikladne referentne vrijednosti, sljedeće treba istaknuti. Komisija je koristila podatke koji su bili dostupni u spisu u odnosu na cijene zemljišta u Tajvanu, a o metodologiji kojim se došlo do referentne cijene obaviještene su stranke i ona je objašnjena u Obavijesti za spis od 11. veljače 2011. S druge strane, podaci koje je dostavio APP odnose se samo na veljaču 2011., tj. različito vremensko razdoblje od onog kojeg je Komisija koristila pri izračunu i čini se da se oni odnose samo na popis primjera nekih podataka iz nekih područja Tajvana. Nadalje, Komisija se ne može osvrnuti na izračun referentne vrijednosti koji je izvršio APP jer APP nije pružio nikakve detalje o metodologiji koju je koristio za taj izračun i nije obrazložio zašto njegov izračun točnije odražava prosječne cijene zemljišta u Tajvanu.

(364)

Proizvođači izvoznici koji surađuju tvrdili su da bilo koja subvencija u obliku dodjele prava korištenja zemljišta za manju naknadu od primjerene ne bi bila specifična.

(365)

Taj se argument morao odbaciti. Kako je već objašnjeno u dokumentu o konačnoj objavi, kineska vlada je dostavila nedovoljne podatke u odnosu na taj program, što se moralo nadopuniti drugim podacima i činjenicama u spisu. Posljedično, na tom temelju se došlo do nalaza, a objašnjavaju se i analiziraju u uvodnim izjavama 253. do 258.

(366)

APP je tvrdio da nije ispravna kamatna stopa koju je koristila Komisija kako bi se preračunala nominalna vrijednost subvencije u vrijednost koja je prevladavala tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(367)

Komisija je uzela tvrdnju APP-a u obzir te je ona na temelju podataka i dokaza iz komentara na konačnu objavu prihvaćena. U izračunima subvencija korištena je kamatna stopa koju je predložio APP. Ova promjena već se odražava u uvodnim izjavama koje se bave izračunom maržà subvencije i u maržama subvencija za pojedinačne dotične programe koje iz toga proizlaze.

(368)

APP je tvrdio da se iznosi subvencija moraju izraziti kao postotak njihove evidentirane cijene CIF, a ne kao postotak prometa te da bi Komisija trebala primijeniti ovu metodologiju za izračun marža subvencija.

(369)

Pruženi argumenti su analizirani u skladu s dokumentacijom i dokazima koje je dostavila stranka. Naglašava se, osim za jedan program subvencija za koji je utvrđeno da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere, da ni za jedan drugi program nije utvrđeno da zavisi o realizaciji izvoza te nije odobren s obzirom na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine. Stoga se iznos subvencije dodjeljivao prema ukupnom prometu trgovačkih društava APP skupine u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe koji navodi: „Ako subvencija nije odobrena upućivanjem na proizvedene, prerađene, izvezene ili transportirane količine, iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere utvrđuje se odgovarajućom raspodjelom vrijednosti ukupne subvencije na razinu proizvodnje, prodaje ili izvoza dotičnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka za subvenciju”. Budući da ova subvencija nije povezana s proizvodnjom bilo kakvog konkretnog proizvoda ili izvozom, ukupni promet trgovačkog društva najprikladniji je nazivnik. U tom smislu treba naglasiti da je odgovarajući promet utvrđen na osnovi koja osigurava da on što bolje odrazi vrijednost prodaje proizvoda koje je prodavalo trgovačko društvo primatelj. Ova promjena već se odražava u uvodnim izjavama koje se bave izračunom marža subvencije i u maržama subvencija za pojedinačne dotične programe koje iz toga proizlaze. Bilo kakva predložena metodologija za izračun iznosa subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere bila bi protivna odgovarajućim odredbama Osnovne uredbe (članci 7. i 15) i upravnoj praksi koju Komisija slijedi u svojim postupcima protiv subvencioniranog uvoza prilikom izbora prikladnog brojnika/nazivnika za dodjelu iznosa subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

Stranka je kao osnovu za svoju tvrdnju također navela dio Smjernica (23) koji se odnosi na izračun subvencije po jedinici. Međutim, i to zbog istih razloga kako je opisano gore, za pristup zasnovan na jedinici smatralo se da nije prikladan u okolnostima ovog slučaja. Za predloženu metodologiju smatra se da nije reprezentativna jer miješa promet i proizvedene jedinice samo za dotični proizvod, a zanemaruje jedinice ostalih proizvedenih proizvoda. Nisu dostavljeni ili provjereni podaci u odnosu na ukupan broj jedinica koji su za sve proizvode proizvela odgovarajuća trgovačka društva, a subvencije ni u kom slučaju nisu odobrene s obzirom na količinu. U pogledu cijena CIF, važno je naglasiti da dokazi u spisu ukazuju na to da se one razlikuju unutar i između vrsta proizvoda. U svakom slučaju, dotične subvencije nisu specifične u odnosu na proizvod. Nadalje, Komisija je utvrdila iznos subvencioniranja u NRK-u i izrazila ga podjelom ukupne subvencije s prometom u Kini, uzimajući u obzir posebnosti odgovarajućih proizvođača izvoznika iz Kine koji surađuju. To osigurava korištenje provjerenog iznosa subvencija i najprikladnijeg prometa. Završno se naglašava, uzimajući u obzir praktične okolnosti ovog postupka, tj. uvođenje antidampinških i kompenzacijskih pristojba na razini marže štete, da se zaključuje da na položaj APP-a nije od utjecaja koja se metodologija izabere za dodjelu iznosa subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere i kompenzacijske pristojbe.

(370)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izražen ad valorem, za ispitivana trgovačka društva određeni su u sljedećoj tablici:

(371)

Na temelju podataka dostupnih iz pritužbe i od kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju, u NRK-u postoje i drugi poznati proizvođači dotičnog proizvoda. Ipak, s obzirom na činjenicu da je utvrđeno da je prijavljeni obujam izvoza veći od podataka Eurostata o uvozu, razina suradnje smatrala se visokom. Stoga se smatralo prikladnim za proizvođače izvoznike koji ne surađuju odrediti razinu subvencije na razini najvećeg subvencioniranja koje je utvrđeno za proizvođače izvoznike koji surađuju, tj. 12,04 %, kako bi se osigurala učinkovitost mjera.

(372)

Tijekom RIP-a, istovjetni proizvod proizvodilo je 14 poznatih i još nekoliko vrlo malih proizvođača iz Unije. Podaci koje je dostavio CEPIFINE obuhvaćaju, prema procjeni, 98 % proizvodnje proizvođača iz Unije. Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja Unije procijenjena je na oko 5 270 000 tona tijekom RIP-a. Proizvođači iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju Unije predstavljaju industriju Unije u smislu članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe.

(373)

Industrija premazanog finog papira energetski je i kapitalno intenzivna. Zato se primjenjuje ekonomija razmjera koja objašnjava koncentraciju proizvodnje između nekoliko velikih dionika, koju nadopunjuju manji proizvođači usredotočeni na tržišta u njihovoj zemljopisnoj blizini. Pet podjednako velikih proizvođača pokriva većinu tržišta Unije s proizvodnim postrojenjima širom Europe. Veći dio PFP-a je potrošni proizvod i njime se uglavnom trguje putem trgovaca i veletrgovaca papirom. Ove kanale distribucije karakterizira visok stupanj koncentracije kupovne moći i transparentnost cijena kroz ponude cijena.

(374)

Kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 19., jedna je zainteresirana stranka tvrdila da je PFP koji se koristi za tisak iz role trebao biti uključen u opseg trenutačnog ispitnog postupka. Na temelju toga ista je stranka tvrdila da podnositelj pritužbe, industrija Unije, ne bi imala pravni temelj u trenutačnom postupku. Međutim, na temelju zaključaka navedenih gore u uvodnim izjavama 22. i 25., tj. da su PFP koji se koristi za tisak iz role i PFP koji se koristi za tisak iz arka dva različita proizvoda, tu je tvrdnju trebalo odbaciti.

(375)

Vlada Kine komentirala je da je jedan od reprezentativnih proizvođača navodno bio povezan s jednim kineskim trgovačkim društvom i da bi ga stoga trebalo isključiti iz definicije industrije Unije. Ispitni postupak je međutim otkrio da proizvodi koje proizvodi dotično kinesko trgovačko društvo nisu dotični proizvod. Stoga taj odnos nema nikakvog utjecaja na analizu štete niti na uključivanje tog proizvođača iz Unije u definiciju industrije Unije.

(376)

Potrošnja je utvrđena na temelju sljedećeg:

(377)

Na temelju toga, ukupna potrošnja Unije utvrđena je na sljedeći način:

Tablica 1.

Potrošnja Unije

(378)

Ukupno se potrošnja Unije smanjila za 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Utvrđeno je da se potrošnja prvo povećala za 4 % između 2006. i 2007., nakon čega se smanjila za 18 % između 2007. i RIP-a. Smanjenje potrošnje u 2008. i RIP-u bilo je posljedica niže potražnje, posebno u prvoj polovici 2009., zbog gospodarskog pada.

(379)

Kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 376., za provjereni ukupni obujam prodaje dotičnog proizvoda kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju na tržištu Unije utvrđeno je da je veći od obujma uvoza prema podacima Eurostata. Budući da se smatralo da su provjereni podaci točniji od dostupnih statističkih podataka, ukupni obujam uvoza iz NRK-a utvrđen je na temelju provjerenih podataka koje su dostavila trgovačka društva koja surađuju. Obujam prodaje trgovačkih društava koja surađuju za koja je utvrđeno da izvoze jedino višeslojni karton tijekom razmatranog razdoblja isključen je iz ukupnog uvoza jer je zaključeno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47., da višeslojni papir i karton ne treba smatrati dotičnim proizvodom. Budući da se podaci o uvozu dotičnog proizvoda odnose na samo dva trgovačka društva, smatralo se prikladnim navesti ih u indeksiranom obliku radi povjerljivosti.

Tablica 2.

Ukupni subvencionirani uvoz iz NRK-a

(380)

Obujam ukupnog uvoza iz NRK-a jako je porastao, točnije, gotovo se utrostručio tijekom razmatranog razdoblja. Posljedično, njegov tržišni udio znatno se povećao s otprilike 1 % u 2006. na preko 4 % tijekom RIP-a. To treba promatrati u svjetlu smanjene potrošnje koja je pala za 14 % tijekom istog razdoblja. Prosječne cijene subvencioniranog uvoza iz NRK-a pokazale su pad od 8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(381)

Za potrebe analize sniženja cijena, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu cijene franko tvornice, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama uvoza iz NRK-a koje su naplaćene prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, a koje su utvrđene na temelju cijene CIF s odgovarajućim prilagodbama za postojeće pristojbe i troškove nakon uvoza.

(382)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 51., suradnja kineskih izvoznika bila je vrlo visoka i smatralo se da obuhvaća ukupan obujam izvoza iz NRK-a u Uniju tijekom RIP-a. S obzirom na to da je utvrđeno da dva kineska proizvođača izvoznika koja su se javila na početku nisu izvozila dotični proizvod na tržište Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 52., njihov uvoz nije uzet u obzir za potrebe analize sniženja cijene. Izvozna prodaja trgovačkog društva unutar skupine jednog proizvođača izvoznika koji surađuje također je isključena iz usporedbe jer ni jedan od reprezentativnih proizvođača iz Unije nije proizvodio usporedivu vrstu proizvoda. U pogledu izvozne količine tog konkretnog trgovačkog društva naglašava se da je ona predstavljala samo mali dio ukupne izvozne prodaje skupine i za njihove razine cijena činilo se da je u skladu s razinom cijena ukupne izvozne prodaje skupine.

(383)

Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a dotični subvencionirani proizvod podrijetlom iz NRK-a koji se prodavao u Uniji snizio prodajne cijene proizvođača iz Unije u prosjeku za 7,6 %. Razinu marže sniženja prodajnih cijena treba promotriti u svjetlu visoke razine transparentnosti cijena koju podržavaju ponude cijena, i koja karakterizira tržište distribucije PFP-a.

(384)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka subvencioniranog uvoza na proizvođače iz Unije uključivalo je evaluaciju svih gospodarskih čimbenika za ocjenu stanja industrije Unije od 2006. do kraja RIP-a.

(385)

Makroekonomski elementi (proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast i visina subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere) ocijenjeni su na razini cijele industrije Unije, na temelju podataka koje je dostavio CEPIFINE.

(386)

Analiza mikroekonomskih elemenata provedena je na razini proizvođača iz Unije (prosječne cijene jedinice, zaposlenost, plaće, produktivnost, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala) na temelju njihovih podataka koji su na odgovarajući način provjereni.

(387)

Tvrdilo se da analiza štete nije dosljedno i sveobuhvatno analizirala sve čimbenike štete za podnositelje pritužbe i za industriju Unije kao cjelinu. Stranke su ukazale na to da bi zaključci o materijalnoj šteti bili drukčiji da su neki pokazatelji poput tržišnog udjela utvrđeni na razini podnositeljâ pritužbe.

(388)

Kao prvo, naglašava se da su tvrdnje ovih stranaka vjerojatno iznesene na temelju pokazatelja koji su izračunani korištenjem drukčijih podataka od onih koji su utvrđeni u ispitnom postupku i navedeni u nastavku. Posljedično, ti zaključci su činjenično pogrešni i stoga nebitni.

(389)

Drugo, praksa Komisije je procijeniti makroekonomske čimbenike radi naznake o šteti koja je pretrpljena na razini industrije Unije kao cjeline, kako je objašnjeno gore. U ovom ispitnom postupku industrija Unije definirana je na razini proizvođača iz Unije koji čine ukupnu proizvodnju u Uniji, kako je objašnjeno gore u uvodnoj izjavi 372., bez obzira na to jesu li proizvođači podržali pritužbu ili surađivali u ispitnom postupku.

(390)

Mikroekonomski čimbenici analizirani su na razini reprezentativnih proizvođača iz Unije, bez obzira na to podržavaju li oni pritužbu ili ne. Reprezentativni proizvođači obuhvaćaju 58 % proizvodnje Unije. Ni jedan od ostalih proizvođača iz Unije nije se javio i tvrdio da bi zaključci Komisije o mikroekonomskim čimbenicima bili nepouzdani ili nepotkrijepljeni. Stoga nema razloga za osporavanje nalaza utvrđenih na temelju podataka koje su dostavili samo reprezentativni proizvođači iz Unije.

(391)

Tvrdilo se da jedan od četiri reprezentativna proizvođača nije u potpunosti surađivao jer je povezan s drugim proizvođačem u Europskoj uniji koji nije surađivao u ispitnom postupku. Za trgovačka društva tvrdilo se da su povezana kao posljedica prijelaznih sporazuma zaključenih u vrijeme kada je proizvođač iz Unije koji surađuje stekao poslovni segment PFP-a drugog proizvođača. Tvrdilo se da kroz te prijelazne sporazume proizvođač iz Unije koji surađuje kontrolira neke mlinove koji su ostali u vlasništvu proizvođača nad kojim je stečeno djelomično vlasništvo. Kao potporu svojim tvrdnjama proizvođač izvoznik je uputio na Odluku Komisije od 31.10.2008. (24) („Odluka”) koja u trenutku stjecanja ispituje treba li transakciju smatrati stjecanjem u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (25).

(392)

Ispitni je postupak pak potvrdio da je broj dionica u vlasništvu dotičnog proizvođača iz EU neznatan i ispod praga određenog u članku 143. IPCCC-a (26). Nadalje, navedeni prijelazni sporazumi nisu pokazali nikakav odnos između trgovačkih društava koji bi bio izvan uobičajenog poslovnog odnosa između kupca i prodavatelja. Posebno, uvjeti prijelaznog sporazuma imaju za cilj upravljanje prodajom premazanog papira za prijelazno razdoblje i prema tim uvjetima proizvođač iz Unije ima samo funkcije usporedive s prodajnim zastupnikom tijekom prijelaznog razdoblja. Nadalje, u svojim konsolidiranim revidiranim izvješćima i u svojem odgovoru na upitnik proizvođač je prijavio prihod od provizije dok je djelovao kao zastupnik za dotične mlinove; proizvođač iz Unije nije priznavao vlasništvo te stoga niti troškove za te mlinove.

(393)

Prema Odluci transakcija između trgovačkih društava smatrala se stjecanjem proizvođača iz Unije dijela djelatnosti drugog trgovačkog društva, a ne preuzimanjem trgovačkog društva kao takvog. Odluka ne ukazuje na to da bi trgovačka društva trebalo smatrati jednim subjektom nakon stjecanja; posebno, nema zajedničkog pothvata između trgovačkih društava. Također se naglašava da je zemljopisni opseg ispitan u gornjoj odluci područje EGP-a, a ne područje EU. Također, Komisija nije u Odluci analizirala odnos između dotičnih trgovačkih društava u smislu članka 143. IPCCC-a.

(394)

S obzirom na gore navedeno, smatralo se da dva trgovačka društva nisu povezana u smislu članka 143. IPCCC-a pa je stoga dotični proizvođač iz Unije u potpunosti surađivao u ispitnom postupku.

(395)

U analizi mikroekonomskih pokazatelja podaci o mlinovima za papir koje je stekao gore spomenuti proizvođač iz Unije isključeni su za sve godine u razmatranju kako bi se prikazalo u potpunosti usporedivo kretanje tijekom godina.

(396)

Proizvođač izvoznik također je tvrdio da je svako trgovačko društvo povezano s proizvođačima iz Unije trebalo ispuniti posebne odgovore na upitnik jer su zasebni pravni subjekti.

(397)

U slučaju dotičnog proizvođača iz Unije smatralo se da bi jedan odgovor na upitnik bio dovoljan za smisleni odgovor i analizu aspekata štete. Posebno, odgovor je pružio detaljnu razradu podataka na razini pojedinačnog mlina za papir i svi potrebni podaci koji se odnose na sve povezane proizvođače/prodavatelje istovjetnog proizvoda mogli su se provjeriti tijekom posjeta radi provjere.

(398)

U naknadnom podnesku proizvođač izvoznik također je tvrdio da isto trgovačko društvo nije u potpunosti surađivalo jer je ispunilo odgovor na upitnik u ime nepostojećeg subjekta te da revidirana izvješća trgovačkog društva ne odražavaju podatke iz njegovog odgovora na upitnik. Zaključci iz prethodne uvodne izjave također su relevantna i u ovom pogledu.

(399)

Nakon objave nalaza kineska vlada i jedan proizvođač izvoznik tvrdili su da su makroekonomski podaci korišteni za analizu nepotpuni i netočni te se stoga ne mogu koristiti kao pozitivni dokaz materijalne štete.

(400)

Provjera na licu mjesta u udruženju podnositelja pritužbe potvrdila je da su podaci korišteni za utvrđivanje makroekonomskih pokazatelja izravno prikupljeni od proizvođača iz Unije koji obuhvaćaju oko 98 % ukupne proizvodnje u Uniji i dovoljno su detaljni za određivanje podataka o dotičnom proizvodu. Korištene pretpostavke i/ili procjene temeljile su se na razumnim i opravdanim osnovama, npr. svitci za rezanje nisu uzeti u obzir zbog njihovog očito neznatnog obujma, što se očituje u njihovom udjelu u ukupnom obujmu prodaje reprezentativnih proizvođača iz Unije. Ovu je tvrdnju stoga trebalo odbaciti.

(401)

Kako je prikazano u gornjoj tablici, obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 20 % tijekom razmatranog razdoblja. Treba napomenuti da, iako se potrošnja Unije povećala za otprilike 1 % između 2006. i 2008., proizvodnja industrije Unije pala je za 2 % tijekom tog razdoblja, da bi se znatno smanjila između 2008. i RIP-a nakon pada potrošnje u Uniji.

(402)

Proizvođači iz Unije od 2000. poduzimaju velike napore oko restrukturiranja u smjeru rješavanja prekomjernih strukturnih kapaciteta. Putem konsolidacije i zatvaranja mlinova, industrija Unija smanjila je svoj kapacitet proizvodnje PFP-a za otprilike 770 000 tona između 2006. i RIP-a, tj. za 11 %.

(403)

Unatoč padu ukupnog kapaciteta, stope iskorištenosti ipak su pale s 92 % u 2006. na 83 % u RIP-u. Glavno smanjenje dogodilo se u razdoblju između 2008. i RIP-a. Naglašava se da je visoka iskorištenost kapaciteta važan čimbenik u dugoročnoj održivosti proizvođača papira zbog velikih ulaganja u dugotrajnu imovinu. Stoga se stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom RIP-a smatrala niskom.

(404)

Iznosi prodaje u donjoj tablici odnose se na obujam prodan prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije.

Tablica 4.

Obujam prodaje i tržišni udio

(405)

Dok je potrošnja Unije narasla za 4 % između 2006. i 2007. (vidjeti gornju uvodnu izjavu 377.), obujam prodaje dotičnog proizvoda koji je industrija Unije ostvarila prema nezavisnim kupcima na tržištu Unije povećao se za samo 2 % tijekom tog istog razdoblja. To znači da industrija Unije nije imala maksimalnu korist od rasta potrošnje u tom razdoblju. Usto, u razdoblju između 2008. i RIP-a, dok je potrošnja Unije pala za 15 %, obujam prodaje svih proizvođača iz Unije još se više smanjio, to jest, za 18 %. Dakle, obujam prodaje industrije Unije se, nakon malog rasta u 2007., neprestano i znatno smanjivao, zbog čega je gubitak tržišnog udjela dosegnuo 5 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(406)

Jedna skupina kineskih proizvođača izvoznika tvrdila je da bi tržišni udio proizvođača iz Unije također trebao uključivati uvoz iz Švicarske jer on dolazi iz mlina koji je u vlasništvu jednog od reprezentativnih proizvođača iz Unije.

(407)

Zemljopisni opseg antisubvencijskih ispitnih postupaka je Europska unija. Ovu je tvrdnju stoga trebalo odbaciti.

(408)

Također se tvrdilo da se tržišni udio podnositeljâ pritužbe znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja.

(409)

Tržišni udio je makropokazatelj koji se analizira na razini cijele industrije Unije, a ne na razini podnositeljâ pritužbe. Drugo, navod o tržišnom udjelu podnositeljâ pritužbe je činjenično netočan.

(410)

Promatrajući razvoj tijekom razmatranog razdoblja, pad obujma prodaje industrije Unije od 19 % bio je puno izraženiji nego pad potrošnje u Uniji od 14 %. Kao posljedica toga, tržišni udio industrije Unije također se značajno smanjio za 5 postotnih bodova tijekom istog razdoblja.

(411)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere za NRK, određen gore u odjeljku o subvencijama, značajan je. S obzirom na obujam i cijene subvencioniranog uvoza, učinak stvarne marže subvencije ne može se smatrati zanemarivim.

(412)

Ukupno, prosječne prodajne cijene franko tvornica četiri reprezentativna proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije ostale su stabilne tijekom godina, osim za 2007. godinu kada su bile nešto iznad te razine.

Tablica 5.

Cijene proizvođača iz Unije

(413)

Zalihe su činile oko 10 % obujma proizvodnje u RIP-u. Četiri reprezentativna proizvođača iz Unije povećali su razine svojih zaliha za 10 % tijekom razmatranog razdoblja, posebno između 2006. i 2007. i nakon toga između 2008. i RIP-a. Za primijetiti je da se to dogodilo istodobno s naglim porastom subvencioniranog uvoza po niskim cijenama iz NRK-a.

Tablica 6.

Zalihe

(414)

Zbog zatvaranja mlinova za papir i konsolidacije četiri reprezentativna proizvođača iz Unije, broj zaposlenika značajno se smanjio za 20 % (gotovo 1600 radnih mjesta) tijekom razmatranog razdoblja.

(415)

Učinkovitost je postignuta podizanjem i održavanjem velike proizvodnje po zaposleniku čak i za vrijeme značajnog broja otpuštanja između 2007. i 2008. Troškovi rada po zaposleniku stalno su se povećavali i ukupni rast je bio 8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(416)

Četiri reprezentativna proizvođača iz Unije pretrpjela su gubitke između 2006. i 2008., a financijska situacija postala je pozitivna tek u 2009. kad se svjetska cijena papirne mase tj. glavne sirovine iznimno smanjila kao posljedica ekonomskog pada. Pad cijene papirne mase (20 %) smatrao se neuobičajeno velikim padom koji je izravno pridonio poboljšanju financijske situacije u RIP-u. Treba naglasiti da su se od RIP-a cijene papirne mase vratile na svoje razine prije RIP-a.

(417)

Kretanje koje je pokazao novčani tok, odnosno sposobnost proizvođača da sami financiraju svoje aktivnosti, u velikoj mjeri odražava razvoj profitabilnosti. Posljedično, novčani tok pokazuje iznimni rast u RIP-u zbog pada cijena papirne mase. Povrat ulaganja pokazao je negativni razvoj u skladu s negativnim rezultatima dobiti koje su četiri reprezentativna proizvođača iz Unije ostvarivala do 2008. i pozitivni trend tijekom RIP-a zahvaljujući iznimnoj uštedi troškova zbog cijena papirne mase.

(418)

Nastavno na gore navedeno, sposobnost ulaganja četiri reprezentativna proizvođača iz Unije postala je ograničena, s obzirom na to da se novčani tok znatno pogoršao tijekom razmatranog razdoblja, osim tijekom RIP-a. Kao posljedica toga, ulaganja su smanjena za 35 % tijekom razmatranog razdoblja i ograničena na pokretanje kogeneracijskih pogona koji su pomogli proizvođačima iz Unije da ublaže učinak stalno rastućih troškova energije.

(419)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da se za povećanje profitabilnosti ne bi smjelo smatrati da je ograničeni slučaj koji se temelji na iznimnom padu troškova sirovine. Od smanjenja troškova imale su koristi obje skupine: svi lokalni, kao i kineski proizvođači, a ne samo podnositelji pritužbi, stoga se proboj u profitabilnosti nije temeljio isključivo na smanjenju troškova, nego je prije bio posljedica promjene cjenovnog ponašanja podnositelja pritužbe.

(420)

Nadalje, proizvođač izvoznik je tvrdio da profitabilnost određuju cijene PFP-a, a ne cijena papirne mase. Međutim, utvrđeno je da su u trenutku naglog pada cijena papirne mase u 2009. cijene PFP-a ostale stabilne, a kao posljedica porasla je dobit. Stoga, s obzirom na to da su cijene ostale stabilne, ne može se napraviti veza između cijena i profitabilnosti u tom konkretnom vremenskom razdoblju.

(421)

Stopa profitabilnosti je pokazatelj koji se analizira na razini reprezentativnih proizvođača iz Unije, a ne na razini podnositeljâ pritužbe, kako to predlaže stranka. Analiza prikupljenih podataka pokazala je izravnu vezu između iznimnog pada cijena papirne mase, glavne sirovine i povećane profitabilnosti; pri tom su stabilne cijene gotovih proizvoda doista imale ulogu u povećanju profitabilnosti. Iako je to vjerojatno također bio slučaj za druge proizvođače na tržištu, to ne utječe na zaključak da je ovo privremeno povećanje profitabilnosti bilo uzrokovano iznimnim padom cijena sirovine u RIP-u.

(422)

Papirnu industriju općenito obilježava velika zaduženost vezana za značajno ulaganje u dugotrajnu imovinu. Kao posljedica gubitaka pretrpljenih tijekom većeg dijela razmatranog razdoblja, ugrožena je i sposobnost četiri reprezentativna proizvođača iz Unije za prikupljanje kapitala i financiranje vlastite aktivnosti uz razumne financijske troškove. To je posebno bio slučaj 2008. kad je jednog od četiri reprezentativna proizvođača iz Unije trebalo refinancirati uz značajnu premiju rizika, dok je najmanji reprezentativni proizvođač 2008. postao nesolventan te ga je preuzeo jedan drugi proizvođač iz Unije.

(423)

Ispitni postupak pokazao je da se većina pokazatelja štete, kao što su obujam proizvodnje (– 20 %), iskorištenost kapaciteta (– 10 %), obujam prodaje nepovezanim kupcima na tržištu Unije (– 19 %) i tržišni udio (– 5 postotnih bodova) pogoršala tijekom razmatranog razdoblja. Uz to, pokazatelji štete vezani za financijske rezultate četiriju reprezentativnih proizvođača iz Unije, poput povrata na ulaganje i profitabilnosti, bili su ozbiljno pogođeni do 2008. Nagli porast profitabilnosti u RIP-u dogodio se isključivo zahvaljujući trenutačnom značajnom padu svjetskih cijena papirne mase u RIP-u. Naglašava se da je čak i tijekom RIP-a stopa profitabilnosti bila vrlo niska i nije se smatralo da mijenja zaključak da su četiri reprezentativna proizvođača iz Unije u vrlo teškom financijskom položaju.

(424)

Ispitni postupak pokazao je i da gore opisanu sliku štete može uglavnom objasniti činjenica da, unatoč naporima oko restrukturiranja i napretku u produktivnosti, četiri reprezentativna proizvođača iz Unije nisu mogla podići svoje cijene PFP-a iznad razine koja bi pokrila troškove ili na razinu održive profitabilnosti. Uzrok tome uglavnom je sniženje cijena koje su kineski izvoznici primjenjivali tijekom RIP-a, što ima značajni učinak na tržištu na kojem je transparentnost cijena visoka. Tijekom RIP-a četiri reprezentativna proizvođača iz Unije uspjela su smanjiti trošak proizvodnje dodatnim poboljšanjem produktivnosti i zbog smanjenja cijena papirne mase, što se uglavnom dogodilo u drugoj polovici RIP-a. S obzirom na to da su ponuda i potražnja postale ujednačenije na tržištu nakon napora proizvođača u rješavanju prekomjernog strukturnog kapaciteta konsolidiranjem i zatvaranjem kapaciteta, cijene PFP-a mogle su se zadržati na stabilnoj razini. Međutim, četiri reprezentativna proizvođača iz Unije nisu mogla povećati svoje prodajne cijene na razinu koja bi imala stope profitabilnosti potrebne za dugoročnu održivost.

(425)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., jedna je stranka tvrdila da je PFP koji se koristi za tisak iz role trebao biti uključen u opseg ovog ispitnog postupka. Na temelju toga, stranka je tvrdila da bi isključenje ovog proizvoda iz utvrđivanja materijalne štete i analize kretanja poremetilo sliku štete. Međutim, na temelju zaključaka navedenih u uvodnim izjavama 20. i 22. do 25., tj. da su PFP koji se koristi za tisak iz role i PFP koji se koristi za tisak iz arka dva različita proizvoda, ta je tvrdnju odbačena.

(426)

Ista stranka je tvrdila da je stjecanje jednog proizvođača iz Unije od strane četiri reprezentativna proizvođača iz Unije u 2008. dokaz da su ova četiri reprezentativna proizvođača iz Unije u prilično dobrom stanju. Najprije se napominje da se materijalna šteta utvrđuje na temelju stanja industrije Unije, a ne temelji se na konkretnom stanju pojedinog proizvođača. Kako je zaključeno u gornjoj uvodnoj izjavi 423., većina pokazatelja štete pokazala je negativan trend koji dokazuje pogoršanje stanja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Stjecanje se, nadalje, smatralo dijelom napora u restrukturiranju industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. U svakom slučaju, napominje da je kod analize makropokazatelja kao što su obujam proizvodnje, kapacitet, obujam prodaje i tržišni udio, stjecanje imalo neutralan učinak s obzirom na to da se makropokazatelji ocjenjuju u pogledu svih proizvođača uz Unije koji čine industriju Unije kako je definirana u uvodnoj izjavi 372. Drugim riječima, ti čimbenici trebaju, ukupno gledano, ostati nepromijenjeni u slučaju promjene vlasništva.

(427)

Nakon objave stranke su tvrdile da nema pozitivnih dokaza da su proizvođači iz Unije koji imaju pritužbu pretrpjeli materijalnu štetu. Naprotiv, podnositelji pritužbe pokazali su ukupno stabilne ekonomske rezultate i povećanu profitabilnost u RIP-u.

(428)

Kao prvo, stanje industrije Unije analizira se na razini reprezentativnih proizvođača iz Unije, a ne na razini podnositeljâ pritužbe, kako to predlažu stranke.

(429)

Drugo, kako je već istaknuto gore u uvodnoj izjavi 409., za zaključke tih stranaka čini se da su doneseni na temelju pokazatelja izračunanih na temelju drukčijih skupova podataka od onih koji su utvrđeni tijekom ispitnog postupka i navedeni gore. Posljedično, ti zaključci su činjenično pogrešni. Nadalje, analiza stranaka nije bila dosljedna zbog korištenja dvaju različitih skupova podataka za makropokazatelje i mikropokazatelje.

(430)

Tvrdilo se nadalje da se poboljšanje profitabilnosti također treba smatrati posljedicom napora u restrukturiranju industrije, uključujući smanjenje proizvodnje, zaposlenosti i povećane produktivnosti. U tom slučaju potonji čimbenici ne mogu se smatrati jedinim pokazateljima štete, nego sve pokazatelje štete treba razmatrati zajedno.

(431)

Članak 8. stavak 2. Osnovne uredbe navodi popis ekonomskih čimbenika i pokazatelja koje treba procijeniti prilikom ispitivanja utjecaja subvencioniranog uvoza na industriju Unije. Članak 8. stavak 2. izričito navodi da popis čimbenika nije konačan, a jedan ili nekoliko navedenih čimbenika ne moraju nužno biti odlučujući. Stoga, iako se pokazatelji trebaju ocijeniti pojedinačno, zaključci se moraju donijeti analizom svih čimbenika.

(432)

Stranke su također komentirale moguću prijetnju buduće materijalne štete s obzirom na golemi porast kapaciteta kineskih proizvođača, što se podržava državnom politikom i subvencijama. Opseg ispitnog postupka bio je postojanje materijalne štete, a ne prijetnja buduće materijalne štete. Stoga ti komentari nisu mogli utjecati na nalaze i morali su se zanemariti.

(433)

S obzirom na gore navedeno, treba zaključiti da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 8. stavka 4. Osnovne uredbe.

(434)

U skladu s člankom 8. stavcima 5. i 6. Osnovne uredbe, ispitano je je li subvencionirani uvoz iz dotične zemlje uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije. Nadalje, poznati čimbenici, osim subvencioniranog uvoza, koji su mogli uzrokovati štetu industriji Unije ispitani su kako bi se osiguralo da se sva šteta koju su uzrokovali ti čimbenici ne pripiše subvencioniranom uvozu.

(435)

Treba napomenuti da tržište PFP-a u Uniji obilježava visok stupanj koncentracije kupovne moći i transparentnost cijena kroz ponude cijena. Nadalje, PFP je potrošni proizvod i ne omogućava značajne razlike u cijenama između različitih izvora. Veliki dio proizvoda prodaje se preko trgovaca koji prisiljavaju industriju Unije da cijene odražava u skladu s jeftinim i subvencioniranim uvozom. Stoga cijene uvezenog PFP-a, od kojeg je tijekom RIP-a 35 % bilo podrijetlom iz NRK-a, općenito imaju značajan učinak na razine cijena na tržištu Unije.

(436)

Ispitni postupak je pokazao da se subvencionirani uvoz iz NRK-a znatno povećao (+ 183 %) tijekom razmatranog razdoblja. Subvencionirani uvoz iz NRK-a najprije se udvostručio od 2006. do 2007., dok su cijene u 2007. bile 2 % niže u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz Kine je 2008. ostao stabilan, a prosječne cijene su pale dodatno za 1 %. Obujam kineskog uvoza (+ 71 %) i tržišni udio (+ 120 %) ponovno su se značajno povećali tijekom RIP-a uz sve niže cijene (– 5 %) koje su snizile cijene četiri reprezentativna proizvođača iz Unije za 7,6 %, pri čemu su izvršili pritisak na cijene na tržištu Unije i spriječili proizvođače iz Unije da povećaju svoje cijene na profitabilne razine.

(437)

Podsjeća se da se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije smanjila za oko 14 %. Industrija Unije suočila se sa značajnim padom obujma prodaje (19 %). Međutim, taj pad prodaje bio je puno izraženiji od pada potražnje i doveo je do gubitka tržišnog udjela od 5 postotnih bodova. U isto vrijeme tržišni se udio kineskog uvoza povećao za 3 postotna boda. To pokazuje da je tržišni udio industrije Unije uvelike preuzeo subvencionirani uvoz iz NRK-a.

(438)

Smatra se, stoga, da stalni pritisak jeftinog subvencioniranog uvoza iz NRK-a na tržište Unije nije dopustio industriji Unije prilagodbu svojih prodajnih cijena povećanim troškovima sirovine, posebno u 2008. kada su cijene papirne mase dosegle najvišu razinu. To je dovelo do gubitka tržišnog udjela i pada profitabilnosti industrije Unije.

(439)

Tijekom ispitnog postupka i nakon objave nekoliko stranka je iznijelo argument da kineski uvoz nije imao značajni učinak u pogledu obujma i cijena. Tvrdilo se da nije bilo naglog povećanja kineskog uvoza, nego se on povećavao postupno tijekom godina te je stoga njegov učinak bio prilično ograničen, što se ne bi trebalo preuveličavati za potrebe utvrđivanja štete. Dalje se tvrdilo da kineske cijene, čak i ako su bile ispod cijena u Uniji, nisu imale nikakav učinak na relativno stabilne cijene industrije Unije. Jedan proizvođač izvoznik je osporio nalaz Komisije da bi bilo snižavanja cijena uzrokovanog kineskim cijenama. Istaknuo je da su u 2009., kada su kineske cijene dodatno pale, cijene industrije Unije ne samo zabilježile porast, nego su zapravo omogućile industriji Unije ostvarivanje dobiti.

(440)

Razvoj kineskog uvoza detaljno je analiziran u uvodnoj izjavi 380. i zaključeno je da se povećanje obujma ne može smatrati beznačajnim.

(441)

U pogledu cijena, kineski uvoz je snizio cijene reprezentativnih proizvođača iz Unije za 7,6 %, što se smatra značajnim na tržištu na kojem je transparentnost cijena visoka. Kako je prikazano gore u uvodnoj izjavi 412., cijene reprezentativnih proizvođača iz Unije bile su doista stabilne tijekom razmatranog razdoblja, s iznimnim povećanjem u 2007., godini u kojoj kineski uvoz nije rastao. U 2009. proizvođači iz Unije mogli su održavati svoje cijene stabilnima na račun daljnjega gubitka tržišnog udjela, a njihova profitabilnost proizlazila je iz kombinacije tih stabilnih cijena i smanjenog troška sirovine.

(442)

Jedan je kineski proizvođač izvoznik tvrdio da uvoz PFP-a iz Kine nema učinka na cijene industrije Unije jer on nije usporediv s PFP-om koji proizvode i prodaju reprezentativni proizvođači izvoznici iz Unije, s obzirom na to da je samo 10 % prodaje reprezentativnih proizvođača iz Unije uspoređeno pri utvrđivanju sniženja cijena i neštetne razine cijena. Naglašava se da se te tvrdnje temelje na potpuno usporedivim proizvodima koji su potpuno jednaki u svim svojstvima kako bi se osigurala primjerena usporedba. Međutim, PFP koji proizvode proizvođači iz Kine i iz Unije općenito su usporedivi proizvodi kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 50. i stoga su jedan drugome izravno konkurentni na tržištu Unije.

(443)

Tvrdilo se nadalje da je nalaz da je tržište PFP-a tržište primarnih proizvoda kojeg obilježava visoki stupanj transparentnosti netočan jer proizvođači iz Unije prodaju oko pola svojih proizvoda izravno krajnjim korisnicima. Nasuprot toj tvrdnji, reprezentativni proizvođači iz Unije prodaju većinu svojih proizvoda putem trgovaca, bilo izravno, bilo neizravno (takozvana prodaja po nalogu, kada se proizvodi isporučuju izravno kupcu, ali narudžba i izdavanja računa odvija se preko trgovaca). Trgovci imaju ključnu ulogu i u skladištenju proizvoda i u pružanju transparentnosti cijena na tržištu.

(444)

S obzirom na utvrđeno kretanje uvoza iz NRK-a koji se ne može smatrati beznačajnim, zaključilo se da je val jeftinog subvencioniranog uvoza iz NRK-a imao značajan negativan utjecaj na gospodarsko stanje industrije Unije.

(445)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 378., potrošnja PFP-a u Uniji najprije se povećala u 2007., nakon čega je pala u 2008. i RIP-u. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je tržišni udio. Jedan od izvoznika iz NRK-a koji surađuje i kineska vlada tvrdili su da je smanjenje obujma prodaje, tržišnog udjela i proizvodnje industrije Unije bilo posljedica smanjenja potrošnje koje su prouzročili gospodarska kriza i širenje elektroničkih medija i da ga se ne bi trebalo pripisati kineskom uvozu. Kao potvrdu svoje tvrdnje kineska vlada je navela Manifest za konkurentnosti i zaposlenost koji je izdala industrija papira i papirne mase u lipnju 2009. („Manifest”).

(446)

Iako se ne može zanemariti da je taj negativan razvoj potrošnje Unije, iz bilo kojeg razloga, između 2007. i RIP-a imao negativan učinak na stanje industrije Unije u pogledu obujma prodaje i proizvodnje, treba napomenuti da su kineski izvoznici uspjeli u isto vrijeme, a posebno od 2008. do 2009., povećati svoj obujam prodaje i tržišni udio pritiskom subvencioniranog uvoza na cijene na tržištu.

(447)

Manifest koji je navela kineska vlada obuhvaća sve sektore industrije papira i papirne mase te služi za potrebe opće politike. Na temelju podataka u tom dokumentu nije se moglo doći do zasebnih zaključaka o proizvodnji i prodaji dotičnog proizvoda. Stoga nije moguće zaključiti primjenjuju li se zapravo navodi ili nalazi u Manifestu pojedinačno na dotični proizvod. Budući da uz to ispitni postupak nije otkrio jaku vezu između financijske krize i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije, ovaj se argument morao odbaciti.

(448)

U skladu s tim, smatra se da je pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije uglavnom prouzročio nagli rast subvencioniranog uvoza iz NRK-a i sniženje cijena od strane kineskih izvoznika, a ne smanjenje potrošnje. Iako je smanjenje potražnje doprinijelo šteti, nije moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između pretrpljene materijalne štete i povećanja subvencioniranog uvoza.

(449)

Prosječni trošak proizvodnje četiriju reprezentativnih proizvođača iz Unije blago se povećao (2 %) između 2006. i 2008. te je pao za 5 % u RIP-u. Ispitni je postupak pokazao da je trošak proizvodnje četiriju reprezentativnih proizvođača PFP-a iz Unije općenito slijedio slično kretanje kao i razvoj cijena papirne mase, jedne od glavnih sirovina u proizvodnji papira. Prosječna cijena papirne mase povećala se za 8 % između 2006. i 2008., nakon čega se naglo smanjila od kraja 2008. do posljednjeg mjeseca u RIP-u. Cijena papirne mase bila je u prosjeku 19 % niža u 2009. nego prethodne godine.

(450)

U izostanku subvencioniranja koje uzrokuje štetu industriji Unije moglo bi se očekivati da se cijene redovito prilagođavaju kako bi odražavale razvoj različitih komponenata troškova proizvodnje. Međutim, do 2008. to se nije dogodilo. Upravo suprotno, proizvođači iz Unije bili su primorani držati svoje prodajne cijene niskima, čak i kad su se cijene papirne mase u 2008. povećavale, kako bi mogli konkurirati jeftinom subvencioniranom uvozu iz NRK-a, što je dovelo do znatnog pada njihove profitabilnosti u tom razdoblju. Tijekom RIP-a stanje se poboljšalo zbog neuobičajenog smanjenja cijena papirne mase, dok su cijene PFP-a mogle u tom trenutku ostati stabilne. Međutim, čak i tijekom tog izvanrednog razdoblja još uvijek vrlo niske razine dobiti nisu omogućile četirima reprezentativnim proizvođačima iz Unije oporavak od neprestanog subvencioniranja. Naime, unatoč smanjenju cijena sirovine, razine cijena još uvijek se nisu mogle povećati na razine na kojima bi ostvarili dobre profitne marže potrebne za ovu kapitalno intenzivnu industriju.

(451)

U skladu s time, zaključuje se da je subvencionirani uvoz iz NRK-a koji je snižavao cijene četiri reprezentativna proizvođača iz Unije snizio cijene na tržištu Unije i spriječio četiri reprezentativna proizvođača iz Unije u povećanju svojih prodajnih cijena radi pokrivanja svojih troškova ili ostvarivanja razumne profitabilnosti. S obzirom na to da su se cijene sirovine značajno smanjivale tijekom RIP-a, zaključeno je da nisu mogle utjecati na materijalnu štetu koju je industrija Unije pretrpjela tijekom istog razdoblja.

(452)

Realizacija izvoza također je ispitana kao jedan od poznatih čimbenika, osim subvencioniranog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Unije kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti ostali čimbenici ne pripiše subvencioniranom uvozu. Analiza je pokazala da je izvozna prodaja nepovezanim strankama, koju su izvršila četiri reprezentativna proizvođača iz Unije, predstavljala važan dio njihove prodaje (oko 26 %) tijekom razmatranog razdoblja. Iako se obujam izvozne prodaje tijekom razmatranog razdoblja također smanjio za 16 %, gubitak obujma izvozne prodaje bio je manje izražen od gubitka obujma prodaje na tržištu Unije (19 %). Stoga se smatralo da smanjenje obujma izvoza ne može objasniti razinu štete koju su pretrpjela četiri reprezentativna proizvođača iz Unije. S obzirom na to da izvoz ima važnu ulogu u očuvanju visoke iskorištenosti kapaciteta kako bi se pokrili visoki fiksni troškovi ulaganja u strojeve, smatralo se da je unatoč pogoršanju realizacije izvoza ukupno imao pozitivan učinak. U skladu s tim, smatra se da, čak i ako je smanjenje izvoznih aktivnosti moglo doprinijeti ukupnom pogoršanju stanja industrije Unije, one su s druge strane ipak ublažile gubitke pretrpljene na tržištu Unije i stoga kao takve nisu mogle prekinuti uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između subvencioniranog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(453)

Jedna stranka je tvrdila da je industrija Unije pretrpjela značajan pad izvoza zbog snage eura u odnosu na američki dolar i da štetu koju je prouzročio taj čimbenik ne bi trebalo pripisati uvozu iz NRK-a. Kao što je gore zaključeno, pogoršanje realizacije izvoza industrije Unije, bez obzira na uzroke takvog pogoršanja, nije glavni razlog štete koju su pretrpjeli proizvođači i stoga ne prekida uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu u uvodnoj izjavi 444.

(454)

Kretanja obujma uvoza i cijena iz ostalih trećih zemalja između 2006. i RIP-a bila su sljedeća:

Tablica 9.

Uvoz iz trećih zemalja

(455)

Najvažnije ostale treće zemlje koje izvoze PFP na tržište Unije su Švicarska, Indonezija i Južna Koreja. Iz kretanja obujma uvoza može se vidjeti da je povećanje uvoza iz NRK-a bilo naglašenije nego iz bilo koje od ostalih trećih strana. Uvoz iz Švicarske uvijek se prodavao po značajno višim cijenama od uvezenih proizvoda iz NRK-a. Tržišni udio švicarskih proizvoda ostao je relativno stabilan, osim u 2008. kada se privremeno povećao na iznad 4 % prije nego što se vratio na razinu sličnu razini iz 2006. tijekom RIP-a. PFP uvezen iz Švicarske predstavljao je uglavnom proizvodnju jednog trgovačkog društva u vlasništvu jednog od četiriju reprezentativnih proizvođača iz Unije, a više jedinične cijene možda su povezane s različitim ponudama proizvoda i prodajnom strukturom. Uvoz iz Indonezije je također ulazio u Uniju po višim cijenama od kineskih proizvoda, izuzev RIP-a kada su cijene pale, vrlo vjerojatno uglavnom zbog smanjenja cijena papirne mase. Proizašlo povećanje uvoza, koje je, međutim, u pogledu obujma ostalo na niskoj razini tijekom RIP-a, dovelo je do tržišnog udjela koji je također u tom razdoblju ostao na niskoj razini. Uvoz iz Južne Koreje ušao je u Uniju u malim količinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja, a tržišni udio ostao je stabilan. Iako su se korejske uvozne cijene mogle usporediti s uvoznim cijenama iz NRK-a, korejske cijene nisu pokazivale stalan trend pada kao što je to bio slučaj s kineskim uvozom tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Uvoz iz svih ostalih zemalja imao je značajno više cijene od uvoza iz NRK-a, a obujam uvoza bio je mali.

(456)

Na temelju navedenog, treba zaključiti da uvoz iz tih trećih zemalja nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(457)

Jedan izvoznik koji surađuje iz NRK-a tvrdio je da je štetu koju je pretrpjela industrija Unije uzrokovao prekomjerni kapacitet industrije Unije. Smanjenje kapaciteta i konsolidacija industrije Unije stoga nisu bili posljedica kineskog uvoza, nego ih se treba smatrati mjerom protiv prekomjernog kapaciteta. Međutim, ispitni postupak je pokazao da je industrija Unije ostvarila gubitke tijekom razmatranog razdoblja, posebno u 2008., unatoč restrukturiranju proizvođača jer, kako je prikazano gore u uvodnim izjavama 435. do 444., industrija Unije još uvijek nije mogla povećati svoje cijene na razine iznad troškova. Stanje je uglavnom prouzročio pritisak na cijene zbog subvencioniranog uvoza koji je snizio cijene industrije Unije. Stoga se ovaj argument morao odbaciti.

(458)

Također se tvrdilo da su napori industrije Unije za restrukturiranjem završeni u 2009. konsolidacijom dvaju velikih proizvođača, što je imalo za posljedicu istodobno poboljšanje stanja industrije Unije. Napori za restrukturiranjem trajali su od 2000. do RIP-a. Pozitivni učinak spomenute konsolidacije trebao se odraziti u poboljšanju iskorištenosti kapaciteta i barem u stabilnom obujmu prodaje, ali oba ta pokazatelja pogoršala su se u RIP-u. S druge strane, utvrđeno je da je povećanu profitabilnosti industrije Unije u RIP-u prvenstveno i izravno uzrokovao izniman jednokratni pad cijena papirne mase. Stoga se ovaj argument morao odbaciti.

(459)

Gornja analiza pokazala je da se bitno povećao obujam i tržišni udio jeftinog subvencioniranog uvoza podrijetlom iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, utvrđeno je da je taj uvoz ostvaren po subvencioniranim cijenama koje su bile niže od cijena koje naplaćuje industrija Unije na tržištu Unije za slične vrste proizvoda.

(460)

To povećanje obujma i tržišnog udjela jeftinog subvencioniranog uvoza iz NRK-a podudaralo se s općim smanjenjem potražnje na tržištu Unija tijekom razdoblja između 2006. i RIP-a, ali i s negativnim razvojem tržišnog udjela proizvođača iz Unije u istom razdoblju. Istodobno, zabilježen je negativan razvoj glavnih pokazatelja gospodarskog i financijskog stanja industrije Unije, kako je prikazano u uvodnoj izjavi 423.

(461)

Ispitivanje drugih poznatih čimbenika koji su mogli uzrokovati štetu industriji Unije pokazalo je da ti čimbenici nisu takvi da bi mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(462)

Na temelju gore navedene analize koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog utjecaja subvencioniranog uvoza, treba zaključiti da je subvencionirani uvoz iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u smislu članka 8. stavka 5. Osnovne uredbe.

(463)

U skladu s člankom 31. Osnovne uredbe, ispitalo se postoje li, unatoč gornjim nalazima, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju usvajanje kompenzacijskih mjera nije bilo u interesu Unije. U tu svrhu i u skladu s člankom 31. stavkom 1. Osnovne uredbe, vjerojatni učinak mogućih mjera na proizvođače iz Unije, uvoznike, trgovce i distributere te korisnike dotičnog proizvoda, kao i vjerojatne posljedice nepoduzimanja mjera, razmotreni su na temelju svih dostavljenih dokaza.

(464)

Industriju Unije kao cjelinu čini 14 poznatih proizvođača za koje se procjenjuje da predstavljaju oko 98 % proizvodnje PFP-a u Unije prema podacima CEPIFINE-a. Proizvođači se nalaze u različitim državama članicama Unije i izravno zapošljavaju više od 11 000 osoba vezano za dotični proizvod.

(465)

Jedan od dva poznata proizvođača protivio se pokretanju ispitnog postupka, ali nije dostavio daljnje podatke i nije surađivao tijekom ispitnog postupka. Međutim, na temelju raspoloživih podataka, a posebno na temelju podataka koje je dostavio CEPIFINE, a koji su pokazali pogoršanje stanja industrije Unije, može se razumno pretpostaviti da je subvencionirani uvoz negativno utjecao i na ta dva trgovačka društva. Stoga se njihova nesuradnja nije smatrala pokazateljem da bi se njihov položaj razlikovao od položaja preostalih proizvođača iz Unije.

(466)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu subvencioniranim uvozom iz NRK-a. Podsjeća se da je većina pokazatelja štete pokazala negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su pokazatelji štete vezani za financijski rezultat četiriju reprezentativnih proizvođača iz Unije, kao što su profitabilnost i povrat ulaganja, unatoč blagom poboljšanju tijekom RIP-a, bili ozbiljno pogođeni. U slučaju izostanka mjera daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim.

(467)

Očekuje se da će uvođenje kompenzacijskih pristojba ponovno uspostaviti učinkovite i poštene uvjete trgovine na tržištu Unije i time omogućiti industriji Unije usklađivanje svojih cijena PFP-a kako bi odrazila troškove različitih komponenata. Može se očekivati da bi uvođenje mjera omogućilo industriji povrat barem dijela tržišnog udjela izgubljenog tijekom razmatranog razdoblja, s dodatnim pozitivnim učinkom na njezino gospodarsko stanje i profitabilnost.

(468)

Zaključeno je, stoga, da bi uvođenje konačnih kompenzacijskih mjera na uvoz PFP-a podrijetlom iz NRK-a bio u interesu industrije Unije.

(469)

Upitnici su poslani za četrnaest poznatih nepovezanih uvoznika i trgovaca iz Unije koji su navedeni u pritužbi. Tijekom ispitnog postupka javilo se nekoliko ostalih trgovaca (koji se u ovoj industriji nazivaju preprodavateljima). Konačno, trinaest trgovačkih društava surađivalo je u ispitnom postupku, iako su neki od ispitanika dostavili samo djelomične podatke. Utvrđeno je da su uvoznici na tržištu poslovali i kao trgovci te se, stoga, sve te stranke dalje u tekstu nazivaju „trgovci”.

(470)

Ispitni postupak je pokazao da su svi trgovci nabavljali PFP iz nekoliko izvora, a uglavnom od proizvođača iz Unije. Dva trgovca nije nabavljalo ili je samo povremeno nabavljalo uvezeni PFP iz NRK-a. Deset trgovačkih društava koja su dostavila količinske podatke o svojim nabavama dotičnog proizvoda predstavljalo je ukupno 47 % ukupnog uvoza iz NRK-a. Uvoz, uključujući uvoz iz NRK-a, predstavljao je samo ograničeni udio u njegovom ukupnom poslovanju te bi, stoga, negativni učinak predloženih mjera bio vjerojatno zanemariv. Svi trgovci su naveli da je PFP koji se proizvodi u Uniji i NRK-u uglavnom slične kvalitete i međusobno zamjenjiv. Nadalje, ispitni postupak je potvrdio da postoji veliki broj ostalih izvora za uvoz te bi se trgovci mogli okrenuti tim ostalim izvorima opskrbe, barem dugoročno.

(471)

Dva trgovaca uvoznika oslanjala su se uglavnom na kineske izvore radi nabave PFP-a. Oba trgovačka društva su navela da bi imala poteškoće prilikom nabave proizvoda od proizvođača iz Unije, jer bi trebalo poštovati tradicionalne prodajne kanale zbog najmanjeg obujma narudžbe koji zahtijevaju proizvođači te sporazume o distribuciji. To, međutim, nije izravno utjecalo na raspoloživost PFP-a od proizvođača iz Unije, s obzirom da su imali dostatne raspoložive rezervne kapacitete. Stoga se ovaj argument morao odbaciti.

(472)

S obzirom na mogućnost prenošenja mogućeg povećanja troška na svoje kupce, svi trgovci koji surađuju pozvali su se na veliku transparentnost cijena na tržištu Unije i naveli da bi mogli povećati svoje prodajne cijene krajnjim kupcima samo u slučaju općenitog povećanja razine cijena u Uniji. Na temelju toga, i s obzirom na to da je planirani učinak kompenzacijskih pristojba, između ostalog, povećati razinu cijena u Uniji na razini za pokrivanje troškova, očekuje se da bi uvoznici stoga mogli barem djelomično prenijeti povećanje cijena nastalo zbog kompenzacijske pristojbe na svoje kupce. Stoga treba također napomenuti da je, kako je gore navedeno, utvrđeno da kineski uvoz čini samo vrlo mali dio ukupnog poslovanja trgovaca i da bi stoga učinak kompenzacijske pristojbe općenito bio zanemariv. Konačno, također se smatra da uvoznici postižu višu profitabilnost od svoje preprodaje PFP-a nabavljenog od proizvođača u NRK-u; stoga bi također mogli ostvariti manju dobit prihvaćanjem barem djelomičnog povećanja troška.

(473)

Uvođenje konačnih mjera stoga ne bi trebalo imati općenito značajan negativni učinak na uvoznike i trgovce.

(474)

Upitnici su poslani za osam poznatih korisnika iz Unije koji su navedeni u pritužbi. Tijekom ispitnog postupka javilo se nekoliko ostalih korisnika. Ukupno je pet trgovačkih društava dostavilo potpuni ili djelomični odgovor na upitnik. Ta trgovačka društva nalaze se u cijeloj Uniji i predstavljaju sektore tiskarstva i izdavaštva. S obzirom na to da je utvrđeno da se tržišni uvjeti i strukture troškova razlikuju za tiskare i izdavače, učinak mjera analiziran je zasebno za svaku skupinu.

(475)

Samo je jedna tiskara dostavila Osnovne podatke. Prema podacima koje je dostavila ta tiskara, udio PFP-a u odnosu na ukupni trošak proizvodnje tiskanog materijala bio je relativno visok. Iako je ispitni postupak pokazao da tiskare uglavnom nabavljaju PFP od proizvođača iz Unije, potvrđeno je da PFP koji se proizvodi u Uniji i PFP koji se proizvodi u NRK-u imaju sličnu kvalitetu i da među trgovcima postoji velika konkurentnost u pogledu cijene.

(476)

Tvrdilo se da bi svako povećanje cijena imalo značajan negativni učinak na profitabilnost. Tvrdilo se da je tiskarska industrija već pod pritiskom zbog prekomjernog strukturnog kapaciteta te bi svako povećanje nabavne cijene PFP-a stvorilo dodatni pritisak na tiskare. U tom pogledu napominje se da se, s obzirom na male količine kineskog PFP-a koje koriste tiskare (koje još uvijek nabavljaju većinu potrebnog PFP-a od proizvođača iz Unije), izravni učinak bilo kakve pristojbe smatrao zanemarivim. Što se tiče općeg povećanja cijena na tržištu Unije, smatra se da bi, s obzirom da bi povećanje cijena utjecalo na sve gospodarske subjekte, to imalo neutralni učinak.

(477)

U pogledu sektora izdavaštva, od trgovačkih društava dobivena su četiri odgovora na upitnik. Samo je jedno trgovačko društvo nabavljalo manje količine PFP-a kineskog podrijetla tijekom RIP-a. Dva trgovačka društva dostavila su količinske podatke o svojem korištenju PFP-a.

(478)

Ukupno gledano, utvrđeno je da su proizvodi za koje se koristi PFP u prosjeku predstavljali 16 % ukupnog prometa tih trgovačkih društava i da je prosječna dobit ostvarena u tom poslovanju bila oko 12 %. Nadalje, utvrđeno ja da je tih šest društava kupovalo PFP uglavnom od proizvođača iz Unije, dok je samo jedno društvo koristilo PFP uvezen iz NRK-a. Drugo trgovačko društvo počelo je kupovati kineske proizvode tek nakon RIP-a. Stoga, a posebno na temelju malog obujma PFP-a kineskog podrijetla korištenog u tom sektoru, uvođenje kompenzacijskih mjera na uvoz iz NRK-a vjerojatno neće ozbiljno utjecati na cjelokupni sektor izdavaštva. Osim toga, utvrđeno je da su ta trgovačka društva profitabilna i mogu lakše prenijeti povećanje cijena na krajnje kupce jer je češće korištenje papira usmjerenog i namijenjenog za kupca, pri čemu papir korišten u proizvodnji nabavlja sam kupac. Konačno, izdavači imaju veću kupovnu moć zbog ekonomije razmjera.

(479)

Dva udruženja tiskarske i izdavačke industrije dostavila su podneske. Jedno se protivilo uvođenju pristojba tvrdeći da bi svako povećanje cijena dovelo do većih troškova i posljedično do gubitka konkurentnosti i radnih mjesta u industrijama na kraju proizvodnog lanca. Drugo je ostalo neutralno, ali je tvrdilo da bi mjere mogle imati negativne učinke na industrije na kraju proizvodnog lanca jer bi povećanja cijena mogla dovesti do premještanja tiskarske industrije, što bi dovelo do povećanog uvoza tiskanog materijala na kraju proizvodnog lanca.

(480)

Ispitnim postupkom je utvrđeno da postoji nekoliko segmenata u proizvodima od papira u pogledu očekivanog rasta te da segment visokokvalitetnog tiskarskog papira, u kojem se PFP prvenstveno koristi, još uvijek raste. U pogledu tvrdnje da bi se gubici prenijeli na tržište na kraju proizvodnog lanca, ta tvrdnja je neprecizna i nije potkrijepljena nikakvim značajnim podacima ili dokazima.

(481)

Nakon objave je ista tvrdnja o mogućim učincima na industriju na kraju proizvodnog lanca ponovljena i potkrijepljena činjenicom da se uvoz tiskanog materijala iz Kine naglo povećao u posljednjim godinama i očigledno zauzeo značajni tržišni udio u europskoj potrošnji cjelokupnog tiskanog materijala.

(482)

Kako je objašnjeno gore, suradnja tiskara bila je ograničena i na temelju dobivenih ograničenih količinskih podataka utvrđeno je da su zbog svoje razine profitabilnosti i udjela PFP-a u svojim troškovima tiskare doista osjetljive na povećanja cijena. Međutim, većina tiskara nije imala ili je imala vrlo ograničen broj izravnih nabava kineskog papira u RIP-u, a iznos kineskog papira kojeg koriste tiskare općenito je mali pa bi stoga izravni učinak pristojbe bio zanemariv. Većina tiskara također je naglasila da bi zbog njihove potrebe za kratkim rokovima isporuke udio isporuka izravno iz trećih zemalja ostao ograničen.

(483)

U pogledu tvrdnji o tiskanom materijalu na kraju proizvodnog lanca iz Kine, treba naglasiti da statistika o tiskanom materijalu obuhvaća širok opseg proizvoda koji uključuje završni tiskani materijal koji se ne tiska na premazanom finom papiru. Na temelju dostupnih podataka nije se moglo procijeniti koji se udio proizvoda uvezenih iz Kine tiska na dotičnom proizvodu, a koji se tiska na drugim vrstama papira. Međutim, iz dostavljenih podataka poznato je da se tiskani materijal podrijetlom iz Kine uglavnom sastoji od nekih posebnih kategorija knjiga, dječjih knjiga, kalendara, ambalaže i čestitka. Proizvodi koji su više „osjetljivi na vrijeme”, poput tjednika/mjesečnika i ostalih novina manje su prikladni za uvoz iz Kine zbog vremena potrebnog za prijevoz. Dok tisku nekih tiskanih proizvoda može više odgovarati premještanje, s druge strane postoje vrste proizvoda za koje su blizina i usluga ključni i stoga na njih ne bi utjecala strana konkurencija. Nadalje, iako je papir važan element troška za tiskarsku industriju, ona je također radno intenzivna industrija pa stoga troškovi rada mogu biti značajniji poticaj za premještanje. Zaključno, ne može se isključiti da će se uvoz tiskanih proizvoda koji se tiskaju na PFP-u povećati, ali nije moguće s bilo kakvom točnošću procijeniti koja bi mogla biti razina povećanja i u kojoj mjeri bi to imalo ulogu u konkurentnosti tiskarske industrije te stoga kakav izravni učinak bi povećanja cijena mogla imati na tiskarsku industriju na kraju proizvodnog lanca u Uniji.

(484)

Iz dostavljenih podataka također je poznato da tiskarska industrija trpi od prevelikog strukturnog kapaciteta, što ima za posljedicu stalno restrukturiranje sektora. Jedan od poticaja za restrukturiranjem bila je i konsolidacija proizvođača papira unutar vrijednosnog lanca. Za bilo kakvu poteškoću tiskarske industrije u povećanju cijena smatra se da je uglavnom posljedica tog prevelikog strukturnog kapaciteta unutar same industrije.

(485)

Uzimajući u obzir navedeno, čak i ako je vjerojatno da bi mjere na uvoz iz NRK-a negativno utjecale na neke korisnike, čini se da je utjecaj na korisnike iz dva različita sektora općenito ograničen. Nadalje, ispitni postupak nije utvrdio nikakav značajan učinak na korisnike koji su papir nabavljali uglavnom iz ostalih izvora, a ne u NRK-u. Naprotiv, većina korisnika navela je da zbog njihove potrebe za kratkim rokovima isporuke udio isporuka iz trećih zemalja ostaje ograničen. Završno, za poteškoće tiskarske industrije u povećanju cijena smatra se da su prije posljedica tog prevelikog strukturnog kapaciteta unutar same industrije.

(486)

Također se tvrdilo da bi mjere uzrokovale nedostatak ponude na tržištu i dulje rokove isporuke za korisnike.

(487)

Zainteresirane stranke koje su spomenule mogući nedostatak ponude nisu navele količinu ili procjenu moguće nestašice. Za ove se tvrdnje u svakom slučaju čini da nisu potvrđene stopom iskorištenosti kapaciteta proizvođača iz Unije, koja je bila 83 % u RIP-u, što ostavlja oko milijun tona slobodnog kapaciteta. Na temelju toga nije vjerojatno da bi došlo do nestašica.

(488)

Stoga je zaključeno da, na temelju dostupnih podataka, učinak kompenzacijskih mjera na uvoz PFP-a podrijetlom iz NRK-a najvjerojatnije neće imati značajan negativni učinak na korisnike dotičnog proizvoda.

(489)

S obzirom na gore navedeno, treba zaključiti da, na temelju raspoloživih podataka o interesu Unije, uglavnom ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na uvoz PFP-a podrijetlom iz NRK-a.

(490)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu subvencioniranja, štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti antisubvencijske mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju proizvođačima iz Unije uzrokuje subvencionirani uvoz.

(491)

Za potrebe utvrđivanja razine navedenih mjera u obzir su uzete utvrđene subvencijske marže i iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije, bez prekoračenja utvrđene subvencijske marže.

(492)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog subvencioniranja, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije da pokrije troškove proizvodnje i da ostvari dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku subvencioniranog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(493)

Podnositelj pritužbe je zatražio da bi ciljna dobit trebala biti određena na najmanje 10 %, temeljeći svoj argument na očekivanoj profitnoj marži koju koriste nezavisne rejting agencije u svojoj metodologiji klasifikacije te na profitabilnosti koju je ostvario proizvođač aktivan u drugom segmentu proizvodnje papira koji nije pogođen kineskim uvozom.

(494)

Ciljna dobit kako je predložio podnositelj pritužbe i naknadni zahtjev podnositelja pritužbe razmotreni su na temelju odgovora na upitnik i posjeta radi provjere kod reprezentativnih proizvođača iz Unije. Smatralo se da bi ciljna dobit trebala odražavati visoka prethodna ulaganja i rizike uključene u tu kapitalno intenzivnu industriju u nedostatku dampinškog ili subvencioniranog uvoza. Također je uzet u obzir i trošak ulaganja u strojeve. Smatralo se da bi se profitna marža od 8 % prometa mogla smatrati primjerenim minimumom za koji bi proizvođači iz Unije mogli očekivati da će ostvariti u izostanku štetnog subvencioniranja.

(495)

Na toj je osnovi izračunana neštetna cijena dotičnog proizvoda za proizvođače Unije. Neštetna cijena dobivena je zbrojem gore navedene profitne marže od 8 % i troška proizvodnje.

(496)

Izvozna prodaja trgovačkog društva iz skupine jednog proizvođača izvoznika koji surađuje izuzeta je zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 382.

(497)

Potrebno povećanje cijene zatim je određeno na temelju usporedbe, prema vrsti proizvoda, ponderiranog prosjeka uvozne cijene proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku, s neštetnom cijenom vrsta proizvoda koje su proizvođači iz Unije prodali na tržištu Unije tijekom RIP-a. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe zatim su izražene kao postotak prosječne vrijednosti uvoza CIF uspoređenih vrsta.

(498)

U svjetlu prethodno navedenih zaključaka donesenih u pogledu subvencioniranja, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, smatra se da treba uvesti konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a na razini marže subvencije ili štete, ovisno koja je niža, u skladu s pravilom niže pristojbe. U ovom slučaju stopu pristojbe treba u skladu s time odrediti na razini utvrđenih marža subvencije.

(499)

Marže uklanjanja štete i subvencijske marže te predložene stope konačne kompenzacijske pristojbe za NRK, izražene kao cijena CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi: